2000L0060 — HR — 20.11.2014 — 007.002


►B

DIREKTIVA 2000/60/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. listopada 2000.

o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike

( L 327, 22.12.2000, p.1)

 

 

  No

page

date

 M1

ODLUKA br. 2455/2001/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. studenoga 2001.

  L 331

1

15.12.2001

►M2

DIREKTIVA 2008/32/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11.ožujka 2008.

  L 81

60

20.3.2008

 M3

DIREKTIVA 2008/105/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16.prosinca 2008.

  L 348

84

24.12.2008

►M4

DIREKTIVA 2009/31/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 23. travnja 2009.

  L 140

114

5.6.2009

►M5

DIREKTIVA 2013/39/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 12. kolovoza 2013.

  L 226

1

24.8.2013

►M6

DIREKTIVA VIJEĆA 2013/64/EU оd 17. prosinca 2013.

  L 353

8

28.12.2013

►M7

DIREKTIVA KOMISIJE 2014/101/EU Tekst značajan za EGP оd 30. listopada 2014.

  L 311

32

31.10.2014




▼B

DIREKTIVA 2000/60/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. listopada 2000.

o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike



EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije ( 1 ),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 2 ),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 3 ),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora ( 4 ) i s obzirom na zajednički tekst koji je odobrio Odbor za mirenje 18. srpnja 2000.,

budući da:

(1)

Voda nije kao drugi komercijalni proizvodi, već je naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i postupati s njome kao takvom.

(2)

Zaključci Ministarskog seminara Zajednice o vodnoj politici u Frankfurtu 1998. godine ističu potrebu za donošenjem zakonodavstva Zajednice koje se tiče na ekološke kvalitete. Vijeće je u svojoj rezoluciji od 28. lipnja 1988. ( 5 ) zatražilo od Komisije da podnese prijedloge za poboljšanje ekološke kvalitete površinskih voda Zajednice.

(3)

Deklaracijom Ministarskog seminara o podzemnim vodama održanog u Hagu 1991. godine ističe se potreba za djelovanjem radi izbjegavanja dugoročnog pogoršanja kvalitete i količine slatke vode, i pozvala na pokretanje programa djelovanja do 2000. godine, usmjerenog na održivo upravljanje i zaštitu slatkovodnih resursa. U svojoj rezoluciji od 25. veljače 1992. ( 6 ) i 20. veljače 1995. ( 7 ) Vijeće je zatražilo program djelovanja za podzemne vode i reviziju Direktive Vijeća 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarima ( 8 ), kao dio opće politike zaštite slatkih voda.

(4)

Vode u Zajednici izložene su sve većem opterećenju zbog sve veće potražnje za dovoljnim količinama vode odgovarajuće kvalitete za sve namjene. Europska agencija za okoliš u svom izvješću „Okoliš u Europskoj uniji – 1995.” od 10. studenoga 1995. dala je ažurirano izvješće o stanju okoliša, potvrđujući potrebu za djelovanjem radi zaštite voda u Zajednici glede pitanjâ kvalitete i količine.

(5)

Vijeće je 18. prosinca 1995. donijelo zaključke kojima se, među ostalim, traži izrada nove okvirne direktive kojom bi se utvrdila osnovna načela održive politike upravljanja vodama u Europskoj uniji, te pozvalo Komisiju da iznese prijedlog.

(6)

Komisija je 21. veljače 1996. usvojila komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću o vodnoj politici Europske zajednice, kojom se postavljaju načela vodne politike Zajednice.

(7)

Komisija je 9. rujna 1996. predstavila prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o programu djelovanja za cjelovitu zaštitu i upravljanje podzemnim vodama ( 9 ). U tom prijedlogu Komisija je istakla potrebu utvrđivanja postupaka za reguliranje zahvaćanja slatke vode i praćenja kvalitete i količine slatke vode.

(8)

Komisija je 29. svibnja 1995. izdala priopćenje Europskom parlamentu i Vijeću o razumnom korištenju i zaštiti močvarnih područja, čime se priznala njihova važna funkcija u zaštiti vodnih resursa.

(9)

Potrebno je razraditi cjelovitu politiku Zajednice o vodi.

(10)

Vijeće 25. lipnja 1996., Odbor regija 19. rujna 1996., Gospodarski i socijalni odbor 26. rujna 1996. i Europski parlament 23. listopada 1996. pozvali su Komisiju da iznese prijedlog Direktive Vijeća kojom se utvrđuje okvir europske vodne politike.

(11)

Kako je utvrđeno u članku 174. Ugovora, politika Zajednice u odnosu na okoliš ostvariti ciljeve očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, uz razborito i racionalno korištenje prirodnih bogatstava, politika se mora temeljiti na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća.

(12)

Na temelju članka 174. Ugovora, pripremajući politiku zaštite okoliša Zajednica treba uzimati u obzir dostupne znanstvene i tehničke podatke, uvjete okoliša u različitim regijama Zajednice, ekonomski i socijalni razvoj Zajednice u cjelini i uravnoteženi razvoj njezinih regija, kao i moguće koristi i troškove djelovanja odnosno nedjelovanja.

(13)

U Zajednici su prisutni različiti uvjeti i različite potrebe koje zahtijevaju specifična rješenja. Ovu bi različitost trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja i realizacije mjera za zaštitu i održivo korištenje vode u okviru riječnog sliva. Odluke bi trebalo donositi što je bliže moguće mjestima gdje je voda izložena nekom utjecaju ili gdje se koristi. Prednost bi trebalo dati akcijama koje potpadaju pod odgovornost zemalja članica, izradom programa mjera prilagođenih regionalnim i lokalnim uvjetima.

(14)

Uspjeh ove Direktive oslanja se na blisku suradnju i usklađeno djelovanje u Zajednici, državama članicama i na lokalnoj razini, kao i na informiranju, konzultiranju i sudjelovanju javnosti, uključujući i korisnike.

(15)

Opskrba vodom je djelatnost od općeg interesa, kako je to određeno u komunikaciji Komisije o službama od općeg interesa u Europi ( 10 ).

(16)

Neophodna je daljnja integracija zaštite i održivog upravljanja vodama u druga područja politike Zajednice, kao što su energetika, transport, poljoprivreda, ribarstvo, regionalna politika i turizam. Ova bi Direktiva trebala osigurati temelj za kontinuirani dijalog i za razvoj strategije prema daljnjoj integraciji različitih područja politike. Ova Direktiva također može dati važan doprinos drugim područjima suradnje između država članica, među ostalim i Europskoj perspektivi prostornog razvitka (ESDP).

(17)

Učinkovita i usklađena vodna politika mora voditi računa o osjetljivosti vodenih ekosustava smještenih blizu obala i estuarija, ili u zaljevima i relativno zatvorenim morima, jer na njihovu ravnotežu snažno utječe kvaliteta kopnenih voda koje teku u njih. Zaštita stanja voda u riječnim slivovima donijet će gospodarske dobiti doprinosom zaštiti riblje populacije, uključujući i priobalne riblje populacije.

(18)

Vodna politika zahtijeva transparentan, učinkovit i usklađen zakonodavni okvir. Zajednica mora odrediti zajednička načela i opći okvir za djelovanje. Ova bi Direktiva trebala osigurati takav okvir, koordinirati i objedinjavati i, na dulji rok, dalje razvijati opća načela i strukture za zaštitu i održivo korištenje vode u Zajednici, u skladu s načelom supsidijarnosti.

(19)

Cilj ove Direktive je održavanje i unapređivanje vodenog okoliša u Zajednici. Ovaj cilj se u prvom redu odnosi na kvalitetu dotičnih voda. Kontrola količine je dopunski element u osiguravanju dobre kvalitete voda, i stoga bi trebalo uspostaviti i mjere za osiguranje količina u svrhu postizanja dobre kvalitete.

(20)

Količinsko stanje tijela podzemnih voda može imati utjecaj na ekološku kvalitetu površinskih voda i kopnenog ekosustava vezanog uz te podzemne vode.

(21)

Zajednica i države članice stranke su brojnih međunarodnih ugovora koji sadrže važne obveze o zaštiti mora od onečišćenja, posebno u Konvenciji o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora, potpisanoj u Helsinkiju 9. travnja 1992. i odobrenoj Odlukom Vijeća 94/157/EZ ( 11 ), Konvenciji o zaštiti morskog okoliša Sjeveroistočnog Atlantika, potpisanoj u Parizu 22. rujna 1992. i odobrenoj Odlukom Vijeća 98/249/EZ ( 12 ), i Konvenciji o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja, potpisanoj u Barceloni 16. veljače 1976. i odobrenoj Odlukom Vijeća 77/585/EEZ ( 13 ), te u njezinom Protokolu o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja iz izvora na kopnu, potpisanog u Ateni 17. svibnja 1980. i odobrenog Odlukom Vijeća 83/101/EEZ ( 14 ). Ova Direktiva predstavlja doprinos u omogućivanju Zajednici i državama članicama da udovolje tim obvezama.

(22)

Ova Direktiva treba doprinijeti postupnom smanjenju emisije opasnih tvari u vode.

(23)

Zajednička načela potrebna su za koordiniranje nastojanja zemalja članica za poboljšanje zaštite voda u Zajednici, u smislu količine i kvalitete, promicanje održivog korištenja voda, sudjelovanje u rješavanju problema prekograničnih voda, zaštitu vodenih ekosustava, kopnenih ekosustava i močvarnih područja koja izravno ovise o njima, te za čuvanje i razvijanje mogućeg korištenja voda Zajednice.

(24)

Dobra kvaliteta voda doprinijet će osiguranju opskrbe stanovništva pitkom vodom.

(25)

Trebalo bi uspostaviti zajedničke definicije stanja voda glede kvalitete, kao i glede količine gdje je to relevantno za zaštitu okoliša. Trebalo bi odrediti ciljeve zaštite okoliša kako bi se osiguralo postizanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda u području cijele Zajednice i spriječilo pogoršanje stanja voda na razini Zajednice.

(26)

Budući da bi države članice trebale težiti postizanju cilja barem dobrog stanja voda, utvrđujući i provodeći potrebne mjere u sklopu cjelovitih programa mjera, vodeći računa o postojećim potrebama Zajednice. Tamo gdje je stanje voda već sada dobro, trebalo bi ga održavati. Kada se radi o podzemnim vodama, uz zahtjev za dobrim stanjem, svaki značajni i trajni trend porasta koncentracije onečišćenja trebalo bi utvrditi i zaustaviti.

(27)

Konačni cilj ove Direktive je postići uklanjanje prioritetnih opasnih tvari i doprinijeti postizanju koncentracija tvari u morskom okolišu koje su bliske vrijednostima koje se prirodno pojavljuju.

(28)

Površinske i podzemne vode su, u načelu, obnovljivi prirodni resursi; posebna zadaća osiguravanja dobrog stanja podzemnih voda zahtijeva pravovremenu akciju i stabilno dugoročno planiranje zaštitnih mjera zbog prirodnog vremenskog trajanja njihovog nastanka i obnavljanja. To bi trajanje potrebno za poboljšanje stanja trebalo uzeti u obzir kod redoslijeda pri utvrđivanju mjera za postizanje dobrog stanja podzemnih voda i promjenu svakog trenda povećanja koncentracije onečišćenja u podzemnim vodama.

(29)

U nastojanju da postignu ciljeve uspostavljene ovom Direktivom i pri donošenju programa mjera, države članice mogu provedbu programa mjera podijeliti u faze radi povoljnijeg raspoređivanja troškova realizacije.

(30)

U svrhu postizanja potpune i dosljedne provedbe ove Direktive, svako produljenje rokova mora biti utemeljeno na odgovarajućim transparentnim i očiglednim kriterijima, a države članice moraju ga opravdati planom upravljanja riječnih slivova.

(31)

U slučajevima kada je neko vodno tijelo toliko izloženo ljudskoj aktivnosti ili je njegovo prirodno stanje takvo da je postizanje dobrog stanja neprovedivo ili pretjerano skupo, mogu se odrediti blaži ekološki ciljevi utemeljeni na odgovarajućim logičkim i transparentnim kriterijima, i trebalo bi poduzeti sve praktične korake kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja voda.

(32)

Moguća su izuzeća od zahtjeva za sprečavanjem daljnjeg pogoršanja ili postizanjem dobrog stanja voda, i to pod posebnim uvjetima, ako je neuspjeh posljedica nepredviđenih ili iznimnih okolnosti, posebno poplava i suša ili, iz razloga prevladavajućeg društvenog interesa, novih preinaka fizičkih svojstava površinskih voda ili promjena razine podzemnih voda, pod uvjetom da se poduzmu svi izvedivi koraci za ublažavanje nepoželjnih posljedica po stanje voda.

(33)

Cilju postizanja dobrog stanja voda trebalo bi težiti u svakom riječnom slivu, tako da se omogući koordiniranje mjera za površinske i podzemne vode koje pripadaju istom ekološkom, hidrološkom i hidrogeološkom sustavu.

(34)

U svrhu zaštite okoliša potrebna je jača integracija kvalitativnih i količinskih aspekata površinskih kao i podzemnih voda, uzimajući u obzir prirodne uvjete toka voda u hidrološkom ciklusu.

(35)

U riječnom slivu, gdje korištenje voda može imati prekogranične posljedice, zahtjeve za postizanjem ekoloških ciljeva utvrđenih ovom Direktivom, a posebno programe mjera, trebalo bi koordinirati na razini cijelog slivnog područja. Kod riječnih slivova koji se protežu preko granica Zajednice, države članice moraju nastojati osigurati odgovarajuću koordinaciju s dotičnim državama nečlanicama. Ova Direktiva je doprinos provedbi obveza Zajednice po međunarodnim konvencijama o zaštiti voda i upravljanju vodama, odnosno Konvenciji UN-a o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, odobrenoj odlukom Vijeća 95/308/EZ ( 15 ) i svim daljnjim sporazumima o njezinoj provedbi.

(36)

Potrebno je provesti analize značajki riječnog sliva i utjecaja ljudske aktivnosti, kao i gospodarsku analizu korištenja vode. Države članice moraju pratiti kretanje stanja voda na sistematskim i uzajamno usporedivim osnovama u području cijele Zajednice. Ove su informacije neophodne da bi države članice mogle izraditi programe mjera za postizanje ciljeva utvrđenih u sklopu ove Direktive.

(37)

Države članice moraju utvrditi vode iz kojih se vrši zahvaćanje vode za piće i osigurati poštivanje Direktive Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. o kvaliteti vode namijenjene ljudskoj potrošnji ( 16 ).

(38)

Korištenje gospodarskih instrumenata u državama članicama može biti primjereno kao dio programa mjera. Trebalo bi uzeti u obzir načelo povrata troškova korištenja voda, uključujući i troškove za zaštitu okoliša i korištenje resursa povezane sa štetama ili negativnim posljedicama po vodni okoliš, posebno u skladu s načelom da zagađivač plaća. U tu svrhu bit će potrebna gospodarska analiza vodoopskrbe temeljena na dugoročnim projekcijama ponude i potražnje vode u slivnom području.

(39)

Postoji potreba za sprečavanjem ili smanjivanjem utjecaja nezgoda kod kojih dolazi do iznenadnog zagađivanja voda. Odgovarajuće mjere za to trebalo bi uključiti u Program mjera.

(40)

S obzirom na sprečavanje i kontrolu onečišćenja, politika Zajednice o vodnoj politici trebala bi se temeljiti na kombiniranom pristupu i primjenjujući kontroliranje onečišćenja na izvoru putem uspostavljanja graničnih vrijednosti emisija i standardâ kvalitete okoliša.

(41)

S obzirom na količinu vode, trebalo bi odrediti opća načela za kontrolu zahvaćanja i akumuliranja, kako bi se osigurala ekološka održivost vodnih sustava.

(42)

Trebalo bi utvrditi zajedničke standarde kvalitete okoliša i granične vrijednosti emisije za određene grupe zagađivača, kao minimalne zahtjeve u zakonodavstvu Zajednice. Treba osigurati odredbe za donošenje takvih standarda na razini cijele Zajednice.

(43)

Onečišćenje ispuštanjem, emisijom ili uslijed rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste treba prekinuti ili postupno isključiti. Europski parlament i Vijeće, na prijedlog Komisije, trebali bi se sporazumjeti o tome koje će se tvari smatrati prioritetnima i koje će se posebne mjere poduzeti protiv onečišćenja tim tvarima, uzimajući u obzir sve značajne izvore te utvrdivši ekonomičnu i razmjernu razinu kao i kombinaciju kontrolnih mjera.

(44)

Pri određivanju prioritetnih opasnih tvari u obzir bi trebalo uzeti načelo opreznosti, oslanjajući se naročito na određivanje mogućih štetnih posljedica i na znanstvenu procjenu rizika.

(45)

Države članice trebale bi usvojiti mjere za uklanjanje onečišćenja površinskih voda prioritetnim štetnim tvarima, te za postupno smanjivanje onečišćenja ostalim tvarima, koje bi inače onemogućilo državama članicama postizanje ciljeva postavljenih za površinske vode.

(46)

U svrhu osiguranja sudjelovanja javnosti, uključujući i korisnike vode, u procesu donošenja i upotpunjavanja planova upravljanja riječnim slivovima, potrebno je osigurati odgovarajuće informacije o planiranim mjerama i izvješća o napredovanju njihove provedbe, radi uključivanja javnosti prije donošenja konačnih odluka o potrebnim mjerama.

(47)

Direktiva bi trebala osigurati mehanizme djelovanja u slučaju suočavanja sa zaprekama koje ometaju poboljšanje stanja voda, kada se te zapreke nalaze izvan područja primjene vodnog zakonodavstva Zajednice, s ciljem da Zajednica razvije odgovarajuću strategiju za njihovo uklanjanje.

(48)

Komisija bi trebala svake godine predstaviti upotpunjeni plan svih inicijativa koje namjerava predložiti u sektoru voda.

(49)

Trebalo bi donijeti tehničke specifikacije radi osiguranja usklađenog pristupa u Zajednici, kao sastavni dio ove Direktive. Kriteriji za ocjenjivanje stanja voda predstavljaju važan korak naprijed. Trebalo bi prihvatiti prilagodbu nekih tehničkih elemenata prema stanju razvoja tehnike i standardizaciju metoda nadziranja, uzorkovanja i analiza. Komisija može donijeti odgovarajuće direktive radi što boljeg razumijevanja i primjene kriterija za karakterizaciju slivnih područja i ocjenjivanje stanja voda.

(50)

Trebalo bi donijeti mjere za provedbu ove Direktive u skladu s odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. u kojoj su navedeni postupci za ostvarenje provedbenih ovlasti prenesenih na Komisiju ( 17 ).

(51)

Provedbom ove Direktive treba postići razinu zaštite voda bar jednaku onoj predviđenoj nekim ranijim aktima, koje bi trebalo staviti izvan snage čim relevantne odredbe ove Direktive budu u potpunosti primijenjene.

(52)

Odredbe ove Direktive preuzimaju okvir za kontrolu onečišćenja opasnim tvarima ustanovljen Direktivom 76/464/EEZ ( 18 ). Stoga navedenu Direktivu treba staviti izvan snage kada relevantne odredbe ove Direktive budu u potpunosti primijenjene.

(53)

Treba osigurati punu primjenu i provedbu postojećih zakona o okolišu i zaštiti voda. Potrebno je osigurati pravilnu primjenu odredaba ove Direktive u cijeloj Zajednici, uz predviđanje odgovarajućih sankcija u zakonodavstvu zemalja članica. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i destimulirajuće,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:



Članak l.

Svrha

Svrha je ove Direktive uspostava okvira za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda koji:

(a) sprječava daljnju degradaciju i štiti i učvršćuje stanje vodnih ekosustava kao i, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima;

(b) obećava održivo korištenje voda na osnovu dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa;

(c) ima za cilj bolju zaštitu i poboljšanje vodnog okoliša, među ostalim i putem specifičnih mjera za postupno smanjenje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prestanak ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste;

(d) osigurava progresivno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i sprečava njihovo daljnje onečišćenje, te

(e) doprinosi ublažavanju posljedica poplavi i suša i na taj način doprinosi:

 osiguravanju dostatnih količina površinskih i podzemnih voda dobre kvalitete potrebnih za održivo, uravnoteženo i pravično korištenje voda,

 znatnom smanjenju onečišćenja podzemnih voda,

 zaštiti kopnenih površinskih voda i morskih voda, i

 postizanju ciljeva relevantnih međunarodnih ugovora, uključujući i one koji su usmjereni na eliminaciju onečišćenja morskog okoliša, akcijom Zajednice prema članku 16., stavku 3. za prekidanje ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konačnim ciljem postizanja u morskom okolišu, vrijednosti bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno javljaju i koncentracijâ blizu nule za sintetske tvari.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

l.

„Površinske vode”znači kopnene vode, osim podzemnih voda; prijelazne vode i obalne vode, osim u pogledu kemijskog statusa, za koji su uključene i teritorijalne vode.

2.

„Podzemne vode”znači sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemljem.

3.

„Kopnene vode”znači sve stajaće ili tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode na kopnenoj strani od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda.

4.

„Rijeka”znači tijelo kopnene vode, koje većim dijelom teče površinom tla, ali može dijelom toka teći i ispod zemlje.

5.

„Jezero”znači tijelo stajaće kopnene površinske vode.

6.

„Prijelazne vode”su tijela površinskih voda u blizini riječnih ušća, koje su djelomično slane uslijed blizine obalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova.

7.

„Obalne vode”znači površinske vode s kopnene strane crte koja je u svakoj točki udaljena jednu nautičku milju u smjeru mora od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda, a protežu se, gdje je to primjenjivo, do vanjske granice prijelaznih voda.

8.

„Umjetno vodno tijelo”znači tijelo površinske vode stvoreno ljudskom aktivnošću.

9.

„Znatno promijenjeno vodno tijelo”znači tijelo površinske vode kojem je uslijed fizičkih promjena nastalih ljudskom aktivnošću bitno promijenjen karakter, kako je to utvrdila država članica sukladno odredbama Priloga II.

10.

„Tijelo površinske vode”znači jasno određen i znatan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazna voda ili pojas obalne vode.

11.

„Vodonosnik”znači podzemni sloj ili slojeve stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti da omogućuju znatan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda.

12.

„Tijelo podzemne vode”znači određen volumen podzemnih voda u vodonosniku ili vodonosnicima.

13.

„Riječni sliv”znači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i, eventualno, jezera slijeva u more kroz isto ušće, estuarij ili deltu.

14.

„Podsliv”znači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijeva u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku).

15.

„Vodno područje”znači površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova zajedno s njihovim pripadajućim podzemnim i obalnim vodama, koje je prema članku 3., stavku 1. utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima.

16.

„Nadležno tijelo”znači tijelo ili tijela utvrđena u članku 3. stavku 2. ili članku 3. stavku 3.

17.

„Stanje površinske vode”je općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela površinske vode, određeno njegovim ekološkim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

18.

„Dobro stanje površinske vode”znači stanje nekog tijela površinske vode kada se i njezino ekološko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao „dobro”.

19.

„Stanje podzemne vode”je općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela podzemne vode, određeno njegovim količinskim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

20.

„Dobro stanje podzemne vode”znači stanje nekog tijela podzemne vode kada se i njezino količinsko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao” „dobro”.

21.

„Ekološko stanje”je izraz kvalitete strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava povezanih s površinskim vodama, klasificirano u skladu s Prilogom V.

22.

„Dobro ekološko stanje”znači stanje nekog tijela površinske vode, tako klasificirano u skladu s Prilogom V.

23.

„Dobar ekološki potencijal”je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, tako klasificirano u skladu s relevantnim odredbama Priloga V.

24.

„Dobro kemijsko stanje površinskih voda”znači kemijsko stanje potrebno da bi se zadovoljili okolišni ciljevi za površinske vode, uspostavljeni u članku 4. stavku 1. točki (a), odnosno kemijsko stanje nekog tijela površinske vode u kojoj koncentracija onečišćujuće tvari ne prelazi standarde kvalitete okoliša ustanovljene u Prilogu IX. i članku 16. stavku 7. te sukladno drugim relevantnim propisima Zajednice kojima se određuju standardi kvalitete okoliša na razini Zajednice.

25.

„Dobro kemijsko stanje podzemne vode”je kemijsko stanje neke tijela podzemne vode koje udovoljava uvjetima utvrđenima u tablici 2.3.2. Priloga V.

26.

„Količinsko stanje”je izraz stupnja u kojem na tijelo podzemne vode utječe izravno ili neizravno zahvaćanje.

27.

„Raspoložive zalihe podzemne vode”znači dugoročni godišnji prosjek stupnja ukupne obnove tijela podzemne vode, umanjen za dugoročni godišnji prosjek protoka koji je potreban za postizanje ciljeva ekološke kvalitete s njime povezanih površinskih voda, utvrđenih u članku 4., da bi se izbjeglo bilo kakvo značajnije umanjenje ekološkog stanja takvih voda, kao i da bi se izbjeglo bilo kakva značajnija šteta za s njime povezane okolne kopnene ekosustave.

28.

„Dobro količinsko stanje”znači stanje definirano u tablici 2.1.2. Priloga V.

29.

„Opasne tvari”znači tvari ili grupe tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju, kao i druge tvari ili grupe tvari koje daju razloge za jednako zabrinjavajuće.

30.

„Prioritetne tvari”znači tvari određene sukladno članku 16., stavku 2. i popisane u Prilogu X. Među tim tvarima nalaze se” „prioritetne opasne tvari”, što znači tvari utvrđene sukladno članku 16. stavcima 3. i 6. za koje treba poduzeti mjere sukladno članku 16. stavcima 1. i 8.

31.

„Onečišćujuća tvar”znači bilo koja tvar koja može izazvati onečišćenje, a posebno tvari navedene u Prilogu VIII.

32.

„Izravno ispuštanje u podzemne vode”znači ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode, bez procjeđivanja kroz tlo ili podzemlje.

33.

„Onečišćenje”znači izravno ili neizravno unošenje, izazvano ljudskom aktivnošću, tvari ili topline u zrak, vodu ili tlo, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kvalitetu vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, šteti vrijednostima okoliša ili drugim legitimnim oblicima korištenja okoliša ili na njih utječe.

34.

„Okolišni ciljevi”znači ciljevi izneseni u članku 4.

35.

„Standard kvalitete okoliša”označava koncentraciju određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, koja se ne smije premašiti, radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

36.

„Kombinirani pristup”znači kontrola ispuštanjâ i emisija u površinske vode u skladu s pristupom određenim u članku 10.

37.

„Voda namijenjena za ljudsku potrošnju”ima isto značenje kao u Direktivi 80/778/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ.

38.

„Vodne usluge”

znači sve usluge koje za kućanstva, javne ustanove ili bilo koju gospodarsku aktivnost osiguravaju:

a) zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribuciju površinske ili podzemne vode,

b) prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u površinske vode.

39.

„Korištenje vode”

znači vodne usluge zajedno s bilo kojom drugom aktivnošću utvrđenom u članku 5. i Prilogu II., koje imaju znatan utjecaj na stanje voda.

Ovaj koncept vrijedi za potrebe članka 1. i ekonomske analize provedene prema članku 5. i Prilogu III., točki (b).

40.

„Granične vrijednosti emisije”

znači masa, izražena određenim specifičnim parametrima, koncentracija i/ili razina emisije koja se ne smije prekoračiti tijekom jednom ili više razdoblja. Granične vrijednosti emisije mogu se također odrediti za određene grupe, rodove ili kategorije tvari, posebno one navedene u članku 16.

Granične vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija napušta postrojenje, a pri određivanju se zanemaruje razrjeđenje. Kod neizravnih ispuštanja u vodu, pri određivanju granične vrijednosti emisije može se uzeti u obzir učinak stanice za pročišćavanje otpadnih voda, pod uvjetom da se jamči jednaka razina zaštite okoliša u cjelini te da to ne dovodi do više razine onečišćenja okoliša.

41.

„Kontrole emisija”znači kontrole koje zahtijevaju specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije, ili drukčije određuju ograničenja ili uvjete posljedica, naravi ili drugih karakteristika emisije ili uvjete rada koji utječu na emisiju. Upotreba izraza „kontrole emisija” u ovoj Direktivi u odnosu na odredbe bilo koje druge direktive ne smatra se novim tumačenjem tih odredaba u bilo kojem smislu.

Članak 3.

Koordiniranje administrativnih ustroja u vodnim područjima

1.  Države članice određuju pojedinačne riječne slivove na svom državnom području i, za potrebe ove Direktive, grupiraju ih u pojedinačna vodna područja. Mali riječni slivovi mogu se kombinirati s većim riječnim slivovima ili povezati sa susjednim malim slivovima i tako formirati vodna područja, gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u potpunosti određeni sliv, priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području. Obalne vode bit određuju se i priključuje ih se najbližem ili najprimjerenijem vodnom području.

2.  Države članice osiguravaju odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive u svakom vodnom području na svojem državnom području.

3.  Države članice vode brigu o tome da se sliv, koji pokriva državno područje više od jedne države članice, priključi međunarodnom vodnom području. Na zahtjev zainteresiranih država članica, Komisija poduzima mjere radi olakšanja priključivanja sliva takvom međunarodnom vodnom području.

Svaka država članica osigurava odgovarajući administrativni ustroj, uključujući i imenovanje odgovarajućeg nadležnog tijela, za primjenu pravila iz ove Direktive na dijelu međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na njezinom državnom području.

4.  Države članice osiguravaju koordinaciju zahtjeva ove Direktive za postizanjem okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 4., a naročito programa mjera, na cijelom vodnom području. U međunarodnim vodnim područjima dotične države članice zajednički osiguravaju koordinaciju, a za tu svrhu mogu koristiti postojeće strukture koje proizlaze iz međunarodnih ugovora. Na zahtjev uključenih zemalja članica Komisija poduzima akciju za lakše uspostavljanje programa mjera.

5.  Tamo gdje se neki riječni sliv proteže izvan područja Zajednice, dotična država ili države članice nastoje uspostaviti odgovarajuću koordinaciju s relevantnim državama nečlanicama, u svrhu postizanja ciljeva ove Direktive na cijelom vodnom području. Države članice osiguravaju provedbu pravila iz ove Direktive na svojem državnom području.

6.  Države članice mogu odrediti postojeće nacionalno ili međunarodno tijelo kao nadležno tijelo za potrebe ove Direktive.

7.  Države članice imenuju nadležno tijelo najkasnije do datuma navedenog u članku 24.

8.  Države članice dostavljaju Komisiji popis svojih nadležnih tijela i nadležnih tijela svih međunarodnih subjekata u kojima sudjeluju, najkasnije 6 mjeseci od datuma navedenog u članku 24. Za svako nadležno tijelo treba dati informacije određene u Prilogu I.

9.  Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o svim promjenama informacija sadržanim u točki 8. u roku od 3 mjeseca otkako je promjena nastupila.

Članak 4.

Okolišni ciljevi

l.  Provodeći programe mjera utvrđene planovima upravljanja riječnim slivovima:

(a) za površinske vode

i. Države članice provode potrebne mjere radi sprečavanja pogoršanja stanja svih površinskih voda, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8.

ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sva tijela površinske vode, podložno primjeni podtočke iii. za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u suglasnosti sa stavkom 4. i primjeni stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;

iii. Države članice štite i poboljšavaju sva umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, s ciljem postizanja dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja površinskih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, u skladu s odredbama iz Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih u skladu sa stavkom 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8.;

iv. Države članice provode potrebne mjere u skladu s člankom 16. stavkom 1. i 8. s ciljem progresivnog smanjenja zagađivanja prioritetnim tvarima te prestanka ili postupnog isključivanja emisija, ispuštanja i rasipanja prioritetnih opasnih tvari

ne dovodeći u pitanje relevantne međunarodne ugovore navedene u članku l. za stranke na koje se to odnosi;

(b) za podzemne vode

i. Države članice provode mjere za sprečavanje ili ograničenje unošenja onečišćujućih tvari u podzemne vode i za sprečavanje pogoršanja stanja svih podzemnih voda, podložno primjeni stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j).

ii. Države članice štite, poboljšavaju i obnavljaju sve podzemne vode, osiguravaju ravnotežu između crpljenja i obnove podzemnih voda, s ciljem postizanja dobrog stanja podzemnih voda najkasnije 15 godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, sukladno odredbama Priloga V., podložno primjeni odgoda određenih sukladno stavku 4. i uz primjenu stavaka 5., 6. i 7., ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka, te podložno primjeni članka 11. stavka 3. točke (j)

iii. Države članice provode potrebne mjere za promjenu svakog značajnog i ustrajnog trenda povećanja koncentracije bilo koje onečišćujuće tvari uzrokovanog ljudskom aktivnošću, kako bi se postupno smanjilo onečišćenje podzemnih voda;

Mjere za postizanje promjene trenda provode se u skladu sa člankom 17., stavcima 2., 4. i 5., uzimajući u obzir primjenjive standarde postavljene u relevantnim propisima Zajednice, uz primjenu stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje stavak 8.

(c) za zaštićena područja

Države članice osiguravaju poštovanje svih standarda i ciljeva najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, ukoliko nije drukčije određeno propisima Zajednice po kojima su pojedina zaštićena područja uspostavljena.

▼M6

Za Mayotte kao najudaljeniju regiju u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Mayotte”), rok iz točke (a) podtočke ii., točke (a) podtočke iii., točke (b) podtočke ii. i točke (c) jest 22. prosinca 2021.

▼B

2.  Kada se na određeno vodno tijelo odnosi više od jednog cilja, navedenog u stavku l., primjenjuje se onaj stroži.

3.  Države članice mogu neko tijelo površinske vode proglasiti umjetnim ili znatno promijenjenim u sljedećim slučajevima:

(a) kada bi promjene hidromorfoloških značajki vodnog tijela potrebne za postizanje dobrog ekološkog stanja imale značajne negativne posljedice na:

i. širi okoliš;

ii. plovidbu, uključujući lučka postrojenja, ili rekreaciju;

iii. djelatnosti radi kojih se voda akumulira, kao što su opskrba pitkom vodom, energetika, ili navodnjavanje;

iv. regulaciju voda, obranu od poplave, odvodnju; ili

v. druge jednako važne održive ljudske razvojne aktivnosti;

(b) kada se korisni ciljevi kojima služe umjetne ili promijenjene karakteristike vodnih tijela iz tehničkih razloga ili zbog visokih troškova ne mogu postići drugim sredstvima koja bi bila znatno bolja ekološka opcija.

Takvo određenje i njegove razloge treba posebno spomenuti u planovima upravljanja riječnim slivovima iz članka 13. i preispitati svakih šest godina.

4.   ►M6  Rokovi utvrđeni na temelju stavka l. mogu se produžiti radi postupnog postizanja ciljeva za vodna tijela, pod uvjetom da se ne događa daljnje pogoršanje stanja dotičnog vodnog tijela, kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti: ◄

(a) države članice utvrde da se potrebna poboljšanja stanja vodnih tijela ne mogu razumno postići u određeno unutar vremenskog okvira utvrđenog u tom stavku, zbog najmanje jednog od sljedećih razloga:

i. poboljšanja se u traženoj mjeri mogu postići samo u fazama koje prelaze zadani vremenski okvir, iz tehničkih razloga;

ii. postizanje poboljšanja u zadanom vremenskom okviru bilo bi nerazmjerno skupo;

iii. prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremeno poboljšanje stanja vodenih tijela.

(b) Produljenje rokova i razlozi za to produljenje posebno su razrađeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13.

(c) Produljenje je ograničeno na najviše dva daljnja ažuriranja plana upravljanja riječnim slivom, osim u slučajevima kada su prirodni uvjeti takvi da ciljevi ne mogu biti postignuti u tom razdoblju.

(d) U planu upravljanja riječnim slivom navodi se sažetak mjera koji se zahtijeva na temelju članka 11. koje su predviđene kao neophodne da bi se vodna tijela postupno dovela u traženo stanje do produljenog roka, razlozi za svako odgađanje provođenja tih mjera i očekivani vremenski plan za njihovu provedbu. U nadopune plana upravljanja riječnim slivom treba uključiti pregled provedbe tih mjera i sažetak eventualnih dodatnih mjera.

5.  Države članice mogu se usmjeriti na postizanje manje strogih okolišnih ciljeva od onih koji se zahtijevaju stavkom l. za određena vodna tijela koja izložena posljedicama ljudske aktivnosti, kako je određeno u skladu s člankom 5. stavkom 1., ili je njihovo prirodno stanje takvo da bi postizanje tih ciljeva bilo neprovedivo ili nerazmjerno skupo, i ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a) okolišne i društveno-ekonomske potrebe, kojima ta ljudska aktivnost služi, ne mogu se zadovoljiti drugim sredstvima koja su znatno bolja ekološka opcija, a ne povlače za sobom nerazmjerne troškove;

(b) države članice osiguravaju:

 za površinske vode, najviše ekološko i kemijsko stanje koje je moguće je postignuto, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja,

 za podzemne vode, najmanje moguće promjene dobrog stanja podzemnih voda, uz utjecaje koji se nisu mogli razumno izbjeći zbog prirode ljudske aktivnosti ili onečišćenja;

(c) ne dolazi do daljnjeg pogoršanja stanja dotičnog vodnog tijela;

(d) uspostavljanje manje strogih okolišnih ciljeva, i razlozi za to, izričito su spomenuti u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13., i ti se ciljevi preispituju svakih 6 godina.

6.  Privremeno pogoršanje stanja voda ne smatra se kršenjem zahtjeva ove Direktive ako je rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, ili posljedica okolnosti izazvanih nezgodama koje se nisu razumno mogle predvidjeti, kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) poduzeti su svi mogući koraci da se spriječi daljnje pogoršanje stanja i da se spriječi dovođenje u pitanje postizanja ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima koje nisu izložena navedenim okolnostima;

(b) uvjeti pod kojima se mogu proglasiti iznimne ili nepredviđene okolnosti, uključujući i usvajanje odgovarajućih pokazatelja, navedeni su u planu upravljanja riječnim slivom;

(c) mjere koje će se poduzeti u takvim izuzetnim okolnostima uključene su u program mjera i neće dovesti u pitanje obnavljanje kvalitete vode nakon što navedene okolnosti prestanu;

(d) posljedice iznimnih okolnosti ili okolnosti koje se nije moglo razumno predvidjeti preispituju se svake godine te se, podložno razlozima iz stavka 4. točke (a), sve praktične mjere poduzete s ciljem vraćanja vodnog tijela u stanje prije posljedica tih okolnosti, čim to bude razumno moguće; i

(e) sažetak posljedica navedenih okolnosti i onih mjera koje su poduzete ili će se poduzeti u skladu s točkama (a) i (d) uključen je u sljedeću nadopunu plana upravljanja riječnim slivom.

7.  Države članice ne krše ovu Direktivu u slučaju:

 da je nepostizanje dobrog stanja podzemnih voda, dobrog ekološkog stanja ili, gdje je to odgovarajuće, dobrog ekološkog potencijala, ili nesprečavanje pogoršanja stanja površinskih ili podzemnih voda posljedica novonastalih promjena fizičkih karakteristika tijela površinske vode ili promjena razine tijela podzemne vode, ili

 da je nesprečavanje pogoršanja od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju tijela površinske vode rezultat novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja

ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a) poduzeti su svi praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vodnog tijela;

(b) razlozi tih modifikacija i promjena izričito su navedeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13. te da se ciljevi preispituju svakih šest godina;

(c) razlozi tih modifikacija i promjena od prevladavajućeg su javnog interesa i/ili su koristi za okoliš i društvo od postizanja ciljeva iz stavka l. manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj, koje proizlaze iz tih modifikacija i promjena; i

(d) korisni ciljevi kojima služe te promjene stanja vode ne mogu se iz tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova postići drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekološku opciju.

8.  Prilikom primjene stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., država članica mora osigurati da tom primjenom trajno ne isključi ili dovede u pitanje postizanje ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima u istom vodnom području, te da primjena bude konzistentna s provedbom ostalim zakonodavstvom Zajednice koje se tiče okoliša.

9.  Treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da primjena novih odredaba, uključujući i primjenu stavaka 3., 4., 5., 6. i 7., jamči barem istu razinu zaštite kao i postojeće zakonodavstvo Zajednice.

Članak 5.

Značajke vodnog područja, pregled utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš i ekonomska analiza korištenja vode

l.  Svaka država članica osigurava da se za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na njezinom državnom području izvede:

 analiza njegovih značajki,

 pregled utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih i podzemnih vodnih tijela, i

 ekonomska analiza korištenja voda

u skladu s tehničkim specifikacijama navedenima u Prilogu II. i III. te da bude dovršena najkasnije četiri godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

2.  Analize i pregledi iz stavka l. preispitat će se i, ako je potrebno, nadopuniti najkasnije 13 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih 6 godina.

Članak 6.

Registar zaštićenih područja

1.  Države članice dužne su osiguravati uspostavu jednog ili više registara svih područja koja se nalaze unutar svakog vodnog područja za koje je određeno da zahtijevaju posebnu zaštitu u okviru određenog zakonodavstva Zajednice, za zaštitu njihovih površinskih i podzemnih voda ili za zaštitu staništa i vrsta izravno ovisnih o vodi. One osiguravaju da se ti registri uspostave najkasnije 4 godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

2.  Registar ili registri sadrže sva vodna tijela određena u članku 7. stavku 1. i sva zaštićena područja obuhvaćena Prilogom IV.

3.  Za svako vodno područje, registar ili registri zaštićenih područja moraju se redovito preispitivati i ažurirati.

Članak 7.

Vode koje se koriste za zahvaćanje pitke vode

1.  Države članice utvrdit će u svakom vodnom području:

 sva vodna tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili koja opskrbljuju više od pedeset ljudi, i

 sva vodna tijela namijenjena takvom korištenju u budućnosti.

Države članice prate, u skladu s Prilogom V., ona vodna tijela koja sukladno Prilogu V., osiguravaju u prosjeku više od 100 m3 dnevno.

2.  Za svako vodno tijelo utvrđeno sukladno stavku l., osim postizanja ciljeva iz članka 4. u skladu sa zahtjevima ove Direktive, za površinska vodna tijela, uključujući standarde kvalitete uspostavljene na razini Zajednice sukladno članku 16., države članice dužne su osigurati da voda dobivena nakon primjene režima pročišćavanja, i u sukladnosti sa zakonodavstvom Zajednice, zadovoljava zahtjeve Direktive 80/778/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ.

3.  Države članice osiguravaju potrebnu zaštitu utvrđenim vodnim tijelima s ciljem izbjegavanja pogoršanja njihove kvalitete, kako bi se smanjila razina pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode. Za ta vodna tijela, države članice mogu odrediti zaštitne zone.

Članak 8.

Praćenje stanja površinskih voda, podzemnih voda i zaštićenih područja

1.  Države članice dužne su osigurati uspostavu će programâ praćenja stanja voda radi dobivanja jasnog i sveobuhvatnog pregleda stanja voda u svakom vodnom području:

 za površinske vode, ti programi obuhvaćaju:

 

i. volumen i razinu ili protok u mjeri odgovarajućoj za ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal; i

ii. ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal;

 za podzemne vode, ti programi obuhvaćaju praćenje kemijskog i količinskog stanja,

 za zaštićena područja, ti se programi nadopunjuju onim specifikacijama koje su sadržane u zakonodavstvu Zajednice na temelju kojih su ustanovljena pojedina zaštitna područja.

2.  Ovi programi postat će operativni najkasnije šest godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive, ako drugim propisima nije određeno drukčije. Praćenje stanja provodit će se u skladu zahtjevima iz Priloga V.

▼M2

3.  Utvrđuju se tehničke specifikacije i standardizirane metode za provođenje analiza i praćenja stanja voda. Spomenute mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da se ona dopuni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 21. stavka 3.

▼B

Članak 9.

Povrat troškova za vodne usluge

1.  Države članice uzimaju u obzir načelo povrata troškova od vodnih usluga, uključujući i okolišne troškove i troškove resursâ, imajući u vidu ekonomsku analizu provedenu sukladno Prilogu III., i posebno u skladu s načelom da onečišćivač plaća.

Države su članice do 2010. godine dužne osigurati:

 da politika cijena vode predstavlja odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time doprinesu ostvarenju okolišnih ciljeva ove Direktive,

 odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, domaćinstva i poljoprivredu, povratu troškova vodnih usluga, na temelju ekonomske analize provedene sukladno Prilogu III., i uzimajući u obzir načelo da onečišćivač plaća.

Države članice mogu pri tome voditi računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u dotičnoj regiji ili regijama.

2.  Države članice u planu upravljanja riječnim slivom izvješćuju o planiranim koracima za provedbu stavka l. koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva ove Direktive, kao i o sudjelovanju raznih korisnika vode u povratu troškova vodnih usluga.

3.  Ništa što je sadržano u ovom članku ne sprečava financiranje određenih preventivnih ili korektivnih mjera radi postizanja ciljeva ove Direktive.

4.  Države članice ne čine povredu ove Direktive ako odluče, u skladu s ustaljenom praksom, da ne primjenjuju odredbe stavka l. druge rečenice i za tu svrhu odgovarajuće odredbe stavka 2., za neku djelatnost korištenja vode, u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva ove Direktive. Države članice dužne su navesti razloge neprimjenjivanja stavka l., druge rečenice, u planovima upravljanja riječnim slivovima.

Članak 10.

Kombinirani pristup za točkaste i raspršene izvore

1.  Države članice dužne su osigurati da sva ispuštanja iz stavka 2. u površinske vode budu pod kontrolom sukladno kombiniranom pristupu utvrđenom u ovom članku.

2.  Države članice dužne su osigurati uspostavljanje i/ili provedbu:

(a) kontrola emisija utemeljenih na najboljoj postojećoj tehnologiji; ili

(b) odgovarajućih graničnih vrijednosti emisija; ili

(c) kod raspršenih izvora, kontrola koje uključuju, u dotičnom slučaju, najbolju ekološku praksu

navedenu u:

 Direktivi Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o cjelovitom sprečavanju i kontroli onečišćenja ( 19 ),

 Direktivi Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ( 20 ),

 Direktivi Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora ( 21 ),

 Direktivama donesenima sukladno članku 16. ove Direktive,

 Direktivama navedenim u Prilogu IX.,

 svom drugom relevantnom zakonodavstvu Zajednice

najkasnije 12 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, osim ako je u dotičnom zakonodavstvu navedeno drukčije.

3.  Ako ciljevi ili standardi kvalitete, uspostavljeni bilo sukladno ovoj Direktivi, Direktivama iz Priloga IX. ili ostalim propisima Zajednice, zahtijevaju strože uvjete od onih koji proizlaze iz primjene stavka 2., sukladno tome treba određuju se strože kontrole ispuštanja.

Članak 11.

Program mjera

1.  Svaka država članica dužna je osigurati uspostavu programa mjera za svako vodno područje ili za dio međunarodnog vodnog područja na svojem državnom području, vodeći računa o rezultatima analiza iz članka 5., radi postizanja ciljeva iz članka 4. Ti programi mjera mogu upućivati na mjere koje proizlaze iz propisa donesenih na nacionalnoj razini i pokrivaju cijelo državno područje države članice. Ako je to primjereno, država članica može usvojiti mjere primjenjive na sva vodna područja i/ili dijelove međunarodnih vodnih područja na njezinom državnom području.

2.  Svaki program mjera sadržavat će „osnovne”mjere navedene u stavku 3. i, prema potrebi, „dopunske” mjere.

3.  „Osnovne” mjere su minimalni zahtjevi kojima treba udovoljiti i koje se sastoje od:

(a) mjera potrebnih za provedbu zakonodavstva Zajednice o zaštiti voda, uključujući mjere zahtijevane u zakonodavstvu navedenom u članka 10. i dijelu A Priloga VI.;

(b) mjera koje se smatraju primjerenima za potrebe članka 9.;

(c) mjera za promicanje učinkovitog i održivog korištenja voda, kako bi se izbjeglo dovođenje u pitanje postizanja ciljeva navedenih u članku 4;

(d) mjera za ispunjavanje zahtjeva iz članka 7., uključujući i mjere za zaštitu kvalitete vode, radi smanjenja razine postupka pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode;

(e) kontrola zahvaćanja slatkih površinskih i podzemnih voda i akumuliranja slatke površinske vode, uključujući i uspostavu registra ili registara zahvaćanja vode i zahtijevanje prethodnog odobrenja za zahvaćanje i akumuliranje. Ova kontrola periodički se preispituje i, ako je potrebno, nadopunjuje. Države članice mogu iz ovih kontrola izuzeti zahvate i akumulacije koje nemaju značajan utjecaj na stanje voda;

(f) kontrola, uključujući i zahtijevanje prethodnog odobrenja, umjetne obnove ili povećanja tijelâ podzemnih voda. Voda koja se koristi u tu svrhu može proizlaziti iz bilo koje površinske ili podzemne vode, pod uvjetom da korištenje tog izvora ne dovodi u pitanje postizanje okolišnih ciljeva postavljenih za taj izvor ili za tijelo podzemne vode koje se obnavlja ili povećava. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(g) kod točkastih ispuštanja koja mogu izazvati zagađenje, zahtjeva za prethodno reguliranje, kao što je zabrana unošenja onečišćujućih tvari u vodu, ili prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, kojima se uvode kontrole emisija za dotične onečišćujuće tvari, uključujući i kontrolu u skladu s člancima 10. i 16. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(h) kod raspršenih izvora koji mogu izazvati onečišćenje, mjera za sprečavanje ili kontrolu unošenja onečišćujućih tvari. Kontrole mogu biti u obliku zahtjeva za prethodno reguliranje, kao što je zabrana unošenja onečišćujućih tvari u vodu, ili prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, ako takav zahtjev nije drukčije predviđen zakonodavstvom Zajednice. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(i) za bilo koje druge značajne negativne utjecaje na stanje voda navedenih u članku 5. i Prilogu II., posebno mjera kojima se osigurava da su hidromorfološki uvjeti vodnih tijela konzistentni s postizanjem zahtijevanog ekološkog stanja ili dobrog ekološkog potencijala za vodna tijela označena kao umjetna ili znatno promijenjena. Kontrole za ovu svrhu mogu biti u obliku zahtjeva za prethodno odobrenje ili registraciju na temelju općih obvezujućih pravila, ako takav zahtjev nije drukčije predviđen zakonodavstvom Zajednice. Te kontrole periodički će se preispitivati i, ako je potrebno, nadopuniti;

(j) zabrane direktnog ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode podložno sljedećim odredbama:

Države članice mogu odobriti ponovno ubrizgavanje u isti vodonosnik vode korištene za geotermalne svrhe.

Također mogu odobriti, određujući pritom uvjete:

 ubrizgavanje vode koja sadrži tvari koje su rezultat postupaka traženja i vađenja ugljikovodika ili rudarskih aktivnosti te ubrizgavanje vode iz tehničkih razloga u geološke formacije iz kojih su izvađeni ugljikovodici ili druge tvari, ili u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe. Takvim ubrizgavanjem ne smiju se unositi druge tvari, osim onih koje su rezultat navedenih postupaka,

 ponovno ubrizgavanje podzemne vode iscrpljene iz rudnika i kamenoloma ili u vezi s izgradnjom i održavanjem građevinskih objekata,

 ubrizgavanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u geološke formacije koje su iz prirodnih razloga trajno nepodobne za ostale svrhe,

▼M4

 utiskivanje tokova ugljikova dioksida u svrhu skladištenja u geološke formacije koje su prirodno trajno neodgovarajuće za druge svrhe, pod uvjetom da se to utiskivanje provodi u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida ( 22 ) ili su isključena iz područja primjene te Direktive u skladu s njezinim člankom 2. stavkom 2,

▼B

 upuštanje prirodnog ili ukapljenog naftnog plina (UNP), radi skladištenja, u druge geološke formacije, ako postoji prevladavajuća potreba za sigurnošću opskrbe plinom, i ako je ubrizgavanje takvo da sprečava bilo kakvu sadašnju ili buduću opasnost pogoršanja kvalitete podzemnih voda,

 građevinske radove niskogradnje i visokogradnje, odnosno slične radove na ili u tlu, koji dolaze u dodir s podzemnom vodom. Za takve svrhe države članice mogu odrediti da se takvi radovi smatraju odobrenima pod uvjetom da se izvode u sukladnosti s općim obvezujućim pravilima koja je država članica donijela za takve djelatnosti,

 ispuštanja malih količina tvari za znanstvene svrhe, radi utvrđivanja značajki, zaštite ili popravljanja vodnih tijela, uz ograničenje količina na onoliko koliko je nužno potrebno za navedenu svrhu

pod uvjetom da takva ispuštanja ne dovode u pitanje postizanje okolišnih ciljeva utvrđenih za dotično tijelo podzemne vode;

(k) u skladu s djelovanjem poduzetim na temelju članka 16., mjere za uklanjanje onečišćenja površinskih voda tvarima navedenima u popisu prioritetnih tvari usvojenom sukladno članku 16. stavku 2., te za postupno smanjenje onečišćenja ostalim tvarima koje bi inače spriječile države članice od postizanja ciljeva za tijela površinskih voda navedenih u članku 4.;

(l) svih mjera potrebnih za sprečavanje značajnih gubitaka onečišćujućih tvari iz tehničkih uređaja i za sprečavanje i/ili smanjenje utjecaja iznenadnih zagađenja, na primjer uslijed poplava, uključujući i putem sustavâ za detekciju i upozoravanje na takve događaje, kao i, u slučaju nezgoda koje se nisu mogle predvidjeti, sve mjere za smanjenje opasnosti za vodne ekosustave.

4.  „Dopunske” mjere su mjere koje su osmišljene i koje se provode kao dodatak osnovnim mjerama, radi postizanja ciljeva postavljenih sukladno članku 4. Dio B Priloga VI. sadrži popis takvih mjera koji ih ne iscrpljuje.

Države članice mogu također usvojiti daljnje dopunske mjere radi dodatne zaštite ili poboljšanja voda obuhvaćenih ovom Direktivom, uključujući provedbu relevantnih međunarodnih sporazuma iz članka l.

5.  Ako podaci o praćenju stanja ili drugi podaci upućuju na to da je postizanje ciljeva iz članka 4. za neko vodno tijelo malo vjerojatno, država članica osigurava:

 da se istraže razlozi mogućeg neuspjeha,

 da se prouče i po potrebi preispitaju relevantne dozvole i ovlaštenja,

 da se preispitaju i po potrebi prilagode programi praćenja stanja, i

 da se donesu dodatne mjere potrebne za postizanje tih ciljeva, uključujući, gdje je to primjenjivo, i uspostavljanje strožih okolišnih standarda, sukladno postupku utvrđenom u Prilogu V.

Ako su ti razlozi rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog više sile, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti, naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša, država članica može odrediti da dodatne mjere nisu izvedive, podložno članku 4. stavku 6.

6.  Provodeći mjere na temelju stavka 3., države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake da ne izazovu povećanje onečišćenja mora. Ne dovodeći u pitanje postojeće zakonodavstvo, primjena mjera poduzetih na temelju stavka 3. ne smije nipošto dovesti, izravno ili neizravno, do povećanja onečišćenja površinskih voda. Taj se zahtjev ne primjenjuje tamo gdje bi doveo do povećanog onečišćenja okoliša u cjelini.

7.  Programi mjera moraju se uspostaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a sve mjere moraju postati operativne najkasnije 12 godina od tog istog dana.

▼M6

Za Mayotte, rokovi iz prvog podstavka jesu 22. prosinca 2015. odnosno 22. prosinca 2018.

▼B

8.  Programe mjera treba preispitati i, ako je to potrebno, nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina. Sve nove ili revidirane mjere iz nadopunjenog programa moraju postati operativne u roku od tri godine od njihovog uspostavljanja.

▼M6

Za Mayotte, rok iz prvog podstavka jest 22. prosinca 2021.

▼B

Članak 12.

Pitanja koja se ne mogu rješavati na razini države članice

1.  Kada država članica utvrdi problem koji utječe na njezino upravljanje vodama, a koji ne može sama riješili, može o tome izvijestili Komisiju i bilo koju drugu zainteresiranu državu članicu, a također može dati i preporuke za rješavanje.

2.  Komisija mora odgovoriti na svako izvješće ili preporuku dobivenu od država članica u roku od šest mjeseci.

Članak 13.

Planovi upravljanja riječnim slivovima

1.  Države članice osiguravaju da se za svako vodno područje na njihovom državnom području izradi plan upravljanja riječnim slivom.

2.  Ako se radi o međunarodnom vodnom području koje se cijelo nalazi unutar Zajednice, države članice koordiniraju svoje aktivnosti s ciljem izrade jedinstvenog plana upravljanja međunarodnim slivom. Ako se takav plan za upravljanje riječnim slivom ne napravi, države članice izrađuju svoje planove koji pokrivaju dijelove međunarodnog vodnog područja na njihovom državnom području, kako bi se ostvarili ciljevi ove Direktive.

3.  Ako se međunarodno vodno područje proteže izvan granica Zajednice, države članice nastoje izraditi jedinstveni plan upravljanja, a ako to nije moguće, plan mora barem pokrivati dio međunarodnog vodnog područja koji se nalazi na državnom području dotične države članice.

4.  Plan upravljanja riječnim slivom mora sadržavali podatke detaljno navedene u Prilogu VII.

5.  Planovi upravljanja riječnim slivom mogu biti dopunjeni izradom detaljnijih programa i planova za pojedine podslivove, sektore, probleme i tipove voda, radi rješavanja posebnih aspekata vodnog upravljanja. Provedba ovih mjera ne oslobađa države članice ni od koje od njihovih obveza koje proizlaze iz ostatka ove Direktive.

6.  Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se objaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive.

▼M6

Za Mayotte, rok iz prvog podstavka jest 22. prosinca 2015.

▼B

7.  Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju se preispitati i nadopuniti najkasnije 15 godina od dana stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga svakih šest godina.

▼M6

Za Mayotte, rok iz prvog podstavka jest 22. prosinca 2021.

▼B

Članak 14.

Informiranje i konzultiranje javnosti

l.  Države članice potiču aktivno uključivanje svih zainteresiranih strana u provedbu ove Direktive, a naročito u izradu, preispitivanje i nadopunjavanje planova upravljanja riječnim slivovima. Države članice moraju osigurati se za svako vodno područje objave i učine dostupnima komentarima javnosti, uključujući i korisnike:

(a) vremenski raspored i program rada za izradu plana, uključujući i popis mjera koje treba poduzeti u pogledu konzultacija, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi;

(b) privremeni pregled značajnih problema gospodarenja vodama koji su uočeni u riječnom slivu, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi;

(c) kopije nacrta plana upravljanja riječnim slivom, najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se plan odnosi.

Na zahtjev, odobrava se pristup popratnoj dokumentaciji i podacima korištenima u izradi nacrta plana upravljanja riječnim slivom.

2.  Države članice moraju predvidjeti najmanje šest mjeseci za pismene primjedbe na navedene dokumente, radi omogućavanja aktivnog sudjelovanja i konzultacija.

3.  Stavci l. i 2. primjenjuju se jednako i na dopunjene planove upravljanja riječnim slivovima.

Članak 15.

Izvješćivanje

1.  Države članice šalju kopije svojih planova upravljanja riječnim slivovima i svih naknadnih dopuna Komisiji i svim drugim zainteresiranim državama članicama u roku od 3 mjeseca od njihovog objavljivanja:

(a) za vodna područja koja se nalaze u potpunosti na državnom području jedne države članice, sve planove upravljanja koji pokrivaju to državno područje i koji su objavljeni u skladu s člankom 13.;

(b) za međunarodna vodna područja, barem dio plana upravljanja slivom koji pokriva državno područje dotične države članice.

2.  Države članice podnosit će zbirna izvješća o:

 analizama koje se zahtijevaju na temelju članka 5., i

 programima praćenja osmišljenima u članku 8.

poduzetima za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom, u roku od 3 mjeseca od njihova dovršenja.

3.  Države članice će u roku od tri godine od objavljivanja svakog plana upravljanja riječnim slivom ili ažuriranja sukladno članku 13. podnijeti privremeno izvješće o postignutom napretku u provedbi planiranog programa mjera.

Članak 16.

Strategija protiv zagađivanja voda

1.  Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere protiv onečišćenja voda određenim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš, uključujući i opasnost za vode koje se koriste za zahvaćanje vode za piće. Kod takvih onečišćujućih tvari, mjere su usmjerene na postupno smanjivanje i, za prioritetne opasne tvari, određene člankom 2., stavkom 30., na prestanak ili postupno isključivanje ispuštanja, emisija i gubitaka. Takve mjere donose se na temelju prijedloga koje daje Komisija u skladu s postupkom određenim u Sporazumu.

2.  Komisija podnosi prijedlog u kojem se određuje popis prioritetnih tvari odabranih među onima koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi. Prioriteti u pogledu mjera koje treba poduzeti na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi, određuju se pomoću:

a) procjene rizika u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 793/93 ( 23 ), Direktivom Vijeća 91/414/EEZ ( 24 ) i Direktivom 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 25 ), ili

b) ciljane procjene temeljene na riziku (po metodologiji Uredbe (EEZ) br. 793/93), usmjerene isključivo na vodnu ekotoksičnost i toksičnost za ljude putem vodnog okoliša.

Ako je tako potrebno za pridržavanje vremenskog rasporeda iz stavka 4., prioritet se određuju na temelju opasnosti za vodni okoliš ili opasnosti koja se putem njega prenosi, utvrđene pojednostavljenim postupkom procjene na temelju rizika, zasnovanom na znanstvenim načelima, vodeći posebno računa o:

 dokazima o opasnosti koju sobom donosi dotična tvar, posebno o ekotoksičnosti za vodu i toksičnosti za ljude pri izlaganju putem vode,

 dokazima prikupljenima praćenjem široko rasprostranjenog onečišćenja okoliša, i

 ostalim dokaznim čimbenicima koji mogu ukazivati na mogućnost široko rasprostranjenog onečišćenja okoliša, kao što su proizvodnja ili mjera korištenja dotične tvari, te način korištenja.

3.  U prijedlogu Komisije, također se određuje prioritetno opasne tvari. Komisija pri tome uzima u obzir izbor tvari izvršen u relevantnom zakonodavstvu Zajednice koje se odnosi na opasne tvari ili u međunarodnim ugovorima.

▼M5

4.  Komisija preispituje usvojeni popis prioritetnih tvari najkasnije četiri godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive, a nakon toga najmanje svakih šest godina te prema potrebi sastavlja nove prijedloge.

▼B

5.  Pripremajući svoj prijedlog, Komisija uzima u obzir preporuke Znanstvenog odbora za toksikologiju, ekotoksikologiju i okoliš, država članica, Europskog parlamenta, Europske agencije za okoliš, istraživačkih programa Zajednice, međunarodnih organizacija u kojima sudjeluje Zajednica, europskih poslovnih organizacija, uključujući i one koje predstavljaju mala i srednja poduzeća, europskih organizacija za okoliš, kao i sve ostale relevantne podatke do kojih dođe.

6.  Za prioritetne tvari, Komisija podnosi prijedloge za kontrole u pogledu:

 postupnog smanjenja ispuštanjâ, emisija ili gubitaka dotičnih tvari, i naročito

 prestanka ili postupnog isključivanja ispuštanjâ, emisija i gubitaka tvari određenih u skladu sa stavkom 3., uključujući i odgovarajućeg vremenski rasporeda. Vremenski se raspored ne smije protezati na više od 20 godina od prihvaćanja tih prijedloga od strane Europskog parlamenta i Vijeća u skladu s odredbama ovog članka.

Komisija pritom utvrđuje odgovarajuću ekonomičnu i razmjernu razinu i kombinaciju kontrole proizvoda i procesa za točkaste i difuzne izvore te uzima u obzir granične vrijednosti emisija za kontrolu procesa, ujednačene u cijeloj Zajednici. Ako je to primjereno, djelovanje u pogledu kontrole procesa na razini Zajednice može se provesti po sektorima. Ako kontrole proizvoda uključuju i preispitivanje odgovarajućih suglasnosti izdanih na temelju Direktive 91/414/EEZ i Direktive 98/8/EZ, to se preispitivanje mora provesti u skladu s odredbama tih Direktiva. Svaki prijedlog za kontrolu mora odrediti i načine njihova preispitivanja, nadopune kao i način ocjene njihove učinkovitosti.

7.  Komisija podnosi prijedloge standardâ kvalitete primjenjivih na koncentracije prioritetnih tvari u površinskim vodama, sedimentima i bioti.

8.  Komisija će podnijeti prijedloge, u skladu sa stavcima 6. i 7. i barem za kontrole emisija za točkaste izvore i standarde kvalitete okoliša, u roku od dvije godine od uvrštenja dotične tvari u popis prioritetnih tvari. Glede tvari uključenih u prvi popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, države članice uspostavit će standarde kvalitete okoliša za te tvari, za sve površinske vode izložene ispuštanju tih tvari i kontrolu glavnih izvora takvih ispuštanja, utemeljenu, među ostalim, i na razmatranju svih tehničkih opcija smanjenja. Za tvari naknadno uključene u popis prioritetnih tvari, u nedostatku sporazuma na razini Zajednice, države članice poduzet će takvo djelovanje pet godina nakon uključivanja u popis.

9.  Komisija može pripremati strategije protiv onečišćenja vode bilo kojim drugim onečišćujućim tvarima ili grupama onečišćujućih tvari, uključujući i sva onečišćenja koja nastaju kao posljedica nezgoda.

10.  Pripremajući prijedloge iz stavaka 6. i 7. Komisija također preispituje sve Direktive navedene u Prilogu IX. Komisija, do roka iz stavka 8., predlaže reviziju kontrola u Prilogu IX. za sve tvari uključene u popis prioritetnih tvari, te predlaže odgovarajuće mjere uključujući i mogući opoziv kontrola iz Priloga IX. za sve ostale tvari.

Sve kontrole iz Priloga IX. za koje se predlaže revizija bit će opozvane danom stupanja na snagu tih revizija.

11.  Popis prioritetnih tvari spomenut u stavcima 2. i 3., predložen od strane Komisije, nakon prihvaćanja od strane Europskog parlamenta i Vijeća postaje Prilog X. ovoj Direktivi. Preispitivanje popisa, spomenuto u stavku 4., podliježe istom postupku.

Članak 17.

Strategija sprečavanja i kontrole onečišćenja podzemnih voda

1.  Europski parlament i Vijeće donose posebne mjere za sprečavanje i kontrolu onečišćenja podzemnih voda. Te su mjere usmjerene na postizanje cilja dobrog kemijskog stanja podzemnih voda u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b), i donose se, na temelju prijedloga podnesenog u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, od strane Komisije, sukladno postupku navedenom u Ugovoru.

2.  Predlažući mjere, Komisija uzima u obzir analize provedene u skladu s člankom 5. i Prilogom II. Takve mjere predlažu se ranije, ako postoje raspoloživi podaci, i uključuju:

a) kriterije za procjenu dobrog kemijskog stanja podzemnih voda, u skladu s Prilogom II. 2.2. i Prilogom V. 2.3.2. i 2.4.5.;

b) kriterije za utvrđivanje značajnog i trajnog uzlaznog trenda i za definiranje polaznih točaka za promjenu trenda koji će se koristiti u skladu s Prilogom V. 2.4.4.

3.  Mjere koje proizlaze iz primjene stavka l. uključene su u program mjera iz članka 11.

4.  U nedostatku kriterija prihvaćenih na temelju stavka 2. na razini Zajednice, države članice uspostavljaju odgovarajuće kriterije najkasnije pet godina od dana stupanja na snagu ove Direktive.

5.  U nedostatku kriterija donesenih prema stavku 4. na nacionalnoj razini, za polaznu točku promjene trenda uzet će se maksimalno 75 % razine standarda kvalitete postavljenih u postojećem zakonodavstvu Zajednice primjenjivom na podzemne vode.

Članak 18.

Izvješće Komisije

l.  Komisija objavljuje izvješće o provedbi ove Direktive najkasnije 12 godina od dana njezina stupanja na snagu, a nakon toga svakih šest godina, i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću.

2.  Izvješće sadrži sljedeće:

(a) pregled napretka u provedbi Direktive;

(b) pregled stanja površinskih i podzemnih voda u Zajednici, poduzet u koordinaciji s Europskom agencijom za okoliš;

(c) pregled planova upravljanja riječnim slivovima podnesenih u skladu s člankom 15., uključujući i prijedloge za poboljšanje budućih planova;

(d) sažetak odgovora na svako izvješće ili preporuku upućenu Komisiji od strane država članica na temelju članka 12.;

(e) sažetak svih prijedloga, kontrolnih mjera i strategija pripremljenih na temelju članka 16.;

(f) sažetak odgovora na primjedbe Europskog parlamenta i Vijeća na ranija izvješća o provedbi.

3.  Komisija također objavljuje i izvješće o napretku provedbe temeljeno na zbirnim izvješćima koja države članice podnose na temelju članka 15. stavku 2. i podnosi ga Europskom parlamentu i državama članicama, najkasnije dvije godine nakon dana navedenih u člancima 5. i 8.

4.  Komisija, u roku od tri godine od objavljivanja izvješća iz stavka l., objavljuje privremeno izvješće s opisom napretka provedbe na temelju privremenih izvješća država članica spomenutih u članku 15. stavku 3. To izvješće podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Komisija će, u skladu s ciklusom izvješćivanja, sazvati konferenciju stranaka zainteresiranih za vodnu politiku Zajednice iz svake države članice, radi rasprave o Komisijinim izvješćima o provedbi i radi razmjene iskustava.

Među sudionicima trebali bi biti zastupljeni predstavnici nadležnih tijela, Europskog parlamenta, nevladinih organizacija, socijalnih i ekonomskih partnera, potrošačkih udruga, akademici i drugi stručnjaci.

Članak 19.

Planovi budućih mjera Zajednice

1.  Jednom godišnje Komisija u informativne svrhe prezentira Odboru spomenutom u članku 21. indikativni plan mjera koje utječu na vodno zakonodavstvo, a koje namjerava predložiti u bliskoj budućnosti, uključujući sve one koje proizlaze iz prijedloga, kontrolne mjere i strategije izrađene prema članku 16. Prvu takvu prezentaciju Komisija će organizirati najkasnije dvije godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.

2.  Komisija će preispitati ovu Direktivu najkasnije 19 godina od njezina stupanja na snagu i predložiti potrebne izmjene.

▼M2

Članak 20.

Tehničke prilagodbe Direktive

1.  Prilozi I., III. i odjeljak 1.3.6. Priloga V. mogu se prilagoditi znanstvenom i tehničkom napretku uzimajući u obzir razdoblja za pregled i ažuriranje planova upravljanja vodnim područjima iz članka 13. Spomenute mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 21. stavka 3.

Prema potrebi, Komisija može donijeti smjernice za provedbu Priloga II. i V. u skladu s regulatornim postupkom iz članka 21. stavka 2.

2.  U svrhu prijenosa i obrade podataka, uključujući statističke i kartografske podatke, tehnički obrasci za potrebe stavka 1. mogu se usvojiti u skladu s regulatornim postupkom iz članka 21. stavka 2.

Članak 21.

Postupak Odbora

1.  Komisiji pomaže odbor.

2.  Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Direktive 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se u trajanju od tri mjeseca.

3.  Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

▼B

Članak 22.

Stavljanja izvan snage i prijelazne odredbe

l.  Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage sedam godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive:

 Direktiva 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicama ( 26 ),

 Odluka Vijeća 77/795/EEZ od 12. prosinca 1977., o uvođenju zajedničkog postupka razmjene informacija o kvaliteti površinske slatke vode u Zajednici ( 27 ),

 Direktiva Vijeća 79/869/EEZ od 9. listopada 1979. o mjernim metodama i učestalosti uzorkovanja i analize površinske vode namijenjenih zahvaćanju pitke vode u državama članicama ( 28 ).

2.  Sljedeći dokumenti stavljaju se izvan snage 13 godina nakon dana stupanja na snagu ove Direktive:

 Direktiva Vijeća 78/659/EEZ od 18. srpnja 1978. o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba ( 29 ),

 Direktiva Vijeća 79/923/EEZ od 30. listopada 1979. o propisanoj kvaliteti vode u kojoj žive školjkaši ( 30 ),

 Direktiva Vijeća 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarima,

 Direktiva 76/464/EEZ, s izuzetkom članka 6. koji se stavlja izvan snage s učinkom od stupanja na snagu ove Direktive.

3.  Za Direktivu 76/464/EEZ vrijedi sljedeća prijelazna odredba:

(a) popis prioritetnih tvari donesen na temelju članka 16. ove Direktive zamjenjuje popis tvari koje su označene kao prioritetne u komunikaciji Komisije Vijeću od 22. lipnja 1982.;

(b) za potrebe članka 7. Direktive 76/464/EEZ, države članice mogu primjenjivati načela za utvrđivanje problema onečišćenja i tvari koje ih izazivaju, uspostavljanje standarda kvalitete i donošenje mjera, navedena u ovoj Direktivi.

4.  Okolišni ciljevi iz članka 4. i standardi kvalitete okoliša ustanovljeni u Prilogu IX. na temelju članka 16. stavka 7., kao i oni koje uspostave države članice na temelju Priloga V., za tvari koje nisu na popisu prioritetnih tvari te na temelju članka 16. stavka 8. za prioritetne tvari za koje nisu postavljeni standardi Zajednice, smatrat će se standardima kvalitete okoliša za potrebe članka 2. točke 7. i članka 10. Direktive 96/61/EZ.

5.  Ako neka tvar s popisa prioritetnih tvari prihvaćenog na temelju članka 16. nije uključena u Prilog VIII. ovoj Direktivi ili u Prilog III. Direktivi 96/61/EZ, tamo se uvrštava uvrstiti.

6.  Za tijela površinske vode, okolišni ciljevi uspostavljeni u prvom planu upravljanja riječnim slivom, traženom u ovoj Direktivi, moraju kao minimum dovesti do standarda kvalitete koji su barem jednako strogi kao oni potrebni za provedbu Direktive 76/464/EEZ.

Članak 23.

Sankcije

Države članice određuju sankcije koje se primjenjuju za kršenje nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i moraju odvraćati od kršenja odredbi.

Članak 24.

Provedba

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 22. prosinca 2003. One o tome odmah obavještavaju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 26.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.




PRILOG I.

INFORMACIJE POTREBNE ZA POPIS NADLEŽNIH TIJELA

Kao što je navedeno u članku 3. stavku 8., države članice trebaju dostaviti sljedeće informacije o svim nadležnim tijelima u svakom vodnom području, kao i u dijelovima međunarodnog vodnog područja koji se nalaze na njihovom državnom području.

i.  Naziv i adresa nadležnog tijela — službeni naziv i adresa organizacije imenovane sukladno članku 3. stavku 2.

ii.  Zemljopisni podaci o vodnom području — imena glavnih rijeka u vodnom području, s preciznim opisom granica vodnog područja. Ove informacije trebale bi, koliko god je moguće, biti dostupne za unošenje u Geografski informacijski sustav (GIS) i/ili u Geografsko-informacijski sustav Komisije (GISCO).

iii.  Pravni status nadležnog tijela — opis pravnog statusa nadležnog tijela te, gdje je to relevantno, sažetak ili kopija statuta, sporazuma o osnivanju ili ekvivalentnog pravnog dokumenta.

iv.  Odgovornosti — opis zakonskih i administrativnih odgovornosti svakog nadležnog tijela i njegove uloge u svakom vodnom području.

v.  Članstvo — ako nadležno tijelo djeluje kao koordinacijsko tijelo za druga nadležna tijela, potreban je popis tih tijela zajedno sa sažetkom organizacijskih veza uspostavljenih radi osiguranja koordinacije.

vi.  Međunarodni odnosi — ako vodno područje pokriva državno područje više od jedne države članice ili obuhvaća i državno područje država nečlanica potreban je sažetak institucionalnih veza uspostavljenih u svrhu osiguranja koordinacije.




PRILOG II.

1.   POVRŠINSKE VODE

1.1.    Određivanje značajki tipova površinskih voda

Države članice utvrđuju položaj i granice tijelâ površinskih voda i provode početno određivanje značajki tipova svih takvih tijela prema sljedećoj metodologiji. Države članice mogu zajedno grupirati vodna tijela za potrebe početnog određivanja značajki tipova.

i. Tijela površinskih voda unutar vodnog područja svrstavaju se u jednu od sljedećih kategorija – rijeke, jezera, prijelazne vode ili obalne vode – ili kao umjetna ili znatno promijenjena tijela površinskih voda;

ii. U svakoj kategoriji, površinske vode u vodnom području dijele se po tipovima. Tipovi se određuju bilo prema „sustavu A” ili „sustavu B” navedenom u dijelu 1.2.;

iii. Ako se primjenjuje sustav A, sve će površinske vode u vodnom području najprije biti razvrstane po ekoregijama u skladu sa zemljopisnim područjima navedenima u dijelu 1. 2. i prikazanima na karti u Prilogu XI. Vode u svakoj ekoregiji zatim se razvrstavaju po tipovima površinskih voda prema obilježjima navedenima u tablicama za sustav A;

iv. Ako se primjenjuje sustav B, države članice moraju postići barem isti stupanj razlikovanja koji bi bio postignut primjenom sustava A. Sukladno tome, površinske vode u vodnom području razvrstavaju se na tipove prema vrijednostima obveznih obilježja i izbornih obilježja ili kombinacija obilježja potrebnih da bi se mogli pouzdano ustanoviti specifični biološki referentni uvjeti;

v. Kod umjetnih ili znatno promijenjenih tijela površinskih voda razvrstavanje će se vršiti prema obilježjima kategorija površinskih voda koje najbliže odgovaraju opisu dotičnih umjetnih ili znatno promijenjenih vodnih tijela;

vi. Države članice dostavit će Komisiji kartu ili karte (u GIS formatu) s geografskim položajem tipova sukladnih sa stupnjem razlikovanja traženim u sustavu A.

1.2.    Ekoregije i tipovi površinskih voda

1.2.1.    Rijeke



Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije prikazane na Karti A u Prilogu XI.

Tip

Tipologija po nadmorskoj visini

visinska > 800 m

srednje visoka 200 do 800 m

nizinska < 200 m

Tipologija prema veličini područja slijevanja

mali 10 do 100 km2

srednji > 100 do 1 000 km2

veliki > 1 000 do 10 000 km2

vrlo veliki > 10 000 km2

Geologija

vapnenac

silicijske stijene

organsko tlo



Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

nadmorska visina

geografska širina

geografska dužina

geologija

veličina

Izborni čimbenici

udaljenost od izvora rijeke

energija tečenja (funkcija tečenja i pada)

srednja širina

srednja dubina vode

srednji pad

oblik glavnog korita

kategorija protoka

oblik doline

pronos krutih tvari (nanosa)

kapacitet neutralizacije kiselina

srednji sastav sedimenta

kloridi

raspon temperatura zraka

srednja temperatura zraka

oborine

1.2.2.    Jezera



Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije prema Karti A u Prilogu XI.

Tip

Tipologija po nadmorskoj visini

visoka: > 800 m

srednje visoka: 200 do 800 m

nizinska: < 200 m

Tipologija po dubini, prema srednjoj dubini

< od 3 m

3 do 15 m

> od 15 m

Tipologija po veličini površine

0,5 do 1 km2

1 do 10 km2

10 do 100 km2

> 100 km2

Geologija

vapnenac

silicijske stijene

organsko tlo



Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

nadmorska visina

geografska širina

geografska dužina

dubina

geologija

veličina

Izborni čimbenici

srednja dubina vode

oblik jezera

vrijeme zadržavanja

srednja temperatura zraka

raspon temperatura zraka

značajke miješanja (monomiktično, dimiktično, polimiktično)

kapacitet neutralizacije kiseline

stanje nutrijenata

srednji sastav sedimenta

oscilacije vodostaja

1.2.3.    Prijelazne vode



Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije sukladno utvrđenju u Karti B u Prilogu XI.:

Baltičko more

Barentsovo more

Norveško more

Sjeverno more

Sjeverni Atlantski ocean

Sredozemno more

Tip

Na temelju srednjega godišnjeg saliniteta

< 0,5 ‰: slatkovodne

0,5 do < 5 ‰: oligohaline

5 do < 18 ‰: mezohaline

18 do < 30 ‰: polihaline

30 do < 40 ‰: euhaline

Na temelju raspona plime i oseke

ispod 2 m: mikrotidalne

2 do 4 m: mezotidalne

> 4 m: makrotidalne



Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

geografska širina

geografska dužina

raspon plime i oseke

salinitet

Izborni čimbenici

dubina

brzina struje

izloženost valovima

vrijeme zadržavanja

srednja temperatura vode

karakteristike miješanja

mutnoća

srednji sastav sedimenta

oblik

raspon temperatura vode

1.2.4.    Obalne vode



Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije sukladno utvrđenju u Karti B u Prilogu XI.:

Baltičko more

Barentsovo more

Norveško more

Sjeverno more

Sjeverni Atlantski ocean

Sredozemno more

Tip

Prema srednjem godišnjem salinitetu

< 0,5 ‰: slatkovodne

0,5 do < 5 ‰: oligohaline

5 do < 18 ‰: mezohaline

18 do < 30 ‰: polihaline

30 do < 40 ‰: euhaline

Prema srednjoj dubini

plitke vode: < 30 m

srednje duboke: 30 do 200 m

duboke: > 200 m



Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

geografska širina

geografska dužina

raspon plime i oseke

salinitet

Izborni čimbenici

brzina struje

izloženost valovima

srednja temperatura vode

karakteristike miješanja

mutnoća

vrijeme zadržavanja (za zatvorene zaljeve)

srednji sastav sedimenta

raspon temperature vode

1.3.    Određivanje tipičnih referentnih uvjeta za tipove površinskih voda

i. Za svaki tip površinskih voda okarakteriziran u skladu s dijelom 1.1. treba odrediti specifične hidromorfološke i fizičko-kemijske uvjete koji predstavljaju vrijednosti hidromorfoloških i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete navedenih u dijelu 1.1. Priloga V. za dotičnu površinsku vodu visokog ekološkog statusa, kao što je određeno u odgovarajućoj tablici u dijelu 1.2. Priloga V. Treba odrediti i biološke referentne uvjete koji predstavljaju vrijednosti elemenata biološke kvalitete, navedene u dijelu 1.1. Priloga V. za taj tip površinskih voda visokog ekološkog statusa, kako je određeno u odgovarajućoj tablici u dijelu 1.2. Priloga V.

ii. U primjeni ovog postupka na znatno promijenjene ili umjetne površinske vode reference na visok ekološki status određuju se kao reference na maksimalni ekološki potencijal prikazan u tablici 1.2.5. Priloga V. Vrijednosti maksimalnog ekološkog potencijala za određeno vodno tijelo revidiraju se svakih šest godina.

iii. Tipični uvjeti za svrhe točaka i. i ii. i tipični biološki referentni uvjeti mogu biti prostorno utemeljeni ili utemeljeni na modeliranju, ili pak izvedeni kombiniranjem obiju metoda. Gdje nije moguće koristiti ove metode, države članice mogu se za određivanje ovih uvjeta poslužiti stručnom prosudbom. Pri određivanju visokog ekološkog statusa s obzirom na koncentracije specifičnih sintetskih onečišćujućih tvari, granice detekcije su one koje se mogu postići sukladno raspoloživim tehnikama u vrijeme kada se uvjeti određuju.

iv. Za prostorno utemeljene biološke referentne uvjete države članice razrađuju referentnu mrežu za svaki tip površinskih voda. Mreža mora sadržavati dovoljan broj lokaliteta visokog statusa kako bi osigurala dostatan stupanj povjerenja u referentne uvjete, uz raznolikost vrijednosti elemenata kvalitete koji odgovaraju visokom ekološkom statusu za taj tip površinske vode i tehnike modeliranja koje se primjenjuju prema točki v.

v. Tipični biološki referentni uvjeti utemeljeni na modeliranju mogu se izvesti bilo primjenom prognostičkih metoda, bilo metodama naknadne analize. Te metode trebaju iskoristiti sve raspoložive povijesne, paleološke i ostale podatke i omogućiti dovoljan stupanj povjerenja u vrijednosti referentnih uvjeta, kako bi se osiguralo da izvedeni uvjeti budu konzistentni i da vrijede za svaki tip površinskih voda.

vi. Ako nije moguće odrediti tipične referentne uvjete za neki element kvalitete za tip tijela površinskih voda zbog visoke prirodne varijabilnosti tog elementa, ne samo zbog sezonskih varijacija, tada se taj element može isključiti iz procjene ekološkog stanja tog tipa površinskih voda. U takvim okolnostima države članice moraju navesti razlog tog isključivanja u planu upravljanja riječnim slivom.

1.4.    Određivanje pritisaka

Države članice prikupljaju i zadržavaju informacije o vrstama i veličini znatnih antropogenih pritisaka kojima su izložene površinske vode u svakom vodnom području, a posebno:

procjene i određivanje značajnih točkastih izvora zagađenja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i djelatnosti, utemeljene, među ostalim, i na informacijama prikupljenim u skladu s:

i. člancima 15. i 17. Direktive 91/271/EEZ;

ii. člancima 9. i 15. Direktive 96/61/EZ ( 31 );

a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom:

iii. člankom 11. Direktive 76/464/EEZ; i

iv. Direktivama 75/440/EEZ, 76/160/EEZ ( 32 ), 78/659/EEZ i 79/923/EEZ ( 33 ).

Procjena i određivanje značajnih difuznih izvora zagađivanja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i aktivnosti, utemeljenih među ostalim na informacijama prikupljenima u skladu s:

i. člancima 3., 5. i 6. Direktive 91/676/EEZ ( 34 );

ii. člancima 7. i 17. Direktive 91/414/EEZ;

iii. Direktivi 98/8/EZ;

a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom

iv. Direktivama 75/440/EEZ, 76/160/EEZ, 76/464/EEZ, 78/659/EEZ i 79/923/EEZ.

Ocjenu i određivanje značajnog zahvaćanja vode za urbane, industrijske, poljoprivredne i ostale svrhe, uključujući i sezonske varijacije i ukupnu godišnju potražnju, kao i gubitke u distribucijskom sustavu.

Ocjenu i određivanje utjecaja značajnijih regulacija vodotoka, uključujući transfer i skretanje vode, na opće karakteristike toka i vodnu bilancu.

Određivanje značajnijih morfoloških promjena vodnih tijela.

Ocjenu i određivanje drugih značajnih antropogenih utjecaja na stanje površinskih voda.

Ocjenu načina korištenja zemljišta, uključujući određivanje glavnih urbanih, industrijskih i poljoprivrednih područja i, eventualno, ribogojilišta i šuma.

1.5.    Ocjena utjecaja

Države članice poduzimaju ocjenjivanje podložnosti stanja površinskih voda gore navedenim pritiscima.

Države članice koriste gore navedene informacije i sve ostale relevantne informacije, uključujući i postojeće podatke o praćenju stanja u okolišu, u donošenju ocjene o tome u kolikoj mjeri površinske vode u vodnom području neće uspjeti zadovoljiti ciljeve kvalitete okoliša određene u članku 4. Pri tom ocjenjivanju države članice mogu se poslužiti tehnikom modeliranja.

Za vode za koje je utvrđen rizik da neće uspjeti postići ciljeve kvalitete okoliša po potrebi će se provesti daljnje određivanje značajki tipova radi optimalizacije programa praćenja stanja iz članka 8. i programa mjera iz članka 11.

2.   PODZEMNE VODE

2.1.    Početno određivanje značajki tipova

Države članice provest će početno određivanje značajki tipova svih podzemnih voda radi ocjene njihova korištenja i rizika da ne uspiju postići ciljeve iz članka 4. Za potrebe početnog određivanja značajki tipova, države članice mogu izvršiti grupiranje podzemnih voda. U ovoj analizi mogu se koristiti postojeći hidrološki, geološki i pedološki podaci, podaci o korištenju zemljišta, zahvaćanju voda i drugi, a analiza mora odrediti:

 položaj i granicu podzemnih voda,

 pritiske kojima podzemne vode mogu biti izložene, uključujući:

 

 raspršene izvore onečišćenja,

 točkaste izvore onečišćenja,

 zahvaćanje vode,

 umjetnu obnovu,

 opći karakter gornjih slojeva u slivu, iz kojih se podzemne vode prihranjuju,

 podzemne vode uz koje postoje izravno ovisni kopneni ekosustavi u površinskim vodama ili na kopnu.

2.2.    Daljnje određivanje značajki tipova

Nakon ovog početnog određivanja značajki tipova, države članice provode daljnje određivanje značajki tipova onih tijela podzemnih voda ili grupa tijela podzemnih voda, za koje je utvrđeno da su izložene riziku, radi preciznije ocjene tog rizika i određivanja mjera na temelju članka 11. Sukladno tome, ta će određivanje značajki tipova uključivati relevantne informacije o utjecaju ljudske aktivnosti, te informacije o:

 geološkom određivanju značajki tipova podzemnih voda, uključujući i opseg i tip geoloških jedinica,

 hidrogeološkom određivanju značajki tipova podzemnih voda, uključujući hidrauličku provodljivost, poroznost i granice,

 određivanje značajki tipova površinskih naslaga i tala iz kojih se tijelo podzemne vode obnavlja, uključujući debljinu, poroznost, hidrauličku provodljivost i apsorpcijska svojstva naslaga i tala,

 stratifikacijskom određivanju značajki tipova podzemnih voda u tijelu podzemne vode,

 popisu pridruženih površinskih sustava, uključujući kopnene ekosustave i tijela površinskih voda s kojima je tijelo podzemne vode dinamički povezano,

 procjenama smjerova i brzine razmjene vode između tijela podzemnih voda i s njime povezanih površinskih sustava,

 dovoljno podataka za izračun dugoročnog godišnjeg prosjeka stupnja ukupne obnove,

 određivanje značajki tipova kemijskog sastava podzemnih voda, uključujući specifikaciju doprinosa od ljudskih aktivnosti. Države članice mogu pri određivanju prirodne pozadine podzemnih voda koristiti tipologije za razvrstavanje podzemnih voda.

2.3.    Pregled utjecaja ljudskih aktivnosti na podzemne vode

Za ona tijela podzemnih voda koje prelaze granicu između dvije ili više država članica ili koje su nakon početnog određivanja značajki tipova provedenog sukladno stavku 2.1. označene kao izložene riziku nepostizanja ciljeva postavljenih na temelju članka 4., treba prikupiti sljedeće informacije:

(a) položaj točaka u tijelu podzemne vode na kojima se vrši zahvaćanje vode, s izuzetkom:

 točaka na kojima se zahvaća manje od, u prosjeku, 10 m3 vode dnevno,

 točaka na kojima se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji, a koje daju manje od 10 m3 dnevno ili opskrbljuju manje od 50 osoba;

(b) godišnji prosjek crpljenja iz takvih točaka;

(c) kemijski sastav vode zahvaćene iz tijela podzemne vode;

(d) položaj točaka u tijelu podzemne vode u koje se voda izravno ispušta;

(e) količine ispuštanja na takvim točkama;

(f) kemijski sastav ispuštanja u tijelo podzemne vode; i

(g) korištenje zemljišta u području ili područjima slijevanja iz kojih se tijelo podzemne vode obnavlja, uključujući unošenje onečišćujućih tvari i antropogene promjene karakteristika obnavljanja, kao što je skretanje oborina i otjecanje uslijed nepropusnosti tla, umjetna obnova, izgradnja brana ili odvodnja.

2.4.    Pregled utjecaja promjena razine podzemnih voda

Države članice također određuju ona tijela podzemnih voda za koja treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4., uključujući i kao rezultat razmatranja utjecaja stanja tijela na:

i. površinske vode i obližnje kopnene ekosustave;

ii. regulaciju vodotoka, obranu od poplave i odvodnjavanje;

iii. ljudski razvoj.

2.5.    Pregled utjecaja onečišćenja na kvalitetu podzemnih voda

Države članice određuju podzemne vode za koje treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4. stavka 5. ako je, uslijed utjecaja ljudske aktivnosti, sukladno članku 5. stavku 1., tijelo podzemne vode toliko onečišćeno da je postizanje dobrog kemijskog stanja podzemnih voda neostvarivo ili nerazmjerno skupo.




PRILOG III.

GOSPODARSKA ANALIZA

Gospodarska analiza mora sadržavati dovoljno informacija, i dovoljno detaljnih, (vodeći računa o troškovima prikupljanja podataka) za:

a) izradu odgovarajućih proračuna potrebnih radi uzimanja u obzir, na temelju članka 9., načela povrata troškova vodnih usluga, vodeći računa o dugoročnim prognozama ponude i potražnje vode u vodnom području i, gdje je to potrebno:

 procjene količine, cijena i troškova povezanih s vodnim uslugama, i

 procjene odgovarajućih investicija, uključujući i prognoze takvih investicija;

b) prosudbu o ekonomski najisplativijim kombinacijama mjera u pogledu korištenja voda, koje će se uključiti u programe mjera iz članka 11. na temelju procjena potencijalnih troškova tih mjera.




PRILOG IV.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

1.

Registar zaštićenih područja iz članka 6. uključuje sljedeće tipove zaštićenih područja:

i. područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju na sukladno članku 7.;

ii. područja određena za zaštitu gospodarski važnih vodenih vrsta;

iii. vodna tijela određena za rekreaciju, uključujući i područja određena kao vode za kupanje, sukladno Direktivi 76/160/EEZ;

iv. područja osjetljiva na nutrijente, uključujući i područja određena kao ranjive zone sukladno Direktivi 91/676/EEZ i područja određena kao osjetljiva područja sukladno Direktivi 91/271/EEZ, i

v. područja određena za zaštitu staništâ ili vrsta ako je održavanje ili poboljšanje stanja voda važan čimbenik u zaštiti, uključujući i relevantne položaje Natura 2000 označene u Direktivi 92/43/EEZ ( 35 ) i Direktivi 79/409/EEZ ( 36 ).

2.

Sažetak registra, koji je obvezni dio plana upravljanja riječnim slivom, mora sadržavati karte s označenim položajem svakog zaštićenog područja i podatke o zakonodavstvu Zajednice, nacionalnom ili lokalnom zakonodavstvu na temelju kojih su određena.




PRILOG V.

1.

STANJE POVRŠINSKIH VODA

1.1

Elementi kvalitete za klasifikaciju ekološkog sustava

1.1.1.

Rijeke

1.1.2.

Jezera

1.1.3.

Prijelazne vode

1.1.4.

Obalne vode

1.1.5.

Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela

1.2.

Normativne definicije za klasifikaciju ekološkog stanja

1.2.1.

Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja rijeka

1.2.2.

Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja jezera

1.2.3.

Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja prijelaznih voda

1.2.4.

Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja obalnih voda

1.2.5.

Definicije maksimalnog, dobrog i umjerenog ekološkog potencijala za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela

1.2.6.

Postupak određivanja kemijskih standarda kvalitete u državama članicama

1.3.

Praćenje ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda

1.3.1.

Plan nadzornog praćenja

1.3.2.

Plan operativnog praćenja

1.3.3.

Plan istraživačkog praćenja

1.3.4.

Učestalost praćenja

1.3.5.

Potrebe za dodatnim praćenjem za zaštićena područja

1.3.6.

Standardi za praćenje elemenata kvalitete

1.4.

Klasifikacija i prezentiranje ekološkog stanja

1.4.1.

Usporedivost rezultata biološkog praćenja

1.4.2.

Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacija ekološkog stanja i ekološkog potencijala

1.4.3.

Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacije kemijskog stanja

2.

STANJE PODZEMNIH VODA

2.1.

Kvantitativno stanje podzemnih voda

2.1.1.

Parametri za određivanje kvantitativnog stanja

2.1.2.

Određivanje kvantitativnog stanja

2.2.

Praćenje kvantitativnog stanja podzemnih voda

2.2.1.

Mreža praćenja razine podzemnih voda

2.2.2.

Gustoća mjernih mjesta

2.2.3.

Učestalost praćenja

2.2.4.

Tumačenje i prezentiranje kvantitativnog stanja podzemnih voda

2.3.

Kemijsko stanje podzemnih voda

2.3.1.

Pokazatelji za određivanje kemijskog stanja podzemnih voda

2.3.2.

Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda

2.4.

Praćenje kemijskog stanja podzemnih voda

2.4.1.

Mreža praćenja podzemnih voda

2.4.2.

Nadzorno praćenje

2.4.3.

Operativno praćenje

2.4.4.

Utvrđivanje trendova onečišćujućih tvari

2.4.5.

Tumačenje i prezentiranje kemijskog stanja podzemnih voda

2.5.

Prezentiranje stanja podzemnih voda

1.   STANJE POVRŠINSKIH VODA

1.1.    Elementi kvalitete za klasifikaciju ekološkog stanja

1.1.1.    Rijeke

Biološki elementi

Sastav i bogatstvo vodene flore

Sastav, bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav, bogatstvo i starost riblje faune

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Hidrološki režim

Količina i dinamika vodnog toka

Veza s podzemnim vodama

Kontinuitet rijeke

Morfološki uvjeti

Varijacije širine i dubine rijeke

Struktura i sediment dna rijeke

Struktura obalnog pojasa

Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente

Općenito:

Toplinski uvjeti

Uvjeti režima kisika

Salinitet

Acidifikacija

Hranjive tvari

Specifične onečišćujuće tvari

Onečišćenje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode

Onečišćenje drugim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode

1.1.2.    Jezera

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav, bogatstvo i starosna struktura riblje faune

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Hidrološki režim

Količina i dinamika vodnog toka

Vrijeme zadržavanja

Veza s podzemnim vodama

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine jezera

Količina, struktura i sediment dna jezera

Struktura obale jezera

Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente

Općenito

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Acidifikacija

Hranjive tvari

Specifične onečišćujuće tvari

Onečišćenje prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vodu

Onečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vodu

1.1.3.    Prijelazne vode

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav i bogatstvo riblje faune

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine

Količina, struktura i sediment dna

Struktura plimne zone

Plimni režim

Slatkovodni tok

Izloženost valovima

Kemijski i fizičko-kemijski uvjeti koji prate biološke uvjete

Opći uvjeti

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Hranjive tvari

Specifične onečišćujuće tvari

Onečišćenje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode

Onečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode

1.1.4.    Obalne vode

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine

Struktura i sediment priobalnog dna

Struktura plimne zone

Plimni režim

Smjer prevladavajućih struja

Izloženost valovima

Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente

Opći elementi

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Hranjive tvari

Specifične onečišćujuće tvari

Onečišćenje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode

Onečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode

1.1.5.    Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela

Na umjetna i znatno promijenjena vodna tijela primjenjivat će se elementi za određivanje stanja onih prirodnih vodnih tijela koja su im najsličnija.

1.2    Normativne definicije za klasifikaciju ekološkog stanja

Tablica 1.2    Opće definicije za rijeke, jezera, prijelazne i obalne vode



Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Ekoregije

Vrlo male ili nikakve antropogene promjene vrijednosti fizičko-kemijskih i hidromorfoloških elemenata kvalitete za tijelo površinske vode u odnosu na vrijednosti uobičajene za taj tip voda u nenarušenom stanju.

Vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za tijelo površinske vode odražavaju uobičajene vrijednosti za taj tip voda u nenarušenom stanju, i pokazuju vrlo mala ili nikakva odstupanja.

Ovo se smatra tipičnim uvjetima

Vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za dotični tip površinskih voda pokazuju nisku razinu promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću, no samo malo odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip površinskih voda u nenarušenom stanju.

Vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za taj tip površinskih voda umjereno odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti pokazuju umjerena odstupanja uslijed ljudske aktivnosti, a poremećaji su znatno veći nego u uvjetima dobrog stanja.

Vode čije je stanje ocijenjeno niže od umjereno dobrog, klasificiraju se kao siromašne ili loše.

Vode koje pokazuju znakove većih promjena vrijednosti bioloških elemenata za taj tip površinskih voda, i u kojima relevantne biološke zajednice znatno odstupaju od uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju, klasificiraju se kao siromašne.

Vode koje pokazuju znakove jakih promjena vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za taj tip površinskih voda, i u kojima su veliki dijelovi relevantnih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda odsutne, klasificiraju se kao slabe.

1.2.1.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja rijeka



Biološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Fitoplankton

Taksonomski sastav fitoplanktona odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prosječno bogatstvo fitoplanktona potpuno je sukladno specifičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne mijenja uvjete prozirnosti specifične za taj tip voda.

Cvjetanje planktona po učestalosti i intenzitetu sukladno je fizičko-kemijskim uvjetima specifičnima za taj tip voda.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu planktonskih taksonomskih elemenata u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast alga koji bi doveo do neželjenih promjena ravnoteže organizama u vodi, niti do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona.

Sastav planktona umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica.

Bogatstvo je umjereno narušeno i može izazvati neželjene poremećaje vrijednosti drugih bioloških i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete.

Moguće je umjereno povećanje učestalosti cvjetanja planktona. Moguća je pojava ustrajnog cvjetanja u ljetnim mjesecima.

Makrofiti i fitobentos

Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju:

Nema primjetljivih promjena prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu makrofita i fitobentosa u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljnog svijeta koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizama u vodi, ili do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Fitobentička zajednica nije izložena negativnom utjecaju nakupina ili naslaga bakterija nastalih uslijed antropogenog utjecaja.

Sastav makrofita i fitobentosa umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače narušen nego u dobrom stanju.

Očite su umjerene promjene prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Fitobentička zajednica može biti ometana, a u nekim područjima i istisnuta nakupinama ili naslagama bakterija nastalim uslijed antropogenog utjecaja.

Fauna bentičkih beskralje-žnjaka

Taksonomski sastav i bogatstvo odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Omjer taksonomskih elemenata osjetljivih i neosjetljivih na poremećaje ne pokazuje nikakve promjene u odnosu na neporemećene razine.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka ne pokazuje znakove promjene u odnosu na neporemećene razine.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu beskralježnjaka u odnosu na tipične zajednice.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonom-skih elemenata pokazuje lagano odstupanje od tipičnih razina.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka pokazuje lagane znakove promjena u odnosu na specifične razine.

Sastav i bogatstvo beskralježnjaka umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica.

Glavne taksonomske grupe tipične zajednice su odsutne.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonomskih elemenata i stupanj raznolikosti znatno su niži od tipičnih, daleko niži nego u dobrom stanju

Riblja fauna

Sastav i bogatstvo vrsta odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prisutne su sve tipične vrste osjetljive na poremećaje.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje malo znakova antropogenih poremećaja i ne upućuje na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom lancu bilo koje riblje vrste.

Postoje male promjene sastava i bogatstva vrsta u odnosu na tipične zajednice, koje se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske i hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje znakove poremećaja koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete i koji, u pojedinim slučajevima upućuju na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom procesu određene vrste, do te mjere da neke starosne kategorije mogu biti odsutne.

Sastav i bogatstvo ribljih vrsta umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica, što se može pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje jače znakove antropogenih poremećaja, do te mjere da je umjereni dio tipičnih vrsta odsutan ili vrlo malobrojan.



Hidromorfološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Hidrološki režim

Količina i dinamika protoka, vrijeme zadržavanja i veza s podzemnim vodama odražavaju potpuno ili skoro potpuno nenarušeno stanje.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Kontinuitet rijeke

Kontinuitet rijeke nije ometan ljudskim aktivnostima i dopušta neometanu migraciju vodnih organizama i prijenos sedimenta.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine jezera, količina i struktura sedimenta te struktura i stanje obalne zone odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.



Fizičko – kemijski elementi kvalitete (1)

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Vrijednosti fizičko – kemijskih elemenata odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su koji je uobičajen za nenarušeno stanje.

Salinitet, pH, režim kisika, kapacitet za neutralizaciju kiselina i temperatura ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temparatura, režim kisika, pH, kapacitet za neutralizaciju kiselina ne izlaze iz raspona koji osigurava funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti određenih za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore određenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete

Specifične sintetske onečišćujuće tvari

Koncentracija blizu nule i barem ispod granica detekcije najnaprednije tehnike analize u općoj uporabi.

Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u odjeljku 1.2.6., ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i Direktivu 98/8/EC (<EQS).

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Specifične nesintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje (temeljna razina = bgl (1))

Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u odjeljku 1.2.6. (2) ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EC i Direktivu 98/8/EC. (<EQS)

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete

(1)   Koriste se sljedeće kratice: bgl – background level (temeljna razina): EQS – environmental quality standard (standard kvalitete okoliša)

(2)   Primjena standardâ po ovom protokolu ne zahtijeva smanjenje koncentracija onečišćujućih tvari ispod temeljne razine (EQS>bgl)

1.2.2.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja jezera



Biološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Fitoplankton

Taksonomski sastav fitoplanktona odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prosječno bogatstvo fitoplanktona potpuno je sukladno specifičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne mijenja uvjete prozirnosti specifične za taj tip voda.

Cvjetanje planktona po učestalosti i intenzitetu sukladno je fizičko-kemijskim uvjetima specifičnima za taj tip voda.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu planktonskih taksonomskih elemenata u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast alga koji bi doveo do neželjenih promjena ravnoteže organizama u vodi, niti do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona

Sastav planktona umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica.

Bogatstvo je umjereno narušeno i može izazvati neželjene poremećaje vrijednosti drugih bioloških i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete.

Moguće je umjereno povećanje učestalosti cvjetanja planktona. Moguća je pojava ustrajnog cvjetanja u ljetnim mjesecima

Makrofiti i fitobentos

Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Nema primjetljivih promjena prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu makrofita i fitobentosa u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljnog svijeta koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizama u vodi, ili do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Fitobentička zajednica nije izložena negativnom utjecaju nakupina ili naslaga bakterija nastalih uslijed antropogenog utjecaja.

Sastav makrofita i fitobentosa umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače narušen nego u dobrom stanju.

Očite su umjerene promjene prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Fitobentička zajednica može biti ometana, a u nekim područjima i istisnuta nakupinama ili naslagama bakterija nastalim uslijed antropogenog utjecaja.

Fauna bentičkih beskralje-žnjaka

Taksonomski sastav i bogatstvo odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Omjer taksonomskih elemenata osjetljivih i neosjetljivih na poremećaje ne pokazuje nikakve promjene u odnosu na neporemećene razine.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka ne pokazuje znakove promjene u odnosu na neporemećene razine.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu beskralježnjaka u u odnosu na tipične zajednice.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonom-skih elemenata pokazuje lagano odstupanje od tipičnih razina.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka pokazuje lagane znakove promjena u odnosu na specifične razine

Sastav i bogatstvo beskralježnjaka umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica.

Glavne taksonomske grupe tipične zajednice su odsutne.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonomskih elemenata i stupanj raznolikosti znatno su niži od tipičnih, daleko niži nego u dobrom stanju

Riblja fauna

Sastav i bogatstvo vrsta odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prisutne su sve tipične vrste osjetljive na poremećaje.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje malo znakova antropogenih poremećaja i ne upućuje na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom lancu bilo koje riblje vrste.

Postoje male promjene sastava i bogatstva vrsta u odnosu na tipične zajednice, koje se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske i hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje znakove poremećaja koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete i koji, u pojedinim slučajevima upućuju na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom procesu određene vrste, do te mjere da neke starosne kategorije mogu biti odsutne.

Sastav i bogatstvo ribljih vrsta umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica, što se može pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje jače znakove antropogenih poremećaja, do te mjere da je umjereni dio tipičnih vrsta odsutan ili vrlo malobrojan.



Hidromorfološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Hidrološki režim

Količina i dinamika protoka, vrijeme zadržavanja i veza s podzemnim vodama odražavaju potpuno ili skoro potpuno nenarušeno stanje

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine jezera, količina i struktura sedimenta te struktura i stanje obalne zone odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.



Fizičko – kemijski elementi kvalitete (1)

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Vrijednosti fizičko – kemijskih elemenata odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su uobičajenom za nenarušeno stanje.

Salinitet, pH, režim kisika, kapacitet za neutralizaciju kiselina i temperatura ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika, pH, kapacitet za neutralizaciju kiselina ne izlaze iz raspona koji osigurava funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti određenih za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore određenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete

Specifične sintetske onečišćujuće tvari

Koncentracija blizu nule i barem ispod granica detekcije najnaprednije tehnike analize u općoj uporabi.

Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6. (2), ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i Direktivu 98/8/EZ (<EQS).

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Specifične nesintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje (temeljna razina = bgl)

Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6. (2) ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i Direktivu 98/8/EZ. (<EQS)

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete

(1)   Koriste se sljedeće kratice: bgl – background level (temeljna razina): EQS – environmental quality standard (standard kvalitete okoliša)

(2)   Primjena standardâ po ovom protokolu ne zahtijeva smanjenje koncentracija onečišćujućih tvari ispod temeljne razine (EQS>bgl)

1.2.3.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja prijelaznih voda



Biološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Fitoplankton

Sastav i bogatstvo fitoplanktona u sukladnosti je s nenarušenim stanjem.

Prosječna biomasa fitoplanktona u sukladnosti je s tipičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne utječe bitno na promjenu specifičnih uvjeta prozirnosti

Cvjetanje planktona javlja se s učestalošću i intenzitetom primjerenim specifičnim fizičko- kemijskim uvjetima.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu fitoplanktona.

Postoje manje promjene u biomasi u usporedbi s tipičnim uvjetima. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast algi koji bi mogao izazvati neželjeno narušavanje ravnoteže organizma prisutnih u vodi, ili poremećaj fizičko-kemijske kvalitete vode.

Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona.

Sastav i bogatstvo fitoplanktona umjereno se razlikuju od tipičnih uvjeta.

Biomasa je umjereno narušena i može uzrokovati neželjene poremećaje stanja drugih bioloških elemenata kvalitete.

Moguće je umjereno povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. U toku ljetnih mjeseci moguća su trajna cvjetanja

Makroalge

Sastav makroalgi odgovara potpuno nenarušenom stanju.

Nema zamjetljivih promjena u pokrovu makroalgi uslijed antropogenih utjecaja

Postoje manje promjene u sastavu i bogatstvu makroalgi u usporedbi s tipičnim zajednicama. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljaka, koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizma u vodi, ili fizičko-kemijske kvalitete vode.

Sastav makroalgi umjereno se razlikuje od tipičnog stanja, i znatno je jače poremećen nego kod dobrog stanja.

Očite su umjerene promjene prosječnog bogatstva makroalgi i mogu izazvati neželjen poremećaj ravnoteže organizma prisutnih u vodi

Angiospermi

Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Nema zamjetljivih promjena bogatstva angiosperma uslijed antropogenih utjecaja.

Postoje manje promjene u sastavu angiosperma, u usporedbi s tipičnim uvjetima.

Bogatstvo angiosperma pokazuje lagane znakove poremećaja.

Sastav angiosperma umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače poremećeno nego kod dobrog stanja.

Postoji umjereni poremećaj u bogatstvu angiosperma.

Fauna bentičkih beskralje-žnjaka

Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje.

Prisutni su svi taksonomski elementi osjetljivi na poremećaje, uobičajeni za nenarušeno stanje

Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je malo izvan raspona uobičajenog za tipično stanje.

Prisutna je većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica

Razina raznolikosti i bogatstva umjereno odstupa od raspona uobičajenog za tipično stanje.

Prisutni su taksonomski elementi koji upućuju na zagađenje.

Mnogi osjetljivi taksonomskih elemenata tipičnih zajednica je odsutna.

Riblja fauna

Sastav i bogatstvo vrsta u skladu je s nenarušenim stanjem.

Brojnost vrsta osjetljivih na poremećaje pokazuje manje znakove odstupanja od tipičnog stanja, koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete

Umjeren dio tipičnih vrsta osjetljivih na poremećaje odsutan je uslijed antropogenih utjecaja na fizičko-kemijske kvalitete.



Hidromorfološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Režim plime i oseke

Režim protoka slatke vode potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju

Stanje sukladno postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Stanje sukladno postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine, stanje sedimenta i struktura i stanje međuplimne zone potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju.

Stanje sukladno postizanju gore navedenih za biološke elemente kvalitete.

Stanje sukladno postizanju gore navedenih za biološke elemente kvalitete.



Fizičko-kemijski elementi kvalitete (1)

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Fizičko-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su koji je uobičajen za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika i prozirnost ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temperatura, uvjeti režima kisika i prozirnost ne izlaze iz raspona koji osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore određenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete

Specifične sintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije blizu nule ili barem ispod granica detekcije najnaprednijim analitičkim postupcima u općoj uporabi.

Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6. (2), ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i 98/8/EZ (<EQS).

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Specifične nesintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije ostaju unutar raspona koji je uobičajen za neporemećena stanja (temeljna razina = bgl)

Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene postupkom opisanom u točki 1.2.6. (2) ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i 98/8/EC. (<EQS)

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

(1)   Koriste se sljedeće kratice: bgl – background level (temeljna razina): EQS – environmental quality standard (standard kvalitete okoliša)

(2)   Primjena standardâ po ovom protokolu ne zahtijeva smanjenje koncentracija onečišćujućih tvari ispod temeljne razine (EQS>bgl)

1.2.4.    Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja obalnih voda



Biološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Fitoplankton

Sastav i bogatstvo fitoplanktona u sukladnosti je s nenarušenim stanjem.

Prosječna biomasa fitoplanktona u sukladnosti je s tipičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne utječe na prozirnost.

Cvjetanje planktona javlja se s učestalošću i intenzitetom primjerenim specifičnim fizičko- kemijskim uvjetima.

Sastav i bogatstvo fitoplanktona pokazuje lagane znakove poremećaja.

Ima malih promjena biomase u odnosu na tipično stanje. Te promjene ne upućuju na pojačani rast algi koji bi doveo do poremećaja ravnoteže organizma u vodi, ili kvalitete vode.

Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona.

Sastav i bogatstvo fitoplanktona pokazuje znakove umjerenog poremećaja.

Biomasa alga znatno je izvan raspona uobičajenog za tipične uvjete i može utjecati na biološke elemente kvalitete.

Moguće je umjereno povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. Moguće je dugotrajno cvjetanje u ljetnim mjesecima.

Makroalge i angiospermi

Prisutne su sve makroalge i angiospermi osjetljivi na poremećaje, uobičajeni za nenarušeno stanje.

Razina pokrova algi i bogatstvo angiosperma odgovara nenarušenom stanju.

Prisutna je većina osjetljivih makroalgi i angiosperma uobičajenih za nenarušeno stanje.

Razina pokrova algi i bogatstvo angiosperma pokazuju lagane znakove poremećaja.

Određen broj vrsta osjetljivih makroalgi i angiosperma je odsutan.

Pokrov makroalgi i bogatstvo angiosperma umjereno su poremećeni i mogu dovesti do narušavanja ravnoteže organizma prisutnih u vodi.

Fauna bentičkih beskralje-žnjaka

Razina raznolikosti i bogatstvo beskralježnjaka je unutar uobičajenog raspona za nenarušeno stanje.

Prisutni su svi osjetljivi taksonomski elementi, uobičajeni za nenarušeno stanje.

Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je malo izvan raspona uobičajenog za tipično stanje.

Prisutna je većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica.

Razina raznolikosti i bogatstvo beskralježnjaka umjereno su izvan raspona uobičajenog za tipično stanje.

Prisutni su taksonomski elementi koji upućuju na zagađenje.

Većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica je odsutna.



Hidromorfološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Režim plime i oseke

Režim protoka slatke vode i brzina prevladavajuće struje potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine, struktura i sediment priobalnog dna te struktura i stanje plimne zone potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.



Fizičko-kemijski elementi kvalitete (1)

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Fizičko-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika i prozirnost ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temperatura, uvjeti režima kisika i prozirnost ne izlaze iz raspona koji osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine postavljene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete

Specifične sintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije blizu nule ili barem ispod granica detekcije najnaprednijim analitičkim postupcima u općoj uporabi.

Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6. (2), ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i 98/8/EZ (<EQS).

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Specifične nesintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije ostaju unutar raspona koji je uobičajen za neporemećena stanja (temeljna razina = bgl)

Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene postupkom opisanom u točki 1.2.6. (2) ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i 98/8/EZ. (<EQS)

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

(1)   Koriste se sljedeće kratice: bgl – background level (temeljna razina): EQS – environmental quality standard (standard kvalitete okoliša)

(2)   Primjena standardâ po ovom protokolu ne zahtijeva smanjenje koncentracija onečišćujućih tvari ispod temeljne razine (EQS>bgl)

1.2.5.    Definicije maksimalnog, dobrog i umjerenog ekološkog potencijala za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela



Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Biološki elementi kvalitete

Vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kvalitete odražavaju, koliko je to moguće, stanje uobičajeno za najbliže usporediv tip površinskih voda, u fizičkim uvjetima koji proizlaze iz umjetno stvorenih ili znatno promijenjenih karakteristika vodnog tijela.

Ima manjih promjena vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kvalitete u usporedbi s vrijednostima za maksimalni ekološki potencijal.

Ima umjerenih promjena vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kvalitete u usporedbi s vrijednostima za maksimalni ekološki potencijal.

Vrijednosti znatno više odstupaju od onih koje se susreću kod dobre kvalitete.

Hidromor-fološki elementi

Hidromorfološki uvjeti su sukladni s jedinim utjecajem na tijelo površinske vode koje proizlazi iz umjetno stvorenih ili znatno promijenjenih karakteristika nakon što su poduzete sve mjere za ublažavanje stanja, kako bi se postiglo stanje najbliže ekološkom kontinuumu, posebno s obzirom na migracije faune i odgovarajuća mrjestilišta i gnjezdišta.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

Fizičko-kemijski elementi

 
 
 

Opći uvjeti

Fizičko-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju površinskih voda najbližih po usporedbi s dotičnim umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim tijelom.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su koji je uobičajen za takvo nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika i pH u skladu su s uvjetima koji vladaju u najbliže usporedivim površinskim vodama u nenarušenom stanju.

Vrijednosti su u rasponu utvrđenom tako da osigurava funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

Temperatura i pH ne izlaze iz raspona koji osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkciju ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

Specifične sintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije blizu nule, ili barem ispod granica detekcije najnaprednijom analitičkom tehnikom u općoj uporabi.

Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene sukladno postupku opisanom u točki 1.2.6. (1) ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i Direktivu 98/8/EZ. (<EQS)

Uvjeti sukladni postizanju vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

Specifične nesintetske onečišćujuće tvari

Koncentracije ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje u površinskim vodama koje su najbliže usporedive s dotičnim umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim tijelom (temeljna razina = bgl)

Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene sukladno postupku opisanom u točki 1.2.6. (1) ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i Direktivu 98/8/EZ. (<EQS)

Uvjeti sukladni postizanju vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

(1)   Primjena standarda po ovom protokolu ne zahtijeva smanjenje koncentracija onečišćujućih tvari ispod temeljne razine.

1.2.6.    Postupak određivanja kemijskih standarda kvalitete u državama članicama

Pri izvođenju standarda kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari iz točaka 1. do 9. Priloga VIII. za zaštitu vodene biote, države članice postupat će sukladno sljedećim odredbama. Standardi se mogu određivati za vodu, sediment ili biotu.

Gdje je moguće, treba pribaviti i akutne i kronične podatke za niže navedene taksonomske elemente koji su relevantni za dotični tip voda, kao i za druge taksonomske elemente koji su dostupni. „Osnovni komplet” taksonomskih elemenata uključuje:

 alge i/ili makrofite

 dafnije ili reprezentativne organizme za slane vode

 ribe.

Određivanje standarda kvalitete okoliša

Za određivanje maksimalne prosječne godišnje koncentracije primjenjuje se sljedeći postupak:

i. Države članice utvrđuju odgovarajuće čimbenike sigurnosti za svaki pojedini slučaj, sukladno prirodi i kvaliteti raspoloživih podataka i uputi iz odjeljka 3.3.1. Dijela II. Tehničkog dokumenta uz Direktivu 93/67/EZ o ocjeni rizika za novo zabilježene tvari, i Uredbi Komisije (EZ) br. 1488/94 o ocjeni rizika za postojeće tvari, te čimbenicima sigurnosti navedenima u sljedećoj tablici:



 

Faktor sigurnosti

Bar jedan akutni L(E)C50 za svaku od tri trofične razine iz osnovnog kompleta.

1 000

Jedan kronični NOEC (riba ili dafnija, ili reprezentativni organizam za slane vode).

100

Dva kronična NOEC-a od vrsta koje predstavljaju dvije trofične razine (riba i/ili dafnija, ili reprezentativni organizam za slane vode i/ili alge)

50

Kronični NOEC iz najmanje tri vrste (obično riba, dafnija ili reprezentativni organizam za slane vode i alge) koji predstavljaju tri trofičke razine

10

Ostali slučajevi, uključujući podatke s terena ili modele ekosustava koji omogućuju preciznije izračunavanje i precizniju primjenu čimbenika sigurnosti

ocjena od slučaja do slučaja

ii. gdje postoje podaci o postojanosti i bioakumulaciji, treba ih uzeti u obzir pri izvođenju konačne vrijednosti standarda kvalitete okoliša;

iii. tako izvedeni standard treba usporediti s bilo kojim dokazima iz studija na terenu. Ako se pojave anomalije, postupak izvođenja standarda treba revidirati da bi se omogućilo preciznije izračunavanje čimbenika sigurnosti;

iv. dobiveni standard treba podvrgnuti reviziji i javnim konzultacijama, kako bi se omogućilo preciznije izračunavanje čimbenika sigurnosti.

1.3.    Praćenje ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda

Treba uspostaviti mrežu za praćenje površinskih voda, sukladno zahtjevima iz članka 8. Mrežu treba planirati tako da osigurava cjelovit i sveobuhvatan pregled ekološkog i kemijskog stanja u svakom riječnom slivu, te da omogućuje klasifikaciju vodnih tijela u pet vrsta sukladnih normativnim definicijama iz odjeljka 1.2. Države članice osigurat će karte na kojima je prikazana mreža za praćenje površinskih voda u planu upravljanja riječnim slivom.

Na osnovu klasifikacije i ocjene utjecaja provedene sukladno članku 5. i Prilogu II., države članice uspostavljaju za svako razdoblje, na koje se odnosi plan upravljanja riječnim slivom, programe nadzornog i operativnog praćenja. U pojedinim slučajevima države članice će trebati uspostaviti i programe istraživačkog praćenja.

Države članice također će pratiti pokazatelje koji su indikativni za stanje svakog relevantnog elementa kvalitete. Pri izboru pokazatelja za biološke elemente kvalitete države članice utvrđuju odgovarajuću taksonomsku razinu potrebnu za postizanje odgovarajuće pouzdanosti i preciznosti u klasificiranju elemenata kvalitete. Procjene stupnja pouzdanosti i preciznosti rezultata koje daju programi praćenja navode se u planu.

1.3.1.   Plan nadzornog praćenja

Cilj

Države članice uspostavljaju programe nadzornog praćenja radi pribavljanja informacija za:

 dopunu i vrednovanje postupka ocjene utjecaja opisanog a Prilogu II.,

 učinkovito osmišljanje budućih programa praćenja,

 ocjenjivanje dugoročnih promjena prirodnih uvjeta, i

 ocjenjivanje dugoročnih promjena uzrokovanih intenzivnim ljudskim aktivnostima.

Rezultati takvog praćenja pregledavaju se i iskorištavaju, u kombinaciji s postupkom ocjene utjecaja opisanim u Prilogu II., pri određivanju zahtjeva za programe praćenja u sadašnjim i budućim planovima upravljanja riječnim slivom.

Izbor točaka za praćenje

Nadzorno praćenje vršit će se na dovoljnom broju površinskih voda da bi se omogućila ocjena sveukupnog stanja površinskih voda u svakom slivu ili podslivu vodnog područja. Pri izboru voda na kojima će se praćenje vršiti, države članice moraju osigurati da se odaberu točke gdje je:

 protok značajan za vodno područje kao cjelinu, uključujući točke na velikim rijekama čiji je sliv veći od 2 500 km2,

 količina vode značajna za vodno područje, uključujući velika jezera i akumulacije,

 velika vodna tijela prelaze granicu države članice,

 mjesta utvrđena na temelju Odluke o razmjeni informacija 77/795/EEZ, i

na drugim mjestima gdje je potrebno procijeniti opterećenje onečišćenjem koje se prenosi preko granica države članice, i koje se unosi u morski okoliš.

Izbor elemenata kvalitete

Nadzorno praćenje provodit će se na svakom mjestu praćenja u razdoblju od godinu dana, za vrijeme trajanja razdoblja plana upravljanja, za:

 pokazatelje indikativne za sve biološke elemente kvalitete,

 pokazatelje indikativne za sve hidromorfološke elemente kvalitete,

 pokazatelje indikativne za sve fizičko-kemijske elemente kvalitete,

 prioritetnu grupu onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u slivove ili podslivove, i

 ostale onečišćujuće tvari koja se ispuštaju u riječne slivove u znatnim količinama,

osim ako je ranije provedeno nadzorno praćenje pokazalo da je dotično vodno tijelo postiglo dobro stanje i da prema pregledu utjecaja ljudskih aktivnosti iz Priloga II. nema znakova da se taj utjecaj promijenio. U takvim slučajevima nadzorno se praćenje provodi u tijeku svakog trećeg plana upravljanja riječnim slivom.

1.3.2.    Plan operativnog praćenja

Operativno praćenje provodi se radi

 utvrđivanja stanja onih vodnih tijela kod kojih je ustanovljen rizik da neće moći zadovoljiti ekološke ciljeve, i

 ocjenjivanja svih promjena stanja takvih vodnih tijela uslijed provedbe programa mjera.

Program se može mijenjati tijekom razdoblja plana upravljanja u kontekstu informacija dobivenih kao rezultat zahtjeva iz Priloga II. ili ovog Priloga, a posebno radi smanjenja učestalosti tamo gdje se pokaže da utjecaj nije značajan, ili da je pritisak otklonjen.

Izbor mjesta praćenja

Operativno praćenje provodi se za sva ona vodna tijela za koja se pokaže, na temelju ocjene utjecaja provedene sukladno Prilogu II. ili na temelju nadzornog praćenja, da kod njih postoji rizik da neće zadovoljiti ekološke ciljeve iz članka 4., i na vodama u koje se ispuštaju tvari s prioritetne liste. Točke za praćenje za tvari s prioritetne liste odabiru se kako je određeno zakonodavstvom koje utvrđuje relevantni standard kvalitete okoliša. U svim ostalim slučajevima, uključujući i tvari s prioritetne liste za koje nisu dane posebne upute u zakonodavstvu, točke za praćenje biraju se kako slijedi:

 za tijela izložena pritisku znatnog koncentriranog izvora treba odrediti na svakom vodnom tijelu dovoljan broj mjernih točaka za ocjenjivanje veličine i utjecaja koncentriranog izvora. Za vode izložene pritisku više koncentriranih izvora mogu se izabrati točke za praćenje radi ocjenjivanja veličine i utjecaja tih pritisaka u cjelini,

 za tijela ugrožena znatnim raspršenim izvorom, dovoljno mjernih točaka s izborom vodnih tijela za ocjenu veličine i utjecaja pritiska iz raspršenog izvora. Izbor vodnih tijela mora biti reprezentativan za relativni rizik pojave pritisaka iz raspršenih izvora i za relativni rizik nepostizanja dobrog stanja površinskih voda,

 za tijela izložena riziku od znatnog hidromorfološkog pritiska, dovoljno mjernih točaka u izboru vodnih tijela za ocjenu veličine i utjecala hidromorfoloških pritisaka. Izbor vodnih tijela mora biti indikativan za sveukupni utjecaj hidromorfoloških pritisaka kojima su vode izložene.

Izbor elemenata kvalitete

Radi ocjenjivanja veličine pritisaka kojima su površinske vode izložene, države članice pratit će one elemente kvalitete koji upućuju na te pritiske. Radi ocjenjivanja utjecaja tih pritisaka, države članice prate kao relevantne:

 parametre indikativne za biološke elemente kvalitete, ili elemente najosjetljivije na pritiske kojima su vode izložene,

 sve ispuštene tvari s prioritetne liste, i druge onečišćujuće tvari ispuštene u znatnim količinama,

 parametre indikativne za hidromorfološke elemente kvalitete koji su najosjetljiviji za utvrđeni pritisak.

1.3.3.    Plan istraživačkog praćenja

Cilj

Istraživačko praćenje provodi se:

 kada razlozi prelaska graničnih vrijednosti nisu poznati,

 kad nadzorno praćenje upućuje na malu vjerojatnost da određeno vodno tijelo postigne ciljeve iz članka 4., a operativno praćenje još nije uspostavljeno, kako bi se utvrdili razlozi zašto vode ne postižu ekološke ciljeve,

 radi utvrđivanja veličine i utjecaja slučajnog zagađenja,

i osigurava informacije za uspostavljanje programa mjera za postizanje ekoloških ciljeva i određivanje posebnih mjera za otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja.

1.3.4.    Učestalost praćenja

U razdoblju nadzornog praćenja primjenjuju se učestalosti za praćenje pokazatelja koji upućuju na fizičko-kemijske elemente kvalitete kako je navedeno dalje u tekstu, osim ako se na temelju tehničkog znanja i stručnog mišljenja ne mogu opravdati dulji intervali. Praćenje bioloških i hidromorfoloških elemenata treba provesti bar jedanput u tijeku razdoblja nadzornog praćenja.

Kod operativnog praćenja, učestalost potrebnu za svaki pokazatelj određuju države članice tako da dobiju dovoljno podataka za pouzdanu ocjenu relevantnog elementa kvalitete. Orijentacije redi, praćenje bi se trebalo vršiti u intervalima ne većim od navedenih na dolje navedenoj tablici, osim ako tehničko znanje i stručno mišljenje ne opravdavaju primjenu dužih intervala.

Učestalost praćenja treba odabrati tako da omogućuje prihvatljiv stupanj pouzdanosti i preciznosti. Procjenu pouzdanosti i preciznosti postignute sustavom praćenja treba navesti u planu upravljanja riječnim slivom.

Pri izboru učestalosti praćenja treba uzeti u obzir i promjenjivost pokazatelja uslijed prirodnih i antropogenih uvjeta. Vrijeme kada se provodi praćenje treba odabrati tako da se na minimum smanji utjecaj sezonskih varijacija na rezultat, i da se na taj način osigura da rezultati zaista odražavaju promjene u vodama kao rezultat promjena u antropogenom pritisku. Da bi se to postiglo, treba provesti dodatno praćenje u različitim godišnjim dobima u istoj godini, ako je nužno.



Element kvalitete

Rijeke

Jezera

Prijelazne vode

Obalne vode

Biološki

Fitoplankton

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

6 mjeseci

Ostala vodena flora

3 godine

3 godine

3 godine

3 godine

Makro beskralježnjaci

3 godine

3 godine

3 godine

3 godine

Ribe

3 godine

3 godine

3 godine

 

Hidromorfološki

Kontinuitet

6 godina

 
 
 

Hidrologija

stalno

1 mjesec

 
 

Morfologija

6 godina

6 godina

6 godina

6 godina

Fizičko-kemijski

Termalni uvjeti

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

Režim kisika

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

Salinitet

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

 

Hranjive tvari

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

Acidifikacija

3 mjeseca

3 mjeseca

 
 

Ostale onečišćujuće tvari

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

3 mjeseca

Prioritetne tvari

1 mjesec

1 mjesec

1 mjesec

1 mjesec

1.3.5.    Potrebe za dodatnim praćenjem za zaštićena područja

Gore opisani programi praćenja bit će nadopunjeni kako bi mogli ispuniti sljedeće zahtjeve:

Točke zahvata vode za piće

Površinske vode, navedene u članku 7. koje u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno bit će određene kao mjesta za praćenje i podvrgnute dodatnom praćenju kako bi mogle udovoljiti zahtjevima iz toga članka. U takvim vodama vršit će se praćenje svih prioritetnih tvari i drugih tvari koje se ispuštaju u vode u znatnim količinama i koje bi mogle utjecati na stanje dotičnih voda kontroliranih po odredbama Direktive o vodi za piće. Praćenje će se provoditi učestalošću utvrđenom na sljedećoj tablici:



Broj korisnika

Učestalost

< 10 000

4 puta godišnje

10 000 do 30 000

8 puta godišnje

> 30 000

12 puta godišnje

Područja zaštićenih staništa i vrsta

Vodna tijela koja čine ova područja bit će uključena u programe operativnog praćenja, gdje se na temelju ocjene utjecaja i nadzornog praćenja utvrdi rizik da se ne postignu ekološki ciljevi iz članka 4. Gdje je potrebno, provest će se praćenje radi ocjenjivanja veličine i utjecaja svih značajnih pritisaka kojima su te vode izložene, a također i radi ocjenjivanja promjene stanja kao rezultata programa mjera. Praćenje će se provoditi sve dok ta područja ne zadovolje uvjete iz vodopravne dozvole kojom su ustanovljeni ciljevi koje treba postići iz članka 4.

▼M7

1.3.6.    Standardi za praćenje elemenata kvalitete

Metode koje se koriste za praćenje tipskih parametara moraju biti u skladu s međunarodnim standardima koji su ovdje navedeni u mjeri u kojoj oni obuhvaćaju praćenje ili drugim nacionalnim ili međunarodnim standardima kojima će se osigurati dobivanje usporedivih podataka istovjetne znanstvene kvalitete.

Standardi za uzorkovanje bioloških elemenata kvalitete

Generičke metode za uporabu s posebnim metodama navedenima u standardima koji se odnose na sljedeće biološke elemente kvalitete:



EN ISO 5667-3:2012

Kvaliteta vode – Uzorkovanje – 3. dio: Čuvanje i rukovanje uzorcima vode

Standardi za fitoplankton



EN 15204:2006

Kakvoća vode – Savjetodavna norma za brojenje fitoplanktona pomoću inverznog mikroskopa (Utermöhl tehnikom)

EN 15972:2011

Kvaliteta vode – Smjernice za kvantitativno i kvalitativno istraživanje morskog fitoplanktona

ISO 10260:1992

Kakvoća vode – Mjerenje biokemijskih pokazatelja – Spektrometrijsko određivanje koncentracije klorofila a

Standardi za makrofite i fitobentos



EN 15460:2007

Kakvoća vode – Savjetodavna norma za ispitivanje makrofita u jezerima

EN 14184:2014

Kvaliteta vode – Upute za ispitivanje akvatičkih makrofita u tekućicama

EN 15708:2009

Kvaliteta vode – Savjetodavna norma za ispitivanje, uzorkovanje i laboratorijsku analizu fitobentosa u plitkim tekućicama

EN 13946:2014

Kvaliteta vode – Upute za rutinsko uzorkovanje i prethodnu obradu riječnih i jezerskih bentoskih dijatomeja

EN 14407:2014

Kvaliteta vode – Upute za identifikaciju i brojenje dijatomeja u uzorcima riječnog i jezerskog bentosa

Standardi za bentičke beskralježnjake



EN ISO 10870:2012

Kvaliteta vode – Smjernice za odabir metoda i naprava za uzorkovanje bentoskih slatkovodnih makrobeskralježnjaka

EN 15196:2006

Kakvoća vode – Smjernice za uzorkovanje i obradu kukuljičnih svlakova trzalaca Chironomidae (Red Diptera: dvokrilci) za ekološko ocjenjivanje

EN 16150:2012

Kvaliteta vode – Smjernice za ravnomjerno uzorkovanje bentoskih makrobeskralježnjaka u plitkim rječicama prema zastupljenosti različitih staništa

EN ISO 19493:2007

Kakvoća vode – Smