2006L0087 — HR — 01.11.2013 — 007.002


Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost

►B

DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. prosinca 2006.

o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 82/714/EEZ

(2006/87/EZ)

( L 389 30.12.2006, 1)

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA 2006/137/EZ od 18. prosinca 2006.

  L 389

261

30.12.2006

►M2

DIREKTIVA VIJEĆA 2008/59/EZ od 12. lipnja 2008.

  L 166

31

27.6.2008

►M3

DIREKTIVA KOMISIJE 2008/87/EZ Tekst značajan za EGP od 22. rujna 2008.

  L 255

5

23.9.2008

►M4

DIREKTIVA 2008/68/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 24. rujna 2008.

  L 260

13

30.9.2008

►M5

DIREKTIVA KOMISIJE 2008/126/EZ od 19. prosinca 2008.

  L 32

1

31.1.2009

►M6

DIREKTIVA KOMISIJE 2009/46/EZ Tekst značajan za EGP od 24. travnja 2009.

  L 109

14

30.4.2009

►M7

DIREKTIVA KOMISIJE 2012/48/EU od 10. prosinca 2012.

  L 6

1

10.1.2013

►M8

DIREKTIVA KOMISIJE 2012/49/EU Tekst značajan za EGP od 10. prosinca 2012.

  L 6

49

10.1.2013

►M9

DIREKTIVA VIJEĆA 2013/22/EU od 13. svibnja 2013.

  L 158

356

10.6.2013

►M10

DIREKTIVA KOMISIJE 2013/49/EU Tekst značajan za EGP оd 11. listopada 2013.

  L 272

41

12.10.2013




▼B

DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. prosinca 2006.

o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 82/714/EEZ

(2006/87/EZ)



EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 71. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora ( 2 ),

budući da:

(1)

Direktivom Vijeća 82/714/EEZ od 4. listopada 1982. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe ( 3 ) uvedeni su usklađeni uvjeti za izdavanje svjedodžbi o sposobnosti broda za plovidbu u svim državama članicama, isključujući plovidbu na Rajni. Ipak, na europskoj razini, ostala su na snazi različita tehnička pravila za brodove unutarnje plovidbe. Do sada je istodobno postojanje različitih međunarodnih i nacionalnih pravila onemogućilo napore na postizanju uzajamnog priznavanja nacionalnih svjedodžbi o sposobnosti broda za plovidbu bez potrebe za dodatnom inspekcijom stranih brodova. Nadalje, standardi iz Direktive 82/714/EEZ, djelomično više ne odražavaju postojeći tehnološki razvoj.

(2)

U osnovi, tehnička pravila navedena u prilozima Direktivi 82/714/EEZ sadrže odredbe iz Pravilnika o inspekciji brodova po Rajni, u verziji koju je 1982. odobrila Središnja komisija za plovidbu Rajnom (CCNR). Uvjeti i tehnička pravila za izdavanje svjedodžbi o sposobnosti broda za plovidbu, prema odredbama članka 22. Revidirane konvencije za plovidbu Rajnom, od tada se redovito revidiraju i odražavaju postojeći tehnološki razvoj. Zbog konkurencije i sigurnosti poželjno je, posebno radi promicanja usklađivanja na europskoj razini, usvojiti područje primjene i sadržaj tih tehničkih pravila za cjelokupnu mrežu unutarnjih plovnih putova Zajednice. U tom pogledu, treba uzeti u obzir promjene koje su nastupile unutar te mreže.

(3)

Svjedodžbe Zajednice o sposobnosti broda za plovidbu koje potvrđuju potpunu usklađenost brodova s prije spomenutim revidiranim tehničkim pravilima trebale bi biti valjane na svim unutarnjim plovnim putovima Zajednice.

(4)

Poželjno je osigurati veću razinu usklađenosti između uvjeta za izdavanje dopunskih svjedodžbi Zajednice od strane država članica za brodove unutarnje plovidbe na plovnim putovima 1. i 2. zone (ušća rijeka), kao i na plovnim putovima 4. zone.

(5)

U interesu sigurnosti prijevoza putnika, poželjno je proširiti područje primjene Direktive 82/714/EEZ na putničke brodove koji prevoze više od 12 putnika, u skladu s Pravilnikom o inspekciji brodova po Rajni.

(6)

U interesu sigurnosti, usklađivanje standarda mora biti na visokoj razini i treba se postići tako da se ne umanje sigurnosni standardi na bilo kojim unutarnjim plovnim putovima Zajednice.

(7)

Uputno je osigurati prijelazni režim za plovila u upotrebi koja, kada se podvrgnu prvom tehničkom pregledu u skladu s revidiranim tehničkim zahtjevima utvrđenim ovom Direktivom, još ne posjeduju svjedodžbu Zajednice o sposobnosti broda za plovidbu.

(8)

Potrebno je, u određenim granicama i u skladu s kategorijom plovila, odrediti razdoblje valjanosti svjedodžbe Zajednice o sposobnosti broda za plovidbu, za svaki pojedinačni slučaj.

(9)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 4 ).

(10)

Potrebno je da mjere predviđene Direktivom Vijeća 76/135/EEZ od 20. siječnja 1976. o međusobnom priznavanju svjedodžbe Zajednice o sposobnosti broda za plovidbu ( 5 ) ostanu na snazi za ona plovila koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom.

(11)

Uzimajući u obzir da neka plovila spadaju u područje primjene Direktive 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 1994. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na rekreacijska plovila ( 6 ), kao i ove Direktive, prilozi tim dvjema Direktivama trebaju se izmijeniti, što je prije moguće, prema odborskim postupcima ako postoje bilo kakve proturječnosti ili nedosljednosti između odredaba tih Direktiva.

(12)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva ( 7 ), države članice se potiču na izradu i objavljivanje, za sebe i u interesu Zajednice, vlastitih tablica kojima se, što je bolje moguće, prikazuje korelacija između ove Direktive i mjera za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo.

(13)

Direktivu 82/714/EEZ treba staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:



Članak 1.

Klasifikacija plovnih putova

1.  Za potrebe ove Direktive, unutarnji plovni putovi Zajednice razvrstavaju se na sljedeći način:

(a) 1., 2., 3. i 4. zona:

i. 1. i 2. zona: plovni putovi navedeni u Prilogu I. poglavlju 1.;

ii. 3. zona: plovni putovi navedeni u Prilogu I. poglavlju 2.;

iii. 4. zona: plovni putovi navedeni u Prilogu I. poglavlju 3;

(b) R zona: oni plovni putovi navedeni u točki (a) za koje se svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu trebaju izdati u skladu s člankom 22. Revidirane konvencije za plovidbu Rajnom pošto se taj članak formulira kada ova Direktiva stupi na snagu.

2.  Bilo koja država članica može, nakon savjetovanja s Komisijom, izmijeniti klasifikaciju svojih plovnih putova u zone navedene u Prilogu I. Komisija se obavješćuje o tim izmjenama najmanje šest mjeseci prije no što stupe na snagu te o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ova se Direktiva primjenjuje, u skladu s Prilogom II. člankom 1.01., na sljedeća plovila:

(a) plovila dužine (L) 20 metara ili više;

(b) plovila kojima je umnožak dužine (L), širine (B) i gaza (T) volumen od 100 m3 ili više.

2.  Ova se Direktiva primjenjuje, u skladu s Prilogom II. člankom 1.01., i na sva sljedeća plovila:

(a) tegljače i gurače namijenjene za tegljenje ili guranje plovila navedenih u stavku 1. ili plutajućih postrojenja ili za pomicanje takvih plovila ili plutajućih postrojenja bočno;

(b) plovila namijenjena za prijevoz putnika koja uz posadu prevoze više od 12 putnika;

(c) plutajuće postrojenje.

3.  Sljedeća se plovila isključuju iz ove Direktive:

(a) trajekti;

(b) ratni brodovi;

(c) pomorski brodovi, uključujući pomorske tegljače i gurače koji:

i. rade ili su smješteni na vodama s plimom i osekom;

ii. rade privremeno na unutarnjim plovnim putovima pod uvjetom da imaju:

 potvrdu kojom potvrđuju sukladnost s Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) iz 1974. ili slično, potvrdu kojom se dokazuje sukladnost s Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama iz 1966. ili slično te Međunarodnu potvrdu o sprečavanju naftnog zagađenja (IOPP) kojom se dokazuje sukladnost s Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) iz 1973., ili

 u slučaju putničkih brodova koji nisu obuhvaćeni svim Konvencijama navedenim u prvoj alineji, potvrdu o sigurnosnim pravilima i standardima za putničke brodove izdanu u skladu s Direktivom Vijeća 98/18/EZ od 17. ožujka 1998. o sigurnosnim pravilima i standardima za putničke brodove ( 8 ), ili

 u slučaju plovila za rekreaciju koja nisu obuhvaćena svim Konvencijama navedenim u prvoj alineji, potvrdu države čiju zastavu brod vije.

Članak 3.

Obveza posjedovanja svjedodžbe

1.  Plovilo koje radi na unutarnjim plovnim putovima Zajednice navedenim u članku 1. mora posjedovati:

(a) kada radi na plovnom putu zone R:

 ili svjedodžbu izdanu u skladu s člankom 22. Revidirane konvencije za plovidbu Rajnom,

 ili svjedodžbu Zajednice za brod unutarnje plovidbe izdanu ili obnovljenu nakon 30. prosinca 2008. kojom se potvrđuje potpuna sukladnost plovila, ne dovodeći u pitanje prijelazne odredbe Priloga II. poglavlja 24., s tehničkim pravilima kako su određena u Prilogu II., za koje je utvrđena ekvivalentnost s tehničkim pravilima iznesenim u primjeni gore navedenih Konvencija, prema primjenjivim pravilima i postupcima;

(b) kada radi na drugim plovnim putovima, svjedodžbu Zajednice za brod unutarnje plovidbe uključujući, kada je to potrebno, specifikacije navedene u članku 5.

2.  Svjedodžba Zajednice za unutarnju plovidbu sastavlja se prema obrascu navedenom u Prilogu V. dijelu I. te se izdaje u skladu s ovom Direktivom.

Članak 4.

Dopunske svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

1.  Sva plovila koja posjeduju važeću svjedodžbu izdanu u skladu s člankom 22. Revidirane konvencije za plovidbu Rajnom mogu, sukladno odredbama članka 5. stavka 5. ove Direktive, ploviti plovnim putovima Zajednice sa samo ovom svjedodžbom.

2.  Međutim, sva plovila koja posjeduju svjedodžbu iz stavka 1. trebaju imati i dopunsku svjedodžbu Zajednice za brodove unutarnje plovidbe:

(a) kada plove unutarnjim plovnim putovima 3. i 4. zone, ako žele iskoristiti mogućnost smanjenja tehničkih zahtjeva na tim plovnim putovima;

(b) kada plove plovnim putovima 1. i 2. zone ili, što se putničkih brodova tiče, kada plove plovnim putovima 3. zone koji nisu povezani s unutarnjim plovnim putovima druge države članice, ako je dotična država članica usvojila dodatna tehnička pravila za te plovne putove, u skladu s člankom 5. stavcima 1., 2. i 3.

3.  Dopunske svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe sastavljaju se prema obrascu navedenom u Prilogu V. dijelu II. i izdaju ih nadležna tijela nakon pokazivanja svjedodžbe iz stavka 1. i pod uvjetima iznesenim od strane tijela nadležnih za predmetne plovne putove.

Članak 5.

Dodatna ili umanjena tehnička pravila za pojedine zone

1.  Svaka država članica može, nakon savjetovanja s Komisijom, i kada je to moguće prema uvjetima iz Revidirane konvencije za plovidbu Rajnom, usvojiti dodatna tehnička pravila uz ona iz Priloga II. za plovila koja plove plovnim putovima 1. i 2. zone unutar svog državnog područja.

2.  U pogledu putničkih brodova koji plove vodnim putovima 3. zone unutar njezinog državnog područja, koji nisu povezani s unutarnjim plovnim putovima druge države članice, svaka država članica može zahtijevati dodatna tehnička pravila u odnosu na ona iz Priloga II. Izmjene tih tehničkih pravila mora prethodno odobriti Komisija.

3.  Dodatna pravila ograničena su na područja navedene u Prilogu III. Komisija mora biti obaviještena o tim dodatnim pravilima najmanje šest mjeseci prije njihova stupanja na snagu i o tome obavješćuje ostale države članice.

4.  Sukladnost s dodatnim pravilima specificira se u svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe iz članka 3. ili, u slučaju kada se primjenjuje članak 4. stavak 2., u dodatnoj svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe. Takav dokaz sukladnosti priznaje se na plovnim putovima Zajednice u odgovarajućim zonama.

5.  

(a) Ako bi primjena prijelaznih odredaba navedenih u Prilogu II. poglavlju 24.a rezultirala smanjenjem postojećih nacionalnih sigurnosnih standarda, država članica ne mora primijeniti te prijelazne odredbe u pogledu putničkih brodova koji plove na njezinim unutarnjim plovnim putovima koji nisu povezani s unutarnjim plovnim putovima neke druge države članice. U tim okolnostima država članica može zahtijevati da su plovila koja plove njezinim unutarnjim plovnim putovima, koji nisu povezani s drugim plovnim putovima, u potpunosti sukladna s tehničkim zahtjeva navedenim u Prilogu II. od 30. prosinca 2008.

(b) Država članica koja primjenjuje odredbe iz točke (a) obavješćuje Komisiju o svojoj odluci te dostavlja Komisiji detalje relevantnih nacionalnih standarda koji se primjenjuju na putničke brodove koji plove njezinim unutarnjim plovnim putovima. Komisija o tome obavješćuje države članice.

(c) Sukladnost sa zahtjevima države članice za plovidbu njezinim unutarnjim plovnim putovima, koji nisu povezani s plovnim putovima drugih država članica, specificira se u svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe iz članka 3. ili, u slučaju kada se primjenjuje članak 4. stavak 2., u dopunskoj svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe.

6.  Plovila koja plove samo na plovnim putovima 4. zone ispunjavaju uvjete za snižena pravila navedena u Prilogu II. poglavlju 19.b za sve plovne putove u toj zoni. Udovoljavanje tim sniženim uvjetima navodi se u svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe iz članka 3.

7.  Svaka država članica može, nakon savjetovanja s Komisijom, dopustiti snižavanje tehničkih pravila iz Priloga II. za plovila koja plove samo na plovnim putovima 3. i 4. zone unutar njezinog državnog područja.

Takvo sniženje ograničeno je na područja navedena u Prilogu IV. U slučajevima kada tehničke karakteristike plovila odgovaraju sniženim tehničkim pravilima, to se navodi u svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe ili, kada se primjenjuje članak 4. stavak 2., u dopunskoj svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe.

Komisija se obavješćuje o snižavanju tehničkih pravila iz Priloga II. najmanje šest mjeseci prije stupanja na snagu i o tome obavješćuje ostale države članice.

▼M4 —————

▼B

Članak 7.

Odstupanja

1.  Države članice mogu odobriti odstupanja od cijele ili od dijelova ove Direktive za:

(a) plovila, tegljače, gurače i plutajuća postrojenja koji plove plovnim putovima, koji nisu povezani unutarnjim plovnim putovima s plovnim putovima neke druge države članice;

(b) plovila čija nosivost ne prelazi 350 tona ili plovila nenamijenjena za prijevoz roba koja imaju istisninu manju od 100 m3, a koja su napravljena prije 1. siječnja 1950. i djeluju isključivo unutar nacionalnih plovnih putova.

2.  Države članice mogu odobriti za plovidbu unutar njihovih nacionalnih plovnih putova odstupanja od jedne ili više odredaba ove Direktive za ograničena putovanja od lokalnog interesa ili unutar lučkih područja. Ova odstupanja i putovanja ili područja za koja važe navedena su u svjedodžbi plovila.

3.  Komisija se obavješćuje o izuzećima odobrenim u skladu sa stavcima 1. i 2. i o tome obavješćuje ostale države članice.

4.  Bilo koja država članica koja, kao rezultat odstupanja odobrenih u skladu sa stavcima 1. i 2., nema plovilo podložno odredbama ove Direktive koje plovi na njezinim plovnim putovima, ne mora udovoljavati odredbama članaka 9., 10. i 12.

Članak 8.

Izdavanje svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

1.  Svjedodžba Zajednice za brodove unutarnje plovidbe izdaje se plovilu čija je kobilica položena od 30. prosinca 2008., nakon tehničkog pregleda prije puštanja u plovidbu izvedenog za provjeru udovoljava li plovilo tehničkim zahtjevima iz Priloga II.

2.  Svjedodžba Zajednice za brodove unutarnje plovidbe izdaje se plovilima isključenim iz područja primjene Direktive 82/714/EEZ, ali obuhvaćenim ovom Direktivom u skladu s člankom 2. stavcima 1. i 2., nakon tehničkog pregleda provedenog nakon isteka trenutačne svjedodžbe plovila, no ni u kojem slučaju nakon 30. prosinca 2018., kako bi se provjerilo udovoljava li plovilo tehničkim pravilima iz Priloga II. U državama članicama u kojima je rok valjanosti trenutačne svjedodžbe plovila kraći od pet godina, dozvola se može izdavati do pet godina nakon 30. prosinca 2008.

Svako nepoštivanje tehničkih pravila iz Priloga II. navodi se u svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe. Ako nadležna tijela smatraju da ti nedostaci ne predstavljaju otvorenu opasnost, plovilo iz prvog podstavka može nastaviti ploviti dok se ti dijelovi ili područja plovila, koji nisu udovoljavali pravilima, ne zamijene ili promijene nakon čega bi ti dijelovi i područja udovoljavali pravilima iz Priloga II.

3.  Otvorena opasnost u smislu ovog članka odnosi se prije svega na pravila koja se tiču ispravnosti konstrukcije broda, plovidbe ili mogućnosti manevriranja ili posebnih karakteristika plovila u skladu s Prilogom II. Izuzeća dozvoljena Prilogom II. ne smatraju se nedostacima koji čine otvorenu opasnost.

Zamjena postojećih dijelova identičnim dijelovima ili dijelovima iste tehnologije i dizajna tijekom rutinskih popravaka i održavanja, ne smatra se zamjenom u smislu ovog članka.

4.  Sukladnost plovila s dodatnim pravilima navedenim u članku 5. stavcima 1., 2. i 3. provjerava se, ako je to potrebno, tijekom tehničkih pregleda predviđenih u stavcima 1. i 2. ovog članka, ili tijekom tehničkog pregleda izvedenog na zahtjev vlasnika plovila.

Članak 9.

Nadležna tijela

1.  Svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe mogu izdati nadležna tijela bilo koje države članice.

2.  Svaka država članica sastavlja popis kojim se naznačuje koja su njezina tijela nadležna za izdavanje svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe i o tome obavješćuje Komisiju. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Članak 10.

Provođenje tehničkih pregleda

1.  Tehničke preglede navedene u članku 8. provode nadležna tijela, koja ne moraju podvrgnuti cijela ili dijelove plovila tehničkom pregledu kada je iz važeće potvrde izdane od strane priznatog klasifikacijskog društva u skladu s Prilogom II. člankom 1.01. očito da plovilo zadovoljava u potpunosti ili djelomično tehnička pravila iz Priloga II. Klasifikacijska društva se priznaju samo ako ispunjavaju kriterije iz Priloga VII. dijela I.

2.  Svaka država članica sastavlja popis kojim se naznačuje koja su njezina tijela nadležna za provođenje tehničkih pregleda i o tome obavješćuje Komisiju. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Članak 11.

Valjanost svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

1.  Razdoblje valjanosti svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe određuje u svakom pojedinačnom slučaju tijelo nadležno za izdavanje tih svjedodžbi u skladu s Prilogom II.

2.  Svaka država članica može, u slučajevima navedenim u člancima 12. i 16. i u Prilogu II., izdati privremene svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe. Privremene svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe sastavljaju se prema obrascu navedenom u Prilogu V. dijelu III.

Članak 12.

Zamjena svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

Svaka država članica utvrđuje uvjete pod kojima se može zamijeniti valjana svjedodžba Zajednice za brodove unutarnje plovidbe, koja je izgubljena ili oštećena.

Članak 13.

Obnova svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

1.  Svjedodžba Zajednice za brodove unutarnje plovidbe obnavlja se nakon isteka njezinog roka valjanosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 8.

2.  Za obnovu svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe izdane prije 30. prosinca 2008., primjenjuju se prijelazne odredbe Priloga II.

3.  Za obnovu svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe izdane nakon 30. prosinca 2008., primjenjuju se prijelazne odredbe Priloga II. koje su stupile na snagu nakon izdavanja te svjedodžbe.

Članak 14.

Produženje valjanosti svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

Valjanost svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe može se izuzetno produžiti bez tehničkog pregleda u skladu s Prilogom II., od strane tijela koje ju je izdalo ili obnovilo. Ovakvo se produženje označuje u toj svjedodžbi.

Članak 15.

Izdavanje novih svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

U slučaju većih promjena ili popravaka koji utječu na konstrukcijsku čvrstoću plovila, plovidbu ili mogućnost manevriranja ili posebne karakteristike plovila u skladu s Prilogom II., to se plovilo prije bilo kakve daljnje plovidbe ponovno podvrgava tehničkom pregledu predviđenom u članku 8. Nakon tog pregleda izdaje se nova svjedodžba Zajednice za brodove unutarnje plovidbe s tehničkim karakteristikama plovila ili se izmjenjuje postojeća svjedodžba. Ako se ta svjedodžba izda u državi članici koja nije država koja je izdala ili obnovila prvobitnu svjedodžbu, nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu obavješćuje se o tome u roku od mjesec dana.

Članak 16.

Odbijanje izdavanja ili obnavljanja i opoziv svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe

Bilo kakva odluka o odbijanju izdavanja ili obnavljanja svjedodžbe Zajednice za brodove unutarnje plovidbe mora sadržavati temelje te odluke. O tome se obavješćuje dotična osoba kao i o žalbenom postupku i njegovim rokovima u predmetnoj državi članici.

Svaku važeću svjedodžbu Zajednice za brodove unutarnje plovidbe može opozvati nadležno tijelo koje ju je izdalo ili obnovilo ako plovilo više ne udovoljava tehničkim uvjetima navedenim u toj svjedodžbi.

Članak 17.

Dodatni pregledi

Nadležna tijela države članice mogu, u skladu s Prilogom VIII., bilo kada provjeriti posjeduje li plovilo važeću svjedodžbu prema uvjetima iz ove Direktive te udovoljava li zahtjevima navedenim u toj svjedodžbi ili predstavlja otvorenu opasnost za osobe na brodu, okoliš ili plovidbu. Nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere u skladu s Prilogom VIII.

Članak 18.

Priznavanje svjedodžbi o sposobnosti broda za plovidbu iz trećih zemalja

Do zaključenja sporazuma o međusobnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti broda za plovidbu između Zajednice i trećih zemalja, nadležna tijela države članice mogu priznati svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu iz trećih zemalja, za plovidbu na plovnim putovima te države članice.

Izdavanje svjedodžbi Zajednice za brodove unutarnje plovidbe plovilima iz trećih zemalja izvodi se u skladu s člankom 8. stavkom 1.

Članak 19.

Odborski postupak

1.  Komisiji pomaže Odbor uspostavljen u skladu s člankom 7. Direktive Vijeća 91/672/EEZ od 16. prosinca 1991. o uzajamnom priznavanju nacionalnih svjedodžbi o osposobljenosti zapovjednika za prijevoz putnika i robe unutarnjim vodnim putovima ( 9 ) (dalje u tekstu „Odbor”).

2.  Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

▼M1

3.  Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i stavak 5. točka (b) te članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rokovi predviđeni u članku 5.a stavku 3. točki (c) stavku 4. točki (b) i stavku 4. točki (e) Odluke 1999/468/EZ su dvadeset jedan dan, petnaest dana odnosno jedan mjesec.

4.  Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci 1., 2., 4. i 6. te članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

▼M1

Članak 20.

Prilagodba priloga i preporuke za privremene svjedodžbe

1.  Sve izmjene koje su potrebne radi prilagodbe priloga ovoj Direktivi tehničkom napretku ili razvojnim postignućima na ovom području koji proizlaze iz djelovanja drugih međunarodnih organizacija, posebno Središnje komisije za plovidbu Rajnom (CCNR), kako bi se osiguralo da se dvije svjedodžbe navedene u članku 3. stavku 1. točki (a) izdaju na temelju tehničkih zahtjeva koji osiguravaju jednaku razinu sigurnosti ili kako bi se uzeli u obzir slučajevi navedeni u članku 5., donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 19. stavku 3. U hitnom slučaju, Komisija može primijeniti hitan postupak naveden u članku 19. stavku 4.

Te se izmjene moraju učiniti žurno kako bi se osiguralo da tehnički zahtjevi za izdavanje svjedodžbi Zajednice za plovidbu unutarnjim vodnim putovima koje se priznaju za plovidbu Rajnom osiguravaju razinu sigurnosti jednaku onoj koja se zahtijeva za izdavanje svjedodžbe navedene u članku 22. Revidirane konvencije za plovidbu Rajnom.

2.  Neovisno o stavku 1., Komisija donosi odobrenja navedena u članku 5. stavku 2. u skladu s postupkom navedenim u članku 19. stavku 2.

3.  Komisija odlučuje o preporukama Odbora za izdavanje privremenih svjedodžbi Zajednice za plovidbu unutarnjim vodnim putovima u skladu s Prilogom II. člankom 2.19.

▼B

Članak 21.

Daljnja primjena Direktive 76/135/EEZ

Za plovila izvan područja primjene članka 2. stavaka 1. i 2. ove Direktive, ali koja su obuhvaćena člankom 1. točkom (a) Direktive 76/135/EEZ, primjenjuju se odredbe te Direktive.

Članak 22.

Nacionalni dodatni ili umanjeni zahtjevi

Dodatni zahtjevi koji su bili na snazi u nekoj državi članici prije 30. prosinca 2008. za plovila koja plove unutar njezinog područja na plovnim putovima 1. i 2. zone ili umanjeni tehnički zahtjevi za plovila koja plove unutar njezinog područja na plovnim putovima 3. i 4. zone koji su bili na snazi u nekoj državi članici prije toga datuma, i dalje se primjenjuju dok ne stupe na snagu dodatni zahtjevi u skladu s člankom 5. stavkom 1. ili smanjenja u skladu s člankom 5. stavkom 7. tehničkih propisa Priloga II., ali samo do 30. lipnja 2009.

Članak 23.

Prenošenje

1.  Države članice koje imaju unutarnje plovne putove navedene u članku 1. stavku 1. donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom s učinkom od 30. prosinca 2008. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji odmah dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 24.

Sankcije

Države članice određuju sustav sankcija za povrede nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve mjere potrebne kako bi se osiguralo da se te kazne primjenjuju. Ovako predviđene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 25.

Stavljanje izvan snage Direktive 82/714/EEZ

Direktiva 82/714/EEZ stavlja se izvan snage od 30. prosinca 2008.

Članak 26.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 27.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama koje imaju unutarnje plovne putove iz članka 1. stavka 1.




POPIS PRILOGA

Prilog I.

Popis unutarnjih plovnih putova Zajednice geografski podijeljenih u 1., 2., 3. i 4. zonu

Prilog II.

Minimalni tehnički zahtjevi za plovila na unutarnjim plovnim putovima 1., 2., 3. i 4. zone

Prilog III.

Područja mogućih dodatnih tehničkih zahtjeva za brodove na unutarnjim plovnim putovima 1. i 2. zone

Prilog IV.

Područja mogućih smanjenih tehničkih zahtjeva za brodove na unutarnjim plovnim putovima 3. i 4. zone

Prilog V.

Obrasci svjedodžbi za unutarnju plovidbu

Prilog VI.

Obrazac upisnika svjedodžbi zajednice za unutarnju plovidbu

Prilog VII.

Klasifikacijska društva

Prilog VIII.

Poslovnik za obavljanje inspekcijskih pregleda

Prilog IX.

Radarska oprema i pokazivači brzine okreta koji se upotrebljavaju na plovilima unutarnje plovidb




PRILOG I.

POPIS UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA ZAJEDNICE GEOGRAFSKI PODIJELJENIH U 1., 2., 3. I 4. ZONU

POGLAVLJE 1.

1.    zona

Savezna Republika Njemačka

Ems

od crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven prema otvorenom moru do geografske širine 53° 30′ S i geografske dužine 6° 45′ I, tj. malo prema otvorenom moru od područja prekrcaja za brodove za prijevoz suhih tereta u Alte Emsu ( 10 )

Republika Poljska

Dio Zaljeva Pomorska južno od crte koja spaja NordPerd na otoku Rugen i svjetionik Niechorze.

Dio Gdańskog zaljeva južno od crte koja spaja svjetionik Hel i plutaču na ulazu u luku Baltijsk.

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

ŠKOTSKA

Blue Mull Sound

između Gutchera i Belmonta

Yell Sound

između Tofts Voe i Ulste

Sullom Voe

unutar crte koja se proteže od sjeveroistočnog rta otoka Gluss do sjevernog rta Calback Ness

Dales Voe

Zimi:

unutar crte koja se proteže od sjevernog rta Kebister Ness do obale Breiwick na geografskoj dužini 1° 10,8′ Z

Dales Voe

Ljeti:

kao za Lerwick

Lerwick

Zimi:

unutar područja omeđenog na sjeveru crtom koja se proteže od Scottle Holma do Scarfi Tainga na rijeci Bressay, a na jugu crtom koja se proteže od svjetionika Twageos Point do Whalpa Tainga na rijeci Bressay

Lerwick

Ljeti:

unutar područja omeđenog na sjeveru crtom koja se proteže od Brim Nessa do sjeveroistočnog kuta Inner Scorea, a na jugu crtom koja se proteže od južnog kraja Ness of Sounda do Kirkabisternessa

Kirkwall

između Kirkwalla i Rousaya, ali ne istočno od crte koja prolazi između Point of Graanda (Egilsay) i Galt Nessa (Shapinsay) ili između Head of Worka (Mainland) preko svjetla Helliar Holma do obale otoka Shapinsay; ne sjeverozapadno od jugoistočnog ruba otoka Eynhallow, ne prema otvorenom moru od crte koja prolazi između obale otoka Rousay na 59° 10,5′ S 002° 57,1′ Z i obale otoka Egilsay na 59° 10′ S 002° 56,4′ Z

Stromness

do Scape, ali ne izvan Scapa Flowa

Scapa Flow

unutar područja omeđenog crtama koje se protežu od rta Cletts na otoku Hoy do triangulacijske točke Thomson’s Hill na otoku Fara te otuda do Gibraltar Piera na otoku Flotta; od St Vincent Piera na otoku Flotta do najzapadnije točke Claf of Flotta; od najistočnije točke Claf of Flotta do Needle Pointa na otoku South Ronaldsay i od Ness on Mainlanda do svjetionika Point of Oxan na otoku Graemsay i odatle do Bu Pointa na otoku Hoy; i prema otvorenom moru od voda 2. zone

Zaljev Balnakiel

između Eilean Dubha i A’Chleita

Cromarty Firth

unutar crte koja se proteže od North Sutora do lukobrana Nairn te prema otvorenom moru od voda 2. zone

Inverness

unutar crte koja se proteže od North Sutora do lukobrana Nairn te prema otvorenom moru od voda 2. zone

Rijeka Tay – Dundee

unutar crte koja se proteže od Broughty Castlea do Tayporta te prema otvorenom moru od voda 2. zone

Firth of Forth i rijeka Forth

unutar crte koja se proteže od Kirkcaldya do rijeke Portobello te prema otvorenom moru od voda 2. zone

Solway Firth

unutar crte koja se proteže od Southerness Pointa do Sillotha

Loch Ryan

unutar crte koja se proteže od Finnart’s Pointa do Milleur Pointa te prema otvorenom moru od voda 2. zone

The Clyde

Vanjska granica:

crta koja se proteže od Skipnessa do pozicije jednu milju južno od Garoch Heada i odatle do Farland Heada

Unutarnja granica zimi:

crta koja se proteže od svjetionika Cloch do gata Dunoon

Unutarnja granica ljeti:

crta koja se proteže od Bogany Point na otoku Bute do Skelmorlie Castle i crta koja se proteže od Ardlamont Point do južnog ruba zaljeva Ettrick unutar Kyles of Butea

Napomena: Od 5. lipnja do 5. rujna (uključujući te datume) navedena unutarnja ljetna granica proširena je crtom koja se proteže od točke udaljene dvije milje od obale Ayrshirea kod Skelmorlie Castlea do Tomont Enda, Cumbrae, i crtom koja se proteže od Portachur Pointa, Cumbrae do Inner Brigurd Pointa, Ayrshire

Oban

unutar područja omeđenog na sjeveru crtom koja se proteže od svjetla Dunollie Pointa do Ard na Chruidha, a na jugu crtom koja se proteže od Rudha Seanacha do Ard na Cuilea

Kyle of Lochalsh

preko Loch Alsha do krajnjeg dijela Loch Duicha

Loch Gairloch

Zimi:

nijedan

Ljeti:

južno od crte koja se proteže istočno od Rubha na Moinea do Eilan Horrisdalea i odatle do Rubha nan Eanntaga

SJEVERNA IRSKA

Belfast Lough

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Carrickfergusa do Bangora

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Loch Neagh

na udaljenosti većoj od 2 milje od obale

ISTOČNA OBALA ENGLESKE

Rijeka Humber

Zimi:

unutar crte koja se proteže od New Hollanda do Paulla

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od gata Cleethorpes do crkve Patrington

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

WALES I ZAPADNA OBALA ENGLESKE

Rijeka Severn

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Blacknore Pointa do Caldicott Pilla, Porstkewett

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Wye

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Blacknore Pointa do Caldicott Pilla, Porstkewett

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Newport

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Cardiff

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Barry

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Swansea

unutar crte koja spaja vanjske krajeve lukobrana

Menai Straits

unutar Menai Straitsa od crte koja spaja svjetlo na otoku Llanddwyn s Dinas Dinlleuom i crta koje spajaju južni kraj otoka Puffin s Trwyn DuPointom i željezničkom postajom Llanfairfechan, te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Dee

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Hilbre Pointa do Point of Aira

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Formby Pointa do Point of Aira

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Mersey

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Formby Pointa do Point of Aira

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Preston i Southport

unutar crte koja se proteže od Southporta do Blackpoola s unutrašnje strane obala

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Fleetwood

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Lune

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Heysham

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada

Morecambe

Zimi:

nijedan

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada

Workington

unutar crte koja se proteže od Southerness Pointa do Sillotha

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

JUŽNA ENGLESKA

Rijeka Colne, Colchester

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa

Rijeka Blackwater

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Crouch i

Zimi:

rijeka Roach unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Temza s pritocima

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Medway i Swale

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Chichester

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Luka Langstone

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Portsmouth

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Bembridge, Isle of Wight

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Cowes, Isle of Wight

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Southampton

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Beaulieu

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Jezero Keyhaven

s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do Trinity Churcha u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa,

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Weymouth

unutar luke Portland te između rijeke Wey i luke Portland

Plymouth

unutar crte koja se proteže od Cawsanda do Breakwatera i Staddona

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Falmouth

Zimi:

unutar crte koja se proteže od St Anthony Heada do Rosemulliona

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od St Anthony Heada do Nare Pointa

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Camel

unutar crte koja se proteže od Stepper Pointa do Trebetherick Pointa

te smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Bridgewater

unutar spruda i u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

Rijeka Avon (Avon)

Zimi:

unutar crte koja se proteže od Blacknore Pointa do Caldicott Pilla, Portskewett

Ljeti:

unutar crte koja se proteže od Barry Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa

te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

2.    zona

Češka Republika

Umjetno jezero Lipno

Savezna Republika Njemačka

Ems

od crte koja se proteže preko Emsa blizu ulaza u luku Papenburg između crpne stanice Diemen i otvora nasipa kod Halkea do crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven

Jade

unutar crte koja spaja svjetlo Schillinga i crkveni toranj u Langwardenu

Weser

od sjeverozapadnog ruba željezničkog mosta u Bremenu do crte koja spaja crkvene tornjeve u Langwardenu i Cappelu, uključujući rukavce Westergate, Rekumer Loch, Rechter Nebenarm i Schweiburg

Laba

od donje granice luke Hamburg do crte koja spaja navigacijsku oznaku Döse i zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand), uključujući Nebenelbe i pritoke Este, Lühe, Schwinge, Oste, Pinnau, Krückau i Stör (uvijek od ušća do brane)

Meldorfer Bucht

unutar crte koja spaja zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand) i glavu zapadnog gata u Büsumu

Eider

od kanala Gieselau do brane Eider

Flensburger Förde

unutar crte koja spaja svjetionik Kegnäs i Birknack

Schlei

unutar crte između glava gatova u Schleimündeu

Eckernförder Bucht

unutar crte koja spaja Boknis-Eck i sjeveroistočni rt kopna blizu Dänisch Nienhofa

Kieler Förde

unutar crte koja spaja svjetionik Bülk i spomenik pomorcima u Laboeu

Nord-Ostsee-Kanal (Kanal Kiel)

od crte koja spaja glave gata u Brunsbüttelu do crte koja spaja ulazna svjetla u Kiel-Holtenau, uključujući Obereidersee i Enge, Audorfer See, Borgstedter See i Enge, Schirnauer See, Flemhuder See i kanal Achterwehrer

Trave

od sjeverozapadnog ruba pokretnog željezničkog mosta i sjevernog ruba Holstenbrückea (Stadttrave) u Lübecku do crte koja spaja južnu unutrašnju i sjevernu vanjsku glavu gata u Travemündeu, uključujući Pötenitzer Wiek, Dassower See i Altarmen na otoku Teerhof

Leda

od ulaza u predluku prevodnice Leer do ušća

Hunte

od luke Oldenburg i 140 m nizvodno od Amalienbrückea u Oldenburgu do ušća

Lesum

od željezničkog mosta Bremen-Burg do ušća

Este

od mirnog toka rijeke kod prevodnice Buxtehude do brane Este

Lühe

od mirnog toka rijeke kod Au-Mühlea u Horneburgu do brane Lühe

Schwinge

od prevodnice Salztor u Stadeu do brane Schwinge

Oste

od sjeveroistočnog ruba mlinske brane Bremervörde do brane Oste

Pinnau

od jugozapadnog ruba željezničkog mosta u Pinnebergu do brane Pinnau

Krückau

od jugozapadnog ruba mosta koji vodi prema Wedenkampu u Elmshornu ili iz njega do brane Krückau

Stör

od mareografa Rensing do brane Stör

Freiburger Hafenpriel

od istočnog ruba ustave u Freiburg an der Elbi do ušća

Wismarbucht, Kirchsee, Breitling, Salzhaff i lučko područje Wismar

u smjeru otvorenog mora do crte koja se proteže od Hoher Wieschendorf Huka do svjetla Timmendorfa i crte koja spaja svjetlo Gollwitza na otoku Poel i južni rt poluotoka Wustrow

Warnow, uključujući Breitling i rukavce

nizvodno od Mühlendamma od sjevernog ruba Geinitzbrückea u Rostocku prema moru do crte koja spaja sjeverne točke zapadnog i istočnog gata u Warnemündeu

Vode okružene kopnom, poluotoci Darβ i Zingst i otoci Hiddensee i Rügen (uključujući lučko područje Stralsund)

u smjeru otvorenog mora između

 poluotoka Zingst i otoka Bock: do geografske širine 54° 26′ 42″ S

 otoka Bock i Hiddensee: do crte koja spaja sjeverni rt otoka Bock i južni rt otoka Hiddensee

 otoka Hiddensee i otoka Rügen (Bug): do crte koja spaja jugoistočni rt Neubessin i Buger Haken

Greifswalder Bodden i lučko područje Greifswald, uključujući Ryck

prema otvorenom moru do crte koja se proteže od istočne točke Thiessower Hakena (Südperd) do istočnog rta otoka Ruden i dalje do sjevernog rta otoka Usedom (54° 10′ 37″ S, 13° 47′ 51″ I)

Vode okružene kopnom i otok Usedom (Peenestrom, uključujući lučko područje Wolgast i Achterwasser, te Stettiner Haff)

prema istoku do granice s Republikom Poljskom u Stettiner Haffu

Napomena: U slučaju plovila čija je matična luka u drugoj državi, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960. (BGBl. 1963. II, str. 602).

Francuska Republika

Dordogne

nizvodno od kamenog mosta u Libourneu

Garonne i Gironde

nizvodno od kamenog mosta u Bordeauxu

Loire

od mosta Haudaudine na rukavcu Madeleine nizvodno, te od mosta Pirmil na rukavcu Pirmil nizvodno

Rhône

nizvodno od mosta Trinquetaille u Arlesu i dalje prema Marseilleu

Seine

nizvodno od mosta Jeanne-d’Arc u Rouenu

Republika Mađarska

Jezero Balaton

Kraljevina Nizozemska

Dollard

Eems

Waddenzee: uključujući veze sa Sjevernim morem

Ijsselmeer: uključujući Markermeer i Ijmeer, ali isključujući Gouwzee

Nieuwe Waterweg i Scheur

Kanal Calland zapadno od luke Benelux

Hollands Diep

Breediep, Beerkanaal i povezane luke

Haringvliet i Vuile Gat: uključujući plovne putove između Goeree-Overflakkeea s jedne strane te Voorne-Puttena i Hoeksche Waarda s druge strane

Hellegat

Volkerak

Krammer

Grevelingenmeer i Brouwerschavensche Gat: uključujući sve plovne putove između Schouwen-Duivelanda i Goeree-Overflakkeea

Keten, Mastgat, Zijpe, Krabbenkreek, Istočna Schelde i Roompot: uključujuću plovne putove između Walcherena, Noord-Bevelanda i Zuid-Bevelanda s jedne strane i Schouwen-Duivelanda i Tholena s druge strane, a isključujući kanal Schelde-Rajna

Schelde i Zapadna Schelde te njeno morsko ušće: uključujući plovne putove između Zeeland Flandersa s jedne strane te Walcherena i Zuid-Bevelanda s druge strane, a isključujući kanal Schelde-Rajna

Republika Poljska

Laguna Szczecin

Laguna Kamień

Laguna Wisla

Zaljev Puck

Akumulacijsko jezero Wloclawski

Jezero Śniardwy

Jezero Niegocin

Jezero Mamry

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

ŠKOTSKA

Scapa Flow

unutar područja omeđenog crtama koje se protežu od Whartha na otoku Flotta do Martello Towera na South Wallsu, te od Point Clettsa na otoku Hoy do triangulacijske točke Thomson’s Hilla na otoku Fara i odatle do Gibraltar Piera na otoku Flotta

Kyle of Durness

južno od Eilean Dubha

Cromarty Firth

unutar crte koja se proteže između North Sutora i South Sutora

Inverness

unutar crte koja se proteže od Fort Georgea do Chanonry Pointa

Findhorn Bay

unutar rta

Aberdeen

unutar crte koja se proteže od gata South Jetty do gata Abercromby Jetty

Montrose Basin

zapadno od crte koja se proteže od sjevera prema jugu preko ulaza u luku kod svjetionika Scurdie Ness

Rijeka Tay – Dundee

unutar crte koja se proteže od plimnog bazena (ribarski dok), Dundee do Craig Heada, East Newport

Firth of Forth i rijeka Forth

unutar Firth of Fortha, ali ne istočno od željezničkog mosta Forth

Dumfries

unutar crte koja se proteže od Airds Pointa do Scar Pointa

Loch Ryan

unutar crte koja se proteže od Cairn Pointa do Kircolm Pointa

Luka Ayr

s unutrašnje strane spruda

The Clyde

iznad voda 1. zone

Kyles of Bute

između Colintraivea i Rhubodacha

Luka Campbeltown

unutar crte koja se proteže od Macringan’s Pointa do Ottercharach Pointa

Loch Etive

unutar jezera Etive iznad slapova Lora

Loch Leven

iznad mosta kod Ballachulisha

Loch Linnhe

sjeverno od svjetla Corran Pointa

Loch Eil

cijelo jezero

Caledonian Canal

jezera Lochy, Oich i Ness

Kyle of Lochalsh

unutar Kyle Akina, ne zapadno od svjetla Eilean Bana ili istočno od Eileanan Dubha

Loch Carron

između Stromemorea i Strome Ferry

Loch Broom, Ullapool

unutar crte koja se proteže od svjetla Ullapool Pointa do Aultnaharriea

Kylesku

preko Loch Cairnbawna na području između najistočnije točke Garbh Eileana i najzapadnije točke Eilean na Rainicha

Luka Stornoway

unutar crte koja se proteže od Arnish Pointa do svjetionika Sandwick Bay, sjeverozapadna strana

The Sound of Scalpay

ne istočno od Berry Covea (Scalpay) i ne zapadno od Croc a Loina (Harris)

North Harbour, Scalpay i Tarbert Harbour

unutar jedne milje od obale otoka Harris

Loch Awe

cijelo jezero

Loch Katrine

cijelo jezero

Loch Lomond

cijelo jezero

Loch Tay

cijelo jezero

Loch Loyal

cijelo jezero

Loch Hope

cijelo jezero

Loch Shin

cijelo jezero

Loch Assynt

cijelo jezero

Loch Glascarnoch

cijelo jezero

Loch Fannich

cijelo jezero

Loch Maree

cijelo jezero

Loch Gairloch

cijelo jezero

Loch Monar

cijelo jezero

Loch Mullardach

cijelo jezero

Loch Cluanie

cijelo jezero

Loch Loyne

cijelo jezero

Loch Garry

cijelo jezero

Loch Quoich

cijelo jezero

Loch Arkaig

cijelo jezero

Loch Morar

cijelo jezero

Loch Shiel

cijelo jezero

Loch Earn

cijelo jezero

Loch Rannoch

cijelo jezero

Loch Tummel

cijelo jezero

Loch Ericht

cijelo jezero

Loch Fionn

cijelo jezero

Loch Glass

cijelo jezero

Loch Rimsdale/nan Clar

cijelo jezero

SJEVERNA IRSKA

Strangford Lough

unutar crte koja se proteže od Cloghy Pointa do Dogtail Pointa

Belfast Lough

unutar crte koja se proteže od Holywooda do Macedon Pointa

Larne

unutar crte koja se proteže od Larne Piera do trajektnog gata na otoku Magee

Rijeka Bann

od vanjskih krajeva lukobrana do mosta Toome

Lough Erne

gornji i donji Lough Erne

Lough Neagh

unutar dvije milje od obale

ISTOČNA OBALA ENGLESKE

Berwick

unutar lukobrana

Warkworth

unutar lukobrana

Blyth

unutar vanjskih glava gata

Rijeka Tyne

od Dunston Staithesa do glava gata Tynea

Rijeka Wear

od Fatfielda do glava gata Sunderlanda

Seaham

unutar lukobrana

Hartlepool

unutar crte koja se proteže od gata Middleton Jettyja do glave gata Old Piera

unutar crte koja spaja glavu gata North Piera i glavu gata South Piera

Rijeka Tees

unutar crte koja se proteže ravno prema zapadu od gata Government Jettyja do brane Tess

Whitby

unutar glava gata Whitbyja

Rijeka Humber

unutar crte koja se proteže od North Ferribyja do South Ferribyja

Grimsby Dock

unutar crte koja se proteže od zapadnog gata plimnog bazena do istočnog gata ribarskih dokova, North Quay

Boston

unutar New Cuta

Rijeka Dutch

cijeli kanal

Rijeka Hull

od Beverley Becka do rijeke Humber

Kielder Water

cijelo jezero

Rijeka Ouse

ispod prevodnice Naburna

Rijeka Trent

ispod prevodnice Cromwella

Rijeka Wharfe

od stjecišta s rijekom Ouse do mosta Tadcaster

Scarborough

unutar glava gata Scarborougha

WALES I ZAPADNA OBALA ENGLESKE

Rijeka Severn

sjeverno od crte koja se proteže ravno prema zapadu od Sharpness Pointa (51° 43,4′ S) do ustava Llanthony i Maisemore, te prema otvorenom moru od voda 3. zone

Rijeka Wye

kod Chepstowa, sjeverno od geografske širine (51° 38,0′ N) do Monmoutha

Newport

sjeverno od prolaza nadzemnog dalekovoda kod Fifoots Pointsa

Cardiff

unutar crte koja se proteže od gata South Jettyja do Penarth Heada

i zatvorenih voda zapadno od brane Cardiff Bay

Barry

unutar crte koja spaja vanjske krajeve lukobrana

Port Talbot

unutar crte koja spaja vanjske krajeve lukobrana na rijeci Afran izvan zatvorenih dokova

Neath

unutar crte koja se proteže ravno u smjeru sjevera od vanjskog kraja tankerskog gata u zaljevu Baglan (51° 37,2′S, 3° 50,5′ Z)

Llanelli i Burry Port

unutar područja omeđenog crtom koja se proteže od zapadnog gata u Burry Portu do Whiteford Pointa

Milford Haven

unutar crte koja se proteže od South Hook Pointa do Thorn Pointa

Fishguard

unutar crte koja spaja vanjske krajeve sjevernog i istočnog lukobrana

Cardigan

unutar tjesnaca kod Pen-Yr-Ergyda

Aberystwyth

unutar vanjskih krajeva lukobrana

Aberdyfi

unutar crte koja se proteže od željezničke postaje Aberdyfi do navigacijske oznake Twyni Bacha

Barmouth

unutar crte koja se proteže od željezničke postaje Barmouth do Penrhyn Pointa

Portmadoc

unutar crte koja se proteže od Harlech Pointa do Graig Ddua

Holyhead

unutar područja omeđenog glavnim lukobranom i crtom koja se proteže od glave lukobrana do Brynglas Pointa, Towyn Bay

Tjesnac Menai

unutar tjesnaca Menai od crte koja spaja Aber Menai Point i Belan Point do crte koja spaja gat Beaumaris i Pen-y-Coed Point

Conway

unutar crte koja se proteže od Mussel Hilla do Tremlyd Pointa

Llandudno

unutar lukobrana

Rhyl

unutar lukobrana

Rijeka Dee

iznad Connah’s Quaya do vodocrpilišta Barrelwell Hill

Rijeka Mersey

unutar crte koja se proteže između svjetionika Rock i sjeverozapadnog doka Seaforth, isključujući ostale dokove

Preston i Southport

unutar crte koja se proteže od Lythama do Southporta te unutar dokova u Prestonu

Fleetwood

unutar crte koja se proteže od Low Lighta do Knotta

Rijeka Lune

unutar crte koja se proteže od Sunderland Pointa do Chapel Hilla uključujući dok Glasson

Barrow

unutar crte koja spaja Haws Point, otok Walney i navoz na otoku Roa

Whitehaven

unutar lukobrana

Workington

unutar lukobrana

Maryport

unutar lukobrana

Carlisle

unutar crte koja spaja Point Carlisle i Torduff

Coniston Water

cijelo jezero

Derwentwater

cijelo jezero

Ullswater

cijelo jezero

Windermere

cijelo jezero

JUŽNA ENGLESKA

Blakeney i luka Morston s prilazima

istočno od crte koja se proteže prema jugu od Blakeney Pointa do ušća rijeke Stiffkey

Rijeka Orwell i rijeka Stour

rijeka Orwell unutar crte koja se proteže od lukobrana Blackmanshead do Languard Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 3. zone

Rijeka Blackwater

svi plovni putovi unutar crte koja se proteže od krajnjeg jugozapadnog dijela otoka Mersea do Sales Pointa

Rijeka Crouch i rijeka Roach

rijeka Crouch unutar crte koja se proteže od Holliwell Pointa do Foulness Pointa, uključujući rijeku Roach

Rijeka Temza s pritocima

rijeka Temza iznad crte koja se proteže u smjeru sjever/jug preko krajnje istočne točke gata u pristaništu Denton, Gravensend do prevodnice Teddingtona

Rijeka Medway i Swale

rijeka Medway od crte koja se proteže od Garrison Pointa do Grain Towera, do prevodnice Allingtona; i Swale od Whitstablea do Medwaya

Rijeka Stour (Kent)

rijeka Stour iznad ušća do pristana kod Flagstaff Reacha

Luka Dover

unutar crta koje prolaze kroz istočni i zapadni ulaz u luku

Rijeka Rother

rijeka Rother iznad plimne signalne postaje kod Cambera do brane Scots Float te do ulaza u prevodnicu na rijeci Brede

Rijeka Adur i kanal Southwick

unutar crte koja se proteže preko ulaza u luku Shoreham do prevodnice na kanalu Southwick te do krajnjeg zapadnog dijela pristaništa Tarmac

Rijeka Arun

rijeka Arun iznad gata Littlehampton do marine Littlehampton

Rijeka Ouse (Sussex) Newhaven

rijeka Ouse od crte koja se proteže preko ulaznih gatova u luci Newhaven to sjevernog kraja North Quaya

Brighton

vanjska luka marine Brighton unutar crte koja se proteže od južnog kraja West Quaya do sjevernog kraja South Quaya

Chichester

unutar crte koja se proteže od Eastoke Pointa do zvonika crkve u West Witteringu, te prema otvorenom moru od voda 3. zone

Luka Langstone

unutar crte koja se proteže od Eastney Pointa do Gunner Pointa

Portsmouth

unutar crte koja prolazi preko ulaza u luku od Port Blockhousea do Round Towera

Bembridge, Isle of Wight

unutar luke Brading

Cowes, Isle of Wight

rijeka Medina unutar crte koja se proteže od svjetla na lukobranu na istočnoj obali do svjetionika na zapadnoj obali

Southampton

unutar crte koja se proteže od Calshot Castlea do navigacijske oznake Hook

Rijeka Beaulieu

unutar rijeke Beaulieu, ne istočno od crte koja se proteže u smjeru sjever/jug kroz Inchmery House

Jezero Keyhaven

unutar crte koja se proteže ravno prema sjeveru od donjega svjetla Hurst Pointa do močvare Keyhaven

Christchurch

The Run

Poole

unutar crte Chain Ferry između Sandbanksa i South Haven Pointa

Exeter

unutar crte koja se proteže u smjeru istok-zapad od Warren Pointa do obalne postaje za čamce za spašavanje nasuprot Checkstone Ledgea

Teignmouth

unutar luke

Rijeka Dart

unutar crte koja se proteže od Kettle Pointa do Battery Pointa

Rijeka Salcombe

unutar crte koja se proteže od Splat Pointa do Limebury Pointa

Plymouth

unutar crte koja se proteže od gata Mount Batten do Raveness Pointa preko otoka Drake; rijeka Yealm unutar crte koja se proteže od Warren Pointa do Misery Pointa

Fowey

unutar luke

Falmouth

unutar crte koja se proteže od St. Anthony Heada do Pendennis Pointa

Rijeka Camel

unutar crte koja se proteže od Gun Pointa do Brea Hilla

Rijeke Taw i Torridge

unutar crte u smjeru 200° od svjetionika na Crow Pointu do obale kod Skern Pointa

Bridgewater

južno od crte koja se proteže ravno u smjeru istoka od Stert Pointa (51° 13,0′S)

Rijeka Avon (Avon)

unutar crte koja se proteže od gata Avonmouth do Wharf Pointa, do brane Netham

POGLAVLJE 2.

3.    zona

Kraljevina Belgija

Morska Schelde (nizvodno od otvorenog sidrišta Antwerpen)

▼M2

Republika Bugarska

Dunav: od rkm 845,650 do rkm 374,100

▼B

Češka Republika

Laba: od prevodnice Ústí nad Labem-Střekov do prevodnice Lovosice

Umjetna jezera: Baška, Brněnská (Kníničky), Horka (Stráž pod Ralskem), Hracholusky, Jesenice, Nechranice, Olešná, Orlík, Pastviny, Plumov, Rozkoš, Seč, Skalka, Slapy, Těrlicko, Žermanice

Jezero Máchovo

Vodno područje Velké Žernoseky

Umjetna jezera: Oleksovice, Svět, Velké Dářko

Jezera nastala vađenjem šljunka: Dolní Benešov, Ostrožná Nová Ves i Tovačov

Savezna Republika Njemačka

Dunav

od Kelheima (km 2 414,72) do njemačko-austrijske granice

Rajna

od njemačko-švicarske granice do njemačko-nizozemske granice

Laba

od ušća kanala Laba-Seiten do donje granice luke Hamburg

Müritz

Francuska Republika

Rajna

▼M9

Republika Hrvatska

Dunav: od rkm 1 295 + 500 do rkm 1 433

Rijeka Drava: od rkm 0 do rkm 198 + 600

Rijeka Sava: od rkm 211 do rkm 594

Rijeka Kupa: od rkm 0 do rkm 5 + 900

Rijeka Una: od rkm 0 do rkm 15;

▼B

Republika Mađarska

Dunav: od rkm 1812 do rkm 1433

Dunav Moson: od rkm 14 do rkm 0

Dunav Szentendre: od rkm 32 do rkm 0

Dunav Ráckeve: od rkm 58 do rkm 0

Rijeka Tisa: od rkm 685 do rkm 160

Rijeka Drava: od rkm 198 do rkm 70

Rijeka Bodrog: od rkm 51 do rkm 0

Rijeka Kettős-Körös: od rkm 23 do rkm 0

Rijeka Hármas-Körös: od rkm 91 do rkm 0

Kanal Sió: od rkm 23 do rkm 0

Jezero Velence

Jezero Fertő

Kraljevina Nizozemska

Rajna

Sneekermeer, Koevordermeer, Heegermeer, Fluessen, Slotermeer, Tjeukemeer, Beulakkerwijde, Belterwijde, Ramsdiep, Ketelmeer, Zwartemeer, Veluwemeer, Eemmeer, Alkmaardermeer, Gouwzee, Buiten Ij, Afgesloten Ij, Noordzeekanaal, luka Ijmuiden, lučko područje Rotterdam, Nieuwe Maas, Noord, Oude Maas, Beneden Merwede, Nieuwe Merwede, Dordsche Kil, Boven Merwede, Waal, kanal Bijlandsch, Boven Rijn, kanal Pannersdensch, Geldersche Ijsel, Neder Rijn, Lek, kanal Amsterdam-Rajna, Veerse Meer, kanal Schelde-Rajna do ušća u Volkerak, Amer, Bergsche Maas, Meuse nizvodno od Venloa, Gooimeer, Europort, Calandkanaal (istočno od luke Benelux), Hartelkanaal

Republika Austrija

Dunav: od granice s Njemačkom do granice sa Slovačkom

Inn: od ušća do elektrane Passau-Ingling

Traun: od ušća do km 1,80

Enns: od ušća do km 2,70

March: do km 6,00

Republika Poljska

 Rijeka Biebrza od ušća kanala Augustowski do ušća rijeke Narwie

 Rijeka Brda od spoja s kanalom Bydgoski u Bydgoszczu do ušća rijeke Wisle

 Rijeka Bug od ušća rijeke Muchawiec do ušća rijeke Narwie

 Jezero Dąbie do granice s unutarnjim morskim vodama

 Kanal Augustowski od spoja s rijekom Biebrza do državne granice, zajedno s jezerima koja se nalaze duž tog kanala

 Kanal Bartnicki od jezera Ruda Woda do jezera Bartęžek, zajedno s jezerom Bartęžek

 Kanal Bydgoski

 Kanal Elbląski od jezera Druzno do jezera Jeziorak i jezera Szeląg Wielki, zajedno s tim jezerima i jezerima duž kanala, te obilazni kanal u smjeru Zalewa od jezera Jeziorak do jezera Ewingi, uključujući to jezero

 Kanal Gliwicki zajedno s kanalom Kędzierzyński

 Kanal Jagielloński od spoja s rijekom Elbląg do rijeke Nogat

 Kanal Lączański

 Kanak Ślesiński s jezerima koja se nalaze duž tog kanala, te jezero Goplo

 Kanal Żerański

 Rijeka Martwa Wisla od rijeke Wisle u Przegalini do granice s unutarnjim morskim vodama

 Rijeka Narew od ušća rijeke Biebrza do ušća rijeke Wisle, zajedno s jezerom Zegrzyński

 Rijeka Nogat od rijeke Wisle do ušća u lagunu Wisle

 Rijeka Noteć (gornji tok) od jezera Goplo do spoja s kanalom Górnonotecki i kanal Górnonotecki te rijeka Noteć (donji tok) od spoja s kanalom Bydgoski do ušća u rijeku Wartu

 Rijeka Nysa Luźycka od Gubina do ušća u rijeku Odru

 Rijeka Odra od grada Racibórza do spoja s Istočnom Odrom koja postaje rijeka Regalica od prokopa Klucz-Ustowo, zajedno s tom rijekom i njezinim pritocima do jezera Dąbie, te obilazni kanal rijeke Odre od prevodnice Opatowice do prevodnice u gradu Wroclawu

 Zapadna Odra od brane u Widuchowi (704,1 km rijeke Odre) do granice s unutarnjim morskim vodama, zajedno s pritocima, te prokop Klucz-Ustowo koji povezuje Istočnu Odru sa Zapadnom Odrom

 Rijeka Parnica i prokop Parnicki od Zapadne Odre do granice s unutarnjim morskim vodama

 Rijeka Pisa od jezera Roś do ušća rijeke Narew

 Rijeka Szkarpawa od rijeke Wisle do ušća u lagunu Wisle

 Rijeka Warta od jezera Ślesińskie do ušća rijeke Odre

 Sustav Wielkie Jeziora Mazurskie koji obuhvaća jezera povezana rijekama i kanalima koji čine glavnu rutu od jezera Roś (uključujući to jezero) u Piszu do kanala Węgorzewski (uključujući taj kanal) u Węgorzewo, zajedno s jezerima Seksty, Mikołajskie, Talty, Tałtowisko, Kotek, Szymon, Szymoneckie, Jagodne, Boczne, Tajty, Kisajno, Dargin, Łabap, Kirsajty i Święcajty, zajedno s kanalom Giźicky, kanalom Niegociński i kanalom Piękna Gora, te obilazni kanal jezera Ryńskie (uključujući to jezero) u Rynu do jezera Nidzkie (do 3 km, koji čini granicu s prirodnim rezervatom „Jezero Nidzkie”), zajedno s jezerima Beldany, Guzianka Mala i Guzianka Wielka

 Rijeka Wisla od ušća rijeke Przemsza do spoja s kanalom Łączański, te od ušća tog kanala u Skawinu do ušća rijeke Wisle u Gdański zaljev, isključujući akumulacijsko jezero Włocławski

▼M2

Rumunjska

Dunav: od srpsko-rumunjske granice (km 1 075 ) do Crnog mora duž kanala Sulina

Kanal Dunav-Crno more (duljine 64,410 km): od spoja s Dunavom na km 299,300 Dunava kod Cernavodă (odnosno km 64,410 kanala) do luke Constanta jug Agigea (km „0” kanala)

Kanal Poarta Albă-Midia Năvodari (duljine 34,600 km): od spoja s Dunavom kanala Poarta Albă-Midia Năvodari (duljine 34,600 km): od spoja s kanalom Dunav-Crno more na km 29,410 kod Poarta Albă (odnosno km 27,500 kanala) do luke Midia (km „0” kanala)

▼B

Slovačka Republika

Dunav: od Devína (rkm 1880,26) do slovačko-mađarske granice

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

ŠKOTSKA

Leith (Edinburgh)

unutar lukobrana

Glasgow

Strathclyde Loch

Crinan Canal

od Crinana do Ardrishaiga

Caledonian Canal

dionice kanala

SJEVERNA IRSKA

Rijeka Lagan

od brane Lagan do Stranmillisa

ISTOČNA ENGLESKA

Rijeka Wear (nema utjecaja morskih mijena)

od starog željezničkog mosta, Durham, do mosta Prebends, Durham

Rijeka Tees

uzvodno od brane Tees

Grimsby Dock

unutar prevodnice

Immingham Dock

unutar prevodnice

Hull Docks

unutar prevodnice

Boston Dock

unutar vrata prevodnice

Aire and Calder Navigation

Goole Docks do Leedsa; stjecište s kanalom Leeds i Liverpool; stjecište Bank Dole do Selbya (prevodnica na rijeci Ouse); stjecište Castleford do Wakefielda (donja prevodnica)

Rijeka Ancholme

ustava Ferriby do Brigga

Calder and Hebble Canal

Wakefield (donja prevodnica) do prevodnice Broadcut Top

Rijeka Foss

od stjecišta (Blue Bridge) s rijekom Ouse do Monk Bridgea

Fossdyke Canal

stjecište s rijekom Trent do Bayford Poola

Goole Dock

unutar vrata prevodnice

Hornsea Mere

cijeli kanal

Rijeka Hull

od prevodnice Struncheon Hill do Beverley Becka

Market Weighton Canal

prevodnica na rijeci Humber do prevodnice Sod Houses

New Junction Canal

cijeli kanal

Rijeka Ouse

od prevodnice Naburn do Nun Monktona

Sheffield and South Yorkshire Canal

prevodnica Keadby do prevodnice Tinsley

Rijeka Trent

prevodnica Cromwell do Shardlowa

Rijeka Witham

ustava Boston do Brayford Poolea (Lincoln)

WALES I ZAPADNA ENGLESKA

Rijeka Severn

iznad brana Llanthony i Maisemore

Rijeka Wye

iznad Monmoutha

Cardiff

jezero Roath Park

Port Talbot

unutar zatvorenih dokova

Swansea

unutar zatvorenih dokova

Rijeka Dee

iznad vodocrpilišta Barrelwell Hill

Rijeka Mersey

dokovi (isključujući dok Seaforth)

Rijeka Lune

iznad doka Glasson

Rijeka Avon (Midland)

prevodnica Tewkesbury do Eveshama

Gloucester

gradski dokovi u Gloucesteru, kanal Gloucester/Sharpness

Jezero Hollingworth

cijelo jezero

Manchester Ship Canal

cijeli kanali i dokovi Salford, uključujući rijeku Irwell

Jezero Pickmere

cijelo jezero

Rijeka Tawe

između morske brane/marina i sportskog stadiona Morfa

Jezero Rudyard

cijelo jezero

Rijeka Weaver

ispod Northwicha

JUŽNA ENGLESKA

Rijeka Nene

Wisbech Cut i rijeka Nene do prevodnice Dog-in-a-Doublet

Rijeka Great Ouse

Kings Lynn Cut i rijeka Great Ouse ispod cestovnog Mosta West Lynn

Yarmouth

ušće rijeke Yare od crte koja se proteže preko krajeva sjevernog i južnog ulaznog gata, uključujući Breydon Water

Lowestoft

luka Lowestoft ispod prevodnice Mutford do crte koja se proteže preko vanjskih gatova na ulazu u luku

Rijeke Alde i Ore

iznad ulaza u rijeku Ore do Westrow Pointa

Rijeka Deben

iznad ulaza u rijeku Deben do Felixstowe Ferryja

Rijeka Orwell i rijeka Stour

od crte koja se proteže od Fagbury Pointa do Shotley Pointa na rijeci Orwell do doka Ipswich; i od crte koja se proteže u smjeru sjever/jug kroz Erwarton Ness na rijeci Stour do Manningtreea

Chelmer & Blackwater Canal

istočno od prevodnice Beeleigh

Rijeka Temza s pritocima

rijeka Temza iznad prevodnice Teddington do Oxforda

Rijeka Adur i Southwick Canal

rijeka Adur iznad zapadnog kraja Tarmac Wharf, te unutar kanala Southwick

Rijeka Arun

rijeka Arun iznad marine Littlehampton

Rijeka Ouse (Sussex), Newhaven

rijeka Ouse iznad sjevernog kraja North Quay

Bewl Water

cijelo jezero

Grafham Water

cijelo jezero

Rutland Water

cijelo jezero

Thorpe Park Lake

cijelo jezero

Chichester

istočno od crte koja spaja Cobnor Point i Chalkdock Point

Christchurch

unutar luke Christchurch, isključujući Run

Exeter Canal

cijeli kanal

Rijeka Avon (Avon)

gradski dokovi u Bristolu

brana Netham do brane Pulteney

POGLAVLJE 3.

4.    zona

Kraljevina Belgija

Cijela belgijska mreža osim plovnih putova u 3. zoni

Češka Republika

Svi plovni putovi koji nisu navedeni u 1., 2. i 3. zoni

Savezna Republika Njemačka

Svi unutarnji plovni putovi osim plovnih putova u 1., 2. i 3. zoni

Francuska Republika

Cijela francuska mreža osim plovnih putova u 1., 2. i 3. zoni

▼M9

Republika Hrvatska

Svi drugi plovni putovi koji nisu navedeni u zoni 3.

▼M6

Talijanska Republika

Svi nacionalni plovni putovi.

▼B

Republika Litva

Cijela litavska mreža

Veliko Vojvodstvo Luksemburg

Moselle

Republika Mađarska

Svi plovni putovi koji nisu navedeni u 2. i 3. zoni

Kraljevina Nizozemska

Sve rijeke, kanali i unutarnja mora koji nisu navedeni u 1., 2. i 3. zoni

Republika Austrija

Thaya: do Bernhardsthala

March: iznad km 6,00

Republika Poljska

Svi plovni putovi koji nisu navedeni u 1., 2. i 3. zoni

▼M2

Rumunjska

Svi drugi vodni putovi koji nisu navedeni u zoni 3.

▼B

Slovačka Republika

Svi plovni putovi koji nisu navedeni u 3. zoni

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

ŠKOTSKA

Ratho and Linlithgow Union Canal

cijeli kanal

Glasgow

Forth and Clyde Canal

Monkland Canal, dionice Faskine i Drumpellier

Hogganfield Loch

ISTOČNA ENGLESKA

Rijeka Ancholme

Brigg do prevodnice Harram Hill

Calder and Hebble Canal

gornja prevodnica Broadcut do mosta Sowerby

Chesterfield Canal

West Stockwith do Worksopa

Cromford Canal

cijeli kanal

Rijeka Derwent

od stjecišta s rijekom Ouse do mosta Stamford

Driffield Navigation

od prevodnice Struncheon Hill do Great Driffielda

Erewash Canal

prevodnica Trent do prevodnice Langley Mill

Huddersfield Canal

stjecište s kanalom Calder and Hebble kod mosta Coopers do kanala Huddersfield kod Huddersfielda

između Ashton-Under-Lyne i Huddersfielda

Leeds and Liverpool Canal

od prevodnice na rijeci Leeds do Skipton Wharfa

Light Water Valley lake

cijelo jezero

The Mere, Scarborough

cijelo jezero

Rijeka Ouse

iznad Nun Monkton Poola

Pocklington Canal

od stjecišta s rijekom Derwent do porječja Melbourne Basin

Sheffield and South Yorkshire Canal

prevodnica Tinsley do Sheffielda

Rijeka Soar

stjecište s rijekom Trent do Loughborougha

Trent and Mersey Canal

Shardlow do prevodnice Dellow Lane

Rijeka Ure i Ripon Canal

od stjecišta s rijekom Ouse do kanala Ripon (porječje Ripon)

Ashton Canal

cijeli kanal

WALES I ZAPADNA ENGLESKA

Rijeka Avon (Midland)

iznad Eveshama

Birmingham Canal Navigation

cijeli kanal

Birmingham and Fazeley Canal

cijeli kanal

Coventry Canal

cijeli kanal

Grand Union Canal (od Napton Junction do Birminghama i Fazeleya)

cijela dionica kanala

Kennet and Avon Canal (Bath do Newburya)

cijela dionica kanala

Lancaster Canal

cijeli kanal

Leeds and Liverpool Canal

cijeli kanal

Llangollen Canal

cijeli kanal

Caldon Canal

cijeli kanal

Peak Forest Canal

cijeli kanal

Macclesfield Canal

cijeli kanal

Monmouthshire and Brecon Canal

cijeli kanal

Montgomery Canal

cijeli kanal

Rochdale Canal

cijeli kanal

Swansea Canal

cijeli kanal

Neath & Tennant Canal

cijeli kanal

Shropshire Union Canal

cijeli kanal

Staffordshire and Worcester Canal

cijeli kanal

Stratford-upon-Avon Canal

cijeli kanal

Rijeka Trent

cijela rijeka

Trent and Mersey Canal

cijeli kanal

Rijeka Weaver

iznad Northwicha

Worcester and Birmingham Canal

cijeli kanal

JUŽNA ENGLESKA

Rijeka Nene

iznad prevodnice Dog-in-a-Doublet

Rijeka Great Ouse

Kings Lynn iznad cestovnog mosta West Lynn; rijeka Great Ouse i svi povezani plovni putovi Fenlanda uključujući rijeku Cam i Middle Level Navigation

Norfolk and Suffolk Broads

sve plovne rijeke, riječna jezera, kanali i plovni putovi, pod utjecajem morskih mijena ili bez tog utjecaja, unutar Norfolk and Suffolk Broads, uključujući Oulton Broad, te rijeke Waveney, Yare, Bure, Ant i Thurne, osim kako je navedeno za Yarmouth i Lowestoft

Rijeka Blyth

rijeka Blyth, ulaz u Blythburg

Rijeke Alde i Ore

na rijeci Alde iznad Westrow Point

Rijeka Deben

rijeka Deben iznad Felixtowe Ferry

Rijeka Orwell i rijeka Stour

svi plovni putovi na rijeci Stour iznad Manningtreea

Chelmer & Blackwater Canal

zapadno od prevodnice Beeleigh

Rijeka Temza s pritocima

rijeka Stort i rijeka Lee iznad Bow Creeky; Grand Union Canal iznad prevodnice Brentford i Regents Canal iznad porječja Limehouse te svi povezani kanali; rijeka Wey iznad prevodnice Temza; Kennet and Avon Canal; rijeka Temza iznad Oxforda; Oxford Canal

Rijeka Medway i Swale

rijeka Medway iznad prevodnice Allington

Rijeka Stour (Kent)

rijeka Stour iznad pristana kod Flagstaff Reacha

Luka Dover

cijela luka

Rijeka Rother

rijeka Rother i Royal Military Canal iznad ustave Scots Float i rijeka Brede iznad ulaza u prevodnicu

Brighton

unutarnja luka marine Brighton iznad prevodnice

Wickstead Park Lake

cijelo jezero

Kennet and Avon Canal

cijeli kanal

Grand Union Canal

cijeli kanal

Rijeka Avon (Avon)

iznad brane Pulteney

Bridgewater Canal

cijeli kanal




PRILOG II.

MINIMALNI TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA 1., 2., 3. I 4. ZONE

SADRŽAJ

DIO I.

POGLAVLJE 1.

OPĆENITO

Članak 1.01. —

Definicije

Članak 1.02. —

(ostavljeno prazno)

Članak 1.03. —

(ostavljeno prazno)

Članak 1.04. —

(ostavljeno prazno)

Članak 1.05. —

(ostavljeno prazno)

Članak 1.06. —

Privremeni zahtjevi

Članak 1.07. —

Administrativne upute

POGLAVLJE 2.

POSTUPAK

Članak 2.01. —

Inspekcijska tijela

Članak 2.02. —

Zahtjev za inspekcijski pregled

Članak 2.03. —

Predočenje broda na inspekcijski pregled

Članak 2.04. —

(ostavljeno prazno)

Članak 2.05. —

Privremena svjedodžba Zajednice

Članak 2.06. —

Valjanost svjedodžbe Zajednice

Članak 2.07. —

Pojedinosti i izmjene svjedodžbe Zajednice

Članak 2.08. —

(ostavljeno prazno)

Članak 2.09. —

Redoviti inspekcijski pregled

Članak 2.10. —

Dobrovoljni inspekcijski pregled

Članak 2.11. —

(ostavljeno prazno)

Članak 2.12. —

(ostavljeno prazno)

Članak 2.13. —

(ostavljeno prazno)

Članak 2.14. —

(ostavljeno prazno)

Članak 2.15. —

Troškovi

Članak 2.16. —

Informacije

Članak 2.17. —

Upisnik svjedodžbi Zajednice

▼M3

Članak 2.18. —

Europski jedinstveni identifikacijski broj plovila

▼B

Članak 2.19. —

Jednakovrijednosti i odstupanja

DIO II.

POGLAVLJE 3.

BRODOGRAĐEVNI ZAHTJEVI

Članak 3.01. —

Osnovni zahtjevi

Članak 3.02. —

Čvrstoća i stabilitet

Članak 3.03. —

Trup

Članak 3.04. —

Strojarnica, kotlovnica i bunkeri

POGLAVLJE 4.

SIGURNOSNI RAZMAK, NADVOĐE I OZNAKE GAZA

Članak 4.01. —

Sigurnosni razmak

Članak 4.02. —

Nadvođe

Članak 4.03. —

Minimalno nadvođe

Članak 4.04. —

Oznake gaza

Članak 4.05. —

Maksimalni teretni gaz za brodove koji nemaju poklopce skladišta otporne na prskanje i vremenske utjecaje

Članak 4.06. —

Zagaznice

POGLAVLJE 5.

UPRAVLJIVOST

Članak 5.01. —

Općenito

Članak 5.02. —

Plovidbena ispitivanja

Članak 5.03. —

Zona ispitivanja

Članak 5.04. —

Stanje krcanja brodova i sastava za vrijeme plovidbenih ispitivanja

Članak 5.05. —

Upotreba brodske opreme za plovidbena ispitivanja

Članak 5.06. —

Propisana brzina (pramcem)

Članak 5.07. —

Sposobnost zaustavljanja

Članak 5.08. —

Sposobnost plovidbe krmom

Članak 5.09. —

Sposobnost poduzimanja manevra izbjegavanja

Članak 5.10. —

Sposobnost okreta

POGLAVLJE 6.

KORMILARSKI UREĐAJ

Članak 6.01. —

Opći zahtjevi

Članak 6.02. —

Pogonska jedinica kormilarskog uređaja

Članak 6.03. —

Pogonska jedinica hidrauličnog kormilarskog uređaja

Članak 6.04. —

Izvor energije

Članak 6.05. —

Ručni pogon

Članak 6.06. —

Brodski vijak, vodomlazna propulzija, cikloidni propeler i pramčani propulzor

Članak 6.07. —

Pokazivači i uređaji za nadzor

Članak 6.08. —

Regulatori brzine okreta

Članak 6.09. —

Prihvatno ispitivanje

POGLAVLJE 7.

KORMILARNICA

Članak 7.01. —

Općenito

Članak 7.02. —

Nezaklonjeni pogled

Članak 7.03. —

Opći zahtjevi za upravljačke uređaje, pokazivače i uređaje za nadzor

Članak 7.04. —

Posebni zahtjevi za upravljačke uređaje, pokazivače i uređaje za nadzor glavnih strojeva i kormilarskog sustava

Članak 7.05. —

Navigacijska svjetla, svjetlosni i zvučni signali

Članak 7.06. —

Radarski uređaji i pokazivači brzine okreta

Članak 7.07. —

Radiotelefonski sustavi za brodove s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

Članak 7.08. —

Oprema za internu komunikaciju na brodu

Članak 7.09. —

Alarmni sustav

Članak 7.10. —

Grijanje i ventilacija

Članak 7.11. —

Oprema za upravljanje krmenim sidrima

Članak 7.12. —

Pomična kormilarnica

Članak 7.13. —

Upis u svjedodžbu Zajednice za brodove s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

POGLAVLJE 8.

KONSTRUKCIJA STROJEVA

Članak 8.01. —

Općenito

Članak 8.02. —

Sigurnosna oprema

Članak 8.03. —

Porivno postrojenje

Članak 8.04. —

Ispušni sustav motora

Članak 8.05. —

Tankovi za gorivo, cijevi i pomoćni uređaji

Članak 8.06. —

Skladištenje ulja za podmazivanje, cjevovodi i pomoćni uređaji

Članak 8.07. —

Skladištenje ulja koje se upotrebljava u sustavima prijenosa snage, sustavima upravljanja i upućivanja te sustavima grijanja, cjevovodi i pomoćni uređaji

Članak 8.08. —

Kaljužni i drenažni sustavi

Članak 8.09. —

Naprave za sakupljanje zauljene vode i upotrijebljenog ulja

Članak 8.10. —

Buka koju proizvodi brod

POGLAVLJE 8.a

►M6  Emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica iz dizelskih motora ◄

▼M6

Članak 8a.01 —

Definicije

Članak 8a.02 —

Opće odredbe

Članak 8a.03 —

Priznata tipna odobrenja

Članak 8a.04 —

Ispitivanje ugradnje, međuispitivanje i posebno ispitivanje

Članak 8a.05 —

Tehničke službe

▼B

POGLAVLJE 9.

ELEKTRIČNA OPREMA

Članak 9.01. —

Općenito

Članak 9.02. —

Sustavi električnog napajanja

Članak 9.03. —

Zaštita od dodira, udara krutih predmeta i prodora vode

Članak 9.04. —

Zaštita od eksplozije

Članak 9.05. —

Uzemljenje

Članak 9.06. —

Najviši dopušteni naponi

Članak 9.07. —

Razdjelni sustavi

Članak 9.08. —

Obalni priključak ili ostale vanjske mreže

Članak 9.09. —

Napajanje drugog plovila

Članak 9.10. —

Generatori i motori

Članak 9.11. —

Akumulatori

Članak 9.12. —

Rasklopni uređaj

Članak 9.13. —

Prekidači za slučaj nužde

Članak 9.14. —

Instalacijska oprema

Članak 9.15. —

Kabeli

Članak 9.16. —

Rasvjeta

Članak 9.17. —

Navigacijska svjetla

Članak 9.18. —

(ostavljeno prazno)

Članak 9.19. —

Alarmni i sigurnosni sustavi za mehaničku opremu

Članak 9.20. —

Elektronička oprema

Članak 9.21. —

Elektromagnetska kompatibilnost

POGLAVLJE 10.

OPREMA

Članak 10.01. —

Sidrena oprema

Članak 10.02. —

Ostala oprema

Članak 10.03. —

Prenosivi aparati za gašenje požara

Članak 10.03.a

►M6  Stalno ugrađeni protupožarni sustavi za zaštitu prostora u nastambama, kormilarnicama i putničkim prostorijama ◄

Članak 10.03.b

►M6  Stalno ugrađeni protupožarni sustavi za zaštitu strojarnica, kotlovnica i pumpnih stanica ◄

▼M3

Članak 10.03.c

Stalno ugrađeni protupožarni sustavi za zaštitu predmeta

▼B

Članak 10.04. —

Brodski čamci

Članak 10.05. —

Koluti za spašavanje i prsluci za spašavanje

POGLAVLJE 11.

SIGURNOST NA RADNOM MJESTU

Članak 11.01. —

Općenito

Članak 11.02. —

Zaštita od pada

Članak 11.03. —

Dimenzije radnih mjesta

Članak 11.04. —

Bočne palube

Članak 11.05. —

Pristup radnim mjestima

Članak 11.06. —

Izlazi i izlazi u nuždi

Članak 11.07. —

Ljestve, stube i slične naprave

Članak 11.08. —

Unutrašnji prostori

Članak 11.09. —

Zaštita od buke i vibracija

Članak 11.10. —

Poklopci grotala

Članak 11.11. —

Vitla

Članak 11.12. —

Dizalice

Članak 11.13. —

Skladištenje zapaljivih tekućina

POGLAVLJE 12.

NASTAMBE

Članak 12.01. —

Općenito

Članak 12.02. —

Posebni projektni zahtjevi za nastambe

Članak 12.03. —

Sanitarni uređaji

Članak 12.04. —

Kuhinje

Članak 12.05. —

Pitka voda

Članak 12.06. —

Grijanje i ventilacija

Članak 12.07. —

Ostali uređaji u nastambama

POGLAVLJE 13.

OPREMA ZA GRIJANJE, KUHANJE I HLAĐENJE NA GORIVO

Članak 13.01. —

Općenito

Članak 13.02. —

Upotreba tekućih goriva, oprema na tekuće gorivo

Članak 13.03. —

Peći s gorionikom uljnih para i uređaji za grijanje s gorionikom raspršenog ulja

Članak 13.04. —

Peći s gorionikom uljnih para

Članak 13.05. —

Uređaji za grijanje s gorionikom raspršenog ulja

Članak 13.06. —

Uređaji za grijanje s prisilnim strujanjem zraka

Članak 13.07. —

Grijanje na kruto gorivo

POGLAVLJE 14.

SUSTAVI UKAPLJENOG PLINA ZA NAMJENE U KUĆANSTVU

Članak 14.01. —

Općenito

Članak 14.02. —

Uređaji

Članak 14.03. —

Plinske boce

Članak 14.04. —

Položaj i smještaj dovodnih jedinica

Članak 14.05. —

Rezervne i prazne plinske boce

Članak 14.06. —

Regulatori tlaka

Članak 14.07. —

Tlak

Članak 14.08. —

Cjevovod i savitljive cijevi

Članak 14.09. —

Razvodni sustav

Članak 14.10. —

Plinska trošila i njihova ugradnja

Članak 14.11. —

Ventilacija i odvod plinova izgaranja

Članak 14.12. —

Radni i sigurnosni zahtjevi

Članak 14.13. —

Prihvatno ispitivanje

Članak 14.14. —

Uvjeti ispitivanja

Članak 14.15. —

Potvrda

▼M8

POGLAVLJE 14.a

BRODSKI UREĐAJI ZA PROČIŠĆIVANJE OTPADNIH VODA ZA PUTNIČKE BRODOVE

Članak 14a.01. —

Definicije

Članak 14a.02. —

Opće odredbe

Članak14a.03. —

Zahtjev za homologaciju tipa

Članak 14a.04. —

Postupak homologacije tipa

Članak 14a.05. —

Izmjena homologacija tipa

Članak 14a.06. —

Sukladnost

Članak 14a.07. —

Prihvaćanje istovrijednih homologacija

Članak 14a.08. —

Provjera serijskih brojeva

Članak 14a.09. —

Sukladnost proizvodnje

Članak 14a.10. —

Nesukladnost s homologiranim tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda

Članak 14a.11. —

Mjerenje slučajnih uzoraka/Posebno ispitivanje

Članak 14a.12. —

Nadležna tijela i tehničke službe

▼B

POGLAVLJE 15.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA PUTNIČKE BRODOVE

Članak 15.01. —

Opće odredbe

Članak 15.02. —

Trup broda

Članak 15.03. —

Stabilitet

Članak 15.04. —

Sigurnosni razmak i nadvođe

Članak 15.05. —

Najveći dozvoljeni broj putnika

Članak 15.06. —

Putnički prostori i površine

Članak 15.07. —

Pogonski sustav

Članak 15.08. —

Sigurnosne naprave i oprema

Članak 15.09. —

Oprema za spašavanje

Članak 15.10. —

Električna oprema

Članak 15.11. —

Protupožarna zaštita

Članak 15.12. —

Gašenje požara

Članak 15.13. —

Organizacija sigurnosti

Članak 15.14. —

Uređaji za sakupljanje i uklanjanje otpadne vode

Članak 15.15. —

Odstupanja za određene putničke brodove

POGLAVLJE 15.a

POSEBNI ZAHTJEVI ZA PUTNIČKE JEDRENJAKE

Članak 15.a.01. —

Primjena dijela II.

Članak 15.a.02. —

Iznimke za određene putničke jedrenjake

Članak 15.a.03. —

Zahtjevi za stabilitet brodova s jedrima

Članak 15.a.04. —

Brodograđevni i mehanički zahtjevi

Članak 15.a.05. —

Oputa općenito

Članak 15.a.06. —

Jarboli, oblice i križevi općenito

Članak 15.a.07. —

Posebne odredbe za jarbole

Članak 15.a.08. —

Posebne odredbe za nastavke jarbola

Članak 15.a.09. —

Posebne odredbe za kosnike

Članak 15.a.10. —

Posebne odredbe za prikosnike

Članak 15.a.11. —

Posebne odredbe za deblenjake

Članak 15.a.12. —

Posebne odredbe za sošnjake

Članak 15.a.13. —

Opće odredbe za nepomičnu i pomičnu oputu

Članak 15.a.14. —

Posebne odredbe za nepomičnu oputu

Članak 15.a.15. —

Posebne odredbe za pomičnu oputu

Članak 15.a.16. —

Okovi i dijelovi opute

Članak 15.a.17. —

Jedra

Članak 15.a.18. —

Oprema

Članak 15.a.19. —

Ispitivanje

POGLAVLJE 16.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA PLOVILA KOJA MOGU BITI DIO POTISKIVANOG ILI TEGLJENOG SASTAVA ILI DIO BOČNOG SASTAVA

Članak 16.01. —

Plovilo prikladno za potiskivanje

Članak 16.02. —

Plovilo prikladno da bude potiskivano

Članak 16.03. —

Plovilo prikladno za poriv bočnog sastava

Članak 16.04. —

Plovilo prikladno za poriv u sastavima

Članak 16.05. —

Plovilo namijenjeno za tegljenje

Članak 16.06. —

Plovidbena ispitivanja na sastavima

Članak 16.07. —

Upisi u svjedodžbu Zajednice

POGLAVLJE 17.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA PLUTAJUĆA POSTROJENJA

Članak 17.01. —

Općenito

Članak 17.02. —

Odstupanja

Članak 17.03. —

Dodatni zahtjevi

Članak 17.04. —

Preostali sigurnosni razmak

Članak 17.05. —

Preostalo nadvođe

Članak 17.06. —

Ispitivanje nagiba

Članak 17.07. —

Potvrđivanje stabiliteta

Članak 17.08. —

Potvrđivanje stabiliteta u slučaju smanjenog preostalog nadvođa

Članak 17.09. —

Oznake gaza i zagaznice

Članak 17.10. —

Plutajuće postrojenje bez potvrde stabiliteta

POGLAVLJE 18.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA RADNA PLOVILA

Članak 18.01. —

Radni uvjeti

Članak 18.02. —

Primjena dijela II.

Članak 18.03. —

Odstupanja

Članak 18.04. —

Sigurnosni razmak i nadvođe

Članak 18.05. —

Brodski čamci

POGLAVLJE 19.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA POVIJESNE BRODOVE (ostavljeno prazno)

POGLAVLJE 19.a

POSEBNI ZAHTJEVI ZA KANALSKE BARŽE (ostavljeno prazno)

POGLAVLJE 19.b

POSEBNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PLOVE NA PLOVNIM PUTOVIMA 4. ZONE

Članak 19.b.01. —

Primjena poglavlja 4.

POGLAVLJE 20.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA MORSKE BRODOVE (ostavljeno prazno)

POGLAVLJE 21.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA REKREACIJSKA PLOVILA

Članak 21.01. —

Općenito

Članak 21.02. —

Primjena dijela II.

Članak 21.03. —

(ostavljeno prazno)

POGLAVLJE 22.

STABILITET BRODOVA KOJI PREVOZE KONTEJNERE

Članak 22.01. —

Općenito

Članak 22.02. —

Granični uvjeti i metoda izračuna za potvrđivanje stabiliteta za prijevoz neučvršćenih kontejnera

Članak 22.03. —

Granični uvjeti i metoda izračuna za potvrđivanje stabiliteta za prijevoz učvršćenih kontejnera

Članak 22.04. —

Postupak za ocjenjivanje stabiliteta na brodu

POGLAVLJE 22.a

POSEBNI ZAHTJEVI ZA PLOVILA DUŽA OD 110 M

Članak 22.a.01. —

Primjena dijela I.

Članak 22.a.02. —

Primjena dijela II.

Članak 22.a.03. —

Čvrstoća

Članak 22.a.04. —

Uzgon i stabilitet

Članak 22.a.05. —

Dodatni zahtjevi

Članak 22.a.06. —

Primjena dijela IV. u slučaju preinake

POGLAVLJE 22.b

POSEBNI ZAHTJEVI ZA BRZA PLOVILA

Članak 22.b.01. —

Općenito

Članak 22.b.02. —

Primjena dijela I.

Članak 22.b.03. —

Primjena dijela II.

Članak 22.b.04. —

Sjedala i sigurnosni pojasevi

Članak 22.b.05. —

Nadvođe

Članak 22.b.06. —

Uzgon, stabilitet i pregrađivanje

Članak 22.b.07. —

Kormilarnica

Članak 22.b.08. —

Dodatna oprema

Članak 22.b.09. —

Zatvoreni prostori

Članak 22.b.10. —

Izlazi i evakuacijski putovi

Članak 22.b.11. —

Protupožarna zaštita i gašenje požara

Članak 22.b.12. —

Prijelazne odredbe

DIO III.

POGLAVLJE 23.

OPREMA BRODOVA S OBZIROM NA BROJ ČLANOVA POSADE

Članak 23.01. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.02. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.03. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.04. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.05. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.06. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.07. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.08. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.09. —

Oprema brodova

Članak 23.10. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.11. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.12. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.13. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.14. —

(ostavljeno prazno)

Članak 23.15. —

(ostavljeno prazno)

DIO IV.

POGLAVLJE 24.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.01. —

Primjenjivost prijelaznih odredbi na plovila koja su već u upotrebi

Članak 24.02. —

Odstupanja za plovila koja su već u upotrebi

Članak 24.03. —

Odstupanja za plovila čija je kobilica položena najkasnije 1. travnja 1976.

Članak 24.04. —

Druga odstupanja

Članak 24.05. —

(ostavljeno prazno)

Članak 24.06. —

Odstupanja za plovila koja nisu obuhvaćena člankom 24.01.

Članak 24.07. —

(ostavljeno prazno)

▼M6

Članak 24.08. —

Prijelazna odredba članka 2.18.

▼B

POGLAVLJE 24.a

PRIJELAZNE ODREDBE ZA PLOVILA KOJA NE PLOVE NA PLOVNIM PUTOVIMA ZONE R

Članak 24.a.01. —

Primjena prijelaznih odredbi na plovila koja su već u upotrebi i valjanost prethodnih svjedodžbi Zajednice

Članak 24.a.02. —

Odstupanja za plovila koja su već u upotrebi

Članak 24.a.03. —

Odstupanja za plovila čija je kobilica položena prije 1. siječnja 1985.

Članak 24.a.04. —

Druga odstupanja

▼M6

Članak 24.a.05. —

Prijelazna odredba članka 2.18.

▼B

DODATAK I.

SIGURNOSNI ZNAKOVI

DODATAK II.

ADMINISTRATIVNE UPUTE

▼M6

DODATAK III.

PREDLOŽAK JEDINSTVENOG EUROPSKOG IDENTIFIKACIJSKOG BROJA PLOVILA

DODATAK IV.

PODACI ZA IDENTIFIKACIJU PLOVILA

DODATAK V.

PROTOKOL O PARAMETRIMA MOTORA

▼M8

DODATAK VI.

BRODSKI UREĐAJI ZA PROČIŠĆIVANJE OTPADNIH VODA – DODATNE ODREDBE I OBRASCI POTVRDA

DODATAK VII.

BRODSKI UREĐAJI ZA PROČIŠĆIVANJE OTPADNIH VODA – POSTUPAK ISPITIVANJA

▼B

DIO I.

POGLAVLJE 1.

OPĆENITO

Članak 1.01.

Definicije

U ovoj se Direktivi primjenjuju sljedeće definicije:

Vrste plovila

1. „plovilo”: brod ili plutajuće postrojenje;

2. „brod”: brod unutarnje plovidbe ili morski brod;

3. „brod unutarnje plovidbe”: brod namijenjen isključivo ili pretežno za plovidbu unutarnjim plovnim putovima;

4. „morski brod”: brod registriran za pomorsku plovidbu;

5. „motorni brod”: motorni teretni brod ili motorni tanker;

6. „motorni tanker”: brod namijenjen za prijevoz tereta u ugrađenim tankovima i izgrađen za samostalnu plovidbu s vlastitim porivom;

7. „motorni teretni brod”: brod, osim motornog tankera, namijenjen za prijevoz tereta i izgrađen za samostalnu plovidbu s vlastitim porivom;

8. „kanalska barža”: plovilo za plovidbu unutarnjim plovnim putovima, čija duljina ne prelazi 38,5 m a širina 5,05 m, a koje obično plovi kanalom Rajna-Rhône;

9. „tegljač”: brod posebno izgrađen za obavljanje tegljenja;

10. „gurač”: brod posebno izgrađen za poriv potiskivanog sastava;

11. „teglenica”: teretna teglenica ili tanker-teglenica:

12. „tanker-teglenica”: brod namijenjen za prijevoz tereta u ugrađenim tankovima i izgrađen da bude tegljen, bez vlastitog poriva ili s porivnim uređajem dovoljnim za samostalno ograničeno manevriranje;

13. „teretna teglenica”: brod namijenjen za prijevoz tereta, osim tanker-teglenice, izgrađen da bude tegljen, bez vlastitog poriva ili s porivnim uređajem dovoljnim za samostalno ograničeno manevriranje;

14. „potisnica”: tanker-barža, barža ili brodska barža;

15. „tanker-barža”: brod namijenjen za prijevoz tereta u ugrađenim tankovima, izgrađen ili posebno prilagođen da bude potiskivan, bez vlastitog poriva ili s porivnim uređajem dovoljnim za samostalno ograničeno manevriranje ako nije dio potiskivanog konvoja;

16. „barža”: brod namijenjen za prijevoz tereta, osim tanker-barže, izgrađen ili posebno prilagođen da bude potiskivan, bez vlastitog poriva ili s porivnim uređajem dovoljnim za samostalno ograničeno manevriranje ako nije dio potiskivanog konvoja;

17. „brodska barža”: potisnica izgrađena za prijevoz morskim brodovima i za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima;

18. „putnički brod”: izletnički brod ili brod s kabinama, izgrađen i opremljen za prijevoz više od 12 putnika;

19. „putnički jedrenjak”: putnički brod izgrađen i opremljen za dodatni poriv jedrima;

20. „izletnički brod”: putnički brod bez putničkih kabina za spavanje;

21. „brod s kabinama”: putnički brod s putničkim kabinama za spavanje;

22. „brzi brod”: motorno plovilo koje može postići brzinu preko 40 km/h u odnosu na vodu;

23. „plutajuće postrojenje”: plutajući objekt opremljen radnim uređajima, kao što su dizalice, jaružala, zabijači stupova ili dizala;

24. „radno plovilo”: plovilo izgrađeno i opremljeno za upotrebu na gradilištima, kao što je blatnjača, hoper ili pontonska barža, ponton ili plovilo za istovarivanje kamenja;

25. „plovilo za rekreaciju”: brod, osim putničkog broda, namijenjen za sport i razonodu;

26. „brodski čamac”: čamac koji se upotrebljava za prijevoz, spašavanje ljudi i plovila, te druge radne zadatke;

27. „plutajući objekt”: svaka plutajuća konstrukcija koja nije namijenjena za pomicanje, kao što je bazen, pristan, gat ili kućica na vodi;

28. „plutajuće tijelo”: splav ili druga konstrukcija sposobna za plovidbu, a koja nije brod niti plutajuće postrojenje ili objekt;

Sastavi plovila

29. „konvoj”: potiskivani, bočni ili tegljeni sastav;

30. „sastav”: način na koji je konvoj sastavljen;

31. „čvrsti konvoj”: potiskivani ili bočni sastav;

32. „potiskivani konvoj”: čvrsti sastav plovila od kojih je najmanje jedan postavljen ispred plovila koje osigurava poriv konvoja, a naziva se „gurač”; čvrstim konvojem smatra se i konvoj sastavljen od gurača i potisnica koji su povezani tako da je omogućena usmjerena pokretljivost;

33. „bočni sastav”: čvrsti sastav plovila povezanih bočno, od kojih ni jedan nije postavljen ispred plovila koje osigurava poriv sastava;

34. „tegljeni sastav”: sastav od jednog ili nekoliko plovila, plutajućih objekata ili plutajućih tijela koje tegli jedno ili nekoliko plovila s vlastitim porivom, a koji su dio tog konvoja;

Posebni prostori na brodu

35. „glavna strojarnica”: prostor u kojem su smješteni porivni strojevi;

36. „strojarnica”: prostor u kojem su smješteni strojevi s unutrašnjim izgaranjem;

37. „kotlovnica”: prostor u kojem je smještena oprema koja koristi gorivo za proizvodnju pare ili tople tekućine;

38. „zatvoreno nadgrađe”: vodonepropusna i čvrsta kontinuirana struktura s čvrstim stijenama koje su trajno i vodonepropusno spojene s palubom;

39. „kormilarnica”: prostor u kojem su smješteni svi upravljački i nadzorni instrumenti potrebni za upravljanje brodom;

40. „nastambe: prostori za osobe koje obično borave na brodu, uključujući kuhinje, ostave, sanitarne prostore, praonice, predulaze i hodnike, osim kormilarnice;

41. „putnički prostori”: prostori na brodu namijenjeni putnicima te zatvoreni prostori, kao što su saloni, uredi, dućani, frizerski saloni, sušionice, praonice, saune, zahodi, kupaonice, prolazi i stubišta koja nisu okružena zidovima;

42. „upravljački centar”: kormilarnica, prostor u kojem je smješteno električno postrojenje u nuždi ili njegovi dijelovi, ili prostor sa stalnim dežurstvom brodskog osoblja ili članova posade, na primjer za opremu protupožarnog alarma, daljinsko upravljanje vratima ili protupožarnim zaklopkama;

43. „rov stubišta”: vertikalni prostor unutrašnjeg stubišta ili lifta;

44. „salon”: prostor nastambi ili putnički prostor. Na putničkim brodovima, kuhinje se ne smatraju salonima;

45. „kuhinja”: prostor sa štednjakom ili sličnim uređajem za kuhanje;

46. „spremište”: prostor za skladištenje zapaljivih tekućina ili prostor za spremanje zaliha, površine veće od 4 m2;

47. „skladište”: dio broda na pramcu i na krmi omeđen poprečnim pregradama, koji se otvara ili zatvara poklopcima grotala, namijenjen za prijevoz pakiranog ili rasutog tereta ili za smještaj nestrukturnih tankova;

48. „ugrađeni tank”: tank pričvršćen za trup broda, izveden tako da stijene tanka čine strukturu trupa broda ili tako da je kućište odvojeno od trupa broda;

49. „radni prostor”: prostor na kojem članovi posade obavljaju svoje dužnosti, uključujući prolaze, dizalice i brodske čamce;

50. „prolaz”: površina namijenjena za uobičajeno kretanje osoba i stvari;

51. „sigurna površina”: površina unutar vertikalne ravnine udaljene od boka broda za 1/5 BWL usporedo sa smjerom brodskog trupa na crti maksimalnog gaza;

▼M6

52. „sabirni prostori”: posebno zaštićeni prostori na plovilu, u kojima se osobe okupljaju u slučaju opasnosti;

▼B

53. „prostori za evakuaciju”: dijelovi zbornih mjesta na brodu iz kojih se obavlja evakuacija osoba;

Brodostrojarski izrazi

54. „ravnina maksimalnog gaza”: vodna linija maksimalnog gaza, za koji je brodu potvrđena sposobnost plovidbe;

55. „sigurnosni razmak”: udaljenost između ravnine maksimalnog gaza i paralelne ravnine koja prolazi najnižom točkom iznad koje se brod više ne smatra vodonepropusnim;

56. „preostali sigurnosni razmak”: u slučaju nagibanja broda, vertikalna udaljenost između vodne linije i najniže točke uronjenog boka, iznad koje se brod više ne smatra vodonepropusnim;

57. „nadvođe (f)”: udaljenost između ravnine maksimalnog gaza i paralelne ravnine koja prolazi kroz najnižu točku razme ili, ako nema razme, kroz najnižu točku gornjeg ruba boka broda;

58. „preostalo nadvođe”: u slučaju nagibanja broda, vertikalna udaljenost između vodne linije i gornje površine palube na najnižoj točki uronjenog boka ili, ako nema palube, na najnižoj točki gornje površine nepomičnog boka broda;

59. „granična linija”: zamišljena linija povučena na oplati boka najmanje 10 cm ispod pregradne palube i najmanje 10 cm ispod najniže točke na oplati boka iznad koje brod nije vodonepropustan. Ako nema pregradne palube, linija je povučena najmanje 10 cm ispod donje točke iznad koje oplata boka nije vodonepropusna;

60. „istisnina vode (image)”: uronjeni obujam broda, u m3;

61. „istisnina (Δ)”: ukupna težina broda, uključujući teret, u t;

62. „blok koeficijent (CB)”: omjer istisnine i umnoška duljine LWL, širine BWL i gaza T;

63. „lateralna ravnina iznad vode (AV)”: lateralna ravnina broda iznad vodne linije u m2;

64. „pregradna paluba”: paluba do koje se protežu vodonepropusne pregrade i od koje se mjeri nadvođe;

65. „pregrada”: stijena određene visine, u pravilu vertikalna, koja pregrađuje brod između dna i oplate ili drugih pregrada;

66. „poprečna pregrada”: pregrada koja se proteže od jednog do drugog boka broda;

67. „stijena”: površina koja dijeli neki prostor, u pravilu vertikalna;

68. „pregradna stijena”: stijena koja nije vodonepropusna;

69. „duljina (L)”: najveća duljina trupa broda u metrima, isključujući kormilo i tangun;

70. „duljina preko svega (LOA)”: najveća duljina plovila u metrima, uključujući sve ugrađene uređaje, kao što su dijelovi kormilarskog sustava ili porivnog sustava, mehanički ili slični uređaji;

71. „duljina vodne linije (LWL)”: duljina trupa u metrima, izmjerena na maksimalnom gazu;

72. „širina (B)”: najveća širina trupa u metrima, izmjerena na vanjskom rubu oplate boka (isključujući bočne kotače, bokobran i slično);

73. „širina preko svega (BOA)”: najveća širina plovila u metrima, uključujući sve ugrađene dijelove kao što su bočni kotači, bokobrani, mehaničke naprave i slično;

74. „širina vodne linije (BWL)”: širina trupa u metrima, izmjerena s vanjske strane oplate boka na vodnoj liniji maksimalnog gaza;

75. „visina (H)”: najmanji vertikalni razmak u metrima od najniže točke trupa ili kobilice do najniže točke palube na boku;

▼M6

76. „gaz (T)”: vertikalna udaljenost u m od najdonje točke trupa kobilice ili drugih nepokretnih dijelova, do vodne linije maksimalnog gaza;

▼M6

76.a. „gaz preko svega (TOA)”: vertikalna udaljenost u m između najdonje točke trupa, uključujući kobilicu ili druge nepokretne dijelove, i najviše linije gaza;

▼B

77. „pramčana okomica”: vertikalna linija kroz presjecište središnje konture trupa na pramcu i vodne linije maksimalnog gaza;

78. „slobodna širina na boku”: udaljenost između vanjske vertikalne ravnine najveće širine uzdužne pražnice i unutarnje vertikalne ravnine najveće širine ograde ili nogobrana, na boku palube;

Kormilarski sustav

79. „kormilarski sustav”: sva oprema potrebna za kormilarenje brodom, kojom se osiguravaju manevarska svojstva utvrđena u poglavlju 5.;

80. „kormilo”: kormilo ili kormila sa strukom, uključujući kvadrant i elemente za spajanje s kormilarskim uređajem;

81. „kormilarski uređaj”: dio kormilarskog sustava koji zakreće kormilo;

82. „pogonska jedinica”: pogon kormilarskog uređaja, od izvora energije do kormilarskog uređaja;

83. „izvor energije”: električno napajanje pogonske jedinice i kormilarskog uređaja iz brodske mreže, baterija ili motora s unutrašnjim izgaranjem;

84. „kontrola kormila”: sastavni dijelovi i strujni krugovi za upravljanje mehanički pogonjenim kormilom;

85. „pogonska jedinica kormilarskog uređaja”: upravljački sklop za upravljanje pogonom i izvorom energije kormilarskog uređaja;

86. „ručni pogon”: sustav kojim se ručnim okretanjem kormilarskog kola i mehaničkim prijenosom zakreće kormilo, bez dodatnog izvora energije;

87. „ručno-hidraulični pogon”: ručno upravljanje kojim se aktivira hidraulični prijenos;

88. „regulator brzine okreta”: uređaj koji automatski postavlja i održava zadanu brzinu okreta broda prema unaprijed odabranim vrijednostima;

89. „kormilarnica projektirana za radarsku navigaciju s jednim navigatorom”: kormilarnica opremljena tako da brodom, u režimu navigacije radarom, može upravljati jedna osoba;

Svojstva strukturnih elemenata i materijala

90. „vodonepropustan”: strukturni element ili uređaj izveden tako da potpuno onemogućava prodiranje vode;

91. „otporan na prskanje i vremenske utjecaje”: strukturni element ili uređaj izveden tako da u normalnim uvjetima omogućava prodiranje samo zanemarive količine vode;

92. „plinonepropustan”: strukturni element ili uređaj izveden tako da potpuno onemogućava prodiranje plina i para;

93. „negoriv”: tvar koja niti gori niti stvara zapaljive pare u takvim količinama da bi bile samozapaljive pri zagrijavanju do približno 750 °C;

94. „vatrousporavajući” (sa svojstvom sporog širenja plamena): materijali koji se ne mogu lako zapaliti ili čija površina barem ograničava širenje plamena u skladu s ispitnim postupkom iz članka 15.11. stavka 1. točke (c);

95. „vatrootpornost”: svojstvo strukturnih dijelova ili uređaja koji su potvrđeni ispitnim postupkom iz članka 15.11. stavka 1. točke (d);

96. „Kodeks o postupcima protupožarnog ispitivanja”: Međunarodni kodeks o primjeni postupaka protupožarnog ispitivanja, u skladu s rezolucijom MSC.61(67) Odbora za pomorsku sigurnost Međunarodne pomorske organizacije (IMO);

Ostale definicije

▼M7

97. „Klasifikacijsko društvo”: klasifikacijsko društvo koje je odobreno u skladu s kriterijima i postupcima iz Priloga VII;

97.a. „Navigacijska svjetla”: svjetlo signalnih svjetiljki za označivanje plovila;

97.b. „Svjetlosni signali”: svjetlo koje se upotrebljava za dopunjavanje vizualnih ili zvučnih signala;

▼B

98. „radarski uređaj”: elektroničko navigacijsko sredstvo za otkrivanje i prikazivanje okoline i prometa;

99. „unutarnji ECDIS”: standardizirani sustav za prikaz elektroničke navigacijske karte i pridruženih podataka za plovidbu unutarnjim vodama, koji prikazuje odabrane podatke sa zaštićenih elektroničkih navigacijskih karata za unutarnje plovne putove, te prema izboru podatke iz drugih senzora na plovilu;

100. „uređaj za unutarnji ECDIS”: uređaj za prikaz elektroničke navigacijske karte za unutarnje plovne putove, koji može raditi u informacijskom i navigacijskom načinu rada;

101. „informacijski način rada”: korištenje sustava unutarnjeg ECDIS-a isključivo u informacijske svrhe, bez radarskog prikaza;

102. „navigacijski način rada”: korištenje sustava unutarnjeg ECDIS-a za navigaciju s radarskim prikazom;

103. „brodsko osoblje”: svi zaposlenici na putničkom brodu koji nisu članovi posade;

104. „osobe smanjene pokretljivosti”: osobe koje imaju određene teškoće pri korištenju javnog prijevoza, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila, osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom;

105. „svjedodžba Zajednice”: svjedodžba koju brodu unutarnje plovidbe izdaje nadležno tijelo, kojom se potvrđuje usklađenost s tehničkim zahtjevima ove Direktive;

▼M7

106. „stručnjak”: osoba koju priznaje nadležno tijelo ili ovlaštena ustanova, koja ima specijalističko znanje u odgovarajućem području na temelju stručnog osposobljavanja i iskustva, koja je potpuno upoznata s odgovarajućim pravilima i propisima te općeprihvaćenim tehničkim pravilima (npr. norme EN, odgovarajuće zakonodavstvo, tehnička pravila drugih država članica Europske unije), i koja je sposobna pregledati i stručno ocijeniti odgovarajuće sustave i opremu;

107. „ovlaštena osoba”: osoba koja je stekla dostatno znanje u odgovarajućem području na temelju stručnog osposobljavanja i iskustva, koja je potpuno upoznata s odgovarajućim pravilima i propisima te općeprihvaćenim tehničkim pravilima (npr. norme EN, odgovarajuće zakonodavstvo, tehnička pravila drugih država članica Europske unije) da može ocijeniti operativnu sigurnost odgovarajućih sustava i opreme.

▼B

Članak 1.02.

(ostavljeno prazno)

Članak 1.03.

(ostavljeno prazno)

Članak 1.04.

(ostavljeno prazno)

Članak 1.05.

(ostavljeno prazno)

▼M1

Članak 1.06.

Privremeni zahtjevi

Privremeni zahtjevi osmišljeni radi izmjena elemenata ove Direktive koji nisu ključni dopunjujući ju, mogu se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 19. stavku 4. ove Direktive, kada se ustanovi da je to hitno potrebno u svrhu prilagodbe tehničkom napretku prijevoza unutarnjim vodnim putovima, kako bi se dozvolila odstupanja od odredaba ove Direktive ili omogućila ispitivanja. Zahtjevi se objavljuju i valjani su najviše tri godine. Oni stupaju na snagu u isto vrijeme i poništavaju se pod istim uvjetima u svim državama članicama.

▼B

Članak 1.07.

Administrativne upute

Da bi se olakšala i ujednačila provedba ove Direktive, mogu se donijeti obvezujuće administrativne upute za inspekcijski pregled u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. ove Direktive.

POGLAVLJE 2.

POSTUPAK

Članak 2.01.

Inspekcijska tijela

1.  Države članice osnivaju inspekcijska tijela.

2.  Inspekcijska tijela sastoje se od predsjednika i stručnjaka.

U svakom tijelu moraju biti najmanje sljedeći stručnjaci:

(a) službenik iz uprave nadležne za unutarnju plovidbu;

(b) stručnjak za projektiranje brodova unutarnje plovidbe i njihovih motora;

▼M7

(c) pomorski stručnjak s dozvolom zapovjednika na unutarnjim plovnim putovima, koja nositelja ovlašćuje za upravljanje plovilom koje treba pregledati.

▼B

3.  Predsjednika i stručnjake svakog tijela određuju nadležna tijela države u kojoj je inspekcijsko tijelo osnovano. Predsjednik i stručnjaci pri preuzimanju svojih dužnosti predaju pisanu izjavu da će ih obavljati potpuno neovisno. Od službenika se ne zahtijeva nikakva izjava.

4.  Inspekcijskim tijelima mogu pomagati specijalizirani stručnjaci u skladu s važećim nacionalnim odredbama.

Članak 2.02.

Zahtjev za inspekcijski pregled

1.  Za postupak podnošenja zahtjeva za inspekcijski pregled i određivanje mjesta i vremena inspekcijskog pregleda ovlašteno je tijelo koje izdaje svjedodžbu Zajednice. Nadležno tijelo određuje koje dokumente treba podnijeti. Postupak se provodi tako da se osigura provođenje inspekcijskog pregleda u primjerenom roku nakon podnošenja zahtjeva.

2.  Vlasnik plovila koje ne podliježe ovoj Direktivi, ili njegov predstavnik, može zatražiti svjedodžbu Zajednice. Njegovom će se zahtjevu udovoljiti ako plovilo ispunjava zahtjeve ove Direktive.

Članak 2.03.

Predočenje broda na inspekcijski pregled

1.  Vlasnik ili njegov predstavnik predočuju brod bez tereta, očišćen i opremljen. Pruža svaku potrebnu pomoć tijekom inspekcijskog pregleda, kao što je osiguravanje odgovarajućeg čamca i osoblja, te oslobađanje pristupa do svih dijelova trupa ili opreme koji nisu izravno dostupni ili vidljivi.

2.  Inspekcijsko tijelo pri prvom pregledu zahtijeva pregled na suhom. Pregled na suhom može se izostaviti ako postoji svjedodžba o klasi ili svjedodžba odobrenog klasifikacijskog društva kojom se potvrđuje da konstrukcija ispunjava njegova pravila ili ako postoji potvrda kojom se dokazuje da je nadležno tijelo već obavilo pregled na suhom u druge svrhe. Ako se radi o redovitom inspekcijskom pregledu ili o inspekcijskom pregledu kako je predviđeno člankom 15. ove Direktive, inspekcijsko tijelo može zahtijevati inspekcijski pregled na suhom.

Inspekcijsko tijelo obavlja probnu vožnju tijekom prvog pregleda motornog broda ili sastava ili ako su na brodskim sustavima poriva ili kormilarenja izvedene veće izmjene.

3.  Inspekcijsko tijelo može zahtijevati dodatna ispitivanja i druge popratne dokumente. Ta se odredba primjenjuje i tijekom gradnje broda.

Članak 2.04.

(ostavljeno prazno)

Članak 2.05.

Privremena svjedodžba Zajednice

1.  Nadležno tijelo može izdati privremenu svjedodžbu Zajednice:

(a) plovilu za plovidbu do određenog mjesta s dopuštenjem nadležnog tijela radi dobivanja svjedodžbe Zajednice;

(b) plovilu kojem je svjedodžba Zajednice privremeno oduzeta u jednom od primjera navedenih u članku 2.07. ili u člancima 12. i 16. ove Direktive;

(c) plovilu koje čeka izdavanje svjedodžbe Zajednice nakon uspješno obavljenog pregleda;

(d) plovilu koje ne udovoljava svim uvjetima za dobivanje svjedodžbe Zajednice kako je utvrđeno u Prilogu V. dijelu I.;

(e) plovilu koje je toliko oštećeno da njegovo stanje više nije u skladu sa svjedodžbom Zajednice;

(f) plutajućem objektu ili postrojenju ako tijela nadležna za poseban prijevoz odrede da je za odobrenje obavljanja posebnog prijevoza, kako je predviđeno primjenjivim propisima pomorske uprave države članice, potrebno dobiti svjedodžbu Zajednice;

(g) plovilu koje odstupa od odredaba iz dijela II., kako je predviđeno člankom 2.19. stavkom 2.

2.  Privremena svjedodžba Zajednice sastavljena je prema obrascu navedenom u Prilogu V. dijelu III., ako plovidbena sposobnost plovila, plutajućeg objekta ili plutajućeg tijela izgleda osigurana na odgovarajući način.

To uključuje uvjete koje nadležno tijelo smatra potrebnima, te je na snazi:

(a) u slučajevima navedenima u stavku 1. točkama (a), (d) do (f), za jedno određeno putovanje koje će se obaviti u odgovarajućem razdoblju ne duljem od jednog mjeseca;

(b) u slučajevima navedenima u stavku 1. točkama (b) i (c), u odgovarajućem razdoblju;

(c) u slučajevima navedenima u stavku 1. točki (g), šest mjeseci. Privremena svjedodžba Zajednice može se produžiti svaki put za šest mjeseci dok Odbor ne donese odluku.

Članak 2.06.

Valjanost svjedodžbe Zajednice

1.  Razdoblje valjanosti svjedodžbi Zajednice koje se izdaju novoizgrađenim brodovima u skladu s odredbama ove Direktive određuje nadležno tijelo, u trajanju najviše:

(a) pet godina za putničke brodove;

(b) deset godina za sva ostala plovila.

Razdoblje valjanosti upisuje se u svjedodžbu Zajednice.

2.  Za brodove koji su već u upotrebi prije inspekcijskog pregleda, nadležno tijelo određuje razdoblje valjanosti svjedodžbe Zajednice za svaki slučaj posebno, u skladu s rezultatima pregleda. Međutim, valjanost ne smije prelaziti razdoblja navedena u stavku 1.

Članak 2.07.

Pojedinosti i izmjene svjedodžbe Zajednice

▼M6

1.  Vlasnik plovila, ili njegov predstavnik, dužan je obavijestiti nadležno tijelo o svakoj promjeni imena ili vlasništva plovila, o svakoj promjeni u mjerama broda, te o svakoj promjeni upisnika ili matične luke, te poslati tom tijelu svjedodžbu Zajednice radi izmjene.

▼B

2.  Svako nadležno tijelo može u svjedodžbu Zajednice dodati bilo koji podatak ili promjenu.

3.  Ako nadležno tijelo u svjedodžbu Zajednice doda bilo koji ispravak ili podatak, ono o tome obavješćuje nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu Zajednice.

Članak 2.08.

(ostavljeno prazno)

Članak 2.09.

Redoviti inspekcijski pregled

1.  Plovilo podliježe redovitom inspekcijskom pregledu prije isteka valjanosti svjedodžbe Zajednice.

2.  Nakon opravdanog zahtjeva vlasnika ili njegovog predstavnika, nadležno tijelo može iznimno i bez daljnjih pregleda produžiti valjanost svjedodžbe Zajednice za najviše šest mjeseci. To produženje izdaje se u pisanom obliku i mora se držati na brodu.

3.  Nadležno tijelo ponovno određuje razdoblje valjanosti svjedodžbe Zajednice u skladu s rezultatima tog pregleda.

Razdoblje valjanosti upisuje se u svjedodžbu Zajednice i daje na znanje tijelu koje je tu svjedodžbu izdalo.

4.  Ako se umjesto produženja razdoblja valjanosti, svjedodžba Zajednice zamjenjuje novom svjedodžbom Zajednice, prethodna svjedodžba Zajednice vraća se tijelu koje ju je izdalo.

Članak 2.10.

Dobrovoljni inspekcijski pregled

Vlasnik plovila ili njegov predstavnik može u bilo kojem trenutku dobrovoljno zatražiti inspekcijski pregled.

Po tom zahtjevu mora se postupiti.

Članak 2.11.

(ostavljeno prazno)

Članak 2.12.

(ostavljeno prazno)

Članak 2.13.

(ostavljeno prazno)

Članak 2.14.

(ostavljeno prazno)

Članak 2.15.

Troškovi

Vlasnik plovila ili njegov predstavnik snosi sve troškove nastale zbog inspekcijskog pregleda broda i izdavanja svjedodžbe Zajednice, u skladu s posebnim cjenikom koji sastavlja svaka država članica.

Članak 2.16.

Informacije

Osobama koje dokažu utemeljen interes, nadležno tijelo može dopustiti da se upoznaju sa sadržajem svjedodžbe Zajednice, te tim osobama može izdati izvatke ili kopije svjedodžbe Zajednice, ovjerene i označene kao takve.

Članak 2.17.

Upisnik svjedodžbi Zajednice

1.  Nadležna tijela svjedodžbama Zajednice koju izdaju dodjeljuju redni broj. U skladu s obrascem iz Priloga VI., vode upisnik svih svjedodžbi Zajednice koje izdaju.

2.  Nadležna tijela čuvaju izvornike ili kopije svih svjedodžbi Zajednice koje su izdali i u njih unose sve podatke i izmjene, te poništenja ili zamjene svjedodžbi Zajednice. ►M3  U skladu s tim ažuriraju registar naveden u stavku 1. ◄

▼M3

3.  Radi provođenja upravnih mjera kojima se osigurava sigurnost plovidbe te radi provedbe članaka 2.02. do 2.15. i članaka 8., 10., 11., 12., 15., 16. i 17. ove Direktive, nadležnim tijelima drugih država članica, državama ugovornicama Konvencije iz Mannheima te trećim zemljama, ako se zajamči jednaka razina tajnosti, na temelju administrativnih sporazuma odobrava se pristup registru u skladu s obrascem iz Priloga VI., ograničen samo na čitanje.

▼M3

Članak 2.18.

Europski jedinstveni identifikacijski broj plovila

1.  Europski jedinstveni identifikacijski broj plovila (ENI), dalje u tekstu: europski identifikacijski broj plovila, sastoji se od osam arapskih brojki u skladu s Dodatkom III.

2.  Nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu Zajednice unosi na tu svjedodžbu Zajednice europski identifikacijski broj plovila. Ako plovni objekt prilikom izdavanja svjedodžbe Zajednice nema europski identifikacijski broj plovila, taj mu broj dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj je taj plovni objekt upisan ili u kojoj mu je matična luka.

Ako se radi o plovilima iz država u kojima nije moguće dodijeliti europski identifikacijski broj plovila, europski identifikacijski broj plovila koji se upisuje u svjedodžbu Zajednice dodjeljuje nadležno tijelo koje izdaje svjedodžbu Zajednice.

3.  Jednom plovnom objektu može se dodijeliti samo jedan jedinstveni europski identifikacijski broj plovila. Europski identifikacijski broj plovila izdaje se samo jedanput i ostaje nepromijenjen tijekom cijelog vijeka trajanja plovila.

4.  Vlasnik plovila, ili njegov predstavnik, podnosi zahtjev nadležnom tijelu za dodjelu europskog identifikacijskog broja plovila. Vlasnik plovila, ili njegov predstavnik, odgovoran je i za stavljanje europskog identifikacijskog broja plovila, koji je naveden u svjedodžbi Zajednice, na plovilo.

5.  Svaka država članica obavješćuje Komisiju o nadležnim tijelima zaduženima za dodjelu europskih identifikacijskih brojeva plovila. Komisija vodi registar tih nadležnih tijela i prijavljenih nadležnih tijela trećih zemalja te taj registar stavlja na raspolaganje državama članicama. Taj se registar na zahtjev također stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima trećih zemalja.

▼M10

6.  Svako od nadležnih tijela iz članka 5. u elektronički registar koji vodi Komisija („baza podataka o plovilima”) bez odgode unosi jedinstveni europski identifikacijski broj plovila, podatke za identifikaciju plovila iz Dodatka IV. te svaku izmjenu. Tim se podacima mogu koristiti nadležna tijela ostalih država članica i država potpisnica Konvencije iz Mannheima, samo radi provođenja administrativnih mjera za omogućivanje sigurne i jednostavne plovidbe te primjene članaka od 2.02. do 2.15. te članka 2.18. stavka 3. ovog Priloga, kao i članaka 8., 10., 11., 12., 15., 16. i 17. ove Direktive.

Države članice u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale povjerljivost i pouzdanost informacija koje im se šalju u skladu s ovom Direktivom i tim se podacima koriste samo u skladu s ovom Direktivom.

Nadležno tijelo države članice smije prenijeti osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako su ispunjeni zahtjevi iz Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ), posebno iz članaka 25. ili 26. te samo od slučaja do slučaja. Nadležno tijelo države članice mora osigurati da je prijenos potreban za svrhe iz prvog podstavka. Nadležno tijelo mora osigurati da ta treća zemlja ili međunarodna organizacija podatke ne prenosi daljnjoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osim ako za to dobije izričito pisano odobrenje i ispunjuje uvjete koje utvrđuje nadležno tijelo države članice.

Komisija prenosi osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako se zadovolje uvjeti iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) te samo od slučaja do slučaja. Komisija mora osigurati da je prijenos potreban za svrhe iz prvog podstavka. Komisija mora osigurati da ta treća zemlja ili međunarodna organizacija podatke ne prenosi daljnjoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osim ako za to dobije izričito pisano odobrenje i ispunjuje uvjete koje utvrđuje Komisija.

▼B

Članak 2.19.

Jednakovrijednosti i odstupanja

1.  Ako odredbe dijela II. zahtijevaju da se na brodu upotrebljavaju ili postavljaju određeni materijali, uređaji ili dijelovi opreme, ili da se primjenjuju određeni projektni aspekti ili rješenja, nadležno tijelo može dopustiti upotrebu ili postavljanje drugih materijala, uređaja ili dijelova opreme ili primjenu drugih projektnih značajki ili drugih rješenja ako se, u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. ove Direktive, priznaju kao jednakovrijedni.

2.  Ako, u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. ove Direktive, Odbor ne donese odluku o jednakovrijednosti, kako je predviđeno stavkom 1., nadležno tijelo može izdati privremenu svjedodžbu Zajednice.

U skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. ove Direktive, nadležno tijelo u roku od jednog mjeseca od izdavanja privremene svjedodžbe Zajednice izvješćuje Odbor, u skladu s člankom 2.05. stavkom 1. točkom (g), navodeći ime i ►M3  europski identifikacijski broj ◄ plovila, vrstu odstupanja i državu u kojoj je plovilo upisano ili u kojoj mu je matična luka.

3.  U skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. ove Direktive, nadležno tijelo može na temelju preporuke Odbora izdati svjedodžbu Zajednice za potrebe probne plovidbe i na ograničeno razdoblje određenom plovilu, uključujući nove tehničke specifikacije koje odstupaju od zahtjeva iz dijela II., ako te specifikacije osiguravaju jednakovrijednu sigurnost.

4.  Jednakovrijednosti i odstupanja iz stavaka 1. i 3. upisuju se u svjedodžbu Zajednice. O tome se obavješćuje Komisija.

DIO II.

POGLAVLJE 3.

BRODOGRAĐEVNI ZAHTJEVI

Članak 3.01.

Osnovni zahtjevi

Brodovi moraju biti izgrađeni u skladu s dobrom brodograđevnom praksom.

Članak 3.02.

Čvrstoća i stabilitet

1.  Trup mora imati takvu čvrstoću da može podnijeti sva naprezanja kojima je podvrgnut u uobičajenim uvjetima.

(a) U slučaju novogradnji ili većih preinaka koje utječu na čvrstoću broda, odgovarajuća čvrstoća dokazuje se predočenjem dokaza o konstrukcijskom izračunu. Taj dokaz nije potreban ako se dostavi svjedodžba o klasi ili potvrda odobrenog klasifikacijskog društva.

(b) Ako se obavlja inspekcijski pregled, kako je navedeno u članku 2.09., minimalna debljina oplate dna, uzvoja i bokova plovila izrađenih od čelika ne smije biti manja od najviše vrijednosti dobivene iz sljedećih formula:

Za brodove s čeličnom oplatom, minimalna debljina tmin dobiva se iz najvećih vrijednosti dobivenih iz sljedećih formula:

1. za brodove dulje od 40 m: m: tmin = f · b · c (2,3 + 0,04 L) (mm);

za brodove koji nisu dulji od 40 m: tmin = f · b · c (1,5 + 0,06 L) (mm), ali ne manje od 3,0 mm

2.  image

pri čemu je:

a

=

razmak rebara (mm);

f

=

faktor razmaka rebara:

f

=

1 za a ≤ 500 mm;

f

=

1 + 0,0013 (a – 500) za a > 500 mm;

b

=

faktor za oplatu dna, bokova i uzvoja:

b

=

1,0 za oplatu dna i bokova;

b

=

1,25 za oplatu uzvoja.

f = 1 može se uzeti u obzir za razmak rebara pri izračunu minimalne debljine oplate boka. Međutim, najmanja debljina oplate uzvoja ni u kom slučaju ne smije biti manja od najmanje debljine oplate dna i boka.

c

=

faktor za vrstu konstrukcije:

c

=

0,95 za brodove s dvodnom i bočnim komorama, kada su uzdužne pregrade bočnih komora u ravnini s uzdužnim pražnicama;

c

=

1,0 za sve ostale vrste konstrukcije.

(c) Kod trupova uzdužne gradnje, s dvodnom i bočnim komorama, najmanja vrijednost izračunana za debljinu oplate u skladu s formulama iz točke (b) može se smanjiti na izračunanu vrijednost koju potvrdi odobreno klasifikacijsko društvo kao zadovoljavajuću čvrstoću trupa (uzdužna, bočna i lokalna čvrstoća).

Ako su vrijednosti izmjerene na oplati dna, uzvoja i boka manje od tako utvrđenih dopuštenih vrijednosti, opločenje se mora obnoviti.

Minimalne vrijednosti izračunate prema toj metodi su granične vrijednosti za normalno ujednačeno trošenje, pod uvjetom da se koristi brodograđevni čelik, da su rebra, rebrenice i glavni uzdužni i poprečni elementi strukture u dobrom stanju te da na trupu nema nikakvih znakova preopterećenja u pogledu uzdužne čvrstoće.

Čim se više ne postižu te vrijednosti, dotična opločenja moraju se popraviti ili zamijeniti. Na manjim površinama opločenja prihvatljiva su, međutim, stanjenja oplate do najviše 10 % ispod izračunanih vrijednosti.

2.  Ako se za konstrukciju trupa koristi materijal koji nije čelik, mora se izračunom dokazati da je čvrstoća trupa (uzdužna, poprečna i lokalna čvrstoća) najmanje takva kao što bi bila da se koristi čelični materijal, pod pretpostavkom da se radi o minimalnoj debljini u skladu sa stavkom 1. Taj dokazni izračun može se izostaviti ako se dostavi svjedodžba o klasi ili izjava priznatog klasifikacijskog društva.

3.  Stabilitet brodova mora odgovarati njihovoj namjeni.

Članak 3.03.

Trup

1.  Pregrade koje se protežu do palube, ili do razme ako nema palube, postavljene su na sljedećim položajima:

(a) sudarna pregrada na odgovarajućoj udaljenosti od pramčane statve, tako da se, u slučaju naplavljivanja vodonepropusnog odjeljka ispred sudarne pregrade, osigura plovnost broda s teretom, pri čemu je preostali sigurnosni razmak 100 mm.

U pravilu, zahtjev iz stavka 1. smatra se ispunjenim ako je sudarna pregrada postavljena na udaljenosti između 0,04 L i 0,04 L + 2 m, koja se mjeri od pramčane okomice u ravnini maksimalnog gaza.

Ako ta udaljenost prelazi 0,04 L + 2 m, zahtjev iz stavka 1. dokazuje se izračunom.

Udaljenost se može smanjiti na 0,03 L. U tom slučaju, zahtjev iz stavka 1. dokazuje se izračunom pod pretpostavkom da je naplavljen odjeljak ispred sudarne pregrade i svi susjedni odjeljci;

(b) pregrada krmenog pika na odgovarajućoj udaljenosti od krme ako duljina broda L prelazi 25 m.

2.  Ispred sudarne pregrade ne smiju biti smještene nastambe ni oprema potrebna za sigurnost ili rad broda. Taj se zahtjev ne odnosi na sidreni uređaj.

3.  Nastambe, strojarnica i kotlovnica, te njihovi pripadajući radni prostori moraju se od skladišta odijeliti poprečnim vodonepropusnim pregradama koje se protežu do palube.

4.  Nastambe moraju biti plinonepropusno odvojene od strojarnice, kotlovnice i skladišta, te moraju imati izravan pristup s palube. Ako nije osiguran takav pristup, mora se izvesti izlaz u slučaju nužde koji vodi na palubu.

5.  Pregrade navedene u stavcima 1. i 3., te pregrade navedene u stavku 4. ne smiju imati nikakve otvore.

Vrata na pregradi krmenog pika i prolazi, posebno za osovine i cjevovode, dopušteni su ako su konstrukcijski izvedeni tako da nije narušena nepropusnost i čvrstoća pregrade. Vrata na pregradi krmenog pika dopuštena su samo ako se može daljinskim nadzorom iz kormilarnice utvrditi jesu li otvorena ili zatvorena i ako je na obje strane istaknut jasno čitljiv natpis:

„Zatvoriti vrata odmah nakon upotrebe”.

6.  Usisi i izljevi te na njih priključeni cjevovodi, moraju biti izvedeni tako da nije moguć nenamjeran ulaz vode u brod.

7.  Pramčana rebra broda moraju se izvesti tako da sidra ne strše izvan plohe opločenja boka, u cijelosti ni bilo kojim dijelom.

Članak 3.04.

Strojarnica, kotlovnica i bunkeri

1.  Strojarnica i kotlovnica moraju biti izvedene tako da je omogućeno jednostavno i sigurno rukovanje, servisiranje i održavanje opreme koja se tamo nalazi.

2.  Tankovi tekućeg goriva i ulja za podmazivanje ne smiju imati nijednu zajedničku površinu koja je izvrgnuta hidrostatskom tlaku tekućine u tanku u uvjetima normalne upotrebe, s putničkim prostorima i nastambama.

3.  Pregrade, pokrovi i vrata strojarnice, kotlovnice i bunkera moraju biti izrađeni od čelika ili drugog materijala odgovarajuće negorivosti.

Izolacijski materijali upotrijebljeni u strojarnici moraju biti zaštićeni od prodiranja goriva i njegovih para.

Svi otvori na stijenama i pokrovima, kao i vrata strojarnice, kotlovnice i prostora tankova, moraju se moći zatvarati izvan tog prostora. Naprave za zatvaranje moraju biti izrađene od čelika ili drugog materijala odgovarajuće negorivosti.

4.  U strojarnici, kotlovnici i drugim prostorima u kojima je moguća pojava zapaljivih ili otrovnih plinova mora biti predviđeno odgovarajuće ventiliranje.

5.  Stubišta i ljestve za pristup u strojarnicu, kotlovnicu i bunkere moraju biti ukrućeni i izrađeni od čelika ili drugog materijala odgovarajuće čvrstoće i negorivosti.

6.  Strojarnica i kotlovnica moraju imati dva izlaza, od kojih jedan može biti izlaz u slučaju nužde.

Drugi izlaz može se izostaviti:

(a) ako ukupna površina (prosječna duljina x prosječna širina na razini podnica) strojarnice ili kotlovnice ne prelazi 35 m2; i

(b) ako udaljenost od svakog mjesta na kojem se obavljaju popravci ili održavanje i izlaza, ili podnožja stubišta izlaza, nije veća od 5 m; i

(c) ako je aparat za gašenje požara postavljen kod upravljačkog mjesta najudaljenijeg od izlaza, i također, odstupajući od članka 10.03. stavka 1. točke (e), ako ukupna instalirana snaga svih motora ne prelazi 100 kW.

7.  Najveća dopuštena razina buke u strojarnici je 110 dB(A). Mjesta mjerenja buke odabiru se u skladu s poslovima održavanja koji su potrebni za vrijeme redovitog rada uređaja koji se tamo nalaze.

POGLAVLJE 4.

SIGURNOSNI RAZMAK, NADVOĐE I OZNAKE GAZA

Članak 4.01.

Sigurnosni razmak

1.  Sigurnosni razmak mora iznositi najmanje 300 mm.

2.  Sigurnosni razmak na brodovima čiji se otvori ne mogu zatvoriti napravama otpornima na prskanje i vremenske utjecaje, te na brodovima koji plove bez poklopaca grotala, povećava se tako da je svaki od tih otvora mora biti udaljen najmanje 500 mm od vodne linije maksimalnog gaza.

Članak 4.02.

Nadvođe

1.  Nadvođe brodova s neprekinutom palubom, bez uzvoja palube i nadgrađa, iznosi 150 mm.

2.  Nadvođe brodova s uzvojem palube i nadgrađem izračunava se prema sljedećoj formuli:

image

pri čemu je:

a

korekcijski koeficijent kojim su obuhvaćena sva nadgrađa;

βν

koeficijent za korekciju utjecaja pramčanog uzvoja palube zbog postojanja nadgrađa na pramčanoj četvrtini duljine broda L;

βa

koeficijent za korekciju utjecaja krmenog uzvoja palube zbog postojanja nadgrađa na krmenoj četvrtini duljine broda L;

Sev

efektivni pramčani uzvoj palube u mm;

Sea

efektivni krmeni uzvoj palube u mm.

3.  Koeficijent a izračunava se prema sljedećoj formuli:

image

pri čemu je:

lem

stvarna duljina nadgrađa u m u sredini broda, koja odgovara polovini duljine broda L;

lev

stvarna duljina nadgrađa u m u pramčanoj četvrtini duljine broda L;

lea

stvarna duljina nadgrađa u m u krmenoj četvrtini duljine broda L.

Stvarna duljina nadgrađa izračunava se prema sljedećim formulama:

image

image

pri čemu je:

l

stvarna duljina nadgrađa u m;

b

širina nadgrađa u m;

B1

širina broda u m, izmjerena s vanjske strane oplate boka na visini palube, na sredini duljine nadgrađa;

h

visina nadgrađa u m. Međutim, kada postoje grotla, visina h dobiva se smanjenjem visine pražnice za polovinu visine sigurnosnog razmaka u skladu s člankom 4.01. stavcima 1. i 2. Visina h ni u kom slučaju ne može biti veća od 0,36 m.

Ako je

image

ili

image

manje od 0,6, stvarna duljina nadgrađa bit će jednaka nuli.

4.  Koeficijenti βν i βa izračunavaju se prema sljedećim formulama:

image

image

5.  Stvarni krmeni uzvoj palube Sev i pramčani uzvoj palube Sea izračunavaju se prema sljedećim formulama:

Sev = Sv · p

Sea = Sa · p

pri čemu je:

Sv

stvarni pramčani uzvoj palube u mm; međutim, Sv ne smije prelaziti 1 000 mm;

Sa

stvarni krmeni uzvoj palube u mm; međutim, Sa ne smije prelaziti 500 mm;

p

koeficijent koji se izračunava prema sljedećoj formuli:

image

x

apscisa mjerena od krajnje točke u kojoj je otklon 0,25 Sv odnosno 0,25 Sa (vidjeti sliku).

image

Međutim, koeficijent p ne smije biti veći od 1.

6.  Ako je βa · Sea veće od βν · Sev, smatra se da je vrijednost βν · Sev jednaka vrijednosti βa · Sea.

Članak 4.03.

Minimalno nadvođe

S obzirom na smanjenja navedena u članku 4.02., minimalno nadvođe ne smije biti manje od 0 mm.

Članak 4.04.

Oznake gaza

1.  Ravnina maksimalnog gaza određuje se tako da su ispunjeni zahtjevi u pogledu minimalnog nadvođa i minimalnog sigurnosnog razmaka. Međutim, zbog sigurnosnih razloga, inspekcijsko tijelo može odrediti veću vrijednost za sigurnosni razmak ili nadvođe. Ravnina maksimalnog gaza određuje se najmanje za 3. zonu.

2.  Ravnina maksimalnog gaza označuje se dobro vidljivim i neizbrisivim oznakama gaza.

3.  Oznake gaza za 3. zonu sastoje se od pravokutnika duljine 300 mm i visine 40 mm, s vodoravnom osnovicom koja se poklapa s maksimalnim odobrenim gazom. Svaka drukčija oznaka gaza mora sadržavati takav pravokutnik.

4.  Brodovi moraju imati najmanje tri para oznaka gaza, od kojih jedan mora biti u sredini, te po jedan par na približno jednoj šestini dužine broda od pramca odnosno krme.

Međutim:

(a) ako je brod kraći od 40 m, bit će dovoljno postaviti dva para oznaka gaza, po jedan na približno jednoj četvrtini dužine broda od pramca odnosno krme;

(b) ako brod nije namijenjen za prijevoz tereta, dovoljno je postaviti jedan par oznaka gaza, na približno polovini dužine broda.

5.  Oznake ili znakovi koji više nisu na snazi nakon ponovnog inspekcijskog pregleda, brišu se ili označuju nevažećima pod nadzorom inspekcijskog tijela. Ako oznaka gaza postane nejasna, može se zamijeniti samo pod nadzorom inspekcijskog tijela.

6.  Ako je brod baždaren prema Konvenciji o baždarenju brodova unutarnje plovidbe iz 1966., a ravnina mjernih oznaka udovoljava zahtjevima ove Direktive, te mjerne oznake mogu zamijeniti oznake gaza; to se mora navesti u svjedodžbi Zajednice.

7.  Na brodovima koji plove u zonama unutarnjih plovnih putova osim 3. zone (1., 2. ili 4. zona), pramčane i krmene oznake gaza, predviđene u stavku 4., dopunjavaju se vertikalnom crtom na koju se dodaje jedna ili, u slučaju nekoliko zona, nekoliko dodatnih crta gaza duljine 150 mm u smjeru pramca u odnosu na oznaku gaza za 3. zonu.

Debljina te vertikalne i horizontalne crte iznosi 30 mm. Uz oznaku gaza prema pramcu broda, ispisuju se brojevi odgovarajuće zone, visine 60 mm i širine 40 mm (vidjeti sliku 1.).

Slika 1. image

Članak 4.05.

Maksimalni teretni gaz za brodove koji nemaju poklopce skladišta otporne na prskanje i vremenske utjecaje

Ako je ravnina maksimalnog gaza broda za 3. zonu određena pod pretpostavkom da su poklopci skladišta otporni na prskanje i vremenske utjecaje, te ako je udaljenost od ravnine maksimalnog gaza do gornjeg ruba pražnice skladišta manja od 500 mm, mora se odrediti maksimalni gaz za plovidbu s otvorenim skladištima.

U svjedodžbu Zajednice upisuje se sljedeća izjava:

„Ako su skladišta u cijelosti ili dijelom otkrivena, brod se može nakrcati samo do … mm ispod oznake gaza za 3. zonu.”

Članak 4.06.

Zagaznice

1.  Brodovi čiji gaz može biti veći od 1 m imaju na svakom boku zagaznice okrenute prema krmi; mogu imati i dodatne zagaznice.

2.  Nulta točka svake zagaznice okomita je na nju, na ravnini koja je paralelna s ravninom najvećeg gaza i prolazi najnižom točkom trupa ili kobilice, ako ona postoji. Vertikalna udaljenost od nulte točke označena je u decimetrima. Te udaljenosti od nulte točke označene su na svakoj zagaznici, od vodne linije praznog broda do 100 mm iznad ravnine najvećeg gaza, ugraviranim točkama ili crticama obojenima dvjema različitim naizmjeničnim bojama u obliku jasno vidljive trake. Udaljenosti od nulte točke označene su brojkama pored zagaznice na svakih pet decimetara, kao i na vrhu zagaznice.

3.  Dvije krmene zagaznice, postavljene u skladu s Konvencijom o baždarenju iz članka 4.04. stavka 6. mogu zamijeniti zagaznice, pod uvjetom da uključuju podjelu u skladu sa zahtjevima te, prema potrebi, brojke koje označuju gaz.

POGLAVLJE 5.

UPRAVLJIVOST

Članak 5.01.

Općenito

Brodovi i sastavi moraju pokazati odgovarajuću plovidbenost i upravljivost.

Brodovi bez vlastitog poriva namijenjeni za tegljenje ispunjavaju posebne zahtjeve koje određuje inspekcijsko tijelo.

Brodovi i sastavi s vlastitim porivom ispunjavaju zahtjeve iz članaka 5.02. do 5.10.

Članak 5.02.

Plovidbena ispitivanja

1.  Plovidbenost i upravljivost provjeravaju se plovidbenim ispitivanjima. Posebno se ispituje ispunjavanje zahtjeva iz članaka 5.06. do 5.10.

2.  Inspekcijsko tijelo može izostaviti sva ispitivanja ili dio ispitivanja ako se ispunjavanje zahtjeva u pogledu plovidbenosti i upravljivosti dokaže na drugi način.

Članak 5.03.

Zona ispitivanja

1.  Plovidbena ispitivanja navedena u članku 5.02. obavljaju se u zoni unutarnjih plovnih putova koju određuje inspekcijsko tijelo.

2.  Te zone ispitivanja nalaze se na dijelu tekuće ili stajaće vode, koja je po mogućnosti ravna, duljine najmanje 2 km i dovoljno široka te opremljena jasno vidljivim oznakama za određivanje pozicije broda.

3.  Inspekcijskom tijelu mora biti omogućeno snimanje hidroloških podataka, kao što su dubina vode, širina plovnog kanala te prosječna brzina struje za različite vodostaje u zoni ispitivanja.

Članak 5.04.

Stanje krcanja brodova i sastava za vrijeme plovidbenih ispitivanja

Za vrijeme plovidbenih ispitivanja, brodovi i sastavi namijenjeni za prijevoz tereta krcaju se na najmanje 70 % svoje nosivosti, pri čemu se teret raspoređuje tako da se osigura vodoravan položaj koliko je to moguće. Ako se ispitivanja obavljaju s manje tereta, odobrenje za nizvodnu plovidbu ograničeno je na to stanje krcanja.

Članak 5.05.

Upotreba brodske opreme za plovidbena ispitivanja

1.  Za vrijeme plovidbenog ispitivanja može se upotrebljavati sva oprema navedena u točkama 34. i 52. svjedodžbe Zajednice, kojom se može upravljati iz kormilarnice, osim sidara.

2.  Tijekom ispitivanja okreta u struju, navedenog u članku 5.10., mogu se upotrebljavati pramčana sidra.

Članak 5.06.

Propisana brzina (pramcem)

1.  Brodovi i sastavi postižu brzinu u odnosu na vodu najmanje 13 km/h. Taj uvjet nije obavezan za gurače u slobodnoj plovidbi.

2.  Inspekcijsko tijelo može odobriti izuzeća za brodove i sastave koji obavljaju plovidbu isključivo u ušćima i lukama.

3.  Inspekcijsko tijelo provjerava može li prazan brod premašiti brzinu od 40 km/h u odnosu na vodu. Ako se to može potvrditi, u točku 52. svjedodžbe Zajednice upisuje se:

„Brod može premašiti brzinu od 40 km/h u odnosu na vodu.”

Članak 5.07.

Sposobnost zaustavljanja

1.  Brodovi i sastavi moraju biti sposobni na vrijeme se zaustaviti u nizvodnom smjeru, te pri tome zadržati odgovarajuću upravljivost.

2.  Ako brod ili sastav nije dulji od 86 m ni širi od 22,90 m, navedena sposobnost zaustavljanja može se zamijeniti sposobnošću okretanja.

3.  Sposobnost zaustavljanja dokazuje se manevrima zaustavljanja unutar zone ispitivanja, kako je navedeno u članku 5.03., a sposobnost okretanja manevrima okretanja u skladu s člankom 5.10.

Članak 5.08.

Sposobnost plovidbe krmom

Ako se manevar zaustavljanja, propisan u članku 5.07., izvodi u stajaćoj vodi, nakon njega slijedi plovidbeno ispitivanje u vožnji krmom.

Članak 5.09.

Sposobnost poduzimanja manevra izbjegavanja

Brodovi i sastavi moraju biti sposobni na vrijeme poduzeti manevar izbjegavanja. Ta se sposobnost dokazuje manevrima izbjegavanja unutar zone ispitivanja, kako je navedeno u članku 5.03.

Članak 5.10.

Sposobnost okreta

Brodovi i sastavi koji nisu dulji od 86 m ni širi od 22,90 m moraju biti sposobni na vrijeme se okrenuti.

Ta sposobnost okreta može se zamijeniti sposobnošću zaustavljanja iz članka 5.07.

Sposobnost okreta dokazuje se manevrom okreta u struju.

POGLAVLJE 6.

KORMILARSKI UREĐAJ

Članak 6.01.

Opći zahtjevi

1.  Brodovi moraju biti opremljeni pouzdanim kormilarskim sustavom koji osigurava najmanje upravljivost propisanu u poglavlju 5.

2.  Motorni kormilarski sustavi projektirani su tako da kormilo ne može nenamjerno promijeniti položaj.

3.  Cijeli kormilarski sustav projektiran je za stalni nagib plovila do 15° i temperaturu okolnog zraka od – 20 °C do + 50 °C.

4.  Sastavni dijelovi kormilarskog sustava moraju biti dovoljno čvrsti da u svakom trenutku mogu izdržati naprezanja koja mogu nastati za vrijeme normalnog rada. Vanjske sile koje djeluju na kormilo ne smiju poremetiti radni kapacitet kormilarskog uređaja i njegove pogonske jedinice.

5.  Kormilarski sustav uključuje pogonsku jedinicu ako se to zahtijeva zbog sila potrebnih za pokretanje kormila.

6.  Kormilarski uređaj s pogonskom jedinicom zaštićen je od preopterećenja sustavom koji smanjuje moment pogonske jedinice.

7.  Prolaz struka kormila projektiran je tako da se spriječi širenje sredstva za podmazivanje, koje onečišćuje vodu.

Članak 6.02.

Pogonska jedinica kormilarskog uređaja

▼M3

1.  Ako kormilarski uređaj ima motornu pogonsku jedinicu, mora postojati druga nezavisna pogonska jedinica ili dodatni ručni pogon. U slučaju kvara ili neispravnog funkcioniranja pogonske jedinice kormilarskog sustava, druga nezavisna pogonska jedinica ili ručni pogon mora se pokrenuti u roku od 5 sekunda.

▼B

2.  Ako se druga pogonska jedinica ili ručni pogon ne pokrenu automatski, mora se osigurati mogućnost da to odmah obavi kormilar jednom jednostavnom i brzom radnjom.

3.  Druga pogonska jedinica ili ručni pogon također moraju osigurati upravljivost propisanu poglavljem 5.

▼M3

Članak 6.03.

Pogonska jedinica hidrauličnog kormilarskog uređaja

1.  Na pogonsku jedinicu hidrauličnog kormilarskog uređaja ne smije biti priključen nijedan drugi potrošač.

2.  Hidraulični spremnici opremljeni su sustavom upozorenja koji prati spuštanje razine ulja ispod najniže razine potrebne za siguran rad.

3.  Dimenzije, izvedba i raspored cjevovoda moraju što je više moguće isključiti mehanička oštećenja ili oštećenja uzrokovana požarom.

4.  Hidraulične savitljive cijevi:

(a) dopuštene su samo ako je radi ublažavanja vibracija ili slobodnoga gibanja sastavnih dijelova njihova upotreba neizbježna;

(b) moraju biti projektirane najmanje za maksimalni radni tlak;

(c) moraju se zamijeniti najkasnije svakih osam godina.

5.  Hidraulične cilindre, hidraulične pumpe te hidraulične i električne motore mora pregledati specijalizirana tvrtka najkasnije svakih osam godina te ih prema potrebi popraviti.

▼B

Članak 6.04.

Izvor energije

1.  Kormilarski sustavi opremljeni dvjema motornim pogonskim jedinicama moraju imati najmanje dva izvora energije.

2.  Ako pomoćni izvor energije za pokretanje kormilarskog uređaja ne radi stalno tijekom plovidbe, u razdoblju potrebnom za pokretanje uređaja rezervna se energija osigurava ugrađenom odbojnom napravom odgovarajućeg kapaciteta.

3.  Ako su izvori energije električni, ni jedan drugi potrošač ne smije se napajati iz glavnog izvora energije za kormilarski sustav.

Članak 6.05.

Ručni pogon

1.  Ručno kolo ne smije se pokretati motornom pogonskom jedinicom.

2.  Kada se ručni pogon uključuje automatski, mora se spriječiti povrat kormilarskog kola bez obzira na položaj kormila.

Članak 6.06.

Brodski vijak, vodomlazna propulzija, cikloidni propeler i pramčani propulzor

1.  Ako se vijčano-kormilarski porivni uređaj, vodomlazni uređaj, cikloidni propeler ili pramčani propulzor daljinski aktivira pomoću električnog, hidrauličkog ili pneumatskog daljinskog sustava, moraju postojati dva međusobno neovisna sustava za aktiviranje između kormilarnice i porivnog uređaja koji, mutadis mutandis, ispunjavaju zahtjeve iz članaka 6.01. do 6.05.

Ovaj se stavak ne odnosi na navedene sustave ako oni nisu potrebni za postizanje upravljivosti propisane u poglavlju 5. ili ako su potrebni samo za ispitivanje zaustavljanja.

2.  Ako postoje dva ili više neovisnih vijčano-kormilarskih porivnih uređaja, vodomlaznih ili cikloidnih propulzora, pomoćni sustav upravljanja nije potreban pod uvjetom da u slučaju kvara jednog od tih uređaja brod zadržava upravljivost propisanu poglavljem 5.

Članak 6.07.

Pokazivači i uređaji za nadzor

1.  Položaj kormila mora biti jasno prikazan na kormilarskom mjestu. Električni pokazivač položaja kormila mora imati vlastito napajanje.

2.   ►M3  Na kormilarskom mjestu mora se nalaziti svjetlosni i zvučni alarm koji signalizira: ◄

▼M3

(a) spuštanje razine ulja u hidrauličnim spremnicima ispod najniže razine u skladu s člankom 6.03. stavkom 2. i smanjenje radnog tlaka hidrauličnog sustava;

▼B

(b) prekid električnog napajanja uređaja za upravljanje kormilom;

(c) prekid električnog napajanja pogonskih jedinica;

(d) kvar regulatora brzine okreta;

(e) kvar propisanih odbojnih naprava.

Članak 6.08.

Regulatori brzine okreta

1.  Regulatori brzine okreta i njihovi dijelovi moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 9.20.

2.  Ispravan rad regulatora brzine okreta prikazan je na kormilarskom mjestu zelenim svjetlom.

Treba nadzirati svaki gubitak ili neprihvatljiva odstupanja napona napajanja te neprihvatljivo smanjenje broja okretaja žiroskopa.

3.  Ako, osim regulatora brzine okreta, postoje drugi kormilarski sustavi, na kormilarskom mjestu mora biti jasno vidljivo koji je od tih sustava aktiviran. Mora biti omogućeno trenutačno prebacivanje s jednog na drugi sustav. Regulator brzine okreta ne smije utjecati na rad tih drugih kormilarskih sustava.

4.  Električno napajanje regulatora brzine okreta mora biti neovisno o ostalim potrošačima.

5.  Žiroskopi, detektori i pokazivači brzine okreta koji se upotrebljavaju za regulatore brzine okreta, moraju ispunjavati minimalne zahtjeve minimalnih specifikacija i uvjete ispitivanja u pogledu prikaza brzine okreta za unutarnje plovne putove, kako je utvrđeno u Prilogu IX.

▼M7

Članak 6.09.

Prihvatno ispitivanje

▼M3

1.  Inspekcijsko tijelo provjerava je li kormilarski sustav ispravno postavljen. U tu svrhu inspekcijsko tijelo može zahtijevati sljedeće dokumente:

(a) opis kormilarskog sustava;

(b) nacrte i podatke o pogonskim jedinicama kormilarskog uređaja i sustavu upravljanja kormilarskim uređajem;

(c) podatke o kormilarskom uređaju;

(d) shemu električnih instalacija;

(e) opis regulatora broja okretaja;

(f) upute za rukovanje i održavanje kormilarskog sustava.

2.  Rad cijelog kormilarskog sustava provjerava se pokusnom plovidbom. Ako je postavljen regulator broja okretaja, provjerava se može li se pouzdano održati zadani kurs sa sigurnim svladavanjem zavoja.

3.  Električne kormilarske sustave pregledava stručnjak:

(a) prije puštanja u rad;

(b) nakon kvara;

(c) nakon svake preinake ili popravka;

(d) redovito najmanje svake tri godine.

4.  Pregled mora uključiti najmanje:

(a) provjeru usklađenosti s odobrenim nacrtima, a pri periodičnim inspekcijskim pregledima jesu li napravljene preinake na kormilarskom sustavu;

(b) funkcionalno ispitivanje kormilarskog uređaja u svim mogućnostima rada;

(c) vizualnu provjeru i provjeru nepropusnosti hidrauličnih sastavnih dijelova, posebno ventila, cjevovoda, hidrauličnih savitljivih cijevi, hidrauličnih cilindara, hidrauličnih pumpi i hidrauličnih pročistača;

(d) vizualnu provjeru električnih sastavnih dijelova, posebno releja, električnih motora i sigurnosnih naprava;

(e) provjeru svjetlosnih i zvučnih upravljačkih naprava.

5.  Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu koju potpisuje inspektor, s navedenim datumom inspekcijskog pregleda.

▼B

POGLAVLJE 7.

KORMILARNICA

Članak 7.01.

Općenito

1.  Kormilarnica je izvedena tako da kormilar može u svakom trenutku tijekom plovidbe obavljati svoje zadatke.

2.  U normalnim uvjetima rada, razina buke koju proizvodi plovilo ne smije prelaziti 70 dB(A) u visini glave kormilara na kormilarskom mjestu.

3.  Ako je kormilarnica namijenjena za radarsku navigaciju za jednu osobu, treba osigurati da kormilar može obavljati svoje zadatke sjedeći, a svi instrumenti za nadzor rada i svi upravljački uređaji moraju biti raspoređeni tako da ih može lako koristiti tijekom plovidbe, a da pritom ne napušta svoje mjesto ni ne gubi iz vida radarski ekran.

Članak 7.02.

Nezaklonjeni pogled

1.  Mora se osigurati odgovarajući nezaklonjeni pogled s kormilarskog mjesta u svim smjerovima.

2.   ►M3  Mrtvi kut kormilarevog pogleda preko pramca, kada je plovilo bez tereta, s polovicom zaliha i bez balasta, ne smije biti veći od dvije duljine plovila ili 250 m do površine vode, ovisno o tome koja je veličina manja. ◄

Tijekom inspekcijskog pregleda ne smiju se uzeti u obzir optička i elektronička sredstva za smanjenje mrtvog kuta.

Nadalje se za smanjenje mrtvog kuta moraju se upotrebljavati samo odgovarajuće elektroničke naprave.

3.  Područje nezaklonjenog pogleda kormilara s mjesta upravljanja mora biti najmanje 240° po horizontu i najmanje 140° unutar pramčanog polukruga.

U smjeru kormilarovog pogleda prema naprijed ne smije se nalaziti nikakav okvir prozora, stup ili nadgrađe.

Čak i u slučaju kada je omogućen nezaklonjeni kut pogleda kormilara od 240° po horizontu, inspekcijsko tijelo može zahtijevati druge mjere, posebno postavljanje odgovarajućih optičkih ili elektroničkih naprava ako nije osiguran zadovoljavajući nezaklonjeni pogled prema krmi.

Donji rub bočnih prozora mora biti postavljen što je moguće niže, a gornji rub bočnih i krmenih prozora što je moguće više.

Pri utvrđivanju ispunjavanja zahtjeva iz ovog članka u pogledu vidljivosti iz kormilarnice, pretpostavlja se da su oči kormilara na visini 1 650 mm od palube na položaju kormilarenja.

4.  Gornji rub prednjih prozora kormilarnice mora biti dovoljno visoko da omogući osobi na kormilarskom mjestu, s visinom očiju 1 800 mm od palube, jasan pogled naprijed do najmanje 10 stupnjeva iznad vodoravne crte u razini očiju.

5.  Moraju postojati odgovarajuća sredstva koja osiguravaju jasnu vidljivost kroz vjetrobransko staklo u svim vremenskim uvjetima.

6.  Kormilarnica je ostakljena sigurnosnim staklom koje osigurava propusnost svjetlosti od najmanje 75 %.

▼M3

Kako bi se izbjegao odsjaj, prednja okna na zapovjedničkom mostu moraju biti otporna na bliještanje ili postavljena tako da učinkovito otklanjaju odsjaj. Taj se zahtjev smatra ispunjenim ako su okna nagnuta od okomite ravnine tako da tvore vanjski kut od najmanje 10 ° a najviše 25 °.

▼B

Članak 7.03.

Opći zahtjevi za upravljačke uređaje, pokazivače i uređaje za nadzor

1.  Upravljački uređaji potrebni za upravljanje brodom moraju se lako uključivati u aktivni položaj. Taj položaj mora biti nedvosmisleno jasan.

2.  Instrumenti za nadzor moraju biti lako čitljivi. Mora biti moguće smanjivati njihovo osvjetljenje bez koraka do gašenja. Izvori svjetla ne smiju ometati ni onemogućavati vidljivost očitanja s instrumenata.

3.  Mora biti osiguran sustav za ispitivanje alarmnih i indikatorskih svjetala.

4.  Mora biti jasno vidljivo je li sustav u radu. Ako se stanje sustava u radu pokazuje svjetlom, ono mora biti zeleno.

5.  Na svaku nepravilnost ili kvar sustava koji se moraju nadzirati, upozorava se crvenim svjetlosnim alarmom.

6.  Istodobno s crvenim svjetlosnim alarmom uključuje se i zvučni alarm. Zvučni alarm može biti izveden tako da se aktivira jednim zajedničkim signalom. Razina zvučnog tlaka tog signala mora biti veća od najveće razine buke u prostoru na kormilarskom mjestu za najmanje 3 dB(A).

7.  Zvučni alarm mora se moći isključiti nakon potvrđivanja nepravilnosti ili kvara. To isključivanje ne smije onemogućiti aktiviranje alarma zbog neke druge nepravilnosti ili kvara. Crveni svjetlosni alarm isključuje se tek nakon otklanjanja nepravilnosti.

8.  Uređaji za nadzor i pokazivači moraju se automatski prebaciti na rezervno napajanje u slučaju prekida njihovog glavnog napajanja.

Članak 7.04.

Posebni zahtjevi za upravljačke uređaje, pokazivače i uređaje za nadzor glavnih strojeva i kormilarskog sustava

1.  Upravljanje i nadzor rada glavnih strojeva i kormilarskog sustava mora biti omogućeno s kormilarskog mjesta. Glavni stroj, opremljen spojkom koja se može aktivirati s kormilarskog mjesta, ili za pogon propelera s promjenjivim usponom kojim se upravlja s kormilarskog mjesta, može se uputiti odnosno zaustaviti samo iz strojarnice.

2.  Za upravljanje svakim glavnim strojem osigurana je poluga koja se lučno zakreće u vertikalnoj ravnini približno paralelnoj sa simetralom broda. Pomak poluge prema pramcu zadaje poriv pramcem, a pomak prema krmi poriv krmom. Prekret spojke iz vožnje pramcem u vožnju krmom izvodi se u neutralnom položaju poluge. Poluga u neutralnom položaju mora imati napravu za blokiranje.

▼M6

3.  Mora biti prikazan smjer poriva propulzora koji se prenosi na plovilo i broj okretanja vijka ili glavnog stroja.

▼B

4.  Pokazivači i uređaji za nadzor propisani člankom 6.07. stavkom 2., člankom 8.03. stavkom 2. i člankom 8.05. stavkom 13., moraju biti postavljeni na kormilarskom mjestu.

5.  Upravljanje kormilom na brodovima s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom obavlja se polugom. Poluga mora biti takva da se može lako pomicati rukom. Položaj poluge u odnosu na simetralu broda mora točno odgovarati položaju lista kormila. Mora biti omogućeno da se poluga ostavi u bilo kojem položaju, a da se položaj kormila ne mijenja. Neutralni položaj poluge mora biti jasno prepoznatljiv.

6.  Ako brod ima pramčana kormila ili specijalna kormila, posebno za vožnju krmom, tim se kormilima upravlja iz kormilarnice opremljene za radarsku navigaciju s jednim navigatorom pomoću posebnih poluga koje, mutatis mutandis, ispunjavaju zahtjeve navedene u stavku 5.

Taj se zahtjev također primjenjuje kada se u sastavima upotrebljava kormilarski sustav kojim je plovilo opremljeno, koji ne služi za poriv sastava.

7.  Ako se koriste regulatori brzine okreta, mora biti omogućeno upravljanje tim uređajem u bilo kojem položaju bez promjene odabrane brzine.

Upravljanjem je omogućeno okretanje preko luka dovoljno širokog da se može zajamčiti točno pozicioniranje broda. Neutralan položaj mora biti lako uočljiv. Osvjetljenje ljestvice mora biti podesivo bez koraka.

8.  Oprema za daljinsko upravljanje cijelim kormilarskim sustavom mora biti trajno ugrađena i postavljena tako da je odabrani kurs jasno vidljiv. Ako se ta oprema može isključiti, mora postojati naprava koja pokazuje stanje „uključeno” ili „isključeno”. Raspored i rukovanje upravljačkim uređajima mora biti funkcionalno.

Za pomoćne kormilarske sustave, kao što su pramčani propulzori, prihvatljiva je pokretna oprema za daljinsko upravljanje ako se upravljanje tim sustavima u svakom trenutku može preuzeti na ugrađenoj opremi za upravljanje iz kormilarnice.

9.  Za sustave zakretnog vijka, vodomlazne propulzije, cikloidnog propelera i pramčanog propulzora, prihvaćaju se jednakovrijedni upravljački uređaji, pokazivači i uređaji za nadzor.

▼M6

Zahtjevi navedeni u stavcima 1. do 8. primjenjuju se, uz nužne promjene, u pogledu posebnih karakteristika i odabranih izvedbi za navedene aktivne kormilarske i pogonske jedinice. Po analogiji sa stavkom 2., za upravljanje svakom jedinicom koristi se poluga koja se lučno zakreće unutar okomite ravnine približno paralelne sa smjerom poriva te jedinice. Položaj poluge mora jasno pokazivati smjer poriva koji djeluje na plovilo.

Ako se zakretnim vijkom ili cikloidnim propulzorom ne upravlja pomoću poluge, inspekcijsko tijelo može dopustiti odstupanja od stavka 2. Ta se odstupanja navode u svjedodžbi Zajednice u rubrici 52.

▼B

Članak 7.05.

Navigacijska svjetla, svjetlosni i zvučni signali

▼M7

1.  Navigacijska svjetla, njihova kućišta i pripadajuća oprema označeni su homologacijskom oznakom koja je propisana Direktivom Vijeća 96/98/EZ od 20. prosinca 1996. o pomorskoj opremi ( 13 ).

▼B

2.  Za nadzor navigacijskih svjetala u kormilarnici su postavljene kontrolne lampice ili druge jednakovrijedne naprave, kao što su signalne lampice, ako se taj nadzor ne može obavljati izravno iz kormilarnice.

3.  U kormilarnicama opremljenima za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, postavljene su signalne lampice na upravljačkom pultu, za nadzor navigacijskih svjetala i svjetlosnih signala. Prekidači navigacijskih svjetala ugrađeni su u signalne lampice ili se nalaze uz njih s jasno označenom funkcijom.

Raspored i boje signalnih lampica navigacijskih svjetala i svjetlosnih signala odgovaraju rasporedu i bojama tih svjetala i signala.

Prilikom kvara navigacijskog svjetla ili svjetlosnog signala, odgovarajuća signalna lampica će se ugasiti ili će se aktivirati neki drugi signal.

4.  U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, mora biti omogućeno aktiviranje zvučnih signala nožnim prekidačem. Taj se zahtjev ne primjenjuje na signal „zabranjen pristup” u skladu s primjenjivim propisima pomorske uprave države članice.

5.  Navigacijska svjetla moraju ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu IX. dijelu I.

Članak 7.06.

Radarski uređaji i pokazivači brzine okreta

▼M7

1.  Oprema za radarsku navigaciju i pokazivači brzine okreta moraju ispunjavati zahtjeve iz dijela I. i dijela II. Priloga IX. Sukladnost s tim zahtjevima određena je homologacijom tipa koju izdaje nadležno tijelo. Oprema sustava za prikaz elektroničke navigacijske karte i pridruženih podataka za unutarnju plovidbu (dalje u tekstu „ECDIS”), koja može raditi u navigacijskom načinu rada, smatra se opremom za radarsku navigaciju.

Moraju se ispuniti zahtjevi, propisani u dijelu III. Priloga IX., u vezi s ugradnjom i operativnim ispitivanjem sustava za radarsku navigaciju i pokazivača brzine okreta koji se upotrebljavaju na plovilima unutarnje plovidbe.

Europska komisija objavljuje registar opreme za radarsku navigaciju i pokazivače brzine okreta, odobrene kako je utvrđeno u Prilogu IX. ili na temelju istovrijednih priznatih homologacija.

▼B

2.  U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom:

(a) radarski ekran ne smije biti znatno odmaknut od vidne osi kormilara u normalnom položaju;

(b) radarska slika mora stalno biti jasno vidljiva, bez pokrova ili navlake, bez obzira na svjetlosne uvjete izvan kormilarnice;

(c) pokazivač brzine okreta postavljen je neposredno iznad ili ispod radarske slike ili je ugrađen u nju.

Članak 7.07.

Radiotelefonski sustavi za brodove s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

1.  Na brodovima s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, prijem s mreže brod-brod i mreže za pomorske informacije odvija se preko zvučnika, a odlazna komunikacija preko fiksnog mikrofona. Odašiljanje ili prijem odabire se pritiskom na dugme.

Mikrofoni tih mreža ne smiju se upotrebljavati za javnu komunikacijsku mrežu.

2.  Ako je u kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim navigatorom postavljen radiotelefonski sustav za javnu komunikacijsku mrežu, prijem je omogućen sa sjedala kormilara.

Članak 7.08.

Oprema za internu komunikaciju na brodu

Na brodovima s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom predviđena je oprema za internu brodsku komunikaciju.

S kormilarskog mjesta mora biti moguće uspostaviti komunikaciju:

(a) s pramcem broda ili sastava;

(b) s krmom broda ili sastava ako nije moguća izravna komunikacija s kormilarskog mjesta;

(c) s nastambama posade;

(d) s kabinom zapovjednika.

Prijem na svim mjestima tih internih komunikacijskih veza odvija se preko zvučnika, a prijenos preko fiksnog mikrofona. Veza s pramcem i krmom broda ili sastava može biti pomoću radiotelefonskog sustava.

Članak 7.09.

Alarmni sustav

1.  Mora postojati nezavisni alarmni sustav koji može obuhvatiti nastambe, strojarnicu i prema potrebi odvojene pumpne stanice.

2.  Prekidač za uključivanje i isključivanje alarma mora biti nadohvat kormilara; nisu dopušteni prekidači koji se automatski vraćaju u isključeni položaj nakon otpuštanja.

3.  Zvučna razina alarma mora biti najmanje 75 dB(A) u nastambama.

U strojarnicama i pumpnim stanicama, alarmni signal je u obliku bljeskajućeg svjetla koje je vidljivo sa svih strana i jasno uočljivo na svim točkama.

Članak 7.10.

Grijanje i ventilacija

Kormilarnica je opremljena učinkovitim sustavom grijanja i ventilacije, koji se može regulirati.

Članak 7.11.

Oprema za upravljanje krmenim sidrima

Na brodovima i sastavima koji imaju kormilarnicu opremljenu za radarsku navigaciju s jednim navigatorom i koji su dulji od 86 m ili širi od 22,90 m, kormilar mora moći sa svog mjesta oboriti krmeno sidro.

Članak 7.12.

Pomična kormilarnica

Pomična kormilarnica opremljena je sustavom za spuštanje u slučaju nužde.

Sve operacije spuštanja automatski aktiviraju jasan zvučni signal upozorenja. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako se odgovarajućim konstrukcijskim rješenjima spriječi opasnost od ozljeda koje mogu nastati zbog spuštanja kormilarnice.

Mora se omogućiti sigurno napuštanje kormilarnice bez obzira na njezin položaj.

Članak 7.13.

Upis u svjedodžbu Zajednice za brodove s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom

Ako brod ispunjava posebne odredbe za kormilarnice opremljene za radarsku navigaciju s jednim navigatorom, kako je utvrđeno u člancima 7.01., 7.04. do 7.08. i 7.11, u svjedodžbu Zajednice upisuje se sljedeće:

„Brod ima kormilarnicu opremljenu za radarsku navigaciju s jednim navigatorom.”

POGLAVLJE 8.

KONSTRUKCIJA STROJEVA

Članak 8.01.

Općenito

1.  Strojevi i njihovi pomoćni uređaji moraju biti projektirani, konstruirani i ugrađeni u skladu s najboljom brodograđevnom praksom.

▼M7

2.  Posude pod tlakom namijenjene za operacije broda pregledava stručnjak kako bi provjerio jesu li sigurne za rad:

(a) prije prvog puštanja u rad;

(b) prije ponovnog puštanja u rad nakon svake preinake ili popravka; i

(c) redovito, najmanje svakih pet godina.

Inspekcijski pregled uključuje unutarnji i vanjski pregled. Posude sa stlačenim zrakom, čija se unutrašnjost ne može odgovarajuće pregledati, ili čije se stanje unutarnjim pregledom ne može jasno utvrditi, moraju se podvrgnuti dodatnom ispitivanju bez razaranja ili ispitivanju hidrauličnog tlaka.

Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu, koju potpisuje stručnjak, s navedenim datumom pregleda.

Drugi uređaji koji zahtijevaju redoviti pregled, posebno parni kotlovi, druge posude pod tlakom i njihova pripadajuća oprema, te dizala, moraju ispunjavati propise koji se primjenjuju u jednoj od država članica Unije.

▼B

3.  Mogu se ugrađivati samo motori s unutarnjim izgaranjem koji koriste gorivo s plamištem iznad 55 °C.

Članak 8.02.

Sigurnosna oprema

1.  Strojevi se moraju ugraditi i opremiti tako da budu lako dostupni za rad i održavanje te da ne mogu dovesti u opasnost osoblje koje obavlja te zadatke. Moraju se osigurati od mogućnosti nenamjernog upućivanja.

2.  Glavni strojevi, pomoćni strojevi, kotlovi i posude pod tlakom i njihovi pomoćni uređaji, moraju biti opremljeni sigurnosnim napravama.

3.  U izvanrednim situacijama, mora biti moguće zaustaviti motore koji pogone puhala i usisne ventilatore izvan prostora u kojem su smješteni, i izvan strojarnice.

4.  Priključci cijevi za tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i ulja koja se upotrebljavaju u sustavima za prijenos snage, sustavima za upravljanje i upućivanje, te sustavima grijanja, prema potrebi se moraju prikladno zaštititi da se izbjegne prskanje ili curenje ulja na vruće površine, na ulaze zraka potrebnog za rad strojeva ili na druge izvore zapaljenja. U takvim sustavima cjevovoda, mora biti što je moguće manje spojeva.

5.  Vanjske visokotlačne cijevi za dovod goriva za dizelske motore, između visokotlačnih pumpi goriva i ubrizgača goriva moraju se zaštititi zaštitnim cijevima koje moraju zadržati gorivo u slučaju pucanja visokotlačnih cijevi. Sustav zaštitnih cijevi mora imati odgovarajući uređaj za sakupljanje iscurenog goriva, te mora biti predviđena signalizacija greške na visokotlačnim cijevima goriva, osim što alarm nije potreban za motore koji imaju najviše dva cilindra. Sustav zaštitnih cijevi ne mora se primijeniti na motore smještene na otvorenim palubama koji pogone vitla.

6.  Izolacija dijelova motora mora ispunjavati zahtjeve iz članka 3.04. stavka 3. drugog podstavka.

Članak 8.03.

Porivno postrojenje

1.  Mora biti moguće pouzdano i brzo pokrenuti, zaustaviti ili prekrenuti poriv broda.

2.  Odgovarajućim napravama koje aktiviraju alarm čim se dosegne kritična razina, nadzire se:

(a) temperatura rashladne vode glavnog stroja;

(b) tlak ulja za podmazivanje za glavni stroj i prijenosne sustave;

(c) tlak ulja i tlak zraka prekretnih uređaja glavnog stroja, prekretnih prijenosnika ili vijaka.

3.  Za brodove s jednim glavnim strojem, taj se stroj ne smije automatski zaustaviti, osim u slučaju zaštite od prekoračenja broja okretaja.

4.  Za brodove s jednim glavnim strojem, taj stroj može biti opremljen automatskim uređajem za smanjenje broja okretaja samo ako se automatsko smanjenje broja okretaja zvučno i vizualno signalizira u kormilarnici, te ako se uređaj za smanjenje broja okretaja može isključiti s položaja kormilara.

5.  Brtvljenje osovinskog voda mora biti izvedeno tako da se spriječi onečišćenje vode sredstvima za podmazivanje.

Članak 8.04.

Ispušni sustav motora

1.  Ispušni plinovi moraju se odvoditi s broda u potpunosti.

2.  Poduzimaju sve odgovarajuće mjere da se spriječi prodor ispušnih plinova u razne brodske odjeljke. Ako ispušne cijevi prolaze kroz nastambe ili kormilarnicu, unutar tih prostorija moraju biti zaštićene plinonepropusnim zaštitnim omotačem. Prostor između ispušnog cjevovoda i zaštitnog omotača mora biti povezan s vanjskim zrakom.

3.  Ispušne cijevi moraju biti postavljene i zaštićene tako da ne mogu uzrokovati požar.

4.  Ispušne cijevi u strojarnici moraju se na odgovarajući način izolirati ili hladiti. Za ispušne cijevi izvan strojarnice dovoljno je da budu zaštićene od mogućeg fizičkog kontakta.

Članak 8.05.

Tankovi za gorivo, cijevi i pomoćni uređaji

1.  Tekuće gorivo mora biti uskladišteno u čeličnim tankovima koji su ili dio strukture trupa broda ili su čvrsto pričvršćeni za trup. Ako je to potrebno zbog konstrukcije broda, može se upotrijebiti odgovarajući vatrootporni materijal. Navedeni zahtjevi ne primjenjuju se na tankove već ugrađene u pomoćne uređaje tijekom proizvodnje, čija zapremnina ne prelazi 12 litara. Tankovi za gorivo ne smiju imati zajedničke stijenke s tankovima za pitku vodu.

2.  Tankovi i njihovi cjevovodi i ostala oprema moraju biti izvedeni i postavljeni tako da se onemogući slučajno prodiranje goriva ili para goriva unutar broda. Ventili na tankovima namijenjeni za uzorkovanje ili za odvodnjavanje tankova moraju se zatvarati automatski.

3.  Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi za gorivo.

4.  Tankovi za gorivo i njihova oprema ne smiju se postavljati direktno iznad motora ili ispušnih cijevi.

5.  Naljevni cijevni ulazi tankova za gorivo moraju se jasno označiti.

6.  Naljevni cijevni ulazi tankova za gorivo moraju biti smješteni na palubi, osim za dnevne tankove. Naljevi moraju biti opremljeni spojnim priključkom u skladu s europskom normom EN 12827:1999.

Tankovi za gorivo opremljeni su odušnicima koji izlaze na otvoreni zrak iznad palube i koji moraju biti postavljeni tako u njih ne može ući voda. Površina presjeka odušnika tankova je najmanje 1,25 puta veća od površine presjeka cjevovoda koji služi za punjenje tanka.

Ako su tankovi međusobno spojeni, površina presjeka spojne cijevi je najmanje 1,25 puta veća od površine presjeka cjevovoda koji služi za punjenje tankova.

▼M3

7.  Neposredno na izlazima tanka, cjevovod za dovod goriva opremljen je brzozatvarajućim ventilom kojim se može upravljati s palube, čak i kada su dotične prostorije zatvorene.

Ako je upravljačka naprava skrivena, poklopac ili zaštita ne smiju imati mogućnost zaključavanja.

Upravljačka naprava označena je crvenom bojom. Ako je naprava skrivena, označena je simbolom brzozatvarajućeg ventila u skladu sa slikom 9. u Dodatku I., s duljinom stranice najmanje 10 cm.

Prvi se podstavak ne primjenjuje na tankove za gorivo ugrađene izravno na stroj.

▼B

8.  Cijevi za gorivo, priključci, brtve i oprema moraju biti izrađeni od materijala koji može podnijeti mehanička, kemijska i toplinska naprezanja kojima mogu biti podvrgnuti. Cijevi za gorivo ne smiju biti izvrgnute štetnom utjecaju topline i moraju se moći pregledati po cijeloj duljini.

9.  Tankovi za gorivo moraju biti opremljeni odgovarajućom napravom za mjerenje razine. Naprave za mjerenje razine moraju se moći očitati do najveće razine punjenja. Staklene naprave moraju biti učinkovito zaštićene od udaraca, opremljene samozatvorivim pipcem, a gornji kraj naprave mora se spojiti na tank iznad njegove najveće razine punjenja. Staklene naprave moraju biti izrađene od materijala koji se ne deformira pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje ne smiju završavati u nastambama. Na krajevima cijevi za sondiranje koje završavaju u strojarnici ili kotlovnici moraju biti ugrađene odgovarajuće samozatvorive naprave.

10.  

(a) Tankovi za gorivo moraju biti osigurani od curenja goriva za vrijeme krcanja odgovarajućim brodskim tehničkim uređajima koji se upisuju u svjedodžbu Zajednice u rubrici 52.

(b) Ako se gorivo krca s postaje za opskrbu gorivom koja ima vlastite tehničke uređaje za sprečavanje curenja goriva za vrijeme krcanja, ne primjenjuju se zahtjevi za opremu iz točke (a) i stavka 11.

11.  Ako su tankovi za gorivo opremljeni automatskim zapornim uređajem, osjetnici će zaustaviti punjenje kada se tank napuni 97 %; ta oprema mora ispunjavati zahtjeve samozaštite.

Ako osjetnik uključi električni kontakt, koji u obliku binarnog signala prekida strujni krug osiguran s postaje za opskrbu gorivom, mora biti moguće prenijeti signal na postaju za opskrbu gorivom preko vodonepropusnog prekidača spojnog uređaja u skladu s publikacijom IEC 60309-1:1999 za istosmjernu struju od 40 do 50 V, s kućištem bijele boje i položajem kontakta s uzemljenjem 10 h.

12.  Tankovi za gorivo opremljeni su otvorima s vodonepropusnim poklopcima namijenjenima za čišćenje i pregled.

13.  Tankovi koji direktno opskrbljuju glavni stroj ili strojeve potrebne za siguran rad broda, opremljeni su uređajem koji u kormilarnici odašilje zvučni i svjetlosni signal ako razina punjenja više nije dovoljna siguran rad.

Članak 8.06.

Skladištenje ulja za podmazivanje, cjevovodi i pomoćni uređaji

1.  Ulje za podmazivanje mora biti uskladišteno u čeličnim tankovima koji su ili dio strukture trupa broda ili su čvrsto pričvršćeni za trup. Ako je to potrebno zbog konstrukcije broda, može se upotrijebiti odgovarajući vatrootporni materijal. Navedeni zahtjevi ne primjenjuju se na tankove čija zapremnina ne prelazi 25 litara. Tankovi ulja za podmazivanje ne smiju imati zajedničke stijenke s tankovima za pitku vodu.

2.  Tankovi ulja za podmazivanje, njihovi cjevovodi i pomoćni uređaji moraju biti izvedeni i postavljeni tako da se onemogući slučajno prodiranje ulja za podmazivanje ili uljnih para unutar broda.

3.  Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi ulja za podmazivanje.

4.  Tankovi ulja za pomazivanje i njihova oprema ne smiju se postavljati direktno iznad motora ili ispušnih cijevi.

5.  Naljevni cijevni ulazi tankova ulja za podmazivanje moraju se jasno označiti.

6.  Cijevi ulja za podmazivanje, priključci, brtve i oprema moraju biti izrađeni od materijala koji može podnijeti mehanička, kemijska i toplinska naprezanja kojima mogu biti podvrgnuti. Cijevi ulja za podmazivanje ne smiju biti izvrgnute štetnom utjecaju topline i moraju se moći pregledati po cijeloj duljini.

7.  Tankovi ulja za podmazivanje moraju biti opremljeni odgovarajućom napravom za mjerenje razine. Naprave za mjerenje razine moraju se moći očitati do najveće razine punjenja. Staklene naprave moraju biti učinkovito zaštićene od udaraca, opremljene samozatvorivim pipcem, a gornji kraj naprave mora se spojiti na tank iznad njegove najveće razine punjenja. Staklene naprave moraju biti izrađene od materijala koji se ne deformira pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje ne smiju završavati u nastambama. Na krajevima cijevi za sondiranje koje završavaju u strojarnici ili kotlovnici moraju biti ugrađene odgovarajuće samozatvorive naprave.

Članak 8.07.

Skladištenje ulja koje se upotrebljava u sustavima prijenosa snage, sustavima upravljanja i upućivanja te sustavima grijanja, cjevovodi i pomoćni uređaji

1.  Ulje koje se upotrebljava u sustavima prijenosa snage, sustavima upravljanja i upućivanja te sustavima grijanja mora biti uskladišteno u čeličnim tankovima koji su ili dio strukture trupa broda ili su čvrsto pričvršćeni za trup. Ako je to potrebno zbog konstrukcije broda, može se upotrijebiti odgovarajući vatrootporni materijal. Navedeni zahtjevi ne primjenjuju se na tankove čija zapremnina ne prelazi 25 litara. Tankovi za ulje ne smiju imati zajedničke stijenke s tankovima za pitku vodu.

2.  Tankovi za ulje, njihovi cjevovodi i pomoćni uređaji moraju biti izvedeni i postavljeni tako da se onemogući slučajno prodiranje ulja ili uljnih para unutar broda.

3.  Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati tankovi za ulje.

4.  Tankovi za ulje i njihova oprema ne smiju se postavljati direktno iznad motora ili ispušnih cijevi.

5.  Naljevni cijevni ulazi tankova za ulje moraju se jasno označiti.

6.  Cijevi ulja, priključci, brtve i armatura moraju biti izrađeni od materijala koji može podnijeti mehanička, kemijska i toplinska naprezanja, kojima mogu biti podvrgnuti. Cijevi ulja ne smiju biti izvrgnute štetnom utjecaju topline i moraju se moći pregledati po cijeloj duljini.

7.  Tankovi za ulje moraju biti opremljeni odgovarajućom napravom za mjerenje razine. Naprave za mjerenje razine moraju se moći očitati do najveće razine punjenja. Staklene naprave moraju biti učinkovito zaštićene od udaraca, opremljene samozatvorivim pipcem, a gornji kraj naprave mora se spojiti na tank iznad njegove najveće razine punjenja. Staklene naprave moraju biti izrađene od materijala koji se ne deformira pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje ne smiju završavati u nastambama. Na krajevima cijevi za sondiranje koje završavaju u strojarnici ili kotlovnici moraju biti ugrađene odgovarajuće samozatvorive naprave.

Članak 8.08.

Kaljužni i drenažni sustavi

1.  Mora biti moguće odvojeno pražnjenje kaljuže iz svakog vodonepropusnog odjeljka. Međutim, taj se zahtjev ne primjenjuje na vodonepropusne odjeljke koji su obično hermetički zatvoreni za vrijeme rada.

2.  Brodovi na kojima se zahtijeva posada, opremljeni su dvjema neovisnim kaljužnim pumpama koje ne smiju biti ugrađene unutar istog prostora. Najmanje jedna od njih mora biti na motorni pogon. Međutim, za brodove sa snagom poriva manjom od 225 kW ili nosivosti manjom od 350 t, ili za brodove koji nisu namijenjeni prijevozu tereta, s istisninom manjom od 250 m3, bit će dovoljna jedna pumpa na motorni ili ručni pogon.

Svaku propisanu pumpu mora biti moguće koristiti za svaki vodonepropusni odjeljak.

3.  Najmanji kapacitet Q1 prve kaljužne pumpe izračunava se prema sljedećoj formuli:

image

d1 se izračunava prema formuli:

image

Najmanji kapacitet Q2 druge kaljužne pumpe izračunava se prema sljedećoj formuli:

image

d2 se izračunava prema formuli:

image

Međutim, vrijednost d2 ne smije biti veća od vrijednosti d1.

Pri izračunu Q2 smatra se da je l duljina najdužeg vodonepropusnog odjeljka.

U navedenim formulama:

l

je duljina dotičnog vodonepropusnog odjeljka u (m);

d1

je unutarnji promjer glavnog kaljužnog voda u (mm);

d2

je unutarnji promjer usisnih ogranaka u (mm).

4.  Ako su kaljužne pumpe spojene na drenažni sustav, drenažne cijevi moraju imati unutarnji promjer najmanje d1 u mm, a ogranci unutarnji promjer najmanje d2 u mm.

Za brodove duljine manje od 25 m, vrijednosti d1 i d2 mogu se smanjiti na 35 mm.

5.  Dopuštene su isključivo samosisne kaljužne pumpe.

6.  U svim vodonepropusnim odjeljcima s ravnim dnom preko 5 m širine predviđen je najmanje jedan pročistač na svakoj strani.

7.  Pražnjenje krmenog pika mora biti moguće iz strojarnice upotrebom lako dostupne armature koja se može automatski zatvoriti.

8.  Usisni ogranci pojedinih odjeljaka spojeni su na glavni drenažni vod pomoću zapornog nepovratnog ventila.

Odjeljci ili ostali prostori koji se mogu puniti balastom moraju biti spojeni na drenažni sustav samo jednostavnim zapornim uređajem. Taj se zahtjev ne primjenjuje na skladišta koja mogu biti balastirana. Takva skladišta pune se balastnom vodom pomoću stalno ugrađenog balastnog cjevovoda, koji je neovisan o drenažnom cjevovodu, ili usisnih ogranaka koji mogu biti spojeni na glavni drenažni vod savitljivim cijevima ili fleksibilnim adapterima. Usisni ventili vode smješteni na dnu skladišta ne smiju se koristiti za tu svrhu.

9.  Skladišni kaljužni zdenci opremljeni su uređajima za mjerenje razine.

10.  Ako drenažni sustav uključuje stalno ugrađeni cjevovod, kaljužni cijevni ogranci na dnu, namijenjeni za izbacivanje zauljene vode, moraju biti opremljeni zapornim uređajima koje inspekcijsko tijelo može plombirati u zatvorenom položaju. Broj i položaj tih zapornih uređaja upisuje se u svjedodžbu Zajednice.

11.  Blokiranje zapornih uređaja smatra se jednakovrijednim kao plombiranje u skladu sa stavkom 10. Ključ ili ključevi za blokiranje zapornih uređaja moraju biti označeni na odgovarajući način i smješteni na lako dostupnom mjestu u strojarnici.

Članak 8.09.

Naprave za sakupljanje zauljene vode i upotrijebljenog ulja

1.  Zauljenu vodu koja se nakuplja za vrijeme rada, mora biti moguće skladištiti na brodu. U tu svrhu može se upotrebljavati kaljuža strojarnice.

2.  Za skladištenje upotrijebljenog ulja, u strojarnici je predviđena jedna ili nekoliko posebnih posuda čija je zapremnina najmanje 1,5 puta veća od količine upotrijebljenog ulja u karterima svih motora s unutarnjim izgaranjem i ugrađenim prijenosnicima, zajedno s hidrauličkim tekućinama u spremnicima hidrauličkih tekućina.

Priključci koji se koriste za pražnjenje navedenih posuda moraju biti u skladu s europskom normom EN 1305:1996.

3.  Ako se brodovi koriste za kratkotrajnu plovidbu, inspekcijsko tijelo može dopustiti odstupanja od zahtjeva iz stavka 2.

Članak 8.10.

Buka koju proizvodi brod

1.  Buka nastala pri plovidbi broda, a posebno buka usisa zraka i ispuha motora mora se prigušiti odgovarajućim sredstvima.

2.  Pri normalnom radu strojeva, razina buke broda na udaljenosti 25 m od boka broda ne smije biti veća od 75 dB(A).

3.  Razina buke koju stvara brod u stanju mirovanja ne smije biti veća od 65 dB(A) na udaljenosti 25 m od boka broda, isključujući prekrcajne radnje.

▼M6

POGLAVLJE 8.a

EMISIJA PLINOVITIH ONEČIŠĆIVAČA I ONEČIŠĆIVAČA U OBLIKU ČESTICA IZ DIZELSKIH MOTORA

Članak 8.a.01.

Definicije

U ovom poglavlju:

1. „motor” znači motor koji radi po načelu kompresijskog paljenja (dizelski motor);

1.a. „pogonski motor” znači motor za pogon plovila unutarnje plovidbe, kako je definiran u članku 2. Direktive 97/68/EZ ( 14 );

1.b. „pomoćni motor” znači motor koji se uporabljuje za druge namjene osim za pogon plovila;

1.c. „zamjenski motor” znači pregledan rabljeni motor namijenjen za zamjenu motora koji se trenutačno uporablja, a ima istu izvedbu (u liniji, u V-rasporedu) kao motor koji treba zamijeniti, isti broj cilindara, a čija se izlazna snaga i brzina vrtnje ne razlikuju za više od 10 % od izlazne snage i brzine vrtnje motora koji treba zamijeniti;

2. „tipno odobrenje” znači postupak kako je definiran u članku 2. drugoj alineji Direktive 97/68/EZ s izmjenama, kojim država članica potvrđuje da tip motora ili porodica motora ispunjava odgovarajuće tehničke zahtjeve koji se odnose na razinu emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica iz motora;

3. „ispitivanje ugradnje” znači postupak kojim nadležno tijelo osigurava da svaki motor ugrađen u plovilo, na kojem su nakon izdavanja tipnog odobrenja obavljene izmjene ili prilagodbe u pogledu razine emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica, i dalje ispunjava tehničke zahtjeve iz ovog poglavlja;

4. „međuispitivanje” znači postupak kojim nadležno tijelo osigurava da svaki motor ugrađen u plovilo, na kojem su nakon ispitivanja ugradnje obavljene izmjene ili prilagodbe u pogledu razine emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica, i dalje ispunjava tehničke zahtjeve iz ovog poglavlja;

5. „posebno ispitivanje” znači postupak kojim nadležno tijelo osigurava da nakon svake bitne izmjene na motoru ugrađenom u plovilo, u pogledu razine emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica, taj motor i dalje ispunjava tehničke zahtjeve iz ovog poglavlja;

6. (prazno);

7. „porodica motora” znači skupina motora nekog proizvođača, za koje se na temelju njihove konstrukcije očekuje da imaju slične značajke u pogledu emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica, kako je definirana u članku 2. četvrtoj alineji Direktive 97/68/EZ s izmjenama, te koji ispunjavaju zahtjeve pravila u skladu s člankom 8.a.03.;

8. (prazno);

9. (prazno);

10. (prazno);

11. „proizvođač”, kako je definiran u članku 2. Direktive 97/68/EZ s izmjenama, znači osoba ili tijelo koje je odgovorno tijelu za tipno odobrenje za sve vidove postupka tipnog odobrenja te za osiguravanje usklađenosti proizvodnje. Nije nužno da ta osoba ili tijelo budu izravno uključeni u sve faze konstrukcije motora;

12. (prazno);

13. (prazno);

14. (prazno);

15. (prazno);

16. „protokol o parametrima motora” znači dokument u skladu s Dodatkom V., u kojem su propisno navedeni svi parametri zajedno s promjenama, uključujući sastavne dijelove i postavke motora koji utječu na razinu emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica iz motora;

17. „upute proizvođača motora o nadzoru sastavnih dijelova i parametara motora značajnih u vezi s ispušnim plinovima” znači dokument izrađen radi provedbe ispitivanja ugradnje, međuispitivanja i posebnog ispitivanja.

Članak 8.a.02.

Opće odredbe

1. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz Direktive 97/68/EZ, odredbe iz ovog poglavlja primjenjuju se na sve motore s nominalnom izlaznom snagom većom od 19 kW, koji su ugrađeni u plovila unutarnje plovidbe ili u strojeve na tim plovilima.

2. Motori moraju biti u skladu sa zahtjevima iz Direktive 97/68/EZ.

3. Usklađenost s graničnim vrijednostima emisije ispušnih plinova u odgovarajućoj fazi određuje se na temelju tipnog odobrenja u skladu s člankom 8.a.03.

4. Ispitivanje ugradnje:

(a) nakon ugradnje motora na plovilo, ali prije puštanja u rad, obavlja se ispitivanje ugradnje. Nakon obavljenog ispitivanja, koje je sastavni dio prvog inspekcijskog pregleda plovila ili posebnog inspekcijskog pregleda zbog ugradnje dotičnog motora, motor se upisuje u svjedodžbu Zajednice koja se prvi put izdaje ili se u postojeću svjedodžbu Zajednice unosi izmjena;

(b) inspekcijsko tijelo može izostaviti ispitivanje ugradnje u skladu s točkom (a) ako se motor koji ima nominalnu izlaznu snagu PN manju od 130 kW zamijeni motorom koji je obuhvaćen istim tipnim odobrenjem. Kao preduvjet, vlasnik plovila ili njegov ovlašteni predstavnik dužan je obavijestiti inspekcijsko tijelo o zamjeni motora i dostaviti jedan primjerak dokumenta tipnog odobrenja te podatke o identifikacijskom broju novougrađenog motora. Inspekcijsko tijelo izmjenjuje svjedodžbu Zajednice na odgovarajući način (vidjeti rubriku 52.).

5. Međuispitivanja na motoru obavljaju se u okviru periodičnih inspekcijskih pregleda u skladu s člankom 2.09.

6. Nakon svake bitne izmjene na motoru, ako bi te izmjene mogle utjecati na emisiju plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica iz motora, redovito se mora obaviti posebno ispitivanje.

6.a. Rezultati ispitivanja u skladu s člankom 8.a.02. stavcima 4. do 6. upisuju se u protokol o parametrima motora.

7. Inspekcijsko tijelo mora navesti u svjedodžbi Zajednice, u rubrici 52., brojeve tipnog odobrenja i identifikacijske brojeve svih motora koji su ugrađeni u plovilo a moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog poglavlja. Za motore na koje se odnosi članak 9. stavak 4. točka (a) Direktive 97/68/EZ dovoljan je identifikacijski broj.

8. Za obavljanje poslova u skladu s ovim poglavljem, nadležno tijelo može angažirati tehničku službu.

Članak 8.a.03.

Priznata tipna odobrenja

1. Priznaju se sljedeća tipna odobrenja ako je uporaba motora obuhvaćena odgovarajućim tipnim odobrenjem:

(a) tipna odobrenja u skladu s Direktivom 97/68/EZ;

(b) tipna odobrenja koja se u skladu s Direktivom 97/68/EZ ( 15 ) priznaju kao jednakovrijedna.

2. Za svaki tipno odobreni motor na brodu se moraju nalaziti sljedeći dokumenti ili njihove kopije:

(a) dokument o tipnom odobrenju;

(b) upute proizvođača motora o nadzoru sastavnih dijelova i parametara motora značajnih u vezi s ispušnim plinovima;

(c) protokol o parametrima motora.

Članak 8.a.04.

Ispitivanje ugradnje, međuispitivanje i posebno ispitivanje

1. Prilikom ispitivanja ugradnje u skladu s člankom 8.a.02. stavkom 4., te u slučaju međuispitivanja u skladu s člankom 8.a.02. stavkom 5. i posebnih ispitivanja u skladu s člankom 8.a.02. stavkom 6., nadležno tijelo pregledava trenutačno stanje motora s obzirom na sastavne dijelove, prilagodbe i parametre navedene u uputama u skladu s člankom 8.a.01. stavkom 17.

Ako nadležno tijelo ustanovi da motor ne odgovara odobrenom tipu motora ili odobrenoj porodici motora, može:

(a) zahtijevati:

(aa) da se poduzmu mjere da bi se ponovno uspostavila usklađenost motora;

(bb) da se provedu odgovarajuće izmjene u dokumentu o tipnom odobrenju; ili

(b) narediti mjerenje stvarnih emisija.

Ako se usklađenost motora ponovno ne uspostavi ili ako se ne provedu odgovarajuće izmjene u dokumentu o tipnom odobrenju ili ako mjerenja pokažu neusklađenost s graničnim vrijednostima emisije, nadležno tijelo odbija izdavanje svjedodžbe Zajednice ili opoziva svaku svjedodžbu Zajednice koja je već izdana.

2. U slučaju motora sa sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova, obavljaju se provjere u okviru ispitivanja ugradnje, te međuispitivanja i posebnog ispitivanja da bi se utvrdilo pravilno funkcioniranje tih sustava.

3. Ispitivanja iz stavka 1. obavljaju se na temelju uputa proizvođača motora o nadzoru sastavnih dijelova i parametara motora značajnih u vezi s emisijom ispušnih plinova. U uputama, koje sastavlja proizvođač, a odobrava nadležno tijelo, određeni su bitni sastavni dijelovi ispušnih sustava, te prilagodbe i parametri, kojima se može predvidjeti stalna usklađenost s graničnim vrijednostima emisije ispušnih plinova. Upute sadrže najmanje ove podatke:

(a) tip motora i prema potrebi porodicu motora uz navođenje nominalne izlazne snage i nominalne brzine vrtnje;

(b) popis sastavnih dijelova i parametara motora značajnih u vezi s emisijom ispušnih plinova;

(c) jasne podatke za određivanje dopuštenih sastavnih dijelova značajnih u vezi s emisijom ispušnih plinova (npr. brojeve dijelova koji su navedeni na sastavnim dijelovima);

(d) parametre motora značajne u vezi s emisijom ispušnih plinova, kao što je podešavanje raspona vremena ubrizgavanja, dopuštena temperatura rashladne vode, najveći dopušteni protutlak ispušnih plinova itd.

U slučaju motora s ugrađenim sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova, u uputama su navedeni i postupci kojima se provjerava učinkovitost rada uređaja za naknadnu obradu ispušnih plinova.

4. Ugradnja motora u plovilo mora biti u skladu s ograničenjima utvrđenim u okviru tipnog odobrenja. Osim toga, usisni podtlak i protutlak ispušnih plinova ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u tipnom odobrenju.

5. Ako motori ugrađeni u plovilo pripadaju porodici motora, nisu dopuštene nikakve ponovne prilagodbe ili izmjene koje bi mogle negativno utjecati na emisije ispušnih plinova i čestica ili su izvan predloženog opsega prilagodbi.

6. Ako su nakon tipnog odobrenja potrebne ponovne prilagodbe ili izmjene, one se moraju točno upisati u protokol o parametrima motora.

7. Ako se ispitivanjem ugradnje i međuispitivanjem pokaže da su ugrađeni motori, u pogledu parametara, sastavnih dijelova i prilagodbi, usklađeni sa specifikacijama koje su navedene u uputama iz članka 8.a.01. stavka 17., može se smatrati da su i emisije ispušnih plinova i čestica iz motora isto tako u skladu s osnovnim graničnim vrijednostima.

8. Ako motor ima tipno odobrenje, nadležno tijelo može prema vlastitoj procjeni ograničiti ispitivanje ugradnje ili međuispitivanje u skladu s ovim odredbama. Međutim, najmanje za jedan cilindar ili jedan motor iz porodice motora mora se obaviti potpuno ispitivanje, te se može ograničiti samo ako se opravdano smatra da svi drugi cilindri ili motori funkcioniraju na sličan način kao pregledani cilindar ili motor.

Članak 8.a.05.

Tehničke službe

1. Tehničke službe moraju biti u skladu s europskom normom o općim zahtjevima za osposobljenost ispitnih i mjeriteljskih laboratorija (EN ISO/IEC 17025:2000), uzimajući u obzir sljedeće uvjete:

(a) proizvođači motora ne mogu se priznati kao tehničke službe;

(b) u smislu ovog poglavlja, tehnička služba može, uz dopuštenje nadležnog tijela, koristiti opremu i sredstva izvan vlastitog ispitnog laboratorija;

(c) na zahtjev nadležnog tijela, tehničke službe moraju dokazati da su priznate kao službe za obavljanje djelatnosti iz ovog stavka na području Europske unije;

(d) službe iz trećih zemalja mogu biti potvrđene kao priznate tehničke službe samo u okviru bilateralnog ili multilateralnog sporazuma između Europske unije i dotične treće zemlje.

2. Države članice obavješćuju Komisiju o imenima i adresama tehničkih službi koje su zajedno s njihovim nacionalnim nadležnim tijelom odgovorne za primjenu ovog poglavlja. Komisija te podatke dostavlja državama članicama.

▼B

POGLAVLJE 9.

ELEKTRIČNA OPREMA

Članak 9.01.

Općenito

1.  Ako nema posebnih zahtjeva u vezi s određenim dijelovima instalacije, sigurnosna razina se smatra zadovoljavajućom kada su ti dijelovi proizvedeni u skladu s važećom europskom normom ili u skladu sa zahtjevima odobrenog klasifikacijskog društva.

Odgovarajuća dokumentacija mora se dostaviti inspekcijskom tijelu.

2.  Na brodu se mora nalaziti sljedeća dokumentacija, propisno ovjerena od inspekcijskog tijela:

(a) opći nacrti koji se odnose na cjelokupnu električnu instalaciju;

(b) sheme glavne sklopne ploče, sklopne ploče za slučaj nužde, te razdjelnika, zajedno s najvažnijim tehničkim podacima, kao što su amperaža i nazivna struja zaštitnih i upravljačkih uređaja;

(c) energetski podaci koji se odnose na električne strojeve i opremu;

(d) vrste kabela s podacima o površinama presjeka vodiča.

Takvi dokumenti ne moraju se nalaziti na plovilu bez posade, ali moraju cijelo vrijeme biti dostupni kod vlasnika.

3.  Oprema mora biti projektirana za rad pri stalnom bočnom nagibu do 15° i za unutarnje temperature okoline od 0 °C do + 40 °C, a na palubi od - 20 °C do + 40 °C. Oprema mora raditi besprijekorno unutar tih granica.

4.  Električna i elektronička oprema i uređaji moraju biti u potpunosti dostupni i jednostavni za održavanje.

Članak 9.02.

Sustavi električnog napajanja

1.  Ako su plovila opremljena električnim sustavom, takav sustav u načelu mora imati najmanje dva izvora energije izvedena tako da prilikom ispada jednog izvora energije, drugi izvor može najmanje 30 minuta napajati energijom potrošače potrebne za sigurnu plovidbu.

2.  Odgovarajući kapacitet električne energije dokazuje se na temelju izbalansirane potrošnje snage. Može se uzeti u obzir odgovarajući faktor istovremenog rada.

3.  Neovisno o stavku 1., članak 6.04. primjenjuje se na snagu pokretanja kormilarskog sustava (kormilarski uređaji).

Članak 9.03.

Zaštita od dodira, udara krutih predmeta i prodora vode

Vrsta minimalne zaštite za trajno ugrađene dijelove instalacije mora biti u skladu sa sljedećom tablicom:



Smještaj

Vrsta minimalne zaštite

(u skladu s publikacijom IEC 60529: 1992)

Generatori

Motori

Transformatori

Pultovi

Razdjelnici

Prekidači

Pribor

Rasvjeta

Radne prostorije, strojarnice, prostorije kormilarskog uređaja

IP 22

IP 22

IP (2) 22

IP (1) (2) 22

IP 44

IP 22

Skladišta

 

 

 

 

IP 55

IP 55

Prostori za akumulatore i boje

 

 

 

 

 

IP 44

u. (Ex) (3)

Otvorene palube i otvorena kormilarska mjesta

 

IP 55

 

IP 55

IP 55

IP 55

Kormilarnica

 

IP 22

IP 22

IP 22

IP 22

IP 22

Nastambe osim sanitarnih prostorija i praonica

 

 

 

IP 22

IP 20

IP 20

Sanitarne prostorije i praonice

 

IP 44

IP 44

IP 44

IP 55

IP 44

(1)   Ako uređaji oslobađaju velike količine topline: IP 12.

(2)   Ako uređaji ili pultovi nemaju ovu vrstu zaštite, njihov smještaj mora ispunjavati uvjete koji se primjenjuju na tu vrstu zaštite.

(3)   Električna oprema odobrene sigurnosne izvedbe u skladu s: (a)  europskim normama EN 50014: 1997; 50015: 1998; 50016: 2002; 50017: 1998; 50018: 2000; 50019: 2000 i 50020: 2002; ili (b)  publikacijom IEC 60079 od 1. listopada 2003.

Članak 9.04.

Zaštita od eksplozije

Samo električna oprema u protueksplozivnoj izvedbi (sigurnosna izvedba) može biti ugrađena u prostorima gdje postoji opasnost od nakupljanja potencijalno eksplozivnih plinova ili mješavina plinova, kao što su odjeljci namijenjeni za smještaj akumulatora ili za skladištenje visoko zapaljivih proizvoda. U tim prostorijama ne smiju se postaviti sklopke za rasvjetu ili za druge električne uređaje. Pri zaštiti od eksplozije treba uzeti u obzir i karakteristike potencijalno eksplozivnih plinova ili mješavina plinova koji mogu nastati (eksplozijska grupa, temperaturna klasa).

Članak 9.05.

Uzemljenje

1.  Sustavi pod naponom većim od 50 V moraju biti uzemljeni.

2.  Metalni dijelovi koji nisu zaštićeni od fizičkog kontakta i koji u normalnom radu ne provode struju, kao što su stalci i kućišta motora, uređaji i rasvjetna oprema, uzemljeni su odvojeno ako zbog ugradnje nisu u električnom kontaktu s trupom.

3.  Kućišta pokretnih trošila snage i prenosivih uređaja, tijekom normalne upotrebe uzemljena su dodatnim vodičem za uzemljenje ugrađenim u kabel za napajanje.

Taj se zahtjev ne primjenjuje na opremu koja kao zaštitni sklop za odvajanje koristi transformator, niti na uređaje opremljene zaštitnom izolacijom (dvostruka izolacija).

4.  Presjeci vodiča za uzemljenje ne smiju biti manji od vrijednosti navedenih u sljedećoj tablici:



Vanjski presjek vodiča

(mm2)

Najmanji presjek vodiča za uzemljenja

unutar izoliranog kabela

(mm2)

ugrađeni odvojeno

(mm2)

od 0,5 do 4

isti presjek kao presjek vanjskog vodiča

4

više od 4 do 16

isti presjek kao presjek vanjskog vodiča

isti presjek kao presjek vanjskog vodiča

više od 16 do 35

16

16

više od 35 do 120

polovina presjeka vanjskog vodiča

polovina presjeka vanjskog vodiča

više od 120

70

70

Članak 9.06.

Najviši dopušteni naponi

1.  Naponi ne smiju prelaziti sljedeće vrijednosti:



Vrsta uređaja

Najviši dopušteni napon

Istosmjerna struja

Jednofazna izmjenična struja

Trofazna izmjenična struja

(a)  Pogonski uređaji i uređaji za grijanje, uključujući utičnice za opću upotrebu

250 V

250 V

500 V

(b)  Uređaji za rasvjetu, komunikacije, upravljanje i informacije, uključujući utičnice za opću upotrebu

250 V

250 V

-

(c)  Utičnice namijenjene za napajanje prijenosnih uređaja koji se koriste na otvorenim palubama ili unutar uskih ili vlažnih metalnih spremišta, osim kotlova i tankova:

 

 

 

1.  Općenito

50 V (1)

50 V (1)

-

2.  Za trošila spojena preko odvojnog transformatora (samo jedan uređaj)

-

250 V (2)

-

3.  Za trošila s dvostrukom zaštitnom izolacijom

250 V

250 V

-

4.  Za trošila koja koriste strujne prekidače od ≤ 30 mA.

-

250 V

500 V

(d)  Pokretna trošila snage, kao što su električna oprema za kontejnere, motori, puhala i pokretne pumpe koje se inače ne premještaju tijekom rada i čiji su vodljivi dijelovi, s kojima je moguć fizički kontakt, uzemljeni pomoću vodiča za uzemljenje ugrađenog u priključni kabel, te koji su uz dodatni vodič za uzemljenje spojeni s trupom posebnim smještajem ili dodatnim vodičem

250 V

250 V

500 V

(e)  Utičnice namijenjene za napajanje prijenosnih uređaja koji se koriste unutar kotlova i tankova

50 V (1)

50 V (1)

-

(1)   Ako taj napon dolazi iz visokonaponskih mreža, koristi se galvansko odvajanje (sigurnosni transformator).

(2)   Svi polovi sekundarnog kruga izolirani su od zemlje.

2.  Odstupajući od stavka 1., viši naponi su prihvatljivi ako se primjenjuju potrebne zaštitne mjere:

(a) za pogonske uređaje ako je to potrebno zbog njihove snage;

(b) za posebne brodske uređaje kao što su radiouređaji i sustavi paljenja.

Članak 9.07.

Razdjelni sustavi

1.  Za istosmjernu struju i jednofaznu izmjeničnu struju dopušteni su sljedeći razdjelni sustavi:

(a) dvovodni sustavi s jednim uzemljenim polom (L1/N/PE);

(b) jednovodni sustavi s brodskim trupom kao povratnim vodom, samo za lokalne instalacije (na primjer, elektropokretač motora s unutarnjim izgaranjem, katodna zaštita) (L1/PEN);

(c) dvovodni sustavi koji su izolirani od trupa (L1/L2/PE).

2.  Za trofaznu izmjeničnu struju dopušteni su sljedeći razdjelni sustavi:

(a) četverovodni sustavi s uzemljenim zvjezdištem, ali bez korištenja brodskog trupa kao povratnog voda (L1/L2/L3/N/PE) = (mreža TN-S) ili (mreža TT);

(b) trovodni sustavi izolirani od trupa (Ll/L2/L3/PE) = (mreža IT);

(c) trovodni sustavi s uzemljenim zvjezdištem s korištenjem brodskog trupa kao povratnog voda, međutim to nije dopušteno za struje na stezaljkama (L1/L2/L3/PEN).

3.  Inspekcijsko tijelo može dopustiti upotrebu drugih sustava.

Članak 9.08.

Obalni priključak ili ostale vanjske mreže

1.  Za napajanje brodske mreže iz obalnih mreža ili ostalih vanjskih mreža, na brodu mora biti postavljen stalni priključak u obliku ugrađenih stezaljki ili ugrađenih utičnica. Kabelski priključci ne smiju biti izloženi opterećenju zbog potezanja.

2.  Trup mora biti učinkovito uzemljen kada napon priključka prelazi 50 V. Priključak uzemljenja mora biti posebno označen.

3.  Sklopne naprave za priključak izvedene su tako da se spriječi istovremeni rad brodskih mrežnih generatora i kopnene mreže ili druge vanjske mreže. Dopušteno je kratko razdoblje istovremenog rada pri promjeni s jednog sustava na drugi bez prekida napona.

4.  Priključak mora biti zaštićen od kratkog spoja i preopterećenja.

5.  Glavna sklopna ploča pokazuje je li priključak pod naponom.

6.  Ugrađeni su pokazivači da bi se omogućila usporedba polariteta u slučaju istosmjerne struje i redoslijed faza u slučaju trofazne izmjenične struje između priključka i brodske mreže.

7.  Pult do priključka pokazuje:

(a) potrebne mjere za postavljanje priključka;

(b) vrstu struje i nazivni napon, te frekvenciju za izmjeničnu struju.

Članak 9.09.

Napajanje drugog plovila

1.  Kada se napaja drugo plovilo, potreban je odvojeni priključak. Ako se za napajanje strujom drugog plovila koriste napojne utičnice nazivne struje veće od 16 A, predviđene su naprave (kao što su sklopke ili naprave za blokiranje) koje osiguravaju da se spajanje i odvajanje može obaviti samo ako vod nije pod naponom.

2.  Kabelski priključci ne smiju biti izloženi opterećenju zbog potezanja.

3.  Članak 9.08. stavci 3. do 7. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 9.10.

Generatori i motori

1.  Generatori, motori i njihove spojne kutije moraju biti dostupni radi pregleda, mjerenja i popravaka. Vrsta zaštite mora odgovarati njihovom smještaju (vidjeti članak 9.03.).

2.  Generatori koje pogoni glavni stroj, vratilo vijka ili pomoćni motor namijenjen za druge svrhe projektirani su u odnosu na raspon broja okretaja koji se mogu pojaviti tijekom normalnog rada.

Članak 9.11.

Akumulatori

1.  Akumulatori moraju biti dostupni i smješteni tako da se ne pomiču zbog gibanja broda. Akumulatori se ne smiju postaviti tako da budu izloženi prekomjernoj toplini, ekstremnoj hladnoći, prskanju, pari ili plinovima.

Akumulatori ne smiju biti ugrađeni u kormilarnici, nastambama ili skladištima. Taj se zahtjev ne primjenjuje na akumulatore prijenosnih uređaja ni na akumulatore za čije je punjenje potrebna snaga manja od 0,2 kW.

2.  Akumulatori za čije je punjenje potrebna snaga veća od 2,0 kW (izračun na osnovi najveće struje punjenja i nazivnog napona akumulatora, te uzimajući u obzir karakteristiku krivulje punjenja uređaja za punjenje) moraju biti postavljeni u posebnoj prostoriji. Ako su postavljeni na palubi, dovoljno je da budu zatvoreni u ormaru.

Akumulatori za čije punjenje nije potrebna snaga veća od 2,0 kW, mogu se postaviti u ormar ili sanduk na palubi ili ispod paluba. Također se mogu ugraditi u strojarnicu ili u bilo koji drugi dobro ventilirani prostor pod uvjetom da su zaštićeni od predmeta koji mogu pasti na njih i od curenja vode.

3.  Unutarnje površine svih prostorija, ormara ili sanduka, polica ili drugih ugrađenih elemenata namijenjenih za akumulatore moraju biti zaštićene od štetnog djelovanja elektrolita.

4.  Ako su akumulatori ugrađeni u zatvorene odjeljke, ormare ili sanduke, treba osigurati učinkovito ventiliranje. Za nikal-kadmijeve akumulatore, za čije je punjenje potrebna snaga veća od 2 kW, te za olovne akumulatore s kiselinom, za koje je potrebno više od 3 kW, mora se osigurati prisilna ventilacija.

Zrak se dovodi u donji dio prostorije, a odvodi na vrhu da bi se osiguralo potpuno odvođenje plinova.

Ventilacijski kanali ne smiju imati nikakve naprave koje bi mogle spriječiti protok zraka, kao što su zaporni ventili.

5.  Zahtijevani protok zraka (Q) izračunava se prema sljedećoj formuli:

image

pri čemu je:

I

=

image

najjače struje u A koju osigurava naprava za punjenje;

n

=

broj ćelija.

U slučaju odbojnih akumulatora unutar brodske mreže, inspekcijsko tijelo može prihvatiti druge metode izračuna uzimajući u obzir karakteristiku krivulje punjenja uređaja za punjenje, pod uvjetom da se te metode temelje na odredbama odobrenih klasifikacijskih društava ili na odgovarajućim standardima.

6.  Ako se koristi prirodna ventilacija, površina presjeka ventilacijskih kanala mora biti dovoljna za zahtijevani protok zraka, na temelju brzine toka zraka od 0,5 m po presjeku. Međutim, za olovno-kiselinske akumulatore površina presjeka mora biti najmanje 80 cm2, a za nikal-kadmijeve akumulatore 120 cm2.

7.  Pri upotrebi prisilne ventilacije koristi se ventilator, po mogućnosti usisnog tipa, čiji je motor zaštićen od struje plinova ili zraka.

Ventilatori moraju biti projektirani tako da se spriječi stvaranje iskri između krila i kućišta ventilatora, te se da se izbjegne stvaranje elektrostatičkog naboja.

8.  Na vrata ili poklopce odjeljaka, ormara i sanduka u kojima se nalaze akumulatori moraju se postaviti znakovi „Zabranjeno paljenje vatre, otvoreni plamen i pušenje” prema slici 2. iz Dodatka I., čiji je promjer najmanje 10 cm.

Članak 9.12.

Rasklopni uređaj

1.  Električne sklopne ploče

(a) Uređaji, sklopke, osigurači i instrumenti sklopne ploče moraju biti jasno postavljeni i dostupni za održavanje i popravak.

Stezaljke za napone do 50 V, i one za napone veće od 50 V, moraju biti odvojene i označene na odgovarajući način.

(b) Za sve sklopke i uređaje, na sklopnim pločama su postavljene pločice s oznakama koje označuju strujni krug.

Mora se označiti nazivna jakost i strujni krugovi za osigurače.

(c) Kada su uređaji s radnim naponom većim od 50 V ugrađeni iza vrata, dijelovi tih uređaja koji su pod naponom moraju biti zaštićeni od slučajnog dodira dok su vrata otvorena.

(d) Materijali koji se koriste za sklopne ploče moraju imati odgovarajuću mehaničku čvrstoću i trajnost, moraju biti vatrousporavajući i samougasivi; ploče moraju biti otporne na vlagu.

(e) Ako su u električne sklopne ploče ugrađeni osigurači HRC, mora postojati pribor i osobna zaštitna oprema za postavljanje i uklanjanje tih osigurača.

2.  Sklopke, zaštitni uređaji

(a) Strujni krugovi generatora i energetskih potrošača zaštićeni su od kratkog spoja i preopterećenja na svim neuzemljenim vodičima. U tu svrhu mogu se koristiti sklopni uređaji koji se isključuju kratkim spojem i preopterećenjem ili osiguračem.

Strujni krugovi koji napajaju elektromotore pogonskih jedinica (kormilarski sustav) i njihove upravljačke krugove zaštićeni su samo protiv kratkog spoja. Ako se u strujnim krugovima nalaze toplinski prekidači, oni se moraju neutralizirati ili podesiti najmanje na dvostruku nazivnu jakost.

(b) Izlazna napajanja s glavne sklopne ploče za potrošače koji rade na više od 16 A uključuju sklopku opterećenja ili snage.

(c) Potrošači energije za poriv plovila, kormilarski sustav, pokazivač položaja kormila, navigacijske ili sigurnosne sustave, te potrošači energije s nazivnom jakosti većom od 16 A, napajaju se iz odvojenih strujnih krugova.

(d) Strujni krugovi potrošača energije potrebnih za poriv i manevriranje broda, napajaju se izravno s glavne sklopne ploče.

(e) Oprema za prekid strujnog kruga odabire se na osnovi nazivne jakosti, toplinske ili dinamičke čvrstoće i prekidne snage. Sklopke moraju istodobno isključiti sve vodiče pod naponom. Položaj sklopki mora biti prepoznatljiv.

(f) Osigurači moraju biti zatvoreno-rastaljivog tipa te izrađeni od keramike ili jednakovrijednog materijala. Mora biti moguće zamijeniti ih bez opasnosti od fizičkog dodira za operatera.

3.  Naprave za mjerenje i nadzor

(a) Strujni krugovi generatora, akumulatora i razdjelnih sustava moraju biti opremljeni napravama za mjerenje i nadzor ako je to potrebno za siguran rad uređaja.

(b) Neuzemljene mreže s naponom većim od 50 V moraju biti opremljene napravom za otkrivanje uzemljenja, koja može davati svjetlosni i zvučni alarm. Za pomoćne uređaje, kao što su upravljački strujni krugovi, ta naprava nije potrebna.

4.  Smještaj električnih sklopnih ploča

(a) Sklopne ploče moraju biti postavljene u dostupnim i dobro ventiliranim prostorima te zaštićene od vode i mehaničkih oštećenja.

Cjevovodi i kanali za zrak moraju biti postavljeni tako da se sklopne ploče u slučaju curenja ne mogu oštetiti. Ako se ne može izbjeći postavljanje cijevi u blizini električnih sklopnih ploča, cijevi ne smiju imati rastavljivih spojeva u blizini.

(b) Ormari i zidne niše u kojima su smještene nezaštićene sklopne naprave moraju biti izrađeni od vatrousporavajućeg materijala ili zaštićeni metalnim ili drugim vatrousporavajućim omotačem.

(c) Kada je napon veći od 50 V, ispred glavne sklopne ploče, na mjestu operatera postavljaju se izolacijske mreže ili prostirači.

Članak 9.13.

Prekidači za slučaj nužde

Prekidači za slučaj nužde za uljne gorionike, pumpe goriva, separatore goriva i ventilatore strojarnice moraju se ugraditi centralno izvan prostorija u kojima se nalazi navedena oprema.

Članak 9.14.

Instalacijska oprema

1.  Kabelski ulazi moraju biti dimenzionirani prema kabelima i odgovarati vrsti kabela koji se koristi.

2.  Utičnice za razdjelne strujne krugove različitih napona ili frekvencija ne smije biti moguće međusobno zamijeniti.

3.  Sklopke moraju istodobno isključiti sve neuzemljene vodiče unutar strujnog kruga. Međutim, jednopolne sklopke unutar neuzemljenih strujnih krugova dopuštene su za rasvjetu nastambi osim praonica, kupaonica, umivaonica i ostalih prostorija s mokrom opremom.

4.  Ako struja prelazi 16 A, mora biti moguće zaključati utičnice sklopkom tako da se utikač može umetnuti i povući samo ako je napajanje isključeno.

Članak 9.15.

Kabeli

1.  Kabeli moraju biti vatrousporavajući, samougasivi i otporni na vodu i ulje.

U nastambama je dopuštena upotreba drugih vrsta kabela, pod uvjetom da su učinkovito zaštićeni, da imaju svojstva sporog širenja plamena i da su samougasivi.

Standardi sporog širenja plamena za električne kabele moraju biti u skladu:

(a) s publikacijama Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC) 60332-1:1993, 60332-3:2000; ili

(b) s jednakovrijednim propisima koje priznaje jedna od država članica.

2.  Najmanja površina presjeka za vodiče kabela koji su predviđeni za strujne krugove napajanja i rasvjete mora biti 1,5 mm2.

3.  Metalni oklop, obloga i omotač kabela ne smiju se, u normalnim radnim uvjetima, upotrebljavati kao vodiči ili za uzemljenje.

4.  Metalna obloga i omotač kabela za strujne krugove napajanja i rasvjetu moraju se uzemljiti najmanje na jednom kraju.

5.  Površina presjeka vodiča mora uzeti u obzir njihovu najveću dopuštenu krajnju temperaturu (strujni kapacitet) i dopušteni pad napona. Pad napona između glavne sklopne ploče i najmanje povoljne točke instalacije ne smije biti veći od 5 % za rasvjetu ili veći od 7 % za strujne krugove napajanja ili grijanja u odnosu na nazivni napon.

6.  Kabeli moraju biti zaštićeni od mehaničkih oštećenja.

7.  Način pričvršćivanja kabela mora osigurati da svako naprezanje zbog povlačenja ostane unutar dopuštenih granica.

8.  Kada kabeli prolaze kroz pregrade ili palube, ti prolazi ne smiju ugroziti mehaničku čvrstoću, vodonepropusnost i vatrootpornost tih pregrada i paluba.

9.  Kabelski završeci i spojevi svih vodiča moraju biti izvedeni tako da se sačuvaju osnovna električna i mehanička svojstva, svojstvo sporog širenja plamena te, prema potrebi, vatrootpornost. ►M3  Broj kabelskih spojeva mora se svesti na minimum. ◄

10.  Kabeli povezani s pomičnom kormilarnicom, te njihova izolacija, moraju biti dovoljno savitljivi do temperature od - 20 °C i otporni na paru i plinove, ultraljubičasto zračenje i ozon.

Članak 9.16.

Rasvjeta

1.  Rasvjetna tijela moraju biti ugrađena tako da toplina koju ta tijela emitiraju ne može zapalili zapaljive predmete ili dijelove u njihovoj blizini.

2.  Rasvjetna tijela na otvorenim palubama moraju biti ugrađena tako da ne ometaju prepoznavanje navigacijskih svjetala.

3.  Kada su u strojarnici ili kotlovnici ugrađena dva ili više rasvjetnih tijela, moraju se napajati najmanje iz dva različita strujna kruga. Taj se zahtjev primjenjuje i na prostorije u kojima su ugrađeni rashladni strojevi, hidraulički strojevi ili elektromotori.

Članak 9.17.

Navigacijska svjetla

1.  Sklopne ploče za navigacijska svjetla moraju biti postavljene u kormilarnici. Svjetla se napajaju posebnim vodovima s glavne sklopne ploče ili iz dva nezavisna pomoćna razdjelnika.

2.  Navigacijska svjetla moraju se napajati, zaštititi i uključivati odvojeno od sklopne ploče navigacijskih svjetala.

3.  Greška u instalaciji za nadzor, kako je predviđeno člankom 7.05. stavkom 2., ne smije utjecati na rad svjetla koje nadzire.

4.  Nekoliko svjetala koja čine funkcionalnu jedinicu, ugrađena zajedno na istom mjestu, mogu se zajedno napajati, uključivati i nadzirati. Uređaj za nadziranje mora prepoznati kvar bilo kojeg od tih svjetala. Međutim, ne smije biti moguće istodobno koristiti oba izvora svjetla u dvostrukom svjetlu (dva svjetla ugrađena jedno iznad drugog ili u istom kućištu).

Članak 9.18.

(ostavljeno prazno)

Članak 9.19.

Alarmni i sigurnosni sustavi za mehaničku opremu

Alarmni i sigurnosni sustavi za nadziranje i zaštitu mehaničke opreme moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) Alarmni sustavi

Alarmni sustavi moraju biti izvedeni tako da greška alarmnog sustava ne može prouzročiti grešku naprave ili uređaja koji se nadzire.

Binarni davači moraju biti projektirani po principu zatvorenog kruga ili po principu nadzirane struje opterećenja.

Svjetlosni alarmi moraju ostati vidljivi dok se ne ukloni neispravnost; alarm koji je potvrđen mora se razlikovati od alarma koji još nije potvrđen. Svaki alarm mora obuhvaćati i zvučno upozorenje. Mora biti moguće isključiti zvučne alarme. Isključivanje jednog zvučnog alarma ne smije onemogućiti aktiviranje drugog signala zbog nekog drugog uzroka.

Mogu se dopustiti iznimke u slučaju alarmnih sustava koji obuhvaćaju manje od pet mjernih točaka.

(b) Sigurnosni sustavi

Sigurnosni sustavi moraju biti projektirani tako da zaustave ili uspore rad neispravne opreme, ili da pošalju upozorenje na mjesta na kojima je stalno prisutno osoblje da se poduzmu mjere prije postizanja kritičnog stanja.

Binarni davači moraju biti projektirani po principu struje opterećenja.

Ako sigurnosni sustavi nisu projektirani tako da se mogu sami nadzirati, mora biti moguće provjeriti rade li oni ispravno.

Sigurnosni sustavi moraju biti neovisni o drugim sustavima.

Članak 9.20.

Elektronička oprema

1.  Općenito

Uvjeti ispitivanja navedeni u stavku 2. dolje, primjenjuju se samo na elektroničke uređaje koji su potrebni za kormilarski sustav i brodska porivna postrojenja, uključujući i njihove pomoćne uređaje.

2.  Uvjeti ispitivanja

(a) Naprezanja nastala sljedećim ispitivanjima ne smiju uzrokovati oštećenje ili kvar elektroničkih uređaja. Ispitivanja u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama, kao što je publikacija IEC publikacija 60092-504:2001, osim ispitivanja na hladno, obavlja se tako da je uređaj isključen. Ta ispitivanja uključuju provjeru ispravnog rada.

(b) Odstupanja napona i frekvencije



 

Odstupanja

stalna

kratkotrajna

Općenito

Frekvencija

± 5 %

± 10 % 5 s

Napon

± 10 %

± 20 % 1,5 s

Rad akumulatorske baterije

Napon

+ 30 %/- 25 %

 

(c) Ispitivanje zagrijavanjem

Uzorak se zagrije do temperature od 55 °C u roku od pola sata. Kad se postigne ta temperatura, održava se 16 sati. Tada se obavlja ispitivanje rada.

(d) Ispitivanje na hladno

Uzorak se isključi i ohladi na - 25 °C i ta se temperatura održava dva sata. Temperatura se zatim poveća na 0 °C, te se obavlja ispitivanje rada.

(e) Ispitivanje na vibracije

Ispitivanje na vibracije obavlja se pri rezonantnoj frekvenciji uređaja ili sastavnih dijelova duž tri osi, i svaki put traje po 90 minuta. Ako se ne može točno utvrditi rezonancija, ispitivanje na vibracije mora se obaviti pri 30 Hz.

Ispitivanje na vibracije obavlja se sinusoidalnom oscilacijom unutar sljedećih ograničenja:

Općenito:

f = 2,0 do 13,2 Hz; a = ± 1 mm

(amplituda a = ½ vibracijske širine)

f = 13,2 Hz do 100 Hz: ubrzanje ± 0,7 g.

Oprema namijenjena za ugradnju na dizel-motore ili kormilarske uređaje ispituje se na sljedeći način:

f = 2,0 do 25 Hz; a = ± 1,6 mm;

(amplituda a = ½ vibracijske širine)

f = 25 Hz do 100 Hz; ubrzanje ± 4 g.

Osjetnici koji se ugrađuju u ispušne cjevovode dizel-motora mogu biti izloženi znatno višim naprezanjima. To treba uzeti u obzir tijekom ispitivanja.

(f) Ispitivanje elektromagnetske kompatibilnosti obavlja se na temelju publikacija IEC 61000-4-2:1995, 61000-4-3:2002, 61000-4-4:1995, na ispitnom stupnju broj 3.

(g) Proizvođač elektroničke opreme dostavlja dokaz da je ta oprema odgovarajuća za navedene uvjete ispitivanja. Dokazom se isto tako smatra i certifikat odobrenog klasifikacijskog društva.

Članak 9.21.

Elektromagnetska kompatibilnost

Elektromagnetske smetnje ne smiju utjecati na rad električnih i elektroničkih sustava. Opće mjere s jednakom važnošću obuhvaćaju sljedeće:

(a) odvajanje putova prijenosa između izvora smetnje i dotičnih uređaja;

(b) smanjenje uzroka poremećaja u njihovom izvoru;

(c) smanjenje osjetljivosti dotičnih uređaja na smetnje.

POGLAVLJE 10.

OPREMA

Članak 10.01.

Sidrena oprema

1.  Brodovi namijenjeni za prijevoz tereta, osim brodskih potisnica čija duljina L ne prelazi 40 m, opremljeni su pramčanim sidrima čija se ukupna masa P izračunava prema sljedećoj formuli:

P = k · B · T (kg)

pri čemu je

k

koeficijent kojim se uzima u obzir odnos između duljine L i širine B te vrsta broda:

image

za potisnice, međutim, pretpostavlja se k = c;

c

empirijski koeficijent, prikazan u sljedećoj tablici:



Nosivost broda (dwt) u t

Koeficijent c

do uključivo 400

45

od 400 do uključivo 650

55

od 650 do uključivo 1 000

65

više od 1 000

70

Na brodovima čija nosivost nije veća od 400 t, a koji se zbog svoje konstrukcije i namjene koriste samo na unaprijed određenim kratkim dionicama, inspekcijsko tijelo može prihvatiti da se za pramčana sidra zahtijeva samo dvije trećine ukupne mase P.

2.  Putnički brodovi i brodovi koji nisu namijenjeni za prijevoz tereta, osim gurača, opremljeni su pramčanim sidrima čija se ukupna masa P izračunava prema sljedećoj formuli:

P = k · B · T (kg)

pri čemu je:

k

koeficijent koji odgovara stavku 1., ali se za dobivanje vrijednosti empirijskog koeficijenta (c), umjesto nosivosti broda uzima u obzir istisnina u m3 navedena u svjedodžbi Zajednice.

3.  Brodovi navedeni u stavku 1., čija maksimalna duljina ne prelazi 86 m, opremljeni su krmenim sidrima čija je ukupna masa jednaka 25 % mase P.

Brodovi čija maksimalna duljina prelazi 86 m opremljeni su krmenim sidrima čija je ukupna masa jednaka 50 % mase P izračunane u skladu sa stavkom 1. ili 2.

Krmena sidra nisu potrebna za:

(a) brodove kojima je masa krmenih sidara manja od 150 kg; u slučaju brodova navedenih u posljednjem podstavku stavka 1., uzima se u obzir smanjena masa pramčanih sidara;

(b) potisnice.

4.  Brodovi namijenjeni za pogon krutih konvoja čija duljina ne prelazi 86 m, opremljeni su krmenim sidrima čija ukupna masa iznosi 25 % najveće mase P, izračunane u skladu sa stavkom 1. za sastave (koji se smatraju plovidbenom cjelinom) odobrene i navedene u svjedodžbi Zajednice.

Brodovi namijenjeni za pogon krutih konvoja nizvodno, čija duljina prelazi 86 m, opremljeni su krmenim sidrima čija ukupna masa iznosi 50 % najveće mase P, izračunane u skladu sa stavkom 1. za sastave (koji se smatraju plovidbenom cjelinom) odobrene i navedene u svjedodžbi Zajednice.

5.  Mase sidara utvrđene u skladu s podstavcima 1. do 4. mogu se smanjiti za određena posebna sidra.

6.  Ukupna masa P utvrđena za pramčana sidra može se podijeliti između jednog ili dva sidra. Masa se može smanjiti za 15 % ako je brod opremljen samo jednim pramčanim sidrom, a sidreno ždrijelo je smješteno na sredini broda.

Ukupna masa, potrebna za krmena sidra za gurače i brodove čija maksimalna duljina prelazi 86 m, može se podijeliti na jedno ili dva sidra.

Masa najlakšeg sidra ne smije biti manja od 45 % ukupne mase.

7.  Sidra od lijevanog željeza nisu dozvoljena.

8.  Na sidrima masa mora biti vidljivo i trajno označena.

9.  Sidra koja imaju masu iznad 50 kg opremljena su vitlima.

10.  Svaki pramčani sidreni lanac ima najmanju duljinu:

(a) 40 m za brodove čija duljina ne prelazi 30 m;

(b) 10 m veću od duljine broda, za brodove duljine od 30 m do 50 m;

(c) 60 m za brodove dulje od 50 m.

Svaki od krmenih sidrenih lanaca mora biti dug najmanje 40 m. Međutim, kada se brodovi moraju zaustaviti u nizvodnom smjeru, svaki od krmenih sidrenih lanaca mora biti dug najmanje 60 m.

11.  Najmanja vlačna čvrstoća R sidrenih lanaca izračunava se prema sljedećim formulama:

(a) sidra mase do 500 kg:

R = 0,35 · P′ (kN);

(b) sidra mase veće od 500 kg do 2 000 kg:

image

(c) sidra mase veće od 2 000 kg:

R = 0,25 · P′ (kN).

pri čemu je:

P’

teoretska masa svakog sidra određena u skladu sa stavcima 1. do 4. i stavkom 6.

Vlačna čvrstoća sidrenih lanaca određuje se prema standardu koji je na snazi u državi članici.

Ako sidra imaju masu veću od one koja se zahtijeva u stavcima 1. do 6., vlačna čvrstoća sidrenog lanca određuje se kao funkcija stvarne mase sidra.

12.  Ako se na brodu nalaze teža sidra s odgovarajućim jačim sidrenim lancima, u svjedodžbu Zajednice upisuju se samo najmanje mase i najmanje vlačne čvrstoće, u skladu sa zahtjevima iz stavaka 1. do 6. i stavka 11.

13.  Spojni dijelovi (vrtuljci) između sidra i lanca moraju podnijeti vlačno opterećenje 20 % veće od vlačne čvrstoće odgovarajućeg lanca.

14.  Dozvoljena je upotreba čelične užadi umjesto sidrenih lanaca. Čelična užad mora imati istu vlačnu čvrstoću kao što se zahtijeva za lance, ali moraju biti 20 % dulji.

Članak 10.02.

Ostala oprema

▼M7

1.  U skladu s primjenjivim propisima tijela nadležnog za plovidbu, koji su na snazi u državama članica, na brodu se mora nalaziti najmanje sljedeća oprema:

(a) radiotelefonska oprema;

(b) uređaji i naprave za odašiljanje svjetlosnih i zvučnih signala i za označivanje broda;

(c) samostalna pomoćna svjetla za propisana svjetla za vez.

Moraju postojati i sljedeće posude:

(a) označena posuda za kućanski otpad;

(b) odvojene označene posude s hermetičkim zatvaranjem, izrađene od čelika ili nekog drugog čvrstog, nezapaljivog materijala, koje su odgovarajuće veličine, ali mogu sadržavati najmanje 10 l, za prikupljanje

(aa) zauljenih krpa za čišćenje;

(bb) opasnog ili štetnog krutog otpada;

(cc) opasnog ili štetnog tekućeg otpada;

I, ako nastanu, za prikupljanje

(dd) taloga;

(ee) drugog zauljenog ili masnog otpada.

▼B

2.  Nadalje, oprema mora uključivati najmanje:

(a) čeličnu užad za vez:

Brodovi moraju biti opremljeni trima čeličnim užadi za vez. Njihove najmanje duljine su sljedeće:

 prvo uže: L + 20 m, ali ne dulje od 100 m,

 drugo uže: 2/3 prvog užeta,

 treće uže: 1/3 prvog užeta.

Najkraće čelično uže nije potrebno na brodovima čija je duljina L manja od 20 m.

Čelična užad mora imati vlačnu čvrstoću Rs koja se izračunava prema sljedećoj formuli:

za L · B · T do 1 000 m3; image ;

za L · B · T preko 1 000 m3; image .

Za zahtijevanu čeličnu užad, na brodu se mora nalaziti potvrda u skladu s europskom normom EN 10 204:1991, pod brojem 3.1.

Čelična užad može se zamijeniti konopima iste duljine i vlačne čvrstoće. Najmanja vlačna čvrstoća tih konopa mora se navesti u potvrdi.

(b) čeličnu užad za tegljenje;

Tegljači moraju biti opremljeni određenim brojem čelične užadi prikladne za tegljenje.

Međutim, glavno uže mora biti dugo najmanje 100 m, a njegova vlačna čvrstoća, u kN, mora iznositi najmanje jednu trećinu ukupne snage, u kW, glavnog stroja.

Motorni brodovi i gurači koji mogu obavljati i tegljenje, opremljeni su čeličnim užetom za tegljenje koji je dug najmanje 100 m, a čija vlačna čvrstoća, u kN, iznosi najmanje jednu četvrtinu ukupne snage, u kW, glavnog stroja.

(c) bacalo;

(d) mostić širine najmanje 0,4 m i duljine 4 m, čiji su bočni rubovi ograničeni jasno obojenom prugom: mostić je opremljen rukohvatom. Inspekcijsko tijelo može dopustiti kraće mostiće za manje brodove.

(e) čaklju;

(f) odgovarajući pribor za prvu pomoć, čiji je sadržaj u skladu s odgovarajućim standardom države članice. Pribor za prvu pomoć čuva se u nastambama ili u kormilarnici i pohranjen je tako da je prema potrebi lako i sigurno dostupan. Ako je pribor za prvu pomoć pohranjen tako da je pokriven, poklopac mora biti označen znakom za pribor prve pomoći, u skladu sa slikom 8. iz Dodatka I., s duljinom stranice najmanje 10 cm;

(g) dalekozor s promjerom leća 7 × 50 ili većim;

(h) upute za spašavanje i oživljavanje utopljenika;

(i) reflektor kojim se može upravljati iz kormilarnice.

3.  Brodovi čija je bočna visina iznad linije praznog gaza veća od 1,50 m, moraju imati stubište ili ljestve za ukrcaj.

Članak 10.03.

Prenosivi aparati za gašenje požara

▼M7

1.  Na svakom od sljedećih mjesta mora se nalaziti najmanje jedan prenosivi aparat za gašenje požara u skladu s europskim normama EN 3-7: 2007 i EN 3-8: 2007:

▼B

(a) u kormilarnici;

(b) blizu svakog ulaza s palube u nastambe;

(c) blizu svakog ulaza u službene prostorije koje nisu dostupne iz nastambi, a u kojima je smještena oprema za grijanje, kuhanje ili hlađenje na kruta ili tekuća goriva ili ukapljeni plin;

(d) na svakom ulazu u strojarnicu i kotlovnicu;

(e) na odgovarajućim mjestima ispod palube u strojarnici i kotlovnici, tako da nijedna točka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 m od prenosivog aparata za gašenje požara.

▼M7

2.  Za prenosive aparate za gašenje požara, propisane stavkom 1., mogu se upotrebljavati samo aparati za gašenje sa suhim prahom, s masom punjenja od najmanje 6 kg, ili drugi prenosivi aparati za gašenje s istim protupožarnim kapacitetom. Oni moraju biti prikladni za klasu požara A, B i C.

Iznimno, na brodovima koji nemaju uređaje na ukapljeni plin, dopušteni su aparati za gašenje požara raspršivanjem vodene pjene (AFFF-AR) koja tvori tanki sloj protiv zamrzavanja do minus (–) 20 °C, čak i ako nisu prikladni za klasu požara C. Kapacitet tih aparata za gašenje požara je najmanje 9 litara.

Svi aparati za gašenje moraju biti prikladni za gašenje požara u električnim sustavima do 1 000 V.

▼B

3.  Osim toga, mogu se koristiti prenosivi aparati za gašenje požara sa suhim prahom, vodom ili pjenom koji su prikladni najmanje za klasu požara koja je najvjerojatnija u prostoriji za koju su namijenjeni.

4.  Prenosivi aparati za gašenje požara s CO2 kao sredstvom za gašenje mogu se upotrebljavati samo za gašenje požara u kuhinjama i na električnim instalacijama. Sadržaj tih aparata ne smije biti veći od 1 kg na 15 m3 prostora za koji su namijenjeni.

▼M7

5.  Prenosive aparate za gašenje požara pregledava ovlaštena osoba najmanje svake dvije godine. Na aparat za gašenje požara postavlja se oznaka o inspekcijskom pregledu, koju potpisuje ovlaštena osoba, s navedenim datumom pregleda.

▼B

6.  Ako su prenosivi aparati za gašenje požara ugrađeni tako da su nisu vidljivi, ploča kojom su pokriveni mora biti označena znakom za aparate za gašenje požara, kao što je prikazano na slici 3. u Dodatku I., s duljinom stranice najmanje 10 cm.

Članak 10.03.a

▼M6

Stalno ugrađeni protupožarni sustavi za zaštitu prostora u nastambama, kormilarnicama i putničkim prostorijama

▼B

1.  Protupožarna zaštita u nastambama, kormilarnicama i putničkim prostorijama mora se osigurati samo odgovarajućim automatskim sustavima raspršivanja vode pod tlakom kao trajno ugrađenim protupožarnim sustavima.

2.  Ugradnju ili preinaku sustava obavljaju samo specijalizirana poduzeća.

3.  Sustavi moraju biti izrađeni od čelika ili jednakovrijednih negorivih materijala.

4.  Sustavi moraju moći raspršivati vodu brzinom od najmanje 5 l/m2 u minuti po površini najvećeg štićenog prostora.

▼M1

5.  Sustavi za rasprskavanje manjih količina vode moraju imaju tipno odobrenje u skladu s IMO Rezolucijom A.800(19) ili drugom priznatom normom. Takva priznanja, kada su osmišljena radi izmjena elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 19. stavku 3. ove Direktive. Tipno odobrenje provodi odobreno klasifikacijsko društvo ili institucija ovlaštena za ispitivanja. Institucija ovlaštena za ispitivanja u skladu je s europskom normom za opće zahtjeve u vezi nadležnosti laboratorija za ispitivanje i kalibraciju (EN ISO/IEC 17025: 2000).

▼M7

6.  Sustave pregledava stručnjak:

(a) prije prvog puštanja u rad;

(b) prije ponovnog puštanja u rad nakon što je sustav bio uključen;

(c) prije ponovnog puštanja u rad nakon svake veće preinake ili popravka;

(d) redovito, najmanje svake dvije godine.

Inspekcijske preglede iz točke (d) može obavljati i ovlaštena osoba iz ovlaštene tvrtke koja je specijalizirana za sustave za gašenje požara.

7.  Tijekom obavljanja pregleda u skladu sa stavkom 6., stručnjak ili ovlaštena osoba provjerava ispunjavaju li sustavi zahtjeve iz ovog stavka.

Pregled uključuje najmanje sljedeće:

(a) vanjski pregled čitavog sustava;

(b) funkcionalno ispitivanje sigurnosnih sustava i sapnica;

(c) funkcionalno ispitivanje spremnika pod tlakom i pumpnog sustava.

8.  Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu, koju potpisuje stručnjak ili ovlaštena osoba, s navedenim datumom pregleda.

▼B

9.  Broj ugrađenih sustava upisuje se u svjedodžbu Zajednice.

▼M3 —————

▼B

Članak 10.03.b

▼M6

Stalno ugrađeni protupožarni sustavi za zaštitu strojarnica, kotlovnica i pumpnih stanica

▼M1

1.  Sredstva za gašenje

Za zaštitu strojarnica, prostorija s kotlovima i pumpnih stanica, dozvoljena je upotreba sljedećih sredstava za gašenje u trajno ugrađenim sustavima za gašenje požara:

(a) CO2 (ugljikov dioksid);

(b) HFC 227 ea (heptafluoropropan);

(c) IG-541 (52 % dušik, 40 % argon, 8 % ugljikov dioksid);

▼M3

(d) FK-5-1-12 (dodekafluoro-2-metilpentan-3-on).

▼M1

Dozvola za upotrebu drugih sredstava za gašenje, kada je takva dozvola osmišljena radi izmjene elemenata ove Direktive koji nisu ključni, daje se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 19. stavku 3. ove Direktive.

▼B

2.  Ventilacija, dovod zraka

(a) Zrak za izgaranje potreban za rad porivnih strojeva ne smije se izvlačiti iz prostorija zaštićenih trajno ugrađenim protupožarnim sustavima. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako brod ima dvije međusobno neovisne, hermetički odvojene prostorije porivnih strojeva ili ako se uz prostoriju porivnih strojeva nalazi odvojena strojarnica u kojoj je ugrađen pramčani poprečni brodski vijak, kojim se osigurava neovisni poriv u slučaju požara u prostoriji porivnih strojeva.

(b) Bilo koja prisilna ventilacija štićene prostorije mora se automatski isključiti ako se aktivira protupožarni sustav.

(c) Svi otvori koji dopuštaju ulaz zraka ili izlaz plinova iz štićene prostorije, moraju biti opremljeni napravama koje omogućuju brzo zatvaranje. Mora biti jasno prepoznatljivo jesu li naprave otvorene ili zatvorene.

(d) Zrak koji se ispušta iz ispusnih ventila spremnika zraka pod tlakom, ugrađenih u strojarnicu, mora se odvoditi u otvoreni prostor.

(e) Pretlak ili podtlak uzrokovan dotokom sredstva za gašenje, ne smije uništiti sastavne dijelove pregrada koje okružuju zaštićenu prostoriju. Mora se osigurati bezopasno izjednačavanje tlaka.

(f) Zaštićene prostorije moraju biti opremljene uređajima za odvod sredstva za gašenje i plinova izgaranja. Tim uređajima mora biti moguće upravljati s mjesta izvan zaštićene prostorije, koje mora biti dostupno u slučaju požara unutar tog prostora. Ako su uređaji za odvod trajno ugrađeni, ne smiju se moći uključiti za vrijeme gašenja.

3.  Protupožarni alarm

Zaštićena prostorija nadzire se odgovarajućim protupožarnim alarmnim sustavom. Alarm se mora čuti u kormilarnici, nastambama i u zaštićenom prostoru.

4.  Sustav cjevovoda

(a) Sredstvo za gašenje dovodi se u zaštićenu prostoriju stalno ugrađenim cjevovodnim sustavom. U zaštićenoj prostoriji, cjevovod i pripadajuća oprema moraju biti izrađeni od čelika. Od tog su zahtjeva izuzete spojne cijevi spremnika i ekspanzijski spojevi, pod uvjetom da upotrijebljeni materijal ima jednaka vatrootporna svojstva. Cjevovod se mora izvana i iznutra zaštititi protiv korozije.

▼M3

(b) Izlazne mlaznice moraju biti takvih dimenzija i tako postavljene da se sredstvo za gašenje ravnomjerno raspodijeli. Sredstvo za gašenje mora biti učinkovito i ispod podnih obloga.

▼B

5.  Naprava za aktiviranje

(a) Nije dopušteno automatsko aktiviranje protupožarnih sustava.

(b) Mora biti moguće aktivirati protupožarni sustav s odgovarajućeg mjesta izvan zaštićene prostorije.

(c) Naprave za aktiviranje ugrađene su tako da se mogu aktivirati čak i u slučaju požara te da, u slučaju oštećenja zbog požara ili eksplozije u zaštićenoj prostoriji, i dalje osiguravaju dovod potrebne količine sredstva za gašenje.

Naprave za aktiviranje koji nisu mehaničke, napajaju se iz dva međusobno neovisna izvora energije. Ti izvori energije nalaze se izvan zaštićene prostorije. Upravljački vodovi u zaštićenoj prostoriji izvedeni su tako da u slučaju požara ostanu u radnom stanju najmanje 30 minuta. Električni uređaji ispunjavaju taj zahtjev ako su u skladu s normom IEC 60331-21:1999.

Ako su naprave za aktiviranje postavljene tako da nisu vidljive, oplata koja ih pokriva mora biti označena znakom za „protupožarni uređaj”, kako je prikazano na slici 6. u Dodatku I., s duljinom stranice najmanje 10 cm i sljedećim tekstom crvenim slovima na bijeloj podlozi:

„Feuerlöscheinrichtung

Installation d’extinction

Brandblusinstallatie

Fire-fighting installation”.

(d) Ako je protupožarni sustav namijenjen za zaštitu nekoliko prostorija, za svaku prostoriju moraju se postaviti odvojene i jasno označene naprave za aktiviranje.

(e) Uz svaku napravu za aktiviranje vidljivo i neizbrisivo su postavljene upute za rad na jednom od jezika država članica. Te se upute odnose posebno na:

(aa) aktiviranje protupožarnog sustava;

(bb) potrebu provjere jesu li sve osobe napustile zaštićenu prostoriju;

▼M3

(cc) mjere koje mora poduzeti posada pri aktiviranju protupožarnog sustava i pri ulasku u zaštićenu prostoriju nakon aktiviranja ili naplavljivanja, posebno u pogledu moguće prisutnosti opasnih tvari;

▼B

(dd) mjere koje mora poduzeti posada u slučaju kvara protupožarnog sustava.

(f) U uputama za rad mora se navesti da se prije aktiviranja protupožarnog sustava moraju isključiti strojevi s unutarnjim izgaranjem koji usisavaju zrak iz zaštićene prostorije.

6.  Sustav uzbunjivanja

(a) Stalno ugrađeni protupožarni sustavi opremljeni su zvučnim i svjetlosnim sustavima za uzbunjivanje.

(b) Sustav uzbunjivanja uključuje se automatski čim se aktivira protupožarni sustav. Signal uzbunjivanja mora raditi određeno vrijeme prije ispuštanja sredstva za gašenje i ne smije biti moguće isključiti ga.

(c) Signali uzbunjivanja moraju se jasno vidjeti u zaštićenim prostorijama i izvan pristupa tim prostorijama, te se moraju jasno čuti u radnim uvjetima s najvišom razinom buke. Signali se moraju jasno razlikovati od svih ostalih zvučnih i svjetlosnih signala u zaštićenoj prostoriji.

(d) Zvučni signali uzbunjivanja moraju se jasno čuti u susjednim prostorijama, uz zatvorena vrata i u radnim uvjetima s najvišom razinom buke.

(e) Ako sustav uzbunjivanja nije zaštićen od kratkog spoja, prekinutih žica ili pada napona, mora se omogućiti nadzor nad radom uređaja.

(f) Na ulazu u svaku prostoriju u koju se može dovoditi sredstvo za gašenje, potrebno je postaviti jasno vidljiv natpis s crvenim slovima na bijeloj podlozi:

„Vorsicht, Feuerlöscheinrichtung!

Bei Ertönen des Warnsignals (Beschreibung des Signals) den Raum sofort verlassen!

Attention, installation d’extinction d’incendie!

Quitter immédiatement ce local au signal (description du signal)

Let op, brandblusinstallatie!

Bij het in werking treden van het alarmsignaal (omschrijving van het signaal) deze ruimte onmiddellijk verlaten!

Warning, fire-fighting installation!

Leave the room as soon as the warning signal sounds (description of signal)”.

7.  Spremnici pod tlakom, pripadajuća oprema i tlačni cjevovod

(a) Spremnici pod tlakom, pripadajuća oprema i tlačni cjevovod moraju biti u skladu s odredbama koje su na snazi u jednoj od država članica.

(b) Spremnici pod tlakom moraju se ugraditi u skladu s uputama proizvođača.

(c) Spremnici pod tlakom, pripadajuća oprema i tlačni cjevovod ne smiju biti ugrađeni u nastambama.

(d) Temperatura u ormarima i spremištima uređaja koji sadrže spremnike pod tlakom ne smije biti veća od 50 °C.

(e) Ormari ili spremišta uređaja na palubi moraju biti čvrsto pričvršćeni i imati odušnike raspoređene tako da, u slučaju propuštanja spremnika pod tlakom, plin ne može ući u unutrašnjost broda. Izravni spojevi s ostalim prostorijama nisu dozvoljeni.

8.  Količina sredstva za gašenje

Ako je količina sredstva za gašenje namijenjena za zaštitu nekoliko prostorija, ukupna količina raspoloživog sredstva ne treba biti veća od količine potrebne za najveću štićenu prostoriju.

9.  Ugradnja, inspekcijski pregled i dokumentacija

(a) Ugradnju ili preinaku sustava obavlja isključivo poduzeće specijalizirano za protupožarne sustave. Mora se postupati u skladu sa zahtjevima proizvođača sredstva za gašenje i proizvođača sustava (podaci o proizvodu, sigurnosni list).

▼M7

(b) Sustav pregledava stručnjak:

(aa) prije prvog puštanja u rad;

(bb) prije ponovnog puštanja u rad nakon što je sustav bio aktiviran;

(cc) prije ponovnog puštanja u rad nakon svake veće preinake ili popravka;

(dd) redovito, najmanje svake dvije godine.

Inspekcijske preglede iz točke (dd) može obavljati i ovlaštena osoba iz ovlaštene tvrtke, specijalizirane za sustave za gašenje požara.

(c) Tijekom pregleda, stručnjak ili ovlaštena osoba provjerava ispunjavaju li sustavi zahtjeve iz ovog članka.

▼B

(d) Pregled uključuje najmanje sljedeće:

(aa) vanjski pregled cijelog sustava;

(bb) provjeru propuštanja cijevi;

(cc) funkcionalnu provjeru sustava upravljanja i aktiviranja;

(dd) provjeru tlaka i sadržaja tankova;

(ee) provjeru nepropusnosti i sredstava za zatvaranje štićenih prostorija;

(ff) provjeru protupožarnog alarmnog sustava;

(gg) provjeru sustava za uzbunjivanje.

▼M7

(e) Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu, koju potpisuje stručnjak ili ovlaštena osoba, s navedenim datumom pregleda.

▼B

(f) Broj trajno ugrađenih protupožarnih sustava upisuje se u sjedodžbu Zajednice.

10.  Protupožarni sustavi koji kao sredstvo za gašenje koriste CO2

Protupožarni sustavi koji kao sredstvo za gašenje koriste CO2, dodatno zahtjevima iz stavaka 1. do 9., moraju biti ispunjavati sljedeće odredbe:

(a) Spremnici CO2 moraju biti smješteni izvan zaštićene prostorije u plinonepropusnom prostoru ili ormaru odvojenom od ostalih prostorija. Vrata tih prostora i ormara moraju se otvarati prema vani, moraju se moći zaključati, a na njima izvana mora biti istaknut znak za „Upozorenje opće opasnosti” u skladu sa slikom 4. iz Dodatka I., visine najmanje 5 cm, te oznaku „CO2” iste boje i iste visine;

(b) Prostori ispod palube u kojima su smješteni spremnici CO2 moraju biti dostupni samo izvana s otvorenog prostora. Ti prostori moraju imati odgovarajući vlastiti sustav prisilne ventilacije s usisnim kapama, potpuno odvojen i neovisan o ostalim brodskim sustavima ventilacije;

(c) Spremnici CO2 mogu se napuniti do najviše 0,75 kg/l. Smatra se da je specifična zapremnina CO2 bez tlaka 0,56 m3/kg;

(d) Zapremnina CO2 za štićenu prostoriju ne smije biti manja od 40 % bruto zapremnine prostorije. Ta se količina mora dopremiti u roku od 120 sekundi i mora biti moguće provjeriti je li postupak obavljen;

(e) Otvaranje ventila spremnika i upravljanje ventilom za regulaciju protoka moraju biti dvije odvojene upravljačke radnje;

(f) Odgovarajuće vrijeme navedeno u stavku 6. točki (b) mora biti najmanje 20 sekundi. Predviđena je pouzdana naprava kojom se osigurava to razdoblje odgode prije opskrbe plinom CO2.

11.  Protupožarni sustavi koji kao sredstvo za gašenje koriste HFC-227ea (heptafluoropropan)

Protupožarni sustavi koji kao sredstvo za gašenje koriste HFC-227ea, dodatno zahtjevima iz stavaka 1. do 9., moraju biti ispunjavati sljedeće odredbe:

(a) Ako treba zaštititi nekoliko prostorija različitih bruto zapremnina, svaka prostorija mora biti opremljena vlastitim protupožarnim sustavom;

(b) Svaki spremnik HFC-227ea, smješten u štićenoj prostoriji, mora biti opremljen prekotlačnim ispusnim ventilom. Taj ventil mora osigurati da se sadržaj spremnika sigurno ispusti u štićenu prostoriju ako je spremnik izložen požaru, a nije se aktivirao protupožarni sustav;

(c) Svaki spremnik mora biti opremljen uređajem za kontrolu tlaka plina;

(d) Spremnici se mogu napuniti do najviše 1,15 kg/l. Smatra se da je specifična zapremnina HFC-227ea bez tlaka 0,1374 m3/kg;

(e) Zapremnina HFC-227ea za štićenu prostoriju ne smije biti manja od 8 % bruto zapremnine prostorije. Ta se količina mora se dopremiti u roku od 10 sekundi;

(f) Spremnici HFC-227 ea moraju biti opremljeni napravom za mjerenje tlaka koja aktivira zvučni i svjetlosni alarm u kormilarnici u slučaju nedozvoljenog gubitka porivnog plina. Ako nema kormilarnice, alarm se mora uključiti izvan štićene prostorije;

(g) Nakon ispuštanja, koncentracija u štićenoj prostoriji ne smije prijeći 10,5 %;

(h) Protupožarni sustav ne smije sadržavati aluminijske dijelove.

12.  Protupožarni sustavi koji kao sredstvo za gašenje koriste IG-541

Protupožarni sustavi koji kao sredstvo za gašenje koriste IG-541, dodatno zahtjevima iz stavaka 1. do 9., moraju biti ispunjavati sljedeće odredbe:

(a) Ako treba zaštititi nekoliko prostorija različitih bruto zapremnina, svaka prostorija mora biti opremljena vlastitim protupožarnim sustavom;

(b) Svaki spremnik IG-541, smješten u štićenoj prostoriji, mora biti opremljen prekotlačnim ispusnim ventilom. Taj ventil mora osigurati da se sadržaj spremnika sigurno ispusti u štićenu prostoriju ako je spremnik izložen požaru, a nije se aktivirao protupožarni sustav;

(c) Svaki spremnik mora biti opremljen uređajem za provjeru sadržaja;

(d) Tlak punjenja spremnika ne smije biti veći od 200 bara pri temperaturi od + 15 °C;

(e) Zapremnina IG-541 za štićenu prostoriju mora biti najmanje 44 % a najviše 50 % bruto zapremnine prostorije. Ta se količina mora dopremiti u roku od 120 sekundi;

▼M3

13.  FK-5-1-12 – protupožarni sustavi

Protupožarni sustavi koji kao sredstvo za gašenje koriste FK-5-1-12, osim zahtjeva iz stavaka 1. do 9., moraju ispunjavati ove odredbe:

(a) ako je potrebno zaštititi nekoliko prostorija koje imaju različiti bruto obujam, svaka prostorija mora biti opremljena vlastitim protupožarnim sustavom;

(b) svaki spremnik sa FK-5-1-12 postavljen u prostoriji koju treba zaštititi opremljen je prekotlačnim sigurnosnim ventilom. Prekotlačni sigurnosni ventil bezopasno ispušta sadržaj spremnika u prostoriju koju treba zaštititi ako je spremnik izložen djelovanju vatre, a protupožarni se sustav nije aktivirao;

(c) svaki spremnik opremljen je napravom za provjeru tlaka plina;

(d) spremnici se mogu napuniti do najviše 1,00 kg/l. Specifični obujam nestlačenog FK-5-1-12 iznosi 0,0719 m3/kg;

(e) obujam FK-5-1-12 za prostoriju koju treba zaštititi je najmanje 5,5 % bruto obujma te prostorije. Taj se obujam treba dobiti za 10 sekundi;

(f) spremnici sa FK-5-1-12 moraju imati napravu za kontrolu tlaka, koja u slučaju nedopuštenoga gubitka potisnog plina aktivira zvučni i svjetlosni alarm u kormilarnici. Ako nema kormilarnice, taj se alarm aktivira izvan prostorije koju treba zaštititi;

(g) nakon naplavljivanja, koncentracija u prostoriji koju treba zaštititi ne smije biti veća od 10,0 %.

▼M3

Članak 10.03.c

Trajno ugrađeni protupožarni sustavi za zaštitu predmeta

Trajno ugrađeni protupožarni sustavi za zaštitu predmeta dopušteni su samo na temelju preporuka Odbora.

▼B

Članak 10.04.

Brodski čamci

1.  Sljedeća plovila moraju imati brodski čamac skladu s europskom normom EN 1914:1997:

(a) motorni brodovi i barže čija je nosivost veća od 150 t;

(b) tegljači i gurači s istisninom većom od 150 m3;

(c) plutajuća postrojenja;

(d) putnički brodovi.

2.  Čamac mora biti takav da ga jedna osoba može sigurno spustiti u vodu u roku od 5 minuta od prvog ručnog pokretanja. Ako se za spuštanje čamca koristi pogonski uređaj, on mora osigurati da prekid u napajanju električnom energijom ne utječe na sigurno i brzo spuštanje čamca.

3.  Napuhavajući čamci pregledavaju se u skladu s uputama proizvođača.

Članak 10.05.

Koluti za spašavanje i prsluci za spašavanje

1.  Na plovilu se moraju nalaziti najmanje tri koluta za spašavanje u skladu s europskom normom EN 14144: 2002. Moraju biti spremni za upotrebu i pričvršćeni na odgovarajućim mjestima na palubi, ali ne smiju biti pričvršćeni na svoj okvir. Najmanje jedan kolut za spašavanje mora biti u neposrednoj blizini kormilarnice, te opremljen samoupaljivim baterijskim svjetlom koje se u vodi neće ugasiti.

2.   ►M3  Prilagođeni samonapuhavajući prsluk za spašavanje u skladu s europskim normama EN 395:1998, EN 396:1998, EN ISO 12402-3:2006 ili EN ISO 12402-4:2006 mora biti nadohvat ruke svakoj osobi koja je propisno ukrcana na plovilo. ◄

Nenapuhavajući prsluci za spašavanje u skladu s navedenim normama dopušteni su i za djecu.

3.  Prsluci za spašavanje pregledavaju se u skladu s uputama proizvođača.

POGLAVLJE 11.

SIGURNOST NA RADNOM MJESTU

Članak 11.01.

Općenito

1.  Brodovi moraju biti izgrađeni, uređeni i opremljeni tako da se osobama omogući siguran rad i kretanje.

2.  Trajno ugrađena sredstva koja su potrebna za rad na brodu moraju biti izvedena, raspoređena i učvršćena tako da se osigura siguran i jednostavan rad, upotreba i održavanje. Ako je potrebno, pokretni dijelovi i dijelovi koji su podvrgnuti visokim temperaturama moraju se opremiti zaštitnim napravama.

Članak 11.02.

Zaštita od pada

1.  Palube i bočne palube moraju biti ravne, te ni na jednom mjestu ne smiju predstavljati opasnost od spoticanja: mora se spriječiti stvaranje lokvi.

2.  Palube, bočne palube, podovi u strojarnici, podesti, stubišta i gornje površine bočnih palubnih bitvi moraju imati protuklizne površine.

3.  Gornje površine bočnih palubnih bitvi i prepreke na prolazima, kao što su rubovi stuba, moraju biti obojeni bojom koja je u kontrastu s palubom koja ih okružuje.

▼M7

4.  Vanjski rubovi paluba i bočnih paluba opremljeni su linicama visine najmanje 0,90 m, ili neprekinutom zaštitnom ogradom u skladu s europskom normom EN 711: 1995. Radna mjesta gdje bi osobe mogle pasti s visine veće od 1 m opremljena su linicama ili pražnicama visine najmanje 0,90 m, ili neprekinutom zaštitnom ogradom u skladu s europskom normom EN 711: 1995. Ako se zaštitne ograde bočnih paluba mogu spustiti,

(a) neprekinuti rukohvat promjera 0,02 do 0,04 m dodatno je učvršćen na pražnicu na visini od 0,7 do 1,1 m; i

(b) na točki gdje počinje bočna paluba, na jasno vidljivim mjestima, pričvršćeni su znakovi u skladu sa slikom 10. iz Dodatka I., promjera najmanje 15 cm.

Ako nema pražnice, umjesto nje postavljena je fiksna zaštitna ograda.

▼M7

4.a  Odstupajući od stavka 4., u slučaju teglenica i potisnica bez nastambi, ne zahtijevaju se linice ili zaštitne ograde:

(a) ako su na vanjskim rubovima paluba i bočnih paluba postavljeni nogobrani;

(b) ako su na pražnicama postavljeni rukohvati u skladu sa stavkom 4. točkom (a); i

(c) na jasno vidljivim mjestima na palubi pričvršćeni znakovi u skladu sa slikom 10. iz Dodatka I., promjera najmanje 15 cm.

4.b  Odstupajući od stavka 4., u slučaju brodova s neprekinutom palubom ili palubom kovčega, ne zahtijeva se postavljanje zaštitnih ograda izravno na vanjske rubove tih paluba ili na bočne palube:

(a) ako se preko tih neprekinutih paluba proteže prolaz, okružen fiksnim zaštitnim ogradama u skladu s EN 711: 1995; i

(b) ako su na prijelazima u prostore nezaštićene zaštitnim ogradama, na jasno vidljivim mjestima pričvršćeni znakovi u skladu sa slikom 10. iz Dodatka I., promjera najmanje 15 cm.

▼B

5.  Na radnim mjestima gdje postoji opasnost od pada s visine veće od 1 m, inspekcijsko tijelo može zahtijevati odgovarajuće naprave i opremu kojom će se osigurati siguran rad.

▼M7

6.  Stavci 4., 4.a i 4.b su privremeni zahtjevi u skladu s člankom 1.06. i vrijedit će do 1. prosinca 2016.

▼B

Članak 11.03.

Dimenzije radnih mjesta

Radna mjesta moraju biti dovoljno prostrana da se svakoj osobi koja u njima radi omogući odgovarajuća sloboda kretanja.

Članak 11.04.

Bočne palube

1.  Slobodna širina bočne palube mora biti najmanje 0,60 m. Ta se širina može smanjiti na 0,50 m na određenim mjestima ako je to potrebno za rad broda, kao što su to ventili za pranje palube. Širina se može smanjiti na 0,40 kod bitvi i nogostupnih prečki.

▼M7

2.  Do visine od 0,90 m iznad bočne palube, slobodna širina bočne palube može se smanjiti na 0,50 m pod uvjetom da gornja slobodna širina između vanjskog ruba trupa i unutarnjeg ruba skladišta nije manja od 0,65 m.

▼B

3.  Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. primjenjuju se do visine od 2,00 m iznad bočne palube.

▼M7

4.  Stavak 2. je privremeni zahtjev u skladu s člankom 1.06. i vrijedit će do 1. prosinca 2016.

▼B

Članak 11.05.

Pristup radnim mjestima

1.  Pristupi i prolazi za kretanje osoba i predmeta moraju biti dovoljno veliki i izvedeni tako da:

(a) ispred otvora za pristup ima dovoljno prostora da se ne ometa kretanje;

(b) slobodni otvor prolaza bude prilagođen namjeni radnog mjesta i ne bude manji od 0,60 m, osim u slučaju plovila čija je širina manja od 8 m, na kojima se može smanjiti na 0,50 m;

(c) slobodna visina prolaza, uključujući prag, ne bude manja od 1,90 m.

2.  Vrata moraju biti izvedena tako da se mogu sigurno otvarati i zatvarati s obje strane. Vrata moraju biti zaštićena od slučajnog otvaranja i zatvaranja.

3.  U pristupima, izlazima i prolazima moraju se ugraditi odgovarajuće stube, ljestve ili stube ako je razlika između razina podova veća od 0,50 m.

4.  Radna mjesta na kojima se stalno nalazi osoblje moraju biti opremljena stubama ako je razlika između razina podova veća od 1,0 m. Taj se zahtjev ne primjenjuje na izlaze u nuždi.

5.  Brodovi sa skladištima moraju imati najmanje jedno stalno ugrađeno sredstvo pristupa na svakom kraju svakog skladišta.

Odstupajući od prve rečenice, trajno ugrađena sredstva pristupa mogu se izostaviti ako su osigurane najmanje dvije pomične ljestve koje mogu doseći s najmanje 3 prečke preko pražnice grotla pri kutu nagiba od 60°.

Članak 11.06.

Izlazi i izlazi u nuždi

1.  Broj, raspored i dimenzije izlaza, uključujući izlaze u nuždi, moraju biti u skladu s namjenom i dimenzijama odgovarajućeg prostora. Ako je jedan od izlaza izlaz u nuždi, mora biti jasno označen kao takav.

2.  Izlazi u nuždi ili prozori ili poklopci svjetlarnika koji se koriste kao izlazi u nuždi, moraju imati slobodan otvor od najmanje 0,36 m2, a najmanja dimenzija ne smije biti manja od 0,50 m.

Članak 11.07.

Ljestve, stube i slične naprave

1.  Stubišta i ljestve moraju biti sigurno učvršćeni. Širina stubišta mora biti najmanje 0,60 m, a slobodna širina između rukohvata mora biti najmanje 0,60 m: dubina stuba mora biti najmanje 0,15 m; stube moraju imati protukliznu površinu, a stubišta s više od tri stube moraju biti opremljena rukohvatima.

2.  Ljestve i posebno pričvršćene prečke moraju imati slobodnu širinu najmanje 0,30 m; udaljenost između prečki mora biti najviše 0,30 m, a udaljenost između prečki i struktura ne smije biti manja od 0,15 m.

3.  Ljestve i posebno pričvršćene prečke moraju biti jasno prepoznatljive odozgo te opremljene sigurnosnim rukohvatima iznad izlaznih otvora.

4.  Pomične ljestve moraju biti široke najmanje 0,40 m, a u osnovici najmanje 0,50 m; mora se osigurati da se ljestve ne mogu prevrnuti ili klizati: prečke moraju biti sigurno uspravno učvršćene.

Članak 11.08.

Unutrašnji prostori

1.  Dimenzije, izvedba i raspored unutrašnjih radnih prostora mora biti u skladu s poslom koji se u njima obavlja, te moraju ispunjavati sigurnosne i zdravstvene zahtjeve. Prostori moraju biti opremljeni odgovarajućom rasvjetom koja ne zasljepljuje i odgovarajućim ventilacijskim sustavom. Ako je potrebno, prostori moraju biti opremljeni uređajima za grijanje koji mogu održavati odgovarajuću temperaturu.

2.  Podovi unutrašnjih radnih prostora moraju biti kruti i trajni i moraju biti izvedeni tako da ne uzrokuju spoticanje ili klizanje. Otvori u palubi i podovima, u otvorenom stanju, moraju biti osigurani od pada, a prozori i svjetlarnici moraju biti izvedeni i opremljeni tako da se njima može sigurno rukovati i da se mogu sigurno čistiti.

Članak 11.09.

Zaštita od buke i vibracija

1.  Radni prostori moraju biti smješteni, opremljeni i projektirani tako da članovi posade ne budu izloženi štetnim vibracijama.

2.  Stalni radni prostori moraju, dodatno, biti konstruirani i zvučno izolirani tako da zdravlje i sigurnost članova posade ne budu ugroženi bukom.

3.  Za članove posade koji svaki dan mogu biti izloženi buci iznad 85 dB(A), moraju se osigurati osobna sredstva za zaštitu od buke. U radnim prostorima gdje razina buke prelazi 90 dB(A), mora biti označeno da je obvezno nositi sredstva za zaštitu od buke znakom „Obvezna sredstva za zaštitu od buke”, promjera najmanje 10 cm u skladu sa slikom 7. iz Dodatka I.

Članak 11.10.

Poklopci grotala

1.  Poklopci grotala moraju biti lako dostupni i sigurni za rukovanje. Dijelovi poklopaca grotala čija je težina iznad 40 kg moraju biti konstruirani za klizanje ili okretanje ili moraju biti opremljeni mehaničkim napravama za otvaranje. Poklopci grotala koji se otvaraju i zatvaraju uređajima za dizanje moraju biti opremljeni odgovarajućim lako dostupnim uređajima za pričvršćivanje. Na nezamjenjivim poklopcima grotala i gornjim pragovima mora biti jasno označeno kojim grotlima pripadaju te njihov ispravan položaj na tim grotlima.

2.  Poklopci grotala moraju biti učvršćeni da se ne mogu naginjati zbog djelovanja vjetra ili ukrcajnog uređaja. Klizni poklopci moraju biti opremljeni napravama koje sprečavaju slučajne vodoravne pomake veće od 0,40 m; mora postojati mogućnost zaključavanja u krajnjem položaju. Moraju se ugraditi odgovarajuće naprave za zadržavanje naslaganih poklopaca u položaju.

3.  Napajanje za mehaničko pokretanje poklopaca grotala automatski se prekida kada se otpusti upravljački prekidač.

4.  Poklopci grotala moraju biti takvi da mogu podnijeti opterećenja kojima mogu biti podvrgnuti: poklopci grotala po kojima se može hodati, koncentrirano opterećenje od najmanje 75 kg. Poklopci koji nisu predviđeni da se po njima može hodati, moraju tako biti označeni. Poklopci grotala koji su konstruirani za primanje palubnog tereta, moraju na sebi imati označeno dopušteno opterećenje u t/m2. Ako su potrebna pojačanja da bi se postiglo najveće dopušteno opterećenje, to mora biti označeno na odgovarajućem mjestu: u tom slučaju na brodu se moraju nalaziti odgovarajući nacrti.

Članak 11.11.

Vitla

1.  Vitla moraju biti projektirana tako da se omogući siguran rad. Vitla moraju biti opremljena uređajima koji sprečavaju nenamjerno oslobađanje tereta. Vitla koja se ne zaustavljaju automatski moraju biti opremljena kočnicom koja odgovara njihovoj vučnoj sili.

2.  Ručno pokretana vitla moraju biti opremljena uređajima koji sprečavaju povratni pomak ručice. Vitla koja imaju ručni i mehanički pogon moraju biti izvedena tako da upravljanje pokretnom silom ne može pokrenuti ručno upravljanje.

Članak 11.12.

Dizalice

1.  Dizalice moraju biti izgrađene u skladu s najboljom praksom. Sile koje nastaju njihovim radom moraju se sigurno prenijeti na brodsku strukturu; one ne smiju narušiti stabilitet broda.

2.  Na dizalicama mora biti pričvršćena pločica proizvođača sa sljedećim podacima:

(a) ime i adresa proizvođača;

(b) oznaka CE, s godinom proizvodnje;

(c) oznaka serije ili tipa;

(d) serijski broj (prema potrebi).

3.  Najveća dopuštena opterećenja moraju biti trajno i čitljivo označena.

Ako sigurnosno radno opterećenje dizalice ne prelazi 2 000 kg, bit će dovoljno da se na dizalici trajno i čitljivo označi sigurnosno radno opterećenje na najvećem dohvatu.

4.  Moraju se postaviti uređaji za zaštitu od gnječenja ili pucanja. Između vanjskih dijelova dizalice i predmeta koji je okružuju, gore, dolje i sa strane, mora postojati sigurnosni razmak od 0,5 m. Sigurnosni razmak sa strane nije potreban izvan radnih mjesta i prolaza.

5.  Mora biti moguće zaštititi mehaničke dizalice od neovlaštene upotrebe. Mora se osigurati da se dizalica može pokrenuti samo s mjesta njezinog pogona. Upravljački uređaji moraju biti automatsko-povratnog tipa (dugmad bez zaustavljanja); smjer rada mora biti u potpunosti jasan.

Ako izostane napajanje pogona, ne smije postojati mogućnost nekontroliranog pada opterećenja. Moraju se spriječiti nenamjerna pomicanja dizalice.

Svako pomicanje uređaja za dizanje prema gore i svako prekoračenje sigurnosnog radnog opterećenja mora se ograničiti odgovarajućom napravom. Mora se ograničiti svako pomicanje uređaja za dizanje prema dolje ako u bilo kojim predviđenim radnim uvjetima u trenutku prikapčanja na kuku ima manje od dva namotaja užeta na bubnju. Nakon što se aktiviraju automatske naprave za ograničavanje i dalje mora postojati mogućnost odgovarajućeg povratnog pokreta.

Vlačna čvrstoća užadi za pomičnu oputu mora biti pet puta veća od dopuštenog opterećenja užeta. Izrada užadi mora biti besprijekorna, a izvedba prikladna za upotrebu na dizalicama.

▼M7

6.  Dizalice pregledava stručnjak:

(a) prije prvog puštanja u rad;

(b) prije ponovnog puštanja u rad nakon svake veće preinake ili popravka;

(c) redovito, najmanje svakih deset godina.

Tim se pregledom osigurava dokaz odgovarajuće čvrstoće i stabiliteta izračunima i ispitivanjem opterećenja na brodu.

Ako sigurnosno radno opterećenje dizalice ne prelazi 2 000 kg, stručnjak može odlučiti da se dokaz izračunom u potpunosti ili djelomično zamijeni ispitivanjem s opterećenjem koje je 1,25 puta veće od sigurnosnog radnog opterećenja koje se izvodi u cijelom okretnom području.

Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu, koju potpisuje stručnjak, s navedenim datumom pregleda.

7.  Ovlaštena osoba redovito pregledava dizalice, u svakom slučaju najmanje svakih 12 mjeseci. Tijekom tog pregleda utvrđuju se sigurni radni uvjeti dizalice vizualnim pregledom i provjerom rada dizalice.

Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu, koju potpisuje stručnjak, s navedenim datumom pregleda.

▼M7 —————

▼B

9.  Dizalice čije sigurnosno radno opterećenje prelazi 2 000 kg ili koje se koriste za prekrcaj tereta, ili koje su postavljene na palubama dizalica, pontonima i ostalim plutajućim postrojenjima ili radnim plovilima moraju dodatno ispunjavati zahtjeve jedne od država članica.

▼M7

10.  Radne upute proizvođača dizalice moraju se nalaziti na brodu. One moraju sadržavati najmanje sljedeće podatke:

(a) radno područje i funkcije upravljanja;

(b) najveće dopušteno sigurnosno radno opterećenje kao funkciju dohvata;

(c) najveći dopušteni nagib dizalice;

(d) upute za montažu i održavanje;

(e) opće tehničke podatke.

▼B

Članak 11.13.

Skladištenje zapaljivih tekućina

Zapaljive tekućine s plamištem manjim od 55 °C moraju se skladištiti u ventiliranim spremištima, koji su izrađeni od negorivog materijala i smješteni na palubi. Na vanjskoj strani spremište mora imati znak „Zabranjeno paljenje vatre, otvoreni plamen i pušenje”, promjera najmanje 10 cm, u skladu sa slikom 2. iz Dodatka I.

POGLAVLJE 12.

NASTAMBE

Članak 12.01.

Općenito

1.  Brodovi moraju imati nastambe za osobe koje stalno borave na brodu i najmanje za minimalnu posadu.

2.  Nastambe moraju biti projektirane, uređene i opremljene tako da se zadovolje potrebe osoba na brodu u pogledu zdravlja, sigurnosti i udobnosti. Nastambe moraju biti sigurno i lako dostupne te prikladno izolirane od hladnoće ili vrućine.

3.  Inspekcijsko tijelo može odobriti iznimke od odredaba ovog poglavlja, ako su zdravlje i sigurnost osoba na brodu osigurani drugim sredstvima.

4.  Inspekcijsko tijelo upisuje u svjedodžbu Zajednice sva ograničenja u pogledu dnevnog rada broda i načina rada koji proizlazi iz iznimaka navedenih u stavku 3.

Članak 12.02.

Posebni projektni zahtjevi za nastambe

1.  Nastambe se moraju na odgovarajući način ventilirati, čak i kada su vrata zatvorena; nadalje, zajedničke društvene prostorije moraju imati odgovarajuće dnevno svjetlo i, koliko je to moguće, pogled prema vani.

2.  Ako pristup nastambama nije u razini palube, a razlika u razini je 0,30 m ili veća, nastambe moraju biti dostupne uz pomoć stuba.

3.  U pramčanom dijelu broda, pod se ne smije postaviti niže od 1,20 m ispod ravnine najvećeg gaza.

4.  Društvene i spavaće prostorije moraju imati najmanje dva izlaza, međusobno udaljena što je moguće više, koji služe kao evakuacijski putovi. Jedan izlaz može biti predviđen kao izlaz u nuždi. Taj se zahtjev ne primjenjuje na prostorije s izlazom direktno na palubu ili u hodnik koji služi kao evakuacijski put, pod uvjetom da hodnik ima dva međusobno udaljena izlaza koji vode na lijevi i desni bok broda. Izlazi u nuždi, u koje mogu spadati svjetlarnici i prozori, moraju imati slobodni otvor najmanje 0,36 m2 i najkraću stranicu najmanje 0,50 m te moraju omogućiti brzu evakuaciju u nuždi. Evakuacijski putovi moraju biti izolirani i obloženi vatrousporavajućim materijalima te se cijelo vrijeme mora osigurati njihova upotrebljivost odgovarajućim sredstvima, kao što su ljestve ili posebno pričvršćene prečke.

5.  Nastambe moraju biti zaštićene od neprihvatljive buke i vibracija. Dopuštene razine buke ne smiju prelaziti:

(a) 70 dB(A) u zajedničkim društvenim prostorijama;

(b) 60 dB(A) u spavaćim prostorijama. Ta se odredba ne primjenjuje na brodove koji obavljaju plovidbu isključivo izvan vremena odmora posade, kako je određeno nacionalnim zakonodavstvom država članica. Ograničenje dnevnog radnog vremena navedeno je u svjedodžbi Zajednice.

6.  Visina stropa u nastambama ne smije biti manja od 2,00 m.

7.  U pravilu, brodovi moraju imati najmanje jednu zajedničku društvenu prostoriju odvojenu od spavaćih prostorija.

8.  Slobodna površina poda zajedničkih društvenih prostorija ne smije biti manja od 2 m2 po osobi, u svakom slučaju ukupno najmanje 8 m2 (ne računajući namještaj, osim stolova i stolica).

9.  Zapremnina prostorija za dnevni boravak i kabina za spavanje ne smije biti manja od 7 m3 po prostoriji.

10.  Zapremnina zračnog prostora za dnevni boravak posade mora biti najmanje 3,5 m3 po osobi. U spavaćim prostorijama mora biti najmanje 5 m3 za prvog člana posade i najmanje 3 m3 za svakog sljedećeg člana posade (ne računajući zapremninu namještaja). Kabine za spavanje, koliko je to moguće, namijenjene su za najviše dvije osobe. Kreveti moraju biti smješteni najmanje 0,30 m iznad poda. Ako su kreveti smješteni jedan iznad drugog, visina slobodnog prostora iznad svakog kreveta mora biti najmanje 0,60 m.

11.  Vrata moraju imati otvor čiji se gornji rub nalazi najmanje 1,90 m iznad palube ili iznad poda sa slobodnom širinom najmanje 0,60 m. Propisana visina može se postići kliznim poklopcima ili poklopcima sa šarkama ili zaklopkama. Vrata se moraju otvarati prema vani i moraju imati mogućnost otvaranja s obje strane. Pražnice vrata ne smiju biti više od 0,40 m, međutim moraju ispunjavati zahtjeve ostalih sigurnosnih propisa.

12.  Stubišta moraju biti trajno učvršćena i sigurno prohodna. Moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) moraju biti široka najmanje 0,60 m;

(b) dubina nogostupa mora biti najmanje 0,15 m;

(c) stube moraju biti protuklizne;

(d) stubišta s više od tri stube moraju imati najmanje jedan rukohvat ili ručku.

13.  Cjevovodi koji služe za prijenos opasnih plinova ili tekućina, a posebno cjevovodi pod visokim tlakom čije bi propuštanje moglo predstavljati opasnost za osoblje, ne smiju biti smješteni u nastambama ili hodnicima koji vode prema nastambama. Taj se zahtjev ne primjenjuje na parne i hidrauličke cjevovode, pod uvjetom da su opremljeni metalnim rukavcima, te na cjevovode ukapljenog plina za domaćinstvo.

Članak 12.03.

Sanitarni uređaji

1.  Brodovi s nastambama moraju imati najmanje sljedeće sanitarne uređaje:

(a) jedan zahod po nastambi ili za šest članova posade; moraju imati mogućnost ventiliranja svježim zrakom;

(b) jedan umivaonik s odvodnom cijevi i priključkom za toplu i hladnu pitku vodu po nastambi ili za četiri člana posade;

(c) jedan tuš ili kadu s priključkom za toplu i hladnu pitku vodu po nastambi ili za šest članova posade.

2.  Sanitarni uređaji moraju biti u neposrednoj blizini nastambi. Zahodi ne smiju imati direktan pristup u kuhinje, spremišta ili povezane društvene prostorije i kuhinje.

3.  Površina poda u zahodima mora iznositi najmanje 1 m2, širina mora biti najmanje 0,75 m, a duljina najmanje 1,10 m. Zahodi u kabinama za najviše dvije osobe mogu biti manji. Ako se u zahodu nalazi umivaonik i/ili tuš, pod prostorije mora se povećati za najmanje prostor poda zauzet umivaonikom i/ili tušem (ili kadom).

Članak 12.04.

Kuhinje

1.  Kuhinje mogu biti povezane sa zajedničkim društvenim prostorijama.

2.  Kuhinje moraju sadržavati:

(a) štednjak;

(b) sudoper s odvodnim priključkom;

(c) dovod pitke vode;

(d) hladnjak;

(e) dovoljan skladišni i radni prostor.

3.  Blagovaonica u kombinaciji kuhinje i zajedničke društvene prostorije mora biti dovoljno prostrana da se u njoj mogu smjestiti članovi posade koji obično taj prostor koriste istodobno. Širina sjedala ne smije biti manja od 0,60 m.

Članak 12.05.

Pitka voda

1.  Brodovi s nastambama moraju imati uređaje za pitku vodu. Na uređajima za punjenje spremnika pitke vode i savitljivim cijevima mora biti označeno da su namijenjeni isključivo za pitku vodu. Naljevi pitke vode moraju biti ugrađeni iznad palube.

2.  Uređaji za pitku vodu:

(a) s unutrašnje strane moraju biti izrađeni od antikorozivnog materijala koji ne predstavlja fiziološku opasnost;

(b) ne smiju imati dijelove cjevovoda u kojima se ne jamči pravilan protok vode; i

(c) moraju biti zaštićeni od prekomjernog zagrijavanja.

3.  Dodatno stavku 2., spremnici pitke vode moraju imati:

(a) kapacitet od najmanje 150 l po osobi koja obično boravi na brodu, i najmanje po članu minimalne posade;

(b) odgovarajući otvor, koji se može zaključati, radi čišćenja unutrašnjosti;

(c) pokazivač razine vode;

(d) odušnike koji vode do otvorenog prostora ili su opremljeni odgovarajućim filtrima.

4.  Spremnici pitke vode ne smiju imati zajedničke stijenke s ostalim spremnicima. Cjevovodi pitke vode ne smiju prolaziti kroz druge spremnike koji sadrže druge tekućine. Cjevovod pitke vode ne smije se spajati s ostalim cjevovodima. Cjevovodi koji se koriste za plinove ili ostale tekućine, osim pitke vode, ne smiju prolaziti kroz spremnike pitke vode.

5.  Tlačne posude za pitku vodu mogu raditi samo s nekontaminiranim stlačenim zrakom. Ako se stlačeni zrak dobiva uz pomoć kompresora, odgovarajući filtri zraka i uljni separatori moraju se ugraditi direktno ispred tlačne posude, ako voda i zrak nisu odijeljeni dijafragmom.

Članak 12.06.

Grijanje i ventilacija

1.  Mora biti moguće grijati nastambe u skladu s njihovom namjenom. Uređaji za grijanje moraju odgovarati vremenskim uvjetima koji mogu nastupiti.

2.  Društvene i spavaće prostorije moraju se odgovarajuće ventilirati čak i u slučaju da su vrata zatvorena. Ventilacija mora osigurati dovoljnu cirkulaciju zraka u svim klimatskim uvjetima.

3.  Nastambe moraju biti izvedene i uređene tako da se, koliko je to moguće, spriječi ulaz nečistog zraka iz ostalih prostora na brodu, kao što su strojarnice ili skladišta; kada se upotrebljava prisilna ventilacija, ulazni ventilacijski kanali moraju biti smješteni tako da se ispune gore navedeni zahtjevi.

Članak 12.07.

Ostali uređaji u nastambama

1.  Svaki član posade koji boravi na brodu mora imati vlastiti krevet i vlastiti ormar za odjeću koji se može zaključati. Unutarnje dimenzije kreveta moraju iznositi najmanje 2,00 m × 0,90 m.

2.  Moraju se osigurati prikladna mjesta, izvan spavaćih prostorija, za pohranu i sušenje radne odjeće.

3.  Sve nastambe moraju biti opremljene električnom rasvjetom. Dodatne svjetiljke koje koriste plin ili tekuće gorivo mogu se koristiti samo u društvenim prostorijama. Rasvjetni uređaji koji koriste tekuće gorivo moraju biti izrađeni od metala i moraju koristiti samo goriva s plamištem iznad 55 °C ili parafinsko ulje. Moraju se smjestiti ili pričvrstiti tako da ne predstavljaju opasnost od požara.

POGLAVLJE 13.

OPREMA ZA GRIJANJE, KUHANJE I HLAĐENJE NA GORIVO

Članak 13.01.

Općenito

1.  Oprema za grijanje, kuhanje i hlađenje koja koristi ukapljeni plin mora ispunjavati zahtjeve iz poglavlja 14.

2.  Oprema za grijanje, kuhanje i hlađenje, zajedno s pomoćnim uređajima, mora biti projektirana i ugrađena tako da nije opasna čak ni u slučaju pregrijavanja. Mora biti ugrađena tako da se ne može slučajno prevrnuti ili pomaknuti.

3.  Oprema iz stavka 2. ne smije se ugraditi u prostore u kojima se koriste ili su uskladištene tvari s plamištem ispod 55 °C. Kroz te prostore ne smiju prolaziti ispušni kanali navedene opreme.

4.  Mora se osigurati dotok zraka koji je potreban za izgaranje.

5.  Uređaji za grijanje moraju biti sigurno spojeni s ispušnim kanalima, koji moraju biti opremljeni prikladnim kapama ili uređajima koji osiguravaju zaštitu od propuha. Uređaji moraju biti postavljeni tako da se mogu čistiti.

Članak 13.02.

Upotreba tekućih goriva, oprema na tekuće gorivo

1.  Oprema za grijanje, kuhanje i hlađenje koja koristi tekuće gorivo može raditi samo s gorivom čije je plamište iznad 55 °C.

2.  Odstupajući od stavka 1., uređaji za kuhanje te uređaji za grijanje i hlađenje opremljeni plamenicima sa žiškom, koji za gorivo koriste parafinsko ulje, mogu se dopustiti u nastambama i kormilarnici pod uvjetom da kapacitet spremnika za gorivo nije veći od 12 litara.

3.  Uređaji opremljeni plamenicima sa žiškom moraju:

(a) biti opremljeni metalnim spremnikom za gorivo čiji se otvor za punjenje može zatvoriti i koji nema meko lemljenih spojeva ispod najveće razine punjenja, te konstruirani i ugrađeni tako da se spremnik za gorivo ne može slučajno otvoriti ili isprazniti;

(b) imati mogućnost paljenja bez upotrebe drugog tekućeg goriva;

(c) biti ugrađeni tako da je osigurano sigurno odvođenje plinova izgaranja.

Članak 13.03.

Peći s gorionikom uljnih para i uređaji za grijanje s gorionikom raspršenog ulja

1.  Peći s gorionikom uljnih para i uređaji za grijanje s gorionikom raspršenog ulja moraju biti proizvedene u skladu s najboljom praksom.

2.  Ako je peć s gorionikom uljnih para ili uređaj za grijanje s gorionikom raspršenog ulja ugrađen u strojarnici, dovod zraka do uređaja za grijanje i strojeva mora biti izveden tako da uređaj za grijanje i strojevi mogu pravilno i sigurno raditi, neovisno jedan o drugom. Ako je potrebno, mora se osigurati odvojeni dovod zraka. Oprema mora biti postavljena tako da plamen gorionika ne može doseći ostale dijelove uređaja u strojarnici.

Članak 13.04.

Peći s gorionikom uljnih para

1.  Mora biti moguće upaliti peći s gorionikom uljnih para bez korištenja neke druge zapaljive tekućine. Peći moraju imati metalnu tavu koja površinom pokriva sve dijelove koji sadrže gorivo, s visinom stranica najmanje 20 mm i kapacitetom najmanje dvije litre.

2.  Za peći s gorionikom uljnih para koje su smještene u strojarnici, metalna tava navedena u stavku 1. mora imati visinu stranica najmanje 200 mm. Donji rub gorionika mora se nalaziti iznad ruba tave. Nadalje, gornji rub tave mora se protezati najmanje 100 mm iznad poda.

3.  Peći s gorionikom uljnih para moraju biti opremljene odgovarajućim regulatorom koji, za svaki odabrani položaj, osigurava gotovo stalan protok goriva do gorionika i sprečava svako curenje goriva u slučaju slučajnog gašenja plamena. Regulatori se smatraju odgovarajućima ako pravilno rade čak i kada su izloženi vibracijama i nagnuti do 12°, te ako osim plovka za regulaciju razine imaju:

(a) drugi plovak, koji sigurno i pouzdano zatvara dovod goriva ako se prijeđe dozvoljena razina; ili

(b) preljevnu cijev, ali samo ako tava ima dovoljan kapacitet da može primiti najmanje sadržaj spremnika za gorivo.

4.  Ako je spremnik za gorivo ugrađen odvojeno:

(a) pad između spremnika za gorivo i gorionika ne smije biti veći od onoga koji je propisan u uputama proizvođača;

(b) mora biti ugrađen tako da je zaštićen od neprihvatljivog zagrijavanja;

(c) mora se moći prekinuti dovod goriva s palube.

5.  Ispušni kanali peći s gorionikom uljnih para moraju biti opremljeni napravom za sprečavanje propuha.

Članak 13.05.

Uređaji za grijanje s gorionikom raspršenog ulja

Uređaji za grijanje s gorionikom raspršenog ulja moraju posebno ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) mora se osigurati odgovarajuća ventilacija komore za izgaranje prije dovoda goriva;

(b) dovod goriva regulira se termostatom;

(c) gorivo se pali električnim uređajem ili žiškom;

(d) naprava za nadzor plamena mora prekinuti dovod goriva ako se plamen ugasi;

(e) glavni prekidač mora biti postavljen na lako dostupnom mjestu izvan prostora s uređajem.

Članak 13.06.

Uređaji za grijanje s prisilnim strujanjem zraka

Uređaji za grijanje s prisilnim strujanjem zraka koji imaju komoru izgaranja, oko koje pod tlakom struji zagrijani zrak u razvodni sustav ili u zatvoreni prostor, moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) ako se gorivo ubrizgava pod tlakom, zrak za izgaranje dovodi se puhalom;

(b) komora izgaranja mora biti dobro ventilirana prije paljenja gorionika. Ventilacija se može smatrati potpunom kada puhalo zraka za izgaranje i dalje radi nakon što se plamen ugasi;

(c) dovod goriva mora se automatski prekinuti:

ako se plamen ugasi;

ako dovod zraka za izgaranje nije dovoljan;

ako zagrijani zrak prijeđe podešenu temperaturu; ili

ako sigurnosna oprema ostane bez napajanja.

U navedenim slučajevima, dovod goriva nakon prekida ne smije se automatski ponovno uspostaviti;

(d) mora biti moguće isključiti zrak za izgaranje i puhala zagrijanog zraka izvan prostora u kojem je smješten uređaj za grijanje;

(e) ako se zrak za zagrijavanje dovodi izvana, ulazi se moraju postaviti što je više moguće iznad palube. Moraju biti postavljeni tako da u njih ne može ući kiša i voda;

(f) cijevi zraka za zagrijavanje moraju biti izrađene od metala;

(g) ne smije postojati mogućnost potpunog zatvaranja izlaza zagrijanog zraka;

(h) mora se isključiti mogućnost curenja goriva na cijevi zagrijanog zraka;

(i) uređaji za grijanje s prisilnim strujanjem zraka ne smiju uzimati zrak za zagrijavanje iz strojarnice.

Članak 13.07.

Grijanje na kruto gorivo

1.  Uređaji za grijanje na kruto gorivo moraju biti postavljeni na metalnoj tavi s uzdignutim rubovima da bi se spriječilo ispadanje zapaljenog goriva ili vruće troske izvan tave.

Taj se zahtjev ne primjenjuje na uređaje ugrađene u odjeljcima izgrađenima od negorivih materijala i namijenjenima samo za smještaj kotlova.

2.  Kotlovi na kruto gorivo moraju biti opremljeni termostatskim regulatorima za regulaciju protoka zraka za izgaranje.

3.  U blizini svakog uređaja za grijanje moraju biti postavljena sredstva za brzo gašenje troske.

POGLAVLJE 14.

SUSTAVI UKAPLJENOG PLINA ZA NAMJENE U KUĆANSTVU

Članak 14.01.

Općenito

1.  Sustavi ukapljenog plina u osnovi se sastoje od dovodne jedinice koja sadrži jednu ili više plinskih boca, jednog ili više redukcijskih ventila, razvodnog sustava te određenog broja trošila plina.

Rezervne i prazne boce koje nisu u dovodnoj jedinici ne smatraju se dijelom sustava. Na njih se, mutatis mutandis, primjenjuje članak 14.05.

2.  Plin koji se koristi mora biti isključivo komercijalni propan.

Članak 14.02.

Uređaji

1.  Uređaji na ukapljeni plin moraju biti u cijelosti prikladni za upotrebu propana i moraju biti izrađeni i ugrađeni u skladu s najboljom praksom.

2.  Uređaji na ukapljeni plin mogu se upotrebljavati samo za kućanske namjene u nastambama i kormilarnici, te za odgovarajuće namjene na putničkim brodovima.

3.  Na brodu može biti ugrađeno nekoliko odvojenih uređaja. Za nastambe koje su odvojene skladištem tereta ili stalno ugrađenim tankom, ne smije se upotrebljavati jedan uređaj.

4.  Ni jedan dio sustava ukapljenog plina ne smije biti postavljen u strojarnici.

Članak 14.03.

Plinske boce

1.  Dozvoljene su samo plinske boce s odobrenim kapacitetom od 5 do 35 kg. U slučaju putničkih brodova, inspekcijsko tijelo može odobriti upotrebu plinskih boca većeg kapaciteta.

2.  Boce moraju imati službeni pečat kojim se potvrđuje da su prihvaćene nakon potrebnih ispitivanja.

Članak 14.04.

Položaj i smještaj dovodnih jedinica

1.  Dovodne jedinice moraju biti postavljene na palubi u samostojećem ili ugrađenom ormaru smještenom izvan nastambi, tamo gdje neće ometati kretanje na brodu. Ne smiju biti postavljene uz krmenu ili pramčanu palubnu ogradu. To može biti zidni ormar ugrađen u nadgrađe, pod uvjetom da je plinonepropustan te da se može otvoriti samo s vanjske strane nadgrađa. Mora se postaviti tako da razvodni cjevovodi koji vode do plinskih potrošača budu što je moguće kraći.

Istodobno se ne smije koristiti više boca nego što je to potrebno za rad uređaja. Može se povezati nekoliko boca, samo uz upotrebu prekretnog ventila. Na svaku dovodnu jedinicu mogu se spojiti do četiri boce. Broj boca na brodu, uključujući i rezervne boce, ne smije biti veći od šest boca po uređaju.

Na putničkim brodovima koji imaju kuhinje ili kantine za putnike, može se spojiti do šest boca. Broj boca na brodu, uključujući i rezervne boce, ne smije biti veći od devet boca po uređaju.

Regulatori tlaka, ili prvi regulator tlaka u slučaju dvostupanjske regulacije, moraju se ugraditi na zid u istom ormaru u kojem su plinske boce.

2.  Dovodne jedinice moraju biti postavljene tako da plin ne može iscuriti iz ormara na otvoreno i da ne postoji opasnost od prodora plina unutar broda ili dolaska u kontakt s izvorom zapaljenja.

3.  Ormari moraju biti izrađeni od vatrousporavajućih materijala te se moraju odgovarajuće ventilirati otvorima na vrhu i na dnu. Boce se u ormarima moraju postaviti uspravno tako da se ne mogu prevrnuti.

4.  Ormari moraju biti izrađeni i smješteni tako da temperatura boca ne može prijeći 50 °C.

5.  Na vanjskoj stranici ormara mora biti natpis „Ukapljeni plin” i znak „Zabranjeno paljenje vatre, otvoreni plamen i pušenje”, s promjerom najmanje 10 cm u skladu sa slikom 2. iz Dodatka I.

Članak 14.05.

Rezervne i prazne plinske boce

Rezervne i prazne plinske boce koje nisu u dovodnoj jedinici, čuvaju se izvan nastambi i kormilarnice u ormaru izrađenom u skladu s člankom 14.04.

Članak 14.06.

Regulatori tlaka

1.  Trošila plina mogu biti priključena na plinske boce samo preko razvodnog sustava s jednim ili nekoliko regulatora tlaka, kojima se tlak plina smanjuje na radni tlak. Smanjenje tlaka može biti jednostupanjsko ili dvostupanjsko. Svi regulatori tlaka moraju biti trajno postavljeni na tlak određen u skladu s člankom 14.07.

2.  Krajnji regulatori tlaka opremljeni su napravom koja, u slučaju kvara regulatora tlaka, automatski štiti cijev od previsokog tlaka ili je ta naprava postavljena iza njih. Mora se osigurati da, u slučaju curenja u zaštitnoj napravi, plin ne može iscuriti na otvoreno te da ne postoji opasnost od prodora plina unutar broda ili dolaska u kontakt s izvorom zapaljenja; ako je potrebno, u tu se svrhu može ugraditi posebna cijev.

3.  Zaštitne naprave i odušnici moraju biti zaštićeni od ulaska vode.

Članak 14.07.

Tlak

1.  Ako se koristi dvostupanjski regulacijski sustav, srednji tlak ne smije iznositi više od 2,5 bara iznad atmosferskog tlaka.

2.  Tlak na izlazu iz posljednjeg regulatora tlaka ne smije iznositi više od 0,05 bara iznad atmosferskog tlaka, s dozvoljenim odstupanjem od 10 %.

Članak 14.08.

Cjevovod i savitljive cijevi

1.  Cjevovod se sastoji od trajno ugrađenih čeličnih ili bakrenih cijevi.

Međutim, cijevi priključene na plinske boce moraju biti visokotlačne savitljive cijevi ili spiralne cijevi prikladne za propan. Plinska trošila mogu, ako nisu stalno ugrađena, biti spojena prikladnim savitljivim cijevima čija je duljina najviše 1 m.

2.  Cijevi moraju biti otporne na sva naprezanja, posebno u pogledu korozije i čvrstoće, koja mogu nastati u normalnim radnim uvjetima na brodu, a njihove karakteristike i smještaj moraju biti takvi da se osigura zadovoljavajući protok plina do plinskih trošila pri odgovarajućem tlaku.

3.  Cijevi moraju imati što je moguće manje spojeva. Cijevi i spojevi moraju biti plinonepropusni te ostati plinonepropusni pri svim vibracijama ili rastezanjima kojima mogu biti izloženi.

4.  Cijevi moraju biti lako dostupne, propisno učvršćene i zaštićene na svakom dijelu gdje mogu biti izložene udarcu ili trenju, posebno na mjestima na kojima prolaze kroz pregrade ili metalne zidove. Cijela površina čeličnih cijevi mora se zaštititi od korozije.

5.  Savitljive cijevi i njihovi spojevi moraju biti otporni na sva naprezanja koja mogu nastati u normalnim radnim uvjetima na brodu. Moraju se ugraditi tako da se izbjegne napetost i prekomjerno zagrijavanje, te da se mogu pregledati po cijeloj dužini.

Članak 14.09.

Razvodni sustav

1.  Mora biti moguće isključiti cijeli razvodni sustav glavnim ventilom koji je u svakom trenutku lako i brzo dostupan.

2.  Svako plinsko trošilo mora imati odvojen dovod plina iz razvodnog sustava, a svaki se dovod nadzire posebnom napravom za zatvaranje.

3.  Ventili su postavljeni na mjestima koja su zaštićena od vremenskih utjecaja i od udaraca.

4.  Nakon svakog regulatora tlaka postavljen je kontrolni priključak. Pomoću naprave za zatvaranje, mora se osigurati da se prilikom tlačnih ispitivanja regulator tlaka ne izloži ispitnom tlaku.

Članak 14.10.

Plinska trošila i njihova ugradnja

1.  Ugraditi se mogu samo propanska plinska trošila koja su odobrena u jednoj od država članica i koja su opremljena napravama za učinkovito sprečavanje istjecanja plina ako se ugasi plamen ili žižak.

2.  Trošila moraju biti postavljena i priključena tako da se ne mogu prevrnuti ili slučajno pomaknuti, te da nema nikakve opasnosti od slučajnog odvijanja spojenih cijevi.

3.  Uređaji za grijanje i grijanje vode te hladnjaci moraju imati posebne vodove za odvod plinova izgaranja na otvoreni prostor.

4.  U kormilarnici je dozvoljena ugradnja plinskih trošila samo ako je kormilarnica izvedena tako da iscureni plin ne može prodrijeti u donje dijelove broda, posebno kroz prolaze upravljačkih cjevovoda koji vode prema strojarnici.

5.  Trošila se mogu ugrađivati u spavaće prostorije samo ako je proces izgaranja neovisan o okolnom zraku.

6.  Trošila u kojima izgaranje ovisi o okolnom zraku ugrađuju se u prostorije dovoljne veličine.

Članak 14.11.

Ventilacija i odvod plinova izgaranja

1.  U prostorijama u kojima se nalaze trošila kod kojih izgaranje ovisi o okolnom zraku, mora se osigurati dotok svježeg zraka i odvođenje plinova izgaranja ventilacijskim otvorima odgovarajućih dimenzija, sa slobodnim presjekom od najmanje 150 cm2 po otvoru.

2.  Ventilacijski otvori ne smiju imati naprave za zatvaranje i ne smiju se voditi u spavaće prostorije.

3.  Uređaji za odvođenje moraju biti izvedeni tako da se osigura sigurno odvođenje plinova izgaranja. Moraju biti pouzdani i izrađeni od negorivih materijala. Na njihov rad ne smije utjecati prisilna ventilacija.

Članak 14.12.

Radni i sigurnosni zahtjevi

Obavijest s uputama za upotrebu mora biti postavljena na prikladnom mjestu na brodu. Mora sadržavati sljedeće upute:

„Ventili boca koje nisu priključene na razvodni sustav moraju biti zatvoreni čak i ako se smatra da su boce prazne”;

„Savitljive cijevi moraju se zamijeniti čim njihovo stanje to zahtijeva”;

„Sva plinska trošila moraju biti priključena ili pripadajuće spojne cijevi moraju biti zabrtvljene”.

▼M7

Članak 14.13.

Prihvatno ispitivanje

Uređaje na ukapljeni plin pregledava stručnjak, kako bi provjerio jesu li uređaji u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja:

(a) prije prvog puštanja u rad;

(b) prije ponovnog puštanja u rad nakon svake veće preinake ili popravka;

(c) pri svakoj obnovi potvrde iz članka 14.15.

Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu, koju potpisuje stručnjak, s navedenim datumom pregleda. Kopija potvrde o inspekcijskom pregledu dostavlja se inspekcijskom tijelu.

Članak 14.14.

Uvjeti ispitivanja

▼B

Ispitivanje uređaja obavlja se u sljedećim uvjetima:

1. Cjevovod sa srednjim tlakom između naprave za zatvaranje prvog regulatora tlaka, iz članka 14.09. stavka 4., i ventila postavljenih ispred završnog regulatora tlaka:

(a) ispitivanje tlaka, koje se obavlja sa zrakom, inertnim plinom ili tekućinom pri tlaku 20 bara iznad atmosferskog tlaka;

(b) ispitivanje nepropusnosti, koje se obavlja sa zrakom ili inertnim plinom pri tlaku 3,5 bara iznad atmosferskog tlaka.

2. Cjevovod s radnim tlakom, između naprave za zatvaranje iz članka 14.09. stavka 4., jedinog ili završnog regulatora tlaka i ventila postavljenih ispred plinskih trošila:

ispitivanje nepropusnosti, koje se obavlja sa zrakom ili inertnim plinom pri tlaku 1 bar iznad atmosferskog tlaka.

3. Cjevovod između naprave za zatvaranje iz članka 14.09. stavka 4. jedinog ili završnog regulatora tlaka i upravljačkog uređaja trošila:

ispitivanje nepropusnosti pri tlaku 0,15 bara iznad atmosferskog tlaka.

4. U ispitivanjima iz stavka 1. točke (b) te stavaka 2. i 3., cjevovodi se smatraju plinonepropusnima ako se, po isteku vremena dovoljnog za izjednačavanje s okolnom temperaturom, ne uoči pad ispitnog tlaka tijekom sljedećih 10 minuta ispitivanja.

5. Priključci boca, cijevni spojevi i ostali dijelovi opreme koji su podvrgnuti tlaku u bocama, te spojevi između regulatora tlaka i razvodnog cjevovoda:

ispitivanje nepropusnosti, koje se obavlja s pjenastom tvari pri radnom tlaku.

6. Sva plinska trošila stavljaju se u upotrebu pri nazivnom kapacitetu te se ispituje je li izgaranje zadovoljavajuće i neometano pri različitim postavkama kapaciteta.

Moraju se provjeriti sigurnosne naprave kako bi se utvrdilo rade li ispravno.

7. Nakon završenog ispitivanja iz stavka 6., za svako plinsko trošilo koje je spojeno na dimovod, nakon 5 minuta rada pri nazivnom kapacitetu sa zatvorenim prozorima i vratima te s uključenim ventilacijskim uređajima, mora se provjeriti ulaze li plinovi izgaranja u prostoriju kroz vod za dovod zraka.

Ako se utvrdi da propuštanje plinova nije samo trenutačno, odmah se mora otkriti i ukloniti uzrok. Uređaj se ne smije odobriti za upotrebu dok se svi nedostaci ne uklone.

Članak 14.15.

Potvrda

1.  Svjedodžba Zajednice mora uključivati potvrdu kojom se potvrđuje da svi uređaji na ukapljeni plin ispunjavaju zahtjeve iz ovog poglavlja.

2.  Potvrdu izdaje inspekcijsko tijelo nakon obavljenog ispitivanja prihvatljivosti iz članka 14.13.

3.  Potvrda je valjana najviše tri godine. Može se obnoviti samo nakon sljedećeg ispitivanja prihvatljivosti obavljenog u skladu s člankom 14.13.

▼M7

Iznimno, ako vlasnik broda ili njegov zastupnik podnese obrazloženi zahtjev, inspekcijsko tijelo može produžiti valjanost potvrde za najviše tri mjeseca bez obavljanja prihvatnog ispitivanja iz članka 14.13. Takvo produženje upisuje se u svjedodžbu Zajednice.

▼M8

POGLAVLJE 14.a

BRODSKI UREĐAJI ZA PROČIŠĆIVANJE OTPADNIH VODA ZA PUTNIČKE BRODOVE

Članak 14.a.01.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

1. „brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda” znači uređaji za pročišćivanje otpadnih voda kompaktne konstrukcije za pročišćivanje količina otpadnih voda iz kućanstva koje se akumuliraju na brodu;

2. „homologacija tipa” znači odluka kojom nadležno tijelo potvrđuje da brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda ispunjava tehničke zahtjeve iz ovog poglavlja;

3. „posebno ispitivanje” znači postupak koji se obavlja u skladu s člankom 14.a.11., kojim nadležno tijelo osigurava da brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda koje se upotrebljava na plovilu ispunjava zahtjeve iz ovog poglavlja;

4. „proizvođač” znači osoba ili tijelo koje je odgovorno nadležnom tijelu za sve vidove postupka homologacije tipa i za osiguravanje sukladnosti proizvodnje. Ta osoba ili tijelo ne mora biti uključena u sve faze gradnje brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda. Ako se na brodskim uređajima za pročišćivanje otpadnih voda nakon prvobitne proizvodnje obavljaju preinake ili rekonstrukcija radi uporabe na plovilu za potrebe iz ovog poglavlja, osoba ili tijelo koje je obavilo preinake ili rekonstrukciju smatra se proizvođačem;

5. „opisni list” znači dokument naveden u dijelu II. Dodatka VI., u kojem su navedeni podaci koje mora dostaviti podnositelj zahtjeva;

6. „opisna mapa” znači potpuni komplet podataka, nacrta, fotografija ili drugih dokumenata, koje podnositelj zahtjeva dostavlja tehničkoj službi ili nadležnom tijelu, kako je propisano u opisnom listu;

7. „opisna dokumentacija” znači opisna mapa i sva izvješća o ispitivanju ili drugi dokumenti koje je tehnička služba ili nadležno tijelo dodala opisnoj mapi tijekom obavljanja svojih dužnosti;

8. „potvrda o homologaciji tipa” znači dokument sastavljen u skladu s dijelom III. Dodatka VI., kojim nadležno tijelo potvrđuje homologaciju tipa;

9. „zapis parametara brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda” znači dokument sastavljen u skladu s dijelom III. Dodatka VI., koji sadrži sve parametre brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, uključujući njegove sastavne dijelove i prilagodbe koje utječu na razinu pročišćivanja otpadnih voda, uključujući i njihove preinake;

10. „upute proizvođača za provjeru sastavnih dijelova i parametara značajnih za pročišćivanje otpadnih voda” znači dokument sastavljen u skladu s člankom 14.a.11. stavkom 4. radi provođenja posebnog ispitivanja;

11. „otpadne vode iz kućanstva” znači otpadne vode iz kuhinja, blagovaonica, kupaonica, praonica i fekalne vode:

12. „mulj otpadnih voda” znači ostaci koji se akumuliraju pri radu brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda na plovilu.

Članak 14.a.02.

Opće odredbe

1. Ovo se poglavlje primjenjuje na sve brodske uređaje za pročišćivanje otpadnih voda koji su ugrađeni na putničkim brodovima.

2.

 

(a) Brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda, tijekom ispitivanja tipa moraju ispunjavati granične vrijednosti navedene u tablici 1.



Tablica 1.

Granične vrijednosti koje treba poštovati u radu na ispustu brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda (ispitno postrojenje) tijekom ispitivanja tipa

Parametar

Koncentracija

Uzorak

Biokemijska potražnja za kisikom (BOD5)

ISO 5815-1 i 5815-2 (2003) (1)

20 mg/l

24-satni kompozitni uzorak, homogeniziran

25 mg/l

Slučajni uzorak, homogeniziran

Kemijska potražnja za kisikom (COD) (2)

ISO 6060 (1989) (1)

100 mg/l

24-satni kompozitni uzorak, homogeniziran

125 mg/l

Slučajni uzorak, homogeniziran

Ukupni organski ugljik (TOC)

EN 1484 (1997) (1)

35 mg/l

24-satni kompozitni uzorak, homogeniziran

45 mg/l

Slučajni uzorak, homogeniziran

(1)   Države članice mogu provoditi istovrijedne postupke.

(2)   Umjesto kemijske potražnje za kisikom (COD), za provjeru se može navesti i ukupni organski ugljik (TOC).

(b) Tijekom rada moraju se poštovati kontrolne vrijednosti navedene u tablici 2.



Tablica 2.

Kontrolne vrijednosti koje treba poštovati na ispustu brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda tijekom rada na putničkim brodovima

Parametar

Koncentracija

Uzorak

Biokemijska potražnja za kisikom (BOD5)

ISO 5815-1 i 5815-2 (2003) (1)

25 mg/l

Slučajni uzorak, homogeniziran

Kemijska potražnja za kisikom (COD) (2)

ISO 6060 (1989) (1)

125 mg/l

Slučajni uzorak, homogeniziran

150 mg/l

Slučajni uzorak

Ukupni organski ugljik (TOC)

EN 1484 (1997) (1)

45 mg/l

Slučajni uzorak, homogeniziran

(1)   Države članice mogu provoditi istovrijedne postupke.

(2)   Umjesto kemijske potražnje za kisikom (COD), za provjeru se može navesti i ukupni organski ugljik (TOC).

(c) U slučajnom uzorku ne smiju se prekoračiti odgovarajuće vrijednosti iz tablica 1. i 2.

3. Postupci u kojima se koriste proizvodi koji sadrže klor nisu dopušteni.

Isto tako nije dopušteno razrjeđivati otpadne vode iz kućanstva kako bi se smanjilo specifično opterećenje i time omogućilo odlaganje.

4. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za skladištenje, zaštitu (ako je potrebno) i ispuštanje mulja otpadnih voda. To uključuje i plan upravljanja mulja otpadnih voda.

5. Sukladnost s graničnim vrijednostima iz tablice 1. u stavku 2. potvrđuje se ispitivanjem tipa i određuje homologacijom tipa. Homologacija tipa se potvrđuje u potvrdi o homologaciji tipa. Vlasnik ili njegov ovlašteni predstavnik uključuje kopiju potvrde o homologaciji u zahtjev za inspekcijski pregled u skladu s člankom 2.02. Kopija potvrde o homologaciji tipa i zapis parametara brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda moraju se nalaziti na brodu.

6. Nakon ugrađivanja brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda na plovilo, proizvođač obavlja ispitivanje radnih karakteristika prije početka redovitog rada. Brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda upisuje se u rubriku 52. svjedodžbe broda, sa sljedećim podacima o uređajima:

(a) naziv;

(b) homologacijski broj;

(c) serijski broj;

(d) godina izrade.

7. Nakon svake značajne preinake brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, koja utječe na pročišćivanje otpadnih voda, slijedi posebno ispitivanje u skladu s člankom 14.a.11. stavkom 3.

8. Za ispunjavanje zadataka opisanih u ovom poglavlju, nadležno tijelo može koristiti tehničku službu.

9. Brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda redovito se održava u skladu s uputama proizvođača, čime se osigurava da je u savršenom radnom stanju. Na brodu se mora nalaziti dnevnik održavanja kojim se potvrđuje takvo održavanje.

Članak 14.a.03.

Zahtjev za homologaciju tipa

1. Zahtjev za homologaciju tipa brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda podnosi proizvođač nadležnom tijelu. Uz zahtjev se prilažu opisna mapa u skladu s člankom 14.a.01. stavkom 6. i nacrt zapisa parametara brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda u skladu s člankom 14.a.01. stavkom 9., kao i nacrt uputa proizvođača za provjeru sastavnih dijelova i parametara, bitnih za pročišćivanje otpadnih voda, za taj tip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, u skladu s člankom 14.a.01. stavkom 10. Za ispitivanje tipa, proizvođač koristi prototip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda.

2. Ako u određenom zahtjevu za homologaciju tipa brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda nadležno tijelo utvrdi da zahtjev, podnesen za prikazani prototip postrojenja, nije reprezentativan za karakteristike tog tipa brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, kako je opisano u Dodatku VI. dijelu II. Dopuni I., radi odobrenja u skladu sa stavkom 1., dostavlja se drugi, ako je potrebno dodatni prototip, koji određuje nadležno tijelo.

3. Zahtjev za homologaciju tipa brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda smije se podnijeti samo jednom nadležnom tijelu. Za svaki tip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koji treba odobriti, podnosi se poseban zahtjev.

Članak 14.a.04.

Postupak homologacije tipa

1. Nadležno tijelo kojem je podnesen zahtjev, izdaje homologaciju tipa brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koja odgovara opisima u opisnoj mapi i ispunjava zahtjeve iz ovog poglavlja. Ispunjavanje tih zahtjeva pregledava se u skladu s Dodatkom VII.

2. Nadležno tijelo, za svaki tip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koji homologira, ispunjava sve odgovarajuće dijelove potvrde o homologaciji tipa, čiji se obrazac nalazi u Dodatku VI. dijelu III., te sastavlja ili potvrđuje sadržaj kazala opisne dokumentacije. Potvrde o homologaciji tipa numeriraju se u skladu s metodom opisanom u Dodatku VI. dijelu IV. Ispunjena potvrda o homologaciji tipa i njezini dodaci dostavljaju se podnositelju zahtjeva.

3. Ako brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda, koje se homologira, mogu ispunjavati svoju funkciju ili imaju određena svojstva samo u vezi s drugim sastavnim dijelovima plovila u koje se ugrađuje, te ako se iz tog razloga sukladnost s jednim ili više zahtjeva može provjeriti samo ako brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda, koje se homologira, rade zajedno s drugim stvarnim ili simuliranim sastavnim dijelovima plovila, područje primjene homologacije tipa za taj brodski uređaj za pročišćivanje otpadnih voda mora se u skladu s tim ograničiti. U tim slučajevima, u potvrdi o homologaciji tipa za taj tip postrojenja detaljno su navedena sva ograničenja uporabe i svi zahtjevi za ugradnju.

4. Svako nadležno tijelo šalje sljedeće dokumente:

(a) popis tipova brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, uključujući podatke navedene u Dodatku VI. dijelu V., za koje je izdalo, odbilo ili povuklo homologaciju u dotičnom razdoblju, drugim nadležnim tijelima svaki put kada se popis mijenja;

(b) na zahtjev drugog nadležnog tijela,

i. kopiju potvrde o homologaciji za tip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, s opisnom dokumentacijom ili bez nje, za svaki tip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda za koji je izdalo, odbilo ili povuklo homologaciju, te ako se primjenjuje;

ii. popis brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, izrađenih u skladu s izdanim homologacijama tipa, kako je utvrđeno u članku 14.a.06. stavku 3., koji sadrži podatke u skladu s Dodatkom VI. dijelom VI.

5. Svako nadležno tijelo, jednom godišnje ili dodatno na zahtjev, šalje Komisiji kopiju tehničkog lista, koji je prikazan u Dodatku VI. dijelu VII., o tipovima brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda za koje je izdana homologacija od posljednje obavijesti.

Članak 14.a.05.

Izmjena homologacija tipa

1. Nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju tipa poduzima potrebne mjere kojima osigurava da bude obaviješteno o svakoj promjeni podataka u opisnoj dokumentaciji.

2. Zahtjev za izmjenu ili produženje homologacije tipa podnosi se isključivo nadležnom tijelu koje je izdalo izvornu homologaciju tipa.

3. Ako su karakteristike brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, koje su opisane u opisnoj dokumentaciji, izmijenjene, nadležno tijelo:

(a) izdaje prema potrebi izmijenjene stranice opisne dokumentacije, pri čemu je na svakoj izmijenjenoj stranici jasno označena vrsta promjene i datum ponovnog izdavanja. Uvijek kada se izdaju izmijenjene stranice, u skladu s tim ažurira se i kazalo opisne dokumentacije, koje je priloženo potvrdi o homologaciji tipa;

(b) izdaje izmijenjenu potvrdu o homologaciji tipa (s brojem produženja) ako se promijenio bilo koji podatak u njoj (ne uključujući njezine priloge) ili ako su se od datuma izvorne homologacije promijenili minimalni zahtjevi iz ovog poglavlja. U izmijenjenoj potvrdi o homologaciji tipa mora biti jasno naveden razlog njezine izmjene i datum ponovnog izdavanja.

Ako nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju tipa utvrdi da su zbog izmjene u opisnoj dokumentaciji opravdani novi pokusi ili ispitivanja, o tome obavješćuje proizvođača i izdaje gore navedene dokumente tek nakon uspješno dovršenih novih pokusa ili ispitivanja.

Članak 14.a.06.

Sukladnost

1. Na svaki brodski uređaj za pročišćivanje otpadnih voda, proizveden u skladu s homologacijom tipa, proizvođač postavlja oznake, kako je određeno u Dodatku VI. dijelu I., uključujući homologacijski broj.

2. Ako homologacija tipa sadrži ograničenja uporabe u skladu s člankom 14.a.04. stavkom 3., proizvođač uz svaku proizvedenu jedinicu prilaže detaljne informacije o tim ograničenjima i sve zahtjeve za ugradnju.

3. Ako to zatraži nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju tipa, proizvođač, u roku od 45 dana nakon završetka svake kalendarske godine i odmah nakon svakog dodatnog datuma koji odredi nadležno tijelo, dostavlja popis serijskih brojeva svih brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja od posljednjeg izvješća ili od datuma kada su ove odredbe prvi put stupile na snagu. Popis određuje korelacije između serijskih brojeva, odgovarajućih brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda i homologacijskih brojeva. Nadalje, popis uključuje i određene podatke za slučajeve kada proizvođač obustavi proizvodnju homologiranog brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda. Ako nadležno tijelo od proizvođača ne zahtijeva redovito dostavljanje takvog popisa, proizvođač zadržava zabilježene podatke najmanje 40 godina.

Članak 14.a.07.

Prihvaćanje istovrijednih homologacija

Države članice, za uporabu na svojim nacionalnim plovnim putovima, mogu priznati homologacije za brodske sustave za pročišćivanje otpadnih voda koji se temelje na različitim standardima.

Članak 14.a.08.

Provjera serijskih brojeva

1. Nadležno tijelo koje izdaje homologaciju osigurava – ako je potrebno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima – da se serijski brojevi brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja, evidentiraju i provjere.

2. Dodatna provjera serijskih brojeva može se obaviti zajedno s provjerom sukladnosti proizvodnje, kako je određeno u članku 14.a.09.

3. U vezi s provjerom serijskih brojeva, proizvođač ili njegovi ovlašteni predstavnici, smješteni u državama članicama, na zahtjev odmah dostavljaju nadležnom tijelu sve potrebne podatke u vezi s njihovim direktnim kupcima, kao i serijske brojeve onih brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda za koje je navedeno da su proizvedeni u skladu s člankom 14.a.06. stavkom 3.

4. Ako proizvođač ne može ispuniti zahtjeve iz članka 14.a.06. kada to od njega zatraži nadležno tijelo, homologacija za dotični tip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda može se povući. U tom se slučaju koristi postupak obavješćivanja naveden u članku 14.a.10. stavku 4.

Članak 14.a.09.

Sukladnost proizvodnje

1. Nadležno tijelo koje izdaje homologaciju unaprijed provjerava – ako je potrebno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima – jesu li poduzete odgovarajuće mjere da se osigura učinkovita provjera sukladnosti proizvodnje sa zahtjevima iz Dodatka VI. dijela I.

2. Nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju tipa provjerava – ako je potrebno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima – jesu li mjere navedene u stavku 1., u vezi s odredbama iz Dodatka VI. dijela I., još uvijek zadovoljavajuće, te odgovara li i dalje svaki brodski uređaj za pročišćivanje otpadnih voda, koji ima homologacijski broj u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja, opisu u potvrdi o homologaciji tipa i njezinim prilozima za homologirani tip brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda.

3. Nadležno tijelo može priznati usporediva ispitivanja drugih nadležnih tijela kao istovrijedna odredbama iz stavaka 1. i 2.

Članak 14.a.10.

Nesukladnost s homologiranim tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda

1. Smatra se da postoji nesukladnost s homologiranim tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda kada postoje odstupanja od karakteristika u potvrdi o homologaciji tipa ili, ovisno o slučaju, od opisne dokumentacije, koja nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju nije odobrilo u skladu s člankom 14.a.05. stavkom 3.

2. Ako nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju utvrdi da brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda nisu u skladu s tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda za koji je izdalo homologaciju, poduzima potrebne mjere kojima osigurava da se brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda koja se proizvode, ponovno usklade s homologiranim tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda. Nadležno tijelo koje je utvrdilo nesukladnost obavješćuje druga nadležna tijela i Komisiju o poduzetim mjerama, koje mogu dovesti do povlačenja homologacije.

3. Ako nadležno tijelo može dokazati da brodski uređaji za pročišćivanje otpadnih voda koji imaju homologacijski broj nisu u skladu s homologiranim tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, može zahtijevati od nadležnog tijela koje je izdalo homologaciju da se provjeri sukladnost tipa brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, koje se proizvodi, s homologiranim tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda. Takve se mjere moraju poduzeti u roku od šest mjeseci od datuma zahtjeva.

4. Nadležna tijela obavješćuju se međusobno i obavješćuju Komisiju u roku od mjesec dana o svakom povlačenju homologacije i o razlozima tog povlačenja.

Članak 14.a.11.

Mjerenje slučajnih uzoraka/Posebno ispitivanje

1. Najkasnije tri mjeseca nakon stavljanja u službu putničkog broda ili, u slučaju rekonstrukcije brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, nakon ugradnje i obavljanja odgovarajućeg ispitivanja radnih karakteristika, nadležno tijelo uzima slučajni uzorak tijekom operacije putničkog broda radi provjere vrijednosti iz tablice 2. u članku 14.a.02. stavku 2.

Nadležno tijelo u nepravilnim vremenskim razmacima obavlja provjere funkcionalnosti brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda mjerenjima slučajnih uzoraka radi provjere vrijednosti iz tablice 2. u članku 14.a.02. stavku 2.

Ako nadležno tijelo utvrdi da vrijednosti mjerenja slučajnih uzoraka nisu u skladu s vrijednostima iz tablice 2. u članku 14.a.02. stavku 2., može zahtijevati:

(a) da se otklone nedostaci na brodskom uređaju za pročišćivanje otpadnih voda kako bi se osigurao njegov pravilan rad;

(b) da se ponovno uspostavi sukladnost brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda s homologacijom; ili

(c) da se obavi posebno ispitivanje u skladu sa stavkom 3.

Kad se otklone nesukladnosti i ponovno uspostavi sukladnost brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda s homologacijom, nadležno tijelo može obavljati nova mjerenja slučajnih uzoraka.

Ako se nedostaci ne otklone ili se ne uspostavi sukladnost brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda sa specifikacijama homologacije, nadležno tijelo može zapečatiti brodske uređaje za pročišćivanje otpadnih voda i obavijestiti inspekcijsko tijelo da to upiše u rubriku 52. svjedodžbe broda.

2. Slučajni uzorci mjere se u skladu sa specifikacijama iz tablice 2. u članku 14.a.02. stavku 2.

3. Ako nadležno tijelo utvrdi bilo kakve nepodudarnosti na brodskom uređaju za pročišćivanje otpadnih voda, koje pokazuju odstupanja od homologacije, nadležno tijelo obavlja posebno ispitivanje radi određivanja trenutačnog stanja brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda u odnosu na sastavne dijelove navedene u zapisu parametara brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, umjeravanje i postavke parametara brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda.

Ako nadležno tijelo zaključi da brodski uređaj za pročišćivanje otpadnih voda nije u skladu s homologiranim tipom brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, može poduzeti sljedeće mjere:

(a) zahtijevati da:

i. se ponovno uspostavi sukladnost brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda; ili

ii. se homologacija u skladu s člankom 14.a.05. izmijeni na odgovarajući način; ili

(b) zahtijevati mjerenja u skladu sa specifikacijom ispitivanja, propisanom u Dodatku VII.

Ako se ne uspostavi sukladnost ili ako se homologacija ne izmijeni na odgovarajući način, ili ako iz mjerenja obavljenih u skladu s točkom (b) postane očito da nisu ispunjene granične vrijednosti iz tablice 1. u članku 14.a.02. stavku 2., nadležno tijelo može zapečatiti brodski uređaj za pročišćivanje otpadnih voda i obavijestiti inspekcijsko tijelo da to upiše u rubriku 52. svjedodžbe broda.

4. Ispitivanja u skladu sa stavkom 3. obavljaju se na temelju uputa proizvođača za provjeru sastavnih dijelova i parametara brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, koji su bitni za pročišćivanje otpadnih voda. U tim se uputama, koje sastavlja proizvođač a odobrava nadležno tijelo, navode sastavni dijelovi bitni za pročišćivanje, kao i postavke, mjerila za dimenzioniranje i parametri koji se primjenjuju da bi se osiguralo stalno održavanje vrijednosti iz tablica 1. i 2. u članku 14.a.02. stavku 2. Uključuju najmanje sljedeće podatke:

(a) specifikaciju tipa brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda s opisom postupka i naznakom treba li spremnike za skladištenje otpadne vode ugraditi uzvodno od brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda;

(b) popis sastavnih dijelova koji su specifični za pročišćivanje otpadnih voda;

(c) primijenjena mjerila za projektiranje i dimenzioniranje, specifikacije i pravila za dimenzioniranje;

(d) shematski prikaz brodskog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda s identifikacijskim oznakama odobrenih sastavnih dijelova bitnih za pročišćivanje (npr. brojevi dijelova na sastavnim dijelovima).

5. Brodski uređaj za pročišćivanje otpadnih voda koji je bio isključen, može se ponovno staviti u uporabu samo nakon posebnog ispitivanja u skladu sa stavkom 3., prvim podstavkom.

Članak 14.a.12.

Nadležna tijela i tehničke službe

Države članice priopćavaju Komisiji imena i adrese nadležnih tijela i tehničkih službi odgovornih za obavljanje dužnosti navedenih u ovom poglavlju. Tehničke službe moraju ispunjavati europsku normu o općim zahtjevima za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija (EN ISO/IEC 17025: 2005 – 8), uzimajući u obzir sljedeće uvjete:

(a) proizvođači brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda ne mogu biti priznati kao tehničke službe;

(b) za potrebe ovog poglavlja tehnička služba može, uz suglasnost nadležnog tijela, koristiti opremu izvan vlastitog laboratorija.

▼B

POGLAVLJE 15.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA PUTNIČKE BRODOVE

Članak 15.01.

Opće odredbe

1.  Ne primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a) članak 3.02. stavak 1. točka (b);

(b) članci 4.01. do 4.03.;

(c) članak 8.08. stavak 2. druga rečenica i članak 8.08. stavak 7.;

(d) članak 9.14. stavak 3. druga rečenica, za nazivne napone iznad 50 V.

2.  Na putničkim brodovima zabranjeni su sljedeći dijelovi opreme:

(a) svjetiljke na ukapljeni plin ili tekuće gorivo u skladu s člankom 12.07. stavkom 3.;

(b) peći s gorionicima uljnih para u skladu s člankom 13.04.;

(c) grijala na kruto gorivo u skladu s člankom 13.07.;

(d) naprave opremljene plamenicima sa žiškom u skladu s člankom 13.02. stavcima 2. i 3.; i

(e) naprave na ukapljeni plin u skladu s poglavljem 14.

3.  Brodovi bez vlastitog pogona ne mogu biti registrirani za prijevoz putnika.

4.  U skladu s odredbama ovog poglavlja, na putničkim brodovima moraju se predvidjeti prostori za osobe smanjene pokretljivosti. Ako je primjena odredbi iz ovog poglavlja, koje uzimaju u obzir posebne sigurnosne potrebe osoba smanjene pokretljivosti, teško izvediva ili iziskuje nerazumne troškove, inspekcijsko tijelo može dopustiti odstupanja od ovih odredbi na temelju preporuka u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2. ove Direktive. Ta odstupanja moraju se navesti u svjedodžbi Zajednice.

Članak 15.02.

Trup broda

1.  Tijekom inspekcijskih pregleda navedenih u članku 2.09., debljina vanjske oplate čeličnog putničkog broda određuje se kako slijedi:

(a) minimalna debljina tmin oplate dna, uzvoja i bokova vanjskog trupa određena je u skladu s većom vrijednosti sljedećih formula:

image

image

U tim formulama:

f

=

1 + 0,0013 · (a – 500);

a

=

uzdužni ili poprečni razmak rebara (mm), a ako je razmak rebara manji od 400 mm, treba upisati a = 400;

(b) dozvoljeno je odstupanje od minimalne vrijednosti određene u skladu s gore navedenom točkom (a) za debljinu oplate, ako je dozvoljena vrijednost određena i potvrđena na temelju matematičkog dokaza za zadovoljavajuću uzdužnu, poprečnu i lokalnu čvrstoću brodskog trupa;

(c) ni na jednom mjestu, debljina vanjske oplate izračunana u skladu s gore navedenim točkama (a) ili (b) ne smije biti manja od 3 mm;

(d) oplata se mora obnoviti kada se debljina oplate dna, uzvoja ili bokova smanji ispod minimalne vrijednosti određene u skladu s gore navedenim točkama (a) ili (b) te (c).

2.  Broj i položaj pregrada mora biti odabran tako da, u slučaju naplavljivanja, brod ostane plovan u skladu s člankom 15.03. stavcima 7. do 13. Svaki dio unutrašnje strukture koji utječe na učinkovitost pregrađivanja takvih brodova mora biti vodonepropustan, te projektiran tako da se zadrži cjelovitost pregrađivanja.

3.  Udaljenost između sudarne pregrade i pramčane okomice mora biti najmanje 0,04 LWL a najviše 0,04 LWL + 2 m.

4.  Poprečna pregrada može imati pregradnu udubinu ako se svi dijelovi te udubine nalaze unutar sigurnog područja.

5.  Pregrade koje se uzimaju u obzir pri izračunu stabiliteta u oštećenom stanju, u skladu s člankom 15.03. stavcima 7. do 13., moraju biti vodonepropusne i protezati se do pregradne palube. Ako nema pregradne palube, te pregrade moraju se protezati do visine najmanje 20 cm iznad granične linije urona.

6.  Broj otvora u tim pregradama mora biti što manji, u skladu s vrstom konstrukcije i redovitim radom broda. Otvori i prolazi ne smiju narušavati vodonepropusnost pregrada.

7.  Sudarne pregrade ne smiju imati otvore ni prolaze.

▼M7

8.  Pregrade koje odvajaju strojarnicu od putničkih prostora ili nastambi za posadu i osoblje, ne smiju imati vrata.

▼B

9.  Ručno upravljana vrata bez daljinskog upravljanja u pregradama iz stavka 5. dozvoljena su samo u prostorima koji nisu dostupni putnicima. Ona moraju:

(a) biti stalno zatvorena i otvarati se samo privremeno da se omogući ulaz;

(b) biti opremljena odgovarajućim napravama za brzo i sigurno zatvaranje;

(c) imati s obje strane sljedeći natpis:

„Zatvoriti vrata odmah nakon prolaska”.

10.  Vrata u pregradama iz stavka 5. koja duže ostaju otvorena moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) moraju se moći zatvoriti s obje strane pregrade i s lako dostupnog mjesta iznad pregradne palube;

(b) nakon zatvaranja daljinskim uređajem vrata se moraju moći ponovno otvoriti lokalno i sigurno zatvoriti. Obloge poda, prečke za noge ili druge prepreke ne smiju otežavati zatvaranje;

(c) vrijeme potrebno za proces daljinskog zatvaranja ne smije biti kraće od 30 sekundi ni duže od 60 sekundi;

(d) tijekom postupka zatvaranja oglašava se automatski zvučni alarm pokraj vrata;

(e) pogon vrata i alarm moraju raditi neovisno o brodskom izvoru energije. Na mjestu daljinskog upravljanja mora se nalaziti naprava koja pokazuje jesu li vrata otvorena ili zatvorena.

11.  Vrata u pregradama iz stavka 5. i njihovi pokretači moraju se nalaziti u sigurnom području.

12.  U kormilarnici mora postojati sustav upozorenja, koji pokazuje koja od vrata u pregradama iz stavka 5. su otvorena.

13.  Cjevovodi s otvorenim krajem i ventilacijski kanali moraju biti produženi tako da kroz njih, u slučaju prodora vode u prostor, ne dođe do naplavljivanja drugih prostora.

(a) Ako je nekoliko odjeljaka spojenom otvorenim cjevovodima ili ventilacijskim kanalima, takvi se cjevovodi i ventilacijski kanali na odgovarajućem mjestu moraju položiti iznad vodne linije najvećeg mogućeg naplavljivanja.

(b) Cjevovodi ne moraju ispunjavati zahtjev pod točkom (a) ako su na mjestima gdje prolaze kroz pregrade opremljeni zaklopkama kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube.

(c) Ako sustav cjevovoda nema otvoreni izlaz u odjeljak, u slučaju oštećenja tog odjeljka, cjevovod se smatra neoštećenim ako prolazi unutar sigurnog područja i više od 0,50 m od dna broda.

14.  Uređaji za daljinsko upravljanje pregradnim vratima u skladu sa stavkom 10. i zaklopkama u skladu sa stavkom 13. točkom (b) iznad pregradne palube moraju biti jasno označeni.

15.  Ako su postavljena dvodna, njihova visina mora biti najmanje 0,60 m, a ako su postavljeni prostori dvostrukog boka, njihova širina mora biti najmanje 0,60 m.

16.  Prozori mogu biti postavljeni ispod granične linije urona ako su vodonepropusni, ne mogu se otvoriti, imaju zadovoljavajuću čvrstoću i u skladu su s člankom 15.06. stavkom 14.

Članak 15.03.

Stabilitet

1.  Podnositelj mora, izračunom na temelju rezultata primjene standarda za stabilitet u neoštećenom stanju, dokazati da je stabilitet broda u neoštećenom stanju zadovoljavajući. Svi izračuni izvode se na temelju slobodnog trima i gaza. ►M3  Podaci o praznom brodu koji se uzimaju u obzir pri proračunu stabiliteta određuju se ispitivanjem nagiba. ◄

2.  Stabilitet u neoštećenom stanju dokazuje se za sljedeća standardna stanja krcanja:

(a) na početku putovanja:

100 % putnika, 98 % goriva i pitke vode, 10 % otpadnih voda;

(b) tijekom putovanja:

100 % putnika, 50 % goriva i pitke vode, 50 % otpadnih voda;

(c) na kraju putovanja:

100 % putnika, 10 % goriva i pitke vode, 98 % otpadnih voda;

(d) prazan brod:

bez putnika, 10 % goriva i pitke vode, bez otpadnih voda.

Za sva standardna stanja krcanja, balastni tankovi smatraju se praznima ili punima, u skladu s uobičajenim radnim uvjetima.

▼M3

Osim toga, zahtjev iz odjeljka 3. točke (d) dokazuje se za sljedeće stanje opterećenja:

▼B

100 % putnika, 50 % goriva i pitke vode, 50 % otpadnih voda, a sve ostale tekućine u tankovima (uključujući balast) smatraju se napunjenima 50 %.

▼M3 —————

▼B

3.  Dokaz odgovarajućeg stabiliteta u neoštećenom stanju izračunava se na temelju sljedećih definicija stabiliteta u neoštećenom stanju i standardnih stanja krcanja navedenih u stavku 2. točkama (a) do (d):

▼M3

(a) maksimalna poluga stabiliteta hmax javlja se pri kutu nagiba φmax ≥ (φmom + 3 °) i ne smije biti manja od 0,20 m. Međutim, u slučaju φf < φmax poluga stabiliteta pri kutu naplavljivosti φf ne smije biti manja od 0,20 m;

(b) kut naplavljivosti φf ne smije biti manji od (φmom + 3 °);

(c) površina A ispod krivulje poluga stabiliteta, ovisno o položaju φf i φmax, mora postići najmanje ove vrijednosti:



Slučaj

 

 

A

1

φmax ≤ 15° ili φf ≤ 15°

 

0,05 m·rad do manjeg od kutova φmax ili φf

2

15 ° < φmax < 30°

φmax ≤ φf

0,035 + 0,001 · (30-φmax) m·rad do kuta φmax

3

15 ° < φf < 30°

φmax > φf

0,035 + 0,001 · (30-φf) m·rad do kuta φf

4

φmax ≥ 30° i φf ≥ 30°

 

0,035 m·rad do kuta φ = 30 °

pri čemu je:

hmax

maksimalna poluga stabiliteta;

φ

kut nagiba;

φf

kut naplavljivosti, odnosno kut nagiba pri kojem uranjaju otvori u trupu, na nadgrađu ili palubnim kućicama koji se ne mogu zatvoriti tako da budu vodonepropusni;

φmom

maksimalni kut nagiba prema (e);

φmax

kut nagiba pri kojem se javlja maksimalna poluga stabiliteta;

A

površina ispod krivulje poluga stabiliteta.

▼B

(d) početna metacentarska visina, GMo, ispravljena zbog učinka slobodnih površina u spremnicima tekućina, ne smije biti manja od 0,15 m;

▼M3

(e) ni u jednom od sljedeća dva slučaja kut nagiba φmom ne smije biti veći od 12:

(aa) pri primjeni momenta nagibanja zbog osoba i vjetra u skladu s odjeljcima 4. i 5.;

(bb) pri primjeni momenta nagibanja zbog osoba i okretanja u skladu s odjeljcima 4. i 6.

▼B

(f) pri momentu nagibanja koji proizlazi iz momenta nagibanja zbog putnika, vjetra i okreta u skladu s stavcima 4., 5. i 6., preostalo nadvođe ne smije biti manje od 200 mm;

(g) za brodove s prozorima ili drugim otvorima u trupu, smještenim ispod pregradne palube, koji nisu vodonepropusno zatvoreni, preostali sigurnosni razmak ne smije biti manji od 100 mm pri primjeni tri momenta nagibanja koji proizlaze iz točke (f).

4.  Moment nagibanja zbog okupljanja osoba na jednom boku broda izračunava se prema sljedećoj formuli:

Mp = g · P · y = g · ΣPi · yi (kNm)

pri čemu je:

P

=

ukupna masa osoba na brodu u (t), izračunana zbrajanjem najvećeg dopuštenog broja putnika i najvećeg broja brodskog osoblja i posade u redovitim radnim uvjetima, pod pretpostavkom da je prosječna masa 0,075 t po osobi;

y

=

bočna udaljenost težišta ukupne mase osoba P od središnje crte u (m);

g

=

ubrzanje sile teže (g = 9,81 m/s2);

Pi

=

masa osoba okupljenih na površini Ai u (t);

Pi

=

ni · 0,075 · Ai (t)

pri čemu je:

Ai

=

površina na kojoj se nalaze osobe (m2);

ni

=

broj osoba po kvadratnom metru;

▼M3

ni

=

3,75 za slobodne površine palube i površine palube s pomičnim namještajem;

za površine palube s učvršćenim sjedalima kao što su klupe, ni se računa tako da se uzima u obzir površina sjedala širine 0,50 m i dubine 0,75 m po osobi;

▼B

yi

=

bočna udaljenost geometrijskog središta površine Ai od središnje crte u (m).

Izračun se izvodi za okupljanje osoba na lijevom i na desnom boku.

Raspored osoba odgovara najnepovoljnijem rasporedu s obzirom na stabilitet. Za izračun momenta osoba, računa se da su kabine prazne.

Za izračun stanja krcanja, smatra se da je težište osoba 1 m iznad najniže točke palube na 0,5 LWL, pri čemu se ne uzima u obzir zakrivljenost palube, pod pretpostavkom da je masa po osobi 0,075 t.

Može se izostaviti detaljan izračun površina palube koje zauzimaju osobe ako se primjenjuju sljedeće vrijednosti:

P

=

1,1 · Fmax · 0,075 za izletničke brodove;

1,5 · Fmax · 0,075 za brodove s kabinama;

pri čemu je

Fmax = najveći dozvoljeni broj ukrcanih putnika;

y

=

B/2 u (m).

▼M7

5.  Moment nagibanja zbog tlaka vjetra (MW) izračunava se na sljedeći način:

image

pri čemu je:

pw

=

specifični tlak vjetra od 0,25 kN/m2;

Aw

=

bočna ravnina broda iznad ravnine gaza u skladu s određenim stanjem krcanja u [m2];

lw

=

udaljenost težišta bočne ravnine AW od ravnine gaza u skladu s određenim stanjem krcanja u [m].

Pri izračunavanju bočne ravnine, treba uzeti u obzir predviđeno ograđivanje palube tendama i sličnim pokretnim postrojenjima.

▼B

6.  Moment zbog centrifugalne sile (Mdr), uzrokovane okretom broda, izračunava se prema sljedećoj formuli:

Mdr = cdr · CB · v2 · D/LWL · (KG — T/2) (kNm)

pri čemu je:

cdr

=

koeficijent 0,45;

CB

=

blok koeficijent (ako nije poznat, smatra se da iznosi 1,0);

v

=

maksimalna brzina broda u m/sec;

KG

=

udaljenost između težišta broda i linije kobilice u m.

Za putničke brodove s porivnim sustavima prema članku 6.06., Mdr se određuje prema ispitivanjima u prirodnoj veličini i na modelu ili prema drugim izračunima.

7.  Podnositelj mora, izračunom na temelju metode gubitka uzgona, dokazati da je stabilitet broda u oštećenom stanju zadovoljavajući u slučaju naplavljivanja. Svi izračuni izvode se na temelju slobodnog trima i gaza.

8.  Uzgon broda u slučaju naplavljivanja dokazuje se za standardna stanja krcanja navedena u stavku 2. U skladu s tim, matematički dokaz zadovoljavajućeg stabiliteta određen je za tri međufaze naplavljivanja (25, 50 i 75 % naplavljivanja) i za konačnu fazu naplavljivanja.

9.  Putnički brod mora ispunjavati zahtjeve za stanja naplavljivanja jednog odnosno dvaju susjednih odjeljaka.

U slučaju naplavljivanja uzimaju se u obzir sljedeće pretpostavke za opseg oštećenja:

▼M3



 

1 odjeljak

2 odjeljka

Opseg bočnog oštećenja

uzdužno l [m]

0,10 · LWL, ali najmanje 4,00 m

0,05 · LWL, ali najmanje 2,25 m

poprečno b [m]

B/5

0,59

vertikalno h [m]

od dna plovila do vrha bez ograničenja

Opseg oštećenja dna

uzdužno l [m]

0,10 · LWL, ali najmanje 4,00 m

0,05 · LWL, ali najmanje 2,25 m

poprečno b [m]

B/5

vertikalno h [m]

0,59; cijevi ugrađene u skladu s člankom 15.02. stavkom 13. točkom (c) smatraju se neoštećenima

▼M7

(a) U slučaju naplavljivanja jednog odjeljka, pregrade se smatraju neoštećenima ako je udaljenost između dviju susjednih pregrada veća od duljine oštećenja. Pri izračunu se ne uzimaju u obzir uzdužne pregrade na udaljenosti manjoj od B/3 od vanjske oplate, izmjerene okomito na simetralu od oplate trupa pri maksimalnom gazu. Pregradna udubina u poprečnoj pregradi, koja je duža od 2,50 m, smatra se uzdužnom pregradom.

▼B

(b) U slučaju naplavljivanja dvaju susjednih odjeljaka, svaka pregrada unutar opsega oštećenja smatra se oštećenom. To znači da se položaj pregrada određuje tako da se osigura plovnost putničkog broda nakon naplavljivanja dvaju ili više susjednih odjeljaka u uzdužnom smjeru.

(c) Najniža točka svakog vodopropusnog otvora (npr. vrata, prozori, grotlašca) mora biti najmanje 0,10 m iznad oštećene vodne linije. Pregradna paluba ne smije biti uronjena u konačnoj fazi naplavljivanja.

(d) Smatra se da je naplavljivost 95 %. Ako se izračunom dokaže da je prosječna naplavljivost bilo kojeg odjeljka manja od 95 %, može se upotrijebiti izračunana vrijednost.

Utvrđene vrijednosti ne smiju biti manje od:



Saloni

95 %

Strojarnice i kotlovnice

85 %

Garderobe i spremišta

75 %

Dvodna, tankovi goriva, balastni i drugi tankovi, ovisno o tome smatraju li se, prema njihovoj namjeni punima ili praznima, za brod koji plovi na ravnini maksimalnog gaza

0 ili 95 %

(e) Ako oštećenje čiji je opseg manji od gore navedenog uzrokuje štetnije posljedice za nagib ili gubitak metacentarske visine, to oštećenje uzima se u obzir pri izračunu.

10.  Za sve međufaze naplavljivanja, navedene u stavku 8., moraju se ispuniti sljedeći kriteriji:

(a) kut nagiba φ u ravnotežnom stanju dotične međufaze naplavljivanja ne smije prelaziti 15°;

(b) iznad nagiba u ravnotežnom položaju dotične međufaze naplavljivanja, pozitivni dio krivulje poluga stabiliteta mora pokazati vrijednost poluge stabiliteta GZ ≥ 0,02 m prije uranjanja prvog nezaštićenog otvora ili prije postizanja kuta nagiba φ od 25°;

(c) otvori koji nisu vodonepropusni ne smiju uranjati prije nego što se postigne nagib u ravnotežnom položaju dotične međufaze;

▼M3

(d) proračun učinka slobodne površine u svim međufazama naplavljivanja temelji se na bruto površini oštećenih odjeljaka.

▼B

11.  Tijekom konačne faze naplavljivanja moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji, uzimajući u obzir moment nagibanja ►M3  ————— ◄ u skladu sa stavkom 4.:

(a) kut nagiba φΕ ne smije prelaziti 10°;

▼M3

(b) iznad položaja ravnoteže pozitivni dio krivulje poluge stabiliteta pokazuje vrijednost poluge stabiliteta GZR ≥ 0,02 m s površinom A ≥ 0,0025 m·rad. Te minimalne vrijednosti stabiliteta ostvarene su sve do uranjanja prvog nezaštićenog otvora ili u svakom slučaju do postizanja kuta nagiba φm od 25 °.

image

pri čemu je:

φE

kut nagiba u konačnoj fazi naplavljivanja pri čemu se uzima u obzir moment u skladu s odjeljkom 4.;

φm

kut gubitka stabiliteta ili kut pri kojem uranja u vodu prvi nezaštićeni otvor ili 25 °; treba koristiti manju od te dvije vrijednosti;

GZR

je preostala poluga stabiliteta u konačnoj fazi naplavljivanja pri čemu se uzima u obzir moment u skladu s odjeljkom 4.;

GZK

je poluga nagibanja koja proizlazi iz momenta u skladu s odjeljkom 4.

▼B

(c) otvori koji nisu vodonepropusni ne smiju uranjati prije postizanja ravnotežnog položaja; ako su takvi otvori uronjeni prije te točke, prostori za pristup do tih otvora moraju se smatrati naplavljenima radi izračuna stabiliteta u oštećenom stanju.

12.  Naprave za zatvaranje koje se mogu zatvoriti vodonepropusno, moraju biti označene na odgovarajući način.

13.  Ako su predviđeni otvori za poprečno naplavljivanje radi smanjenja asimetričnog naplavljivanja, oni moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

(a) za izračun poprečnog naplavljivanja, mora se primjenjivati rezolucija IMO A.266 (VIII);

(b) moraju biti samoaktivirajući;

(c) ne smiju biti opremljeni napravama za zatvaranje;

(d) ukupno vrijeme za kompenzaciju ne smije biti duže od 15 minuta.

Članak 15.04.

Sigurnosni razmak i nadvođe

1.  Sigurnosni razmak mora biti najmanje jednak zbroju:

(a) dodatnog bočnog urona, mjerenog na vanjskoj oplati, koji nastaje dopuštenim kutom nagiba u skladu s člankom 15.03. stavkom 3. točkom (e); i

(b) preostalog sigurnosnog razmaka u skladu s člankom 15.03. stavkom 3. točkom (g).

Na brodovima bez pregradne palube, sigurnosni razmak mora biti najmanje 500 mm.

2.  Nadvođe mora biti najmanje jednako zbroju:

(a) dodatnog bočnog urona, mjerenog na vanjskoj oplati, koji nastaje dopuštenim kutom nagiba u skladu s člankom 15.03. stavkom 3. točkom (e); i

(b) preostalog sigurnosnog razmaka u skladu s člankom 15.03. stavkom 3. točkom (f).

Nadvođe, međutim, mora iznositi najmanje 300 mm.

3.  Ravnina najvećeg gaza mora biti postavljena tako da se osigura usklađenost sa sigurnosnim razmakom u skladu sa stavkom 1. i nadvođem u skladu sa stavkom 2. te člancima 15.02. i 15.03.

4.  Radi sigurnosti, inspekcijsko tijelo može odrediti veći sigurnosni razmak ili veće nadvođe.

Članak 15.05.

Najveći dozvoljeni broj putnika

1.  Inspekcijsko tijelo određuje najveći dozvoljeni broj putnika i taj broj upisuje u svjedodžbu Zajednice.

2.  Najveći dozvoljeni broj putnika ne smije biti veći od nijedne od sljedećih vrijednosti:

(a) broj putnika za koji je dokazano postojanje evakuacijske zone u skladu s člankom 15.06. stavkom 8.;

(b) broj putnika koji je uzet u obzir pri izračunu stabiliteta u skladu s člankom 15.03.;

(c) broj kreveta za putnike na brodovima s kabinama, namijenjenima za putovanja koja uključuju noćenje.

3.  Za brodove s kabinama koji se upotrebljavaju i kao izletnički brodovi, broj putnika izračunava se kao za izletnički brod i za brod s kabinama, te se upisuje u svjedodžbu Zajenice.

4.  Najveći dozvoljeni broj putnika mora biti prikazan na jasno čitljivim obavijestima na istaknutom mjestu na brodu.

Članak 15.06.

Putnički prostori i površine

▼M7

1.  Putnički prostori moraju:

(a) na svim palubama nalaziti se iza ravnine sudarne pregrade, a ako su ispod pregradne palube, ispred ravnine pregrade krmenog pika;

(b) biti plinonepropusno odvojeni od strojarnice i kotlovnice;

(c) biti raspoređeni tako da kroz njih ne prolazi pogled iz kormilarnice, u skladu s člankom 7.02.

Površine na palubi, koje su ne samo s gornje strane, već i bočno potpuno ili djelomično ograđene tendama ili sličnim pokretnim postrojenjima, moraju ispunjavati iste zahtjeve kao zatvoreni putnički prostori.

▼B

2.  Ormari i prostori iz članka 11.13., namijenjeni za skladištenje zapaljivih tekućina moraju biti izvan putničke zone.

3.  Broj i širina izlaza iz putničkih prostora mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) prostori ili skupine prostora namijenjeni ili opremljeni za 30 ili više putnika, ili oni koji uključuju krevete za 12 ili više putnika, moraju imati najmanje dva izlaza. Na izletničkim brodovima jedan od ta dva izlaza mogu zamijeniti dva izlaza u nuždi; ►M3  prostorije, osim kabina, te skupine prostorija koje imaju samo jedan izlaz moraju imati najmanje jedan izlaz u slučaju opasnosti; ◄

(b) ako se prostori nalaze ispod pregradne palube, jedan od izlaza mogu biti vodonepropusna pregradna vrata, u skladu s člankom 15.02. stavkom 10., koja vode u susjedni odjeljak iz kojeg se direktno može izaći na gornju palubu. Drugi izlaz mora voditi izravno ili, ako je dozvoljeno u skladu s točkom (a) kao izlaz u nuždi, na otvoreni prostor ili na pregradnu palubu. Taj se zahtjev ne primjenjuje na pojedinačne kabine;

(c) izlazi u skladu s točkama (a) i (b) moraju biti odgovarajuće raspoređeni i imati slobodnu širinu najmanje 0,80 m i slobodnu visinu najmanje 2,00 m. Slobodna širina na vratima putničkih kabina i drugih manjih prostora može se smanjiti na 0,70 m;

(d) u slučaju prostora ili skupine prostora namijenjenih za više od 80 putnika, zbroj širina svih izlaza koje koriste putnici i koje će putnici koristiti u slučaju nužde mora biti najmanje 0,01 m po putniku;

(e) ako je ukupna širina izlaza određena prema broju putnika, širina svakog od izlaza mora biti najmanje 0,005 m po putniku;

(f) izlazi u nuždi moraju imati najkraću stranicu duljine najmanje 0,60 m ili promjer najmanje 0,70 m. Moraju se otvarati u smjeru napuštanja prostora i biti jasno označeni s obje strane;

(g) izlazi iz prostora koji su namijenjeni za osobe smanjene pokretljivosti moraju imati slobodnu širinu najmanje 0,90 m. Izlazi koji se obično upotrebljavaju za ukrcaj i iskrcaj osoba smanjene pokretljivosti moraju imati slobodnu širinu najmanje 1,50 m.

4.  Vrata putničkih prostora moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) osim vrata koja vode u spojne hodnike, moraju se moći otvarati prema vani ili biti izvedena kao klizna vrata;

(b) vrata na kabinama moraju biti izvedena tako da se u svakom trenutku mogu otključati s vanjske strane;

(c) mehanička vrata moraju se moći lako otvoriti u slučaju prekida napajanja tog mehanizma;

(d) vrata namijenjena za osobe smanjene pokretljivosti moraju imati, sa strane s koje se otvaraju, najmanji slobodni razmak od 0,60 m između unutrašnjeg ruba vratnica na strani zaključavanja i susjednog okomitog zida.

5.  Spojni hodnici moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

▼M6

(a) moraju imati slobodnu širinu najmanje 0,80 m. Ako vode prema prostorijama kojima se koristi više od 80 putnika, moraju biti u skladu s odredbama iz stavka 3. točaka (d) i (e) u vezi sa širinom izlaza koji vode do spojnih hodnika;

▼B

(b) moraju imati slobodnu visinu najmanje 2,00 m;

(c) spojni hodnici namijenjeni za osobe smanjene pokretljivosti moraju imati slobodnu širinu najmanje 1,30 m. Spojni hodnici širi od 1,50 m moraju imati rukohvate s obje strane;

(d) ako se dio broda ili prostora za putnike služi samo jednim spojnim hodnikom, slobodna širina tog hodnika mora biti najmanje 1,00 m;

(e) u spojnim hodnicima ne smije biti stuba;

(f) spojni hodnici mogu se pružati samo prema otvorenim palubama, prostorima i stubištima;

(g) slijepi hodnici u spojnim hodnicima ne smiju biti dulji od dva metra.

6.  Dodatno odredbama iz stavka 5., evakuacijski putovi moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) stubišta, izlazi i izlazi u nuždi moraju biti raspoređeni tako da se, u slučaju požara u bilo kojem prostoru, ostali prostori mogu sigurno evakuirati;

(b) evakuacijski putovi moraju najkraćim putom voditi do evakuacijskih zona u skladu sa stavkom 8.;

(c) evakuacijski putovi ne smiju prolaziti kroz strojarnicu ili kuhinju;

(d) duž evakuacijskih putova ne smiju biti postavljene prečke, ljestve ili slična sredstva;

(e) vrata prema evakuacijskim putovima moraju biti konstruirana tako da ne smanjuju minimalnu slobodnu širinu evakuacijskog puta iz stavka 5. točaka (a) ili (d);

(f) evakuacijski putovi i izlazi u nuždi moraju biti jasno označeni. Znakovi moraju biti osvijetljeni sustavom rasvjete u nuždi.

7.  Evakuacijski putovi i izlazi u nuždi moraju imati odgovarajući sustav sigurnosnih uputa.

8.  Za sve osobe na brodu moraju postojati zborna mjesta koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)  ►M3  ukupna površina sabirnih mjesta (AS) odgovara najmanje sljedećoj vrijednosti: ◄

Brodovi za jednodnevne izlete

:

As = 0,35 · Fmax (m2)

Brodovi s kabinama

:

As = 0,45 · Fmax (m2)

U tim formulama primjenjuje se sljedeća definicija:

Fmax = najveći dozvoljeni broj putnika na brodu;

(b) svako pojedino zborno mjesto ili evakuacijska zona mora biti veća od 10 m2;

(c) zborna mjesta moraju biti bez pomičnog ili ugrađenog namještaja;

(d) ako se u prostoru predviđenom za zborno mjesto nalazi pomični namještaj, on se mora na odgovarajući način osigurati od pomicanja;

▼M6

(e) ako su u prostoru koji je određen kao sabirno mjesto postavljena pričvršćena sjedala ili klupe, prilikom izračuna ukupnog prostora sabirnih mjesta prema točki (a) ne treba uzeti u obzir odgovarajući broj osoba. Međutim, broj osoba za koje se uzimaju u obzir pričvršćena sjedala ili klupe u određenoj prostoriji ne smije biti veći od broja osoba za koje su sabirna mjesta predviđena u tom prostoru;

(f) sredstva za spašavanje moraju biti lako dostupna iz prostora za evakuaciju;

(g) mora biti moguća sigurna evakuacija ljudi iz tih prostora za evakuaciju na oba boka broda;

(h) zborna mjesta moraju biti iznad granične linije urona;

(i) sabirna mjesta i prostori za evakuaciju moraju biti prikazani na sigurnosnom planu i označeni na plovilu;

(j) odredbe iz točaka (d) i (e) primjenjuju se i na otvorene palube na kojima su određena sabirna mjesta;

▼B

(k) ako se na brodu nalaze zajednička sredstva za spašavanje u skladu s člankom 15.09. stavkom 5., broj osoba za koje su takva sredstva namijenjena može se zanemariti pri izračunu ukupne površine zbornih mjesta iz točke (a);

▼M6

(l) međutim, u svim slučajevima kada se primjenjuju ograničenja u skladu s točkama (e), (j) i (k), ukupna površina u skladu s točkom (a) mora biti dovoljna za najmanje 50 % najvećeg dopuštenog broja putnika.

▼B

9.  Stubišta i njihovi podesti u putničkim prostorima moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) moraju biti konstruirani u skladu s europskom normom EN 13056: 2000;

(b) moraju imati slobodnu širinu najmanje 0,80 m ili, ako vode do spojnih hodnika ili prostora koje koristi više od 80 putnika, najmanje 0,01 m po putniku;

(c) moraju imati slobodnu širinu najmanje 1,0 m ako su jedina mogućnost pristupa do prostora namijenjenog za putnike;

(d) ako se na svakom boku broda u istom prostoru ne nalazi najmanje po jedno stubište, moraju biti u sigurnoj zoni;

(e) dodatno, stubišta namijenjena za osobe smanjene pokretljivosti moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(aa) nagib stuba ne smije biti veći od 38°;

(bb) slobodna širina stuba mora biti najmanje 0,90 m;

(cc) nisu dozvoljene spiralne stube;

(dd) stube ne smiju voditi u poprečnom smjeru u odnosu na brod;

(ee) rukohvati stubišta moraju se pružati približno 0,30 m preko vrha i dna stubišta bez ometanja prolaza;

(ff) rukohvati, prednje strane najmanje na prvoj i zadnjoj stubi, te podne obloge na krajevima stuba moraju biti istaknuti bojom.

Dizala namijenjena za osobe smanjene pokretljivosti, te uređaji za dizanje (stubišna dizala ili podizne platforme) moraju biti konstruirani u skladu s odgovarajućim standardom ili propisom države članice.

10.  Dijelovi palube namijenjeni za putnike, a koji nisu zatvoreni, moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) moraju biti ograđeni učvršćenom linicom ili zaštitnom ogradom visine najmanje 1,00 m ili ogradom u skladu s europskom normom EN 711: 1995, tip konstrukcije PF, PG ili PZ. Linice i ograde paluba namijenjenih za osobe smanjene pokretljivosti moraju biti visoke najmanje 1,10 m;

(b) otvori i oprema za ukrcaj i iskrcaj, te otvori za utovar i istovar moraju biti izvedeni tako da se mogu zaštititi i da imaju najmanju slobodnu širinu 1,0 m. Otvori koji se obično koriste za ukrcaj i iskrcaj osoba smanjene pokretljivosti moraju imati slobodnu širinu najmanje 1,50 m;

(c) ako se otvori i oprema za ukrcaj i iskrcaj ne mogu nadzirati iz kormilarnice, moraju se osigurati optička ili elektonička sredstva;

(d) dok sjede, putnici ne smiju ometati pogled iz kormilarnice u skladu s člankom 7.02.

11.  Dijelovi broda koji nisu namijenjeni za putnike, posebno prilaz do kormilarnice, pristup vitlima i strojarnici, moraju biti izvedeni tako da se mogu zaštititi od neovlaštenog pristupa. Na svakom takvom prilazu mora se postaviti na istaknutom mjestu znak koji odgovara slici 1. iz Dodatka I.

12.  Sizovi moraju biti izvedeni u skladu s europskom normom EN 14206: 2003. Odstupajući od članka 10.02. stavka 2. točke (d), njihova duljina može biti manja od 4 m.

13.  Prostori namijenjeni za kretanje osoba smanjene pokretljivosti moraju imati slobodnu širinu 1,30 m i biti bez stuba i pragova viših od 0,025 m. Zidovi u prostorima za kretanje osoba smanjene pokretljivosti moraju imati rukohvate na visini 0,90 m od poda.

14.  Staklena vrata i zidovi u zonama kretanja, te prozorske površine moraju biti izrađene od prenapregnutog ili laminiranog stakla. Mogu biti izrađene i od plastičnih materijala, pod uvjetom da je taj materijal odobren za upotrebu u protupožarnom smislu.

Prozirna vrata i zidovi u zonama kretanja moraju biti vidno označeni.

▼M7

15.  Nadgrađa ili njihovi krovovi, sastavljeni u cijelosti od panoramskih ploha i prostora ograđenih tendama ili sličnim pokretnim postrojenjima, moraju biti konstruirani tako da se u slučaju nesreće u najvećoj mogućoj mjeri smanji opasnost od ozljeđivanja osoba na brodu, te moraju biti izrađeni isključivo od materijala koji to osiguravaju.

▼B

16.  Sustav pitke vode mora najmanje ispunjavati zahtjeve iz članka 12.05.

17.  Putnicima moraju biti na raspolaganju zahodi. Mora biti predviđen najmanje jedan zahod za osobe smanjene pokretljivosti u skladu s odgovarajućim standardom ili propisom države članice, i biti dostupan iz prostora namijenjenih za osobe smanjene pokretljivosti.

18.  Kabine bez prozora moraju biti spojene na ventilacijski sustav.

19.  Prostori za smještaj članova posade ili brodskog osoblja, po analogiji, moraju biti u skladu s odredbama iz ovog članka.

Članak 15.07.

Pogonski sustav

Uz glavni pogonski sustav, brodovi moraju biti opremljeni drugim neovisnim pogonskim sustavom kojim se osigurava da u slučaju kvara na glavnom pogonskom sustavu, brod može nastaviti vožnju vlastitom snagom.

Drugi neovisni pogonski sustav mora biti smješten u odvojenoj strojarnici. Ako te dvije strojarnice imaju zajedničke pregrade, one moraju bit izgrađene u skladu s člankom 15.11. stavkom 2.

Članak 15.08.

Sigurnosne naprave i oprema

1.  Svi putnički brodovi moraju imati uređaje za unutarnju komunikaciju prema članku 7.08. Ti uređaji moraju biti na raspolaganju i u radnim prostorima, te ako nema izravne komunikacije iz kormilarnice, u prilazima i evakuacijskim zonama za putnike, kako je navedeno u članku 15.06. stavku 8.

2.  Svi prostori za putnike moraju biti u dosegu sustava razglasa. Sustav mora biti izveden tako da osigura da se informacija koju prenosi jasno razlikuje od pozadinske buke. Zvučnici nisu obvezni ako je moguća izravna komunikacija između kormilarnice i prostora za putnike.

3.  Brod mora biti opremljen alarmnim sustavom. Sustav uključuje:

(a) alarmni sustav koji omogućuje putnicima, članovima posade i brodskom osoblju uzbunjivanje brodske komande i posade.

Taj se alarm treba oglašavati samo u prostorima brodske komande i posade; mora ga moći isključiti samo brodska komanda. Alarm se mora moći aktivirati najmanje sa sljedećih mjesta:

(aa) u svakoj kabini;

(bb) u hodnicima, dizalima i stubištima, s tim da udaljenost do najbližeg okidača ne prelazi 10 m, i da se u svakom vodonepropusnom prostoru nalazi barem jedan okidač alarma;

(cc) u salonima, blagovaonicama i sličnim prostorima;

(dd) u zahodima za osobe smanjene pokretljivosti;

(ee) u strojarnicama, kuhinjama i drugih prostorima u kojima postoji opasnost od požara;

(ff) u hladnjačama i drugim spremištima.

Okidači alarma moraju biti postavljeni na visini 0,85 do 1,10 m od poda;

(b) alarmni sustav koji omogućuje brodskoj komandi da uzbuni putnike.

Taj alarm se mora jasno i nepogrešivo čuti u svim prostorima dostupnim putnicima. On mora imati mogućnost aktiviranja iz kormilarnice i s mjesta u kojem se stalno nalazi osoblje;

(c) alarmni sustav kojim brodska komanda uzbunjuje posadu i brodsko osoblje.

Alarmni sustav naveden u članku 7.09. stavku 1. mora također obuhvatiti prostore za rekreaciju brodskog osoblja, hladnjače i druga spremišta.

Okidači alarma moraju biti zaštićeni od slučajnog aktiviranja.

4.  Svaki vodonepropusni odjeljak mora biti opremljen alarmom za razinu kaljuže.

5.  Moraju postojati dvije motorne kaljužne pumpe.

▼M6

6.  Mora postojati sustav kaljužne pumpe sa stalno ugrađenim cjevovodom.

▼B

7.  Vrata hladnjače moraju imati mogućnost otvaranja s unutrašnje strane čak i kad su zaključana.

8.  Ako su sustavi za hlađenje s CO2 smješteni u prostorima ispod palube, ti prostori moraju biti opremljeni automatskim ventilacijskim sustavom koji se uključuje automatski kad su otvorena vrata ili grotlo do tog prostora. Ventilacijski kanali moraju voditi 0,05 m ispod poda tog prostora.

9.  Osim kompleta za prvu pomoć, u skladu s člankom 10.02. stavkom 2. točkom (f), mora se osigurati dovoljan broj dodatnih kompleta za prvu pomoć. Kompleti za prvu pomoć i njihov smještaj moraju biti u skladu sa zahtjevima iz članka 10.02. stavka 2. točke (f).

Članak 15.09.

Oprema za spašavanje

►M3

 

Osim koluta za spašavanje navedenih u članku 10.05. stavku 1., svi dijelovi palube koji su namijenjeni putnicima a nisu ograđeni, opremljeni su odgovarajućim kolutima za spašavanje raspoređenima na oba boka plovila na međusobnoj udaljenosti od najviše 20 m. Koluti za spašavanje smatraju se odgovarajućima ako su u skladu

 s europskom normom EN 14144:2003, ili

 s pravilom 7.1. u poglavlju III. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS 1974.) i stavkom 2.1. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje (LSA).

 ◄

Polovina od propisanih koluta mora imati plutajuće uže duljine najmanje 30 m, promjera od 8 do 11 mm. Druga polovina propisanih koluta mora biti opremljena samoaktivirajućom signalnom baterijskom svjetiljkom koja se ne može ugasiti u vodi.

▼M3

2.  Osim koluta za spašavanje iz odjeljka 1., za sve članove brodskog osoblja mora biti lako dostupna osobna oprema za spašavanje u skladu s člankom 10.05. odjeljkom 2. Za brodsko osoblje koje nije zaduženo za obavljanje poslova prema rasporedu dežurstava, dopušteni su nenapuhavajući ili poluautomatski napuhavajući prsluci za spašavanje u skladu sa standardima navedenima u članku 10.05. odjeljku 2.

▼B

3.  Putnički brodovi moraju imati odgovarajuću opremu koja omogućuje sigurno prebacivanje osoba do plićaka, obale ili na drugo plovilo.

4.   ►M3  Osim opreme za spašavanje navedene u odjeljcima 1. i 2., za 100 % najvećeg dopuštenog broja putnika mora se osigurati osobna oprema za spašavanje u skladu s člankom 10.05. odjeljkom 2. Dopušteni su i nenapuhavajući i poluautomatski napuhavajući prsluci za spašavanje u skladu sa standardima navedenima u članku 10.05. odjeljku 2. ◄

▼M3 —————

▼B

5.  Izraz „zajednička sredstva za spašavanje” obuhvaća brodske čamce u skladu s člankom 10.04. i splavi za spašavanje.

Splavi za spašavanje moraju:

(a) imati natpis na kojem je navedena njihova namjena i broj osoba za koji su odobrene;

(b) osiguravati odgovarajući prostor za sjedenje za odobreni broj osoba;

(c) osiguravati uzgon od najmanje 750 N po osobi u slatkoj vodi;

(d) imati uže povezano s putničkim brodom da ne otplutaju;

(e) biti izrađene od odgovarajućeg materijala otpornog na naftu i naftne derivate te na temperature do 50 °C;

(f) postići i zadržati stabilan trim i s tim u vezi biti opremljene odgovarajućim napravama za koje se može uhvatiti navedeni broj osoba;

(g) biti fluorescentne narančaste boje ili imati fluorescentne površine vidljive sa svih strana, veličine najmanje 100 cm2;

(h) biti takve da ih jedna osoba može brzo i sigurno osloboditi s mjesta na kojem su smještene i baciti s broda u vodu ili da mogu slobodno otplutati s mjesta na kojem su smještene;

(i) moraju imati odgovarajuća sredstva za evakuaciju iz evakuacijskih zona, navedenih u članku 15.06. stavku 8., u splavi za spašavanje ako je vertikalna udaljenost između palube na kojoj se nalazi evakuacijska zona i ravnine najvećeg gaza veća od 1 m.

6.  Dodatna zajednička sredstva za spašavanje su dijelovi opreme za spašavanje koji osiguravaju uzgon za nekoliko osoba u vodi. Ta sredstva moraju:

(a) imati natpis na kojem je navedena njihova namjena i broj osoba za koji su odobrene;

(b)) osiguravati uzgon od najmanje 100 N po osobi u slatkoj vodi;

(c) biti izrađena od odgovarajućeg materijala otpornog na naftu i naftne derivate te na temperature do 50 °C;

(d) postići i zadržati stabilan trim i s tim u vezi biti opremljene odgovarajućim napravama za koje se može uhvatiti navedeni broj osoba;

(e) biti fluorescentne narančaste boje ili imati fluorescentne površine vidljive sa svih strana, veličine najmanje 100 cm2;

(f) biti takva da ih jedna osoba može brzo i sigurno osloboditi s mjesta na kojem su smještena i baciti s broda u vodu ili da mogu slobodno otplutati s mjesta na kojem su smještena.

7.  Napuhavajuća zajednička sredstva za spašavanje dodatno moraju:

(a) imati najmanje dvije odvojene zračne komore;

(b) napuhati se automatski ili ručno odmah nakon spuštanja;

(c) postići i zadržati stabilan trim bez obzira na opterećenje, čak i kada je samo polovina zračnih komora napuhana.

8.  Sredstva za spašavanje moraju biti smještena na brodu tako da su prema potrebi lako i sigurno dostupna. Skrivena mjesta na kojima su smještena moraju biti jasno označena.

9.  Oprema za spašavanje mora se provjeravati u skladu s uputama proizvođača.

10.  Brodski čamac mora biti opremljen motorom i reflektorom.

11.  Odgovarajuća nosila moraju biti na raspolaganju.

Članak 15.10.

Električna oprema

1.  Za rasvjetu je dopuštena samo električna oprema.

2.  Članak 9.16. stavak 3. dodatno se primjenjuje i na prolaze i putničke prostore za rekreaciju.

3.  Za sljedeće prostore i mjesta mora se osigurati odgovarajuća rasvjeta i rasvjeta u nuždi:

(a) mjesta na kojima je smještena oprema za spašavanje i gdje se ta oprema obično priprema za upotrebu;

(b) evakuacijski putovi, pristup za putnike, uključujući sizove, ulaze i izlaze, spojne hodnike, dizala i stube koje vode u prostore nastambi, prostore kabina i prostore nastambi;

(c) oznake na evakuacijskim putovima i izlazima u nuždi;

(d) u ostalim prostorima namijenjenima za osobe smanjene pokretljivosti;

(e) radne prostore, strojarnice, prostore s opremom za kormilarenje i njihove izlaze;

(f) kormilarnicu;

(g) prostor s napajanjem u slučaju nužde;

(h) točke na kojima su smješteni aparati za gašenje požara i upravljački uređaji protupožarne opreme;

(i) prostore u kojima se putnici, brodsko osoblje i posada okupljaju u slučaju opasnosti.

4.  Mora postojati električno postrojenje za slučaj nužde, koje se sastoji od izvora električne energije u nuždi i sklopne ploče za slučaj nužde, koje u slučaju prekida napajanja sljedeće električne opreme, odmah može preuzeti napajanje ako oprema nema vlastiti izvor napajanja:

(a) signalna svjetla;

(b) zvučne naprave za uzbunjivanje;

(c) rasvjeta u nuždi u skladu sa stavkom 3.;

(d) radiotelefonski uređaji;

(e) alarmni sustavi, sustavi zvučnika i unutarnji brodski komunikacijski sustavi;

(f) reflektori u skladu s člankom 10.02. stavkom 2. točkom (i);

(g) protupožarni alarmni sustav;

(h) ostala sigurnosna oprema, kao što su automatski sustavi raspršivanja pod tlakom ili pumpe za gašenje požara;

(i) dizala i uređaji za dizanje u smislu članka 15.06. stavka 9. druge rečenice.

5.  Oprema svjetala za rasvjetu u nuždi mora biti označena kao takva.

6.  Električno postrojenje za slučaj nužde postavljeno je izvan glavne strojarnice, izvan prostora u kojima su izvori električne energije iz članka 9.02. stavka 1., i izvan prostora u kojem se nalazi glavna sklopna ploča; mora biti odvojeno od tih prostora pregradnim konstrukcijama u skladu s člankom 15.11. stavkom 2.

Kabeli koji napajaju električne uređaje u slučaju nužde moraju biti postavljeni i trasirani tako da se zadrži kontinuitet napajanja tih uređaja u slučaju požara ili naplavljivanja. Ti se kabeli ne smiju trasirati kroz glavnu strojarnicu, kuhinju ili prostore u kojima je postavljen glavni izvor električne energije i njegova priključena oprema, osim ako je to potrebno za opskrbu opreme u nuždi u tim prostorima.

▼M3

Električni generator za slučaj opasnosti mora biti postavljen ili iznad granične linije urona ili što dalje od izvora električne energije u skladu s člankom 9.02. stavkom 1., kako bi se osiguralo da u slučaju naplavljivanja u skladu s člankom 15.03. stavkom 9. ne bude naplavljen istodobno s tim izvorima električne energije.

▼B

7.  Kao izvor električne energije u nuždi, dopuštena je upotreba:

(a) pomoćnih generatorskih kompleta s vlastitom opskrbom gorivom i neovisnim sustavom hlađenja, koji se u slučaju gubitka električne energije automatski uključuju i preuzimaju napajanje električnom energijom ili koji se mogu ručno uključiti ako su smješteni u neposrednoj blizini kormilarnice ili na bilo kojem drugom mjestu pod stalnim nadzorom posade; ili

(b) akumulatorske baterije koje se, u slučaju gubitka električne energije, uključuju automatski, ili se mogu ručno uključiti ako su smještene u neposrednoj blizini kormilarnice ili na bilo kojem drugom mjestu pod stalnim nadzorom posade. Moraju biti takve da mogu napajati električnom energijom gore navedena trošila u propisanom razdoblju bez ponovnog punjenja i bez neprihvatljivog smanjenja napona.

8.  Predviđeno razdoblje rada električnog postrojenja za slučaj nužde određuje se prema utvrđenoj namjeni putničkog broda. Ne smije biti kraće od 30 minuta.

9.  Izolacijski otpori i uzemljenje za električne sustave ispituju se prilikom inspekcijskih pregleda u skladu s člankom 2.09.

10.  Izvori električne energije u skladu s člankom 9.02. stavkom 1. moraju biti međusobno neovisni.

11.  Kvar glavnog sustava napajanja ili sustava napajanja u nuždi ne smije međusobno utjecati na radnu sigurnost uređaja.

Članak 15.11.

Protupožarna zaštita

1.  Prikladnost materijala i sastavnih dijelova za protupožarnu zaštitu utvrđuje ovlaštena ispitna ustanova na temelju odgovarajućih ispitnih metoda.

(a) Ispitna ustanova mora ispunjavati:

(aa) Kodeks o postupcima protupožarnog ispitivanja; ili

(bb) europsku normu EN ISO/IEC 17025: 2000 u vezi s općim zahtjevima za nadležnost laboratorija za ispitivanje i umjeravanje.

(b) Priznate ispitne metode za određivanje nezapaljivosti materijala su:

(aa) Prilog 1. dio 1. Kodeksa o postupcima protupožarnog ispitivanja; i

(bb) jednakovrijedni propisi jedne od država članica.

(c) Priznate ispitne metode za određivanje da materijal ima svojstva sporog širenja plamena:

(aa) odgovarajući zahtjevi navedeni u Prilogu 1. dijelovima 5. (ispitivanje zapaljivosti površine), 6. (ispitivanje za palubne obloge), 7. (ispitivanje za zavješene tkanine i plastiku), 8. (ispitivanje za tapecirani namještaj) i 9. (ispitivanje za posteljnu opremu) Kodeksa o postupcima protupožarnog ispitivanja; i

(bb) jednakovrijedni propisi jedne od država članica.

(d) Priznate metode ispitivanja za određivanje vatrootpornosti su:

▼M3

(aa) Prilog I. dio 3. Kodeksa o postupcima ispitivanja vatrootpornosti, i;

▼B

(bb) jednakovrijedni propisi jedne od država članica.

▼M3

(e) Inspekcijsko tijelo može, u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti, propisati ispitivanje uzorka pregradne konstrukcije kako bi se osigurala usklađenost s odredbama iz stavka 2. u pogledu otpornosti i porasta temperature.

▼M7

2.  Pregradne konstrukcije

(a) između prostorija moraju biti konstruirane u skladu sa sljedećim tablicama:

(aa) Tablica za pregradne konstrukcije između prostorija u kojima nisu postavljeni sustavi za raspršivanje pod tlakom u skladu s člankom 10.03.a.



Prostorije

Upravljački centri

Rovovi stubišta

Zborna mjesta

Saloni

Strojarnice

Kuhinje

Spremišta

Upravljački centri

A0

A0/B15 (1)

A30

A60

A60

A30/A60 (5)

Rovovi stubišta

 

A0

A30

A60

A60

A30

Zborna mjesta

 

 

A30/B15 (2)

A60

A60

A30/A60 (5)

Saloni

 

 

 

–/A0/B15 (3)

A60

A60

A30

Strojarnice

 

 

 

 

A60/A0 (4)

A60

A60

Kuhinje

 

 

 

 

 

A0

A30/B15 (6)

Spremišta

 

 

 

 

 

 

(1)   Pregradne konstrukcije između upravljačkih centara i unutrašnjih zbornih mjesta odgovaraju tipu A0, a vanjskih zbornih mjesta samo tipu B15.

(2)   Pregradne konstrukcije između salona i unutrašnjih zbornih mjesta odgovaraju tipu A30, a vanjskih zbornih mjesta samo tipu B15.

(3)   Pregradne konstrukcije između kabina, pregradne konstrukcije između kabina i hodnika te vertikalne pregradne konstrukcije koje odvajaju salone u skladu sa stavkom 10. odgovaraju tipu B15, za prostorije opremljene sustavima za raspršivanje pod tlakom B0. Pregradne konstrukcije između kabina i sauna odgovaraju tipu A0, za prostorije opremljene sustavima za raspršivanje pod tlakom B15.

(4)   Pregradne konstrukcije između strojarnica u skladu s člankom 15.07. i člankom 15.10. stavkom 6. odgovaraju tipu A60; u ostalim slučajevima odgovaraju tipu A0.

(5)   Pregradne konstrukcije između spremišta za skladištenje zapaljivih tekućina i upravljačkih centara i zbornih mjesta odgovaraju tipu A60, za prostorije opremljene sustavima za raspršivanje pod tlakom A30.

(6)   Tip B15 dostatan je za pregradne konstrukcije između kuhinja s jedne, te rashladnih spremišta i smočnica s druge strane.

(bb) Tablica za pregradne konstrukcije između prostorija u kojima su postavljeni sustavi za raspršivanje pod tlakom u skladu s člankom 10.03.a.



Prostorije

Upravljački centri

Rovovi stubišta

Zborna mjesta

Saloni

Strojarnice

Kuhinje

Spremišta

Upravljački centri

A0

A0/B15 (1)

A0

A60

A30

A0/A30 (5)

Rovovi stubišta

 

A0

A0

A60

A30

A0

Zborna mjesta

 

 

A30/B15 (2)

A60

A30

A0/A30 (5)

Saloni

 

 

 

–/B15/B0 (3)

A60

A30

A0

Strojarnice

 

 

 

 

A60/A0 (4)

A60

A60

Kuhinje

 

 

 

 

 

A0/B15 (6)

Spremišta

 

 

 

 

 

 

(1)   Pregradne konstrukcije između upravljačkih centara i unutrašnjih zbornih mjesta odgovaraju tipu A0, a vanjskih zbornih mjesta samo tipu B15.

(2)   Pregradne konstrukcije između salona i unutrašnjih zbornih mjesta odgovaraju tipu A30, a vanjskih zbornih mjesta samo tipu B15.

(3)   Pregradne konstrukcije između kabina, pregradne konstrukcije između kabina i hodnika te vertikalne pregradne konstrukcije koje odvajaju salone u skladu sa stavkom 10. odgovaraju tipu B15, za prostorije opremljene sustavima za raspršivanje pod tlakom B0. Pregradne konstrukcije između kabina i sauna odgovaraju tipu A0, za prostorije opremljene sustavima za raspršivanje pod tlakom B15.

(4)   Pregradne konstrukcije između strojarnica u skladu s člankom 15.07. i člankom 15.10. stavkom 6. odgovaraju tipu A60; u ostalim slučajevima odgovaraju tipu A0.

(5)   Pregradne konstrukcije između spremišta za skladištenje zapaljivih tekućina i upravljačkih centara i zbornih mjesta odgovaraju tipu A60, za prostorije opremljene sustavima za raspršivanje pod tlakom A30.

(6)   Tip B15 dostatan je za pregradne konstrukcije između kuhinja s jedne, te rashladnih spremišta i smočnica s druge strane.

▼M3

(b) Pregradne konstrukcije tipa A su pregrade, stijenke i palube koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(aa) Izrađene su od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala;

(bb) Odgovarajuće su ukrućene;

(cc) Izolirane su odobrenim negorivim materijalom, tako da srednja temperatura na strani koja nije izložena djelovanju vatre ne poraste više od 140 °C u odnosu na početnu temperaturu, a u nijednoj točki, uključujući i sve spojeve, temperatura se ne smije povećati za više od 180 °C u odnosu na početnu temperaturu u sljedećim vremenima:

Tip A60 — 60 minuta

Tip A30 — 30 minuta

Tip A0 — 0 minuta;

(dd) izvedene su tako da spriječe prolaz dima i plamena do završetka standardnog ispitivanja vatrootpornosti u trajanju od jednog sata;

(c) Pregradne konstrukcije tipa B su pregrade, stijenke, palube, stropovi ili obloge koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(aa) izrađene su od odobrenog negorivog materijala. Osim toga, svi materijali koji se koriste za izradu i montažu pregradnih konstrukcija moraju biti negorivi, osim za obloge, koje moraju imati najmanje svojstva sporog širenja plamena;

(bb) izolacijsku vrijednost dokazuju tako da srednja temperatura na strani koja nije izložena djelovanju vatre ne poraste više od 140 °C u odnosu na početnu temperaturu, a u nijednoj točki, uključujući i sve spojeve, temperatura se ne smije povećati za više od 225 °C u odnosu na početnu temperaturu u sljedećim vremenima:

Tip B15 — 15 minuta

Tip B0 — 0 minuta;

(cc) izvedene su tako da spriječe prolaz plamena nakon pola sata standardnog ispitivanja vatrootpornosti.

▼B

3.  Boje, lakovi i drugi proizvodi za zaštitu površine, te palubne obloge koje se upotrebljavaju u prostorima osim strojarnica i spremišta moraju imati svojstva sporog širenja plamena. Sagovi, tkanine, zavjese i drugi zavješeni tekstilni materijali, te tapecirani namještaj i dijelovi posteljne opreme moraju imati svojstva sporog širenja plamena ako prostorije u kojima su smješteni nisu opremljene sustavom za raspršivanje pod tlakom u skladu s člankom 10.3.a.

▼M7

4.  Stropovi salona i zidne obloge, uključujući i njihove konstrukcije, ako ti saloni nemaju sustav za raspršivanje pod tlakom u skladu s člankom 10.03.a, moraju biti proizvedeni od negorivih materijala, osim njihovih površina, koje moraju biti barem vatrousporavajuće. Prva se rečenica ne odnosi na saune.

▼B

5.  Namještaj i oprema u salonima koji se upotrebljavaju kao zborna mjesta, ako ti prostori nemaju sustav za raspršivanje pod tlakom u skladu s člankom 10.3.a, moraju biti izrađeni od negorivih materijala.

6.  Boje, lakovi i drugi materijali koji se upotrebljavaju na izloženim unutrašnjim površinama ne smiju stvarati prekomjerne količine dima ili otrovnih tvari. To se dokazuje u skladu s Kodeksom o postupcima protupožarnog ispitivanja.

7.  Izolacijski materijali u salonima moraju biti negorivi. To se ne primjenjuje na izolacije cijevi za prijenos rashladne tekućine. Površine izolacijskih materijala koji se upotrebljavaju na tim cijevima moraju biti barem vatrousporavajuće.

▼M7

7.a  Tende i slična pokretna postrojenja kojima su površine na palubi potpuno ili djelomično ograđene i njihove konstrukcije moraju biti barem vatrousporavajuće.

▼B

8.  Vrata u pregradnim konstrukcijama u skladu sa stavkom 2. moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) moraju ispunjavati iste zahtjeve, navedene u stavku 2., kao i pregradne konstrukcije;

(b) u slučaju vrata u pregradnim konstrukcijama u skladu sa stavkom 10. ili u slučaju omeđenja oko strojarnica, kuhinja i rovova stubišta, moraju biti samozatvarajuća;

(c) samozatvarajuća vrata koja su tijekom uobičajenog rada otvorena moraju biti takva da se mogu zatvoriti s mjesta koje je pod stalnim nadzorom brodskog osoblja ili članova posade. Nakon što se vrata zatvore daljinskim upravljanjem, moraju se moći sigurno ponovno otvoriti i zatvoriti na licu mjesta;

(d) vodonepropusna vrata u skladu s člankom 15.02. ne moraju biti izolirana.

9.  Stijenke u skladu sa stavkom 2. moraju biti neprekinute od palube do palube, ili moraju završavati na neprekinutim stropovima koji ispunjavaju iste zahtjeve kako je navedeno u stavku 2.

10.  Sljedeći prostori za putnike odijeljeni su vertikalnim pregradnim konstrukcijama kako je navedeno u stavku 2.:

(a) prostori za putnike čija je ukupna površina veća od 800 m2;

(b) prostori za putnike u kojima se nalaze kabine, na razmacima od najviše 40 m.

Vertikalne pregradne konstrukcije u uobičajenim radnim uvjetima moraju biti nepropusne za dim, te moraju biti neprekinute od palube do palube.

11.  Međuprostori iznad stropova, ispod podova i iza obloga stijenki odvojeni su u razmacima od najviše 14 m negorivim branama protiv propuha, koje u slučaju požara osiguravaju učinkovito protupožarno brtvljenje.

12.  Stube su izrađene od čelika ili drugog jednakovrijednog negorivog materijala.

13.  Unutrašnje stube i dizala na svim su razinama zatvoreni stijenkama u skladu sa stavkom 2. Dopuštene su sljedeće iznimke:

(a) stubište koje spaja samo dvije palube ne mora biti zatvoreno ako je na jednoj od paluba stubište ograđeno u skladu sa stavkom 2.;

(b) u salonu, stube ne moraju biti zatvorene ako su u cijelosti smještene u unutrašnjosti tog prostora, i

(aa) ako se taj prostor proteže samo preko dvije palube; ili

(bb) ako je u tom prostoru na svim palubama postavljen sustav za raspršivanje pod tlakom u skladu s člankom 10.03.a, taj prostor ima sustav za odvođenje dima u skladu sa stavkom 16., a prostor na svim palubama ima pristup do rova stubišta.

14.  Ventilacijski sustavi i sustavi za dovod zraka moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) moraju biti izvedeni tako se osigura da sami ne uzrokuju širenje požara i dima;

(b) otvori za usis i odvođenje zraka i sustavi za dovod zraka moraju biti takvi da se mogu zatvoriti;

(c) ventilacijski vodovi moraju biti izrađeni od čelika ili jednakovrijednog negorivog materijala, te sigurno spojeni međusobno i s nadgrađem broda;

(d) ako ventilacijski vodovi čiji je poprečni presjek veći od 0,02 m2 prolaze kroz pregradne konstrukcije tipa A, u skladu sa stavkom 2., ili pregradne konstrukcije u skladu sa stavkom 10., moraju biti opremljeni automatskim protupožarnim zaklopkama kojima se može upravljati s mjesta koje je pod stalnim nadzorom brodskog osoblja ili članova posade;

(e) ventilacijski sustavi za kuhinje i strojarnice moraju biti odvojeni od ventilacijskih sustava koji ventiliraju druge prostore;

(f) vodovi za odvođenje zraka moraju imati otvore za pregled i čišćenje, koji se mogu zatvoriti. Ti otvori moraju biti smješteni blizu protupožarnih zaklopki;

(g) ugrađeni ventilatori moraju biti takvi da se mogu isključiti sa središnjeg mjesta izvan strojarnice.

15.  Kuhinje moraju biti opremljene ventilacijskim sustavima i štednjacima s napama. Izlazni vodovi napa moraju ispunjavati zahtjeve u skladu sa stavkom 14., te dodatno, biti opremljeni ručno upravljanim protupožarnim zaklopkama na usisnim otvorima.

16.  Upravljačke stanice, rovovi stubišta i unutrašnje evakuacijske zone moraju biti opremljeni prirodnim ili mehaničkim sustavima za odvođenje dima. Sustavi za odvođenje dima moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) moraju osiguravati zadovoljavajući kapacitet i pouzdanost;

(b) moraju ispunjavati radne uvjete za putničke brodove;

(c) ako se sustavi za odvođenje dima upotrebljavaju i kao opći ventilatori za te prostore, to ne smije ometati njihovu funkciju kao sustava za odvođenje dima u slučaju požara;

(d) sustavi za odvođenje dima moraju imati napravu za upućivanje s ručnim upravljanjem;

(e) mehanički sustavi za odvođenje dima moraju, osim toga, biti takvi da se njima može upravljati s mjesta koje je pod stalnim nadzorom brodskog osoblja ili članova posade;

(f) prirodni sustavi za odvođenje dima moraju biti opremljeni mehanizmom za otvaranje, kojim se upravlja ručno ili pomoću izvora energije unutar sustava za odvođenje dima;

(g) naprave za upućivanje s ručnim upravljanjem i mehanizmi za otvaranje moraju biti dostupni unutar ili izvan štićenog prostora.

17.  Saloni koji nisu pod stalnim nadzorom brodskog osoblja ili članova posade, kuhinje, strojarnice i drugi prostori u kojima postoji opasnost od požara moraju biti povezani s odgovarajućim alarmnim sustavom. Postojanje požara i njegov točan položaj mora se automatski prikazati na mjestu koje je pod stalnim nadzorom brodskog osoblja ili članova posade.

Članak 15.12.

Gašenje požara

1.  Osim prenosivih aparata za gašenje požara u skladu s člankom 10.03., na brodu moraju biti na raspolaganju najmanje sljedeći prenosivi aparati za gašenje požara:

(a) jedan prenosivi aparat za gašenje na svakih 120 m2 bruto površine poda u prostorima za putnike;

(b) jedan prenosivi aparat za gašenje za skupinu od 10 kabina, zaokruženo na više;

(c) jedan prenosivi aparat za gašenje u svakoj kuhinji i u blizini svakog prostora u kojem su uskladištene ili se upotrebljavaju zapaljive tekućine. U kuhinjama, sredstvo za gašenje mora biti prikladno i za gašenje požara od masnoća.

Ti dodatni aparati za gašenje požara moraju ispunjavati zahtjeve navedene u članku 10.03. stavku 2., te moraju biti postavljeni i raspoređeni na brodu tako da su, u slučaju izbijanja požara na bilo kojem mjestu i u bilo kojem trenutku, odmah dostupni. U svakoj kuhinji, te u frizerskim salonima i parfumerijama mora biti pri ruci protupožarni pokrivač.

2.  Putnički brodovi moraju biti opremljeni hidrantnim sustavom koji se sastoji od:

(a) dvije motorne protupožarne pumpe odgovarajućeg kapaciteta, od kojih je najmanje jedna trajno ugrađena;

(b) jedan protupožarni cjevovod s odgovarajućim brojem hidranata sa stalno priključenim vatrogasnim cijevima duljine najmanje 20 m, koje su opremljene dvonamjenskim mlaznicama za raspršeni i kompaktni mlaz vode, sa zapornim uređajem.

3.  Hidrantni sustavi moraju biti tako projektirani i dimenzionirani da:

(a) se svaka točka na brodu može doseći iz najmanje dva hidranta na različitim mjestima, iz svakog od njih s jednom vatrogasnom cijevi duljine najviše 20 m;

(b) tlak na hidrantima iznosi najmanje 300 kPa; i

(c) se na svim palubama može postići mlaz vode od najmanje 6 m.

Ako je predviđen ormarić za hidrant, na njegovoj vanjskoj strani mora biti pričvršćen znak „vatrogasna cijev”, s duljinom stranice najmanje 10 cm, sličan onome na slici 5. u Dodatku I.

4.  Hidrantski ventili s navojem ili pipci moraju biti takvi da se svaka vatrogasna cijev može odvojiti i ukloniti za vrijeme rada protupožarnih pumpi.

5.  Vatrogasne cijevi u unutrašnjem prostoru moraju biti namotane na aksijalno spojenom kolutu.

6.  Materijali za protupožarnu opremu moraju biti ili otporni na toplinu ili priklano zaštićeni od kvara u radu kada su podvrgnuti visokim temperaturama.

7.  Cijevi i hidranti moraju biti postavljeni tako da se spriječi mogućnost zamrzavanja.

8.  Protupožarne pumpe moraju:

(a) biti ugrađene ili smještene u odvojenim prostorijama;

(b) biti takve da mogu raditi neovisno jedna o drugoj;

(c) biti sposobne održavati potreban tlak na hidrantima i doseći potrebnu duljinu vodenog mlaza na svim palubama;

(d) biti ugrađene ispred krmene pregrade.

Protupožarne pumpe mogu se koristiti i za opće namjene.

9.  Strojarnica mora biti opremljena trajno ugrađenim protupožarnim sustavom u skladu s člankom 10.03.b.

10.  Brodovi s kabinama moraju imati:

(a) dvije samostalne naprave za disanje koje odgovaraju europskoj normi EN 137: 1993 s maskama koje pokrivaju cijelo lice, koje odgovaraju europskoj normi EN 136: 1998;

(b) dva sloga opreme koja sadrži najmanje zaštitno odijelo, kacigu, čizme, rukavice, vatrogasnu sjekiricu, vatrogasnu polugu, baklju i sigurnosno uže; i

(c) četiri kapuljače za dim.

Članak 15.13.

Organizacija sigurnosti

1.  Na putničkim brodovima mora se osigurati raspored dežurstava. Raspored dežurstava opisuje dužnosti posade i brodskog osoblja u sljedećim slučajevima:

(a) kvar;

(b) požar na brodu;

(c) evakuacija putnika;

(d) osoba u vodi.

Moraju se uzeti u obzir posebne mjere sigurnosti za osobe smanjene pokretljivosti.

Članovima posade i brodskom osoblju određenom u rasporedu dežurstava trebale bi se dodijeliti različite dužnosti ovisno o njihovim radnim mjestima. Posebnim uputama posadi mora se osigurati da se, u slučaju opasnosti, vrata i svi otvori u vodonepropusnim pregradama iz članka 15.02. odmah hermetički zatvore.

2.  Raspored dežurstava uključuje sigurnosni plan u kojemu je jasno i precizno utvrđeno najmanje sljedeće:

(a) prostori namijenjeni za osobe smanjene pokretljivosti;

(b) evakuacisjki putovi, izlazi u nuždi, te zborna mjesta i evakuacijske zone, kako je navedeno u članku 15.06. stavku 8.;

(c) oprema za spašavanje i brodski čamci;

(d) aparati za gašenje požara te sustavi za gašenje požara i sustavi za raspršivanje pod tlakom:

(e) ostala sigurnosna oprema;

(f) alarmni sustav naveden u članku 15.08. stavku 3. točki (a);

(g) alarmni sustav naveden u članku 15. stavku 3. točkama (a) i (c);

(h) pregradna vrata navedena u članku 15.02. stavku 5. i položaj njihovih upravljačkih uređaja, te ostali otvori navedeni u članku 15.02. stavcima 9., 10. i 13. i članku 15.03. stavku 12.;

(i) vrata navedena u članku 15.11. stavku 8.;

(j) protupožarne zaklopke;

(k) protupožarni alarmni sustav;

(l) električno postrojenje u nuždi;

(m) upravljački uređaji ventilacijskog sustava;

(n) priključci s obalom;

(o) naprave za zatvaranje dovoda goriva;

(p) uređaji ukapljenog plina;

(q) sustavi razglasa;

(r) radiotelefonska oprema;

(s) pribor za prvu pomoć.

3.  Raspored dežurstava u skladu sa stavkom 1. i sigurnosni plan u skladu sa stavkom 2. moraju:

(a) biti propisno ovjereni od inspekcijskog tijela, i

(b) biti istaknuti na odgovarajućem mjestu na svakoj palubi.

4.  Pravila ponašanja za putnike moraju biti izvješena u svakoj kabini, a isto tako i pojednostavljeni sigurnosni plan koji sadrži samo informacije navedene u stavku 2. točkama (a) do (f).

Ta pravila ponašanja uključuju najmanje:

(a) oznake izvanrednih situacija:

 požara,

 naplavljivanja,

 opće opasnosti;

(b) opis raznih alarmnih signala;

(c) upute o:

 evakuacijskim putovima,

 tome što učiniti,

 potrebi zadržavanja prisebnosti;

(d) upute o:

 pušenju,

 upotrebi vatre i otvorenog plamena,

 otvaranju prozora,

 upotrebi određenih dijelova opreme.

Ti podaci moraju biti izvješeni na engleskom, francuskom, nizozemskom i njemačkom jeziku.

Članak 15.14.

Uređaji za sakupljanje i uklanjanje otpadne vode

▼M8

1.  Putnički brodovi opremljeni su spremnicima za sakupljanje otpadnih voda iz kućanstva u skladu sa stavkom 2. ovog članka ili odgovarajućim brodskim uređajima za pročišćivanje otpadnih voda u skladu s poglavljem 14.a.

▼B

2.  Spremnici za sakupljanje otpadne vode moraju imati odgovarajući kapacitet. Moraju biti opremljeni napravom za pokazivanje razine njihovog sadržaja. Na brodu moraju biti pumpe i cijevi za pražnjenje spremnika, kojima se otpadna voda može ispustiti s oba boka broda. Mora postojati mogućnost propuštanja otpadne vode s drugih brodova.

Cijevi moraju biti opremljene izljevnim priključkom u skladu s europskom normom EN 1306: 1996.

Članak 15.15.

Odstupanja za određene putničke brodove

1.   ►M3  Putnički brodovi ovlašteni za prijevoz najviše 50 putnika, a čija duljina LWL ne prelazi 25 m, dokazuju odgovarajući stabilitet u oštećenom stanju u skladu s člankom 15.03. stavcima 7. do 13. ili dokazuju da ispunjavaju sljedeće kriterije nakon simetričnog naplavljivanja: ◄

▼M3

(a) uranjanje plovila ne smije prijeći graničnu liniju urona i;

▼B

(b) metacentarska visina GMR ne smije biti manja od 0,10 m.

Potreban preostali uzgon mora se osigurati odgovarajućim izborom materijala koji se upotrebljavaju za konstrukciju trupa ili pomoću plovaka od pjenaste celularne gume, čvrsto pričvršćenih za trup. U slučaju brodova čija je duljina veća od 15 m, preostali uzgon mora se osigurati kombinacijom plovaka i pregrađivanjem u skladu sa stanjem naplavljivanja 1 odjeljka u skladu s člankom 15.03.

2.  Za putničke brodove u skladu sa stavkom 1., inspekcijsko tijelo može dozvoliti manja odstupanja od slobodne visine utvrđene u članku 15.06. stavku 3. točki (c) i stavku 5. točki (b). Odstupanje ne smije biti veće od 5 %. U slučaju odstupanja, dotični dijelovi moraju biti označeni bojom.

3.  Odstupajući od članka 15.03. stavka 9., putnički brodovi čija duljina ne prelazi 45 m i koji su ovlašteni za prijevoz najviše 250 putnika ne moraju imati status naplavljivanja dva odjeljka.

4.  (ostavljeno prazno)

5.   ►M3  Inspekcijsko tijelo može odustati od primjene članka 10.04. u slučaju putničkih brodova ovlaštenih za prijevoz najviše 250 putnika, a čija duljina LWL ne prelazi 25 m, ako su opremljeni platformom na koju se može pristupiti s oba boka broda, neposredno iznad crte plutanja kako bi se omogućilo spašavanje osoba iz vode. ◄ Putnički brodovi mogu biti opremljeni sličnim uređajem ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a) jedna osoba može sama rukovati uređajem;

(b) dopušteni su prijenosni uređaji;

(c) uređaji su izvan opasnog područja pogonskih sustava; i

(d) moguća je učinkovita komunikacija između zapovjednika i osobe odgovorne za uređaj.

6.  Inspekcijsko tijelo može odustati od primjene članka 10.04. u slučaju putničkih brodova ovlaštenih za prijevoz najviše 600 putnika, a čija duljina ne prelazi 45 m, ako su opremljeni platformom u skladu s prvom rečenicom stavka 5. ili jednakovrijednim uređajem u skladu s drugom rečenicom stavka 5. Osim toga, putnički brod mora imati:

(a) brodski vijak, cikloidni propeler ili vodomlazni propulzor kao glavni pogon; ili

(b) glavni pogonski sustav s dvije pogonske jedinice; ili

(c) glavni porivni sustav i pramčani poprečni brodski vijak.

7.  Odstupajući od članka 15.02. stavka 9., putnički brodovi čija duljina ne prelazi 45 m i koji su ovlašteni za prijevoz najviše onog broja putnika koji odgovara duljini plovila u metrima, mogu imati u prostoru za putnike, ručno upravljana pregradna vrata bez daljinskog upravljanja u skladu s člankom 15.02. stavkom 5.:

(a) ako brod ima samo jednu palubu;

(b) ako ta vrata imaju izravan pristup s palube i nisu udaljena više od 10 m od palube;

(c) ako se donji rub otvora vrata nalazi najmanje 30 cm iznad poda u prostoru za putnike; i

(d) ako je svaki od odjeljaka, odvojen vratima, opremljen alarmom za razinu kaljuže.

8.  Na putničkim brodovima u skladu sa stavkom 7., odstupajući od članka 15.06. stavka 6. točke (c), jedan evakuacijski put može voditi kroz kuhinju ako je na raspolaganju drugi evakuacijski put.

9.  Na putničke brodove čija duljina ne prelazi 45 m ne primjenjuje se sljedeće: članak 15.01. stavak 2. točka (e) ako su uređaji na ukapljeni plin opremljeni odgovarajućim alarmnim sustavima za koncentracije CO koje su opasne za zdravlje, te za potencijalno eksplozivne mješavine plina i zraka.

10.   ►M3  Sljedeće odredbe ne primjenjuju se na putničke brodove čija duljina LWL ne prelazi 25 m: ◄

(a) posljednja rečenica članka 15.04. stavka 1.;

(b) članak 15.06. stavak 6. točka (c) za kuhinje ako je na raspolaganju drugi evakuacijski put;

(c) članak 15.07.

11.  Za brodove s kabinama čija duljina ne prelazi 45 m, ne primjenjuje se članak 15.12. stavak 10., ako su u svakoj kabini lako dostupne kapuljače za dim u broju koji odgovara broju ležaja.

POGLAVLJE 15.a

POSEBNI ZAHTJEVI ZA PUTNIČKE JEDRENJAKE

Članak 15.a.01.

Primjena dijela II.

Osim odredbi iz dijela II., na putničke jedrenjake primjenjuju se zahtjevi u ovom poglavlju.

Članak 15.a.02.

Iznimke za određene putničke jedrenjake

1.  Sljedeće odredbe ne primjenjuju se na putničke jedrenjake kojima LWL ne prelazi 45 m, a najveći dopušteni broj putnika ne prelazi LWL u cijelim metrima:

(a) članak 3.03. stavak 7. pod uvjetom da se sidra ne prevoze u sidrenim cijevima;

(b) članak 10.02. stavak 2. točka (d), u pogledu duljine;

(c) članak 15.08. stavak 3. točka (a);

(d) članak 15.15. stavak 9. točka (a).

2.  Odstupajući od stavka 1., broj putnika može se povećati do 1,5 puta LWL u cijelim metrima, ako to dopuštaju jedra, oputa i oprema na palubi.

Članak 15.a.03.

Zahtjevi za stabilitet brodova s jedrima

1.  Za izračun momenta nagiba u skladu s člankom 15.03. stavkom 3., pri određivaju težišta plovila uzimaju se u obzir smotana jedra.

2.  Uzimajući u obzir sva stanja krcanja u skladu s člankom 15.03. stavkom 2. i upotrebom standardne izvedbe jedara, moment nagiba uzrokovan tlakom vjetra ne smije biti takav da prelazi kut nagiba od 20°. Istodobno

(a) za izračun se primjenjuje stalan tlak vjetra od 0,07 kN/m2;

(b) preostali sigurnosni razmak mora biti najmanje 100 mm; i

(c) preostalo nadvođe ne smije biti negativno.

3.  Poluga statičkog stabiliteta

(a) postiže maksimalnu vrijednost pod kutom nagiba 25° ili više:

(b) iznosi najmanje 200 mm pod kutom nagiba 30° ili više;

(c) pozitivna je pod kutom nagiba do 60°.

4.  Površina ispod krivulje poluga stabiliteta ne smije biti manja od

(a) 0,055 mrad do 30°;

(b) 0,09 mrad do 40° ili pod kutom pri kojem nezaštićeni otvor doseže do razine vode i koji je manji od 40°.

Između

(c) 30° i 40°; ili

(d) 30° i kuta pri kojem nezaštićeni otvor doseže do razine vode i koji je manji od 40°, ta površina ne smije biti manja od 0,03 mrad.

Članak 15.a.04.

Brodograđevni i mehanički zahtjevi

1.  Odstupajući od članka 6.01. stavka 3. i članka 9.01. stavka 3., oprema mora biti projektirana za stalni nagib do 20°.

2.  Odstupajući od članka 15.06. stavka 5. točke (a) i članka 15.06. stavka 9. točke (b), inspekcijsko tijelo može, u slučaju putničkih jedrenjaka čija duljina ne prelazi 25 m, odobriti slobodnu širinu manju od 800 mm za spojne hodnike i stube. Međutim, slobodna širina mora biti najmanje 600 mm.

3.  Odstupajući od članka 15.06. stavka 10. točke (a), inspekcijsko tijelo može, u posebnim slučajevima, odobriti upotrebu pomičnih zaštitnih ograda u prostorima gdje je to potrebno radi upravljanja jedrima.

4.  U smislu članka 15.07., jedra pripadaju glavnom pogonskom sustavu.

5.  Odstupajući od članka 15.15. stavka 7. točke (c), visina donjeg ruba otvora vrata može se smanjiti na 200 mm iznad poda u prostoru za putnike. Nakon otvaranja, vrata se moraju automatski zatvoriti i zaključati.

6.  Ako postoji mogućnost da propeler radi u praznom hodu za vrijeme plovidbe jedrima, svi ugroženi dijelovi pogonskog sustava moraju se zaštititi od potencijalne opasnosti.

Članak 15.a.05.

Oputa općenito

1.  Dijelovi opute postavljeni su tako da se spriječi neprihvatljivo trenje.

2.  Ako se upotrebljava materijal koji nije drvo ili ako se upotrebljavaju posebne vrste opute, takva izvedba mora jamčiti jednake razine sigurnosti kao dimenzije i vrijednosti čvrstoće utvrđene u ovom poglavlju. Kao dokaz čvrstoće:

(a) izvodi se izračun čvrstoće; ili

(b) mora se dobiti potvrda zadovoljavajuće čvrstoće od odobrenog klasifikacijskog društva; ili

(c) određivanje dimenzija temelji se na postupcima navedenima u priznatom regulatornom okviru (npr. Middendorf, Kusk-Jensen).

Dokaz se dostavlja inspekcijskom tijelu.

Članak 15.a.06.

Jarboli, oblice i križevi općenito

1.  Sve oblice i križevi moraju biti izrađeni od visokokvalitetnih materijala.

2.  Drvo za jarbole mora:

(a) biti bez koncentracija čvorova;

(b) biti bez bjelike unutar zahtijevanih dimenzija;

(c) imati što ujednačeniju strukturu;

(d) sadržavati što manje zakrivljenog rasta.

3.  Ako je odabrana vrsta drveta smolasti bor ili oregonski bor, čija je kvaliteta označena kao „clear and better”, promjeri u tablicama iz članaka 15.a.07. do 15.a.12. mogu se smanjiti za 5 %.

4.  Ako drvo koje se upotrebljava za jarbole, nastavke jarbola, krakove križeva, deblenjake i kosnike nema kružni presjek, mora imati jednakovrijednu čvrstoću.

5.  Nosači jarbola, debla jarbola i oprema za pričvršćivanje na palubi, na podnim pločama i na pramčanoj statvi ili krmi konstruirani su tako da mogu apsorbirati sile kojima su podvrgnuti ili prenijeti ih na druge povezane dijelove konstrukcije.

6.  Ovisno o stabilitetu broda i vanjskim silama kojima je podvrgnut te raspodjeli raspoložive površine jedara, inspekcijsko tijelo može, na temelju dimenzija navedenih u člancima 15.a.07. do 15.a.12., odobriti smanjene presjeke oblica i križeva, te prema potrebi opute. Dokaz se dostavlja u skladu s člankom 15.a.05. stavkom 2.

7.  Ako je razdoblje oscilacije/razdoblje ljuljanja plovila, u sekundama, manje od tri četvrtine njegove širine u metrima, dimenzije navedene u člancima 15.a.07. do 15.a.12. moraju se povećati. Dokaz se dostavlja u skladu s člankom 15.a.05. stavkom 2.

8.  U tablicama iz članaka 15.a.07. do 15.a.12. i 15.a.14. moraju se umetnuti srednje vrijednosti.

Članak 15.a.07.

Posebne odredbe za jarbole

1.  Drveni jarboli moraju ispunjavati sljedeće minimalne zahtjeve:



Duljina (1) (m)

Promjer na palubi (cm)

Promjer na križu jarbola (cm)

Promjer na vrhu jarbola (cm)

10

20

17

15

11

22

17

15

12

24

19

17

13

26

21

18

14

28

23

19

15

30

25

21

16

32

26

22

17

34

28

23

18

36

29

24

19

39

31

25

20

41

33

26

21

43

34

28

22

44

35

29

23

46

37

30

24

49

39

32

25

51

41

33

(1)   Udaljenost od križa jarbola do palube.

Ako jarbol ima dva križa, promjeri se moraju povećati za najmanje 10 %.

Ako jarbol ima više od dva križa, promjeri se moraju povećati za najmanje 15 %.

Ako su jarboli postavljeni tako da prolaze kroz palubu, promjer u podnožju jarbola mora iznositi najmanje 75 % promjera jarbola na razini palube.

2.  Okovi jarbola, spone, križevi i vrhovi moraju biti dovoljno snažni po dimenzijama i dovoljno čvrsto pričvršćeni.

Članak 15.a.08.

Posebne odredbe za nastavke jarbola

1.  Drveni nastavci jarbola moraju ispunjavati sljedeće minimalne zahtjeve:



Duljina (1) (m)

Promjer u podnožju (cm)

Promjer na polovini dužine (cm)

Promjer na okovu (2) (cm)

4

8

7

6

5

10

9

7

6

13

11

8

7

14

13

10

8

16

15

11

9

18

16

13

10

20

18

15

11

23

20

16

12

25

22

17

13

26

24

18

14

28

25

20

15

31

27

21

(1)   Ukupna duljina nastavka, bez vrha jarbola.

(2)   Promjer nastavka jarbola na razini okova vrha jarbola.

Ako su na nastavak jarbola pričvršćena kvadratna jedra, dimenzije navedene u tablici moraju se povećati za 10 %.

2.  Preklapanje između nastavka jarbola i jarbola mora biti najmanje 10 puta veće od propisanog promjera za podnožje nastavka jarbola.

Članak 15.a.09.

Posebne odredbe za kosnike

1.  Drveni kosnici moraju ispunjavati sljedeće minimalne zahtjeve:



Duljina (1) (m)

Promjer na pramčanoj statvi (cm)

Promjer na polovici dužine (cm)

4

14,5

12,5

5

18

16

6

22

19

7

25

23

8

29

25

9

32

29

10

36

32

11

39

35

12

43

39

(1)   Ukupna duljina kosnika.

2.  Dio kosnika unutar palube najmanje je četiri puta duži od promjera kosnika na pramčanoj statvi.

3.  Promjer kosnika na njegovom vrhu iznosi najmanje 60 % promjera kosnika na pramčanoj statvi.

Članak 15.a.10.

Posebne odredbe za prikosnike

1.  Drveni prikosnici moraju ispunjavati sljedeće minimalne zahtjeve:



Duljina (1) (m)

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Promjer na pramčanoj statvi (cm)

7

10

14

17

21

24

28

31

35

(1)   Ukupna duljina prikosnika.

2.  Promjer prikosnika na njegovom vrhu iznosi najmanje 60 % promjera na pramčanoj statvi.

Članak 15.a.11.

Posebne odredbe za deblenjake

1.  Drveni deblenjaci moraju ispunjavati sljedeće minimalne zahtjeve:



Duljina (1) (m)

5

6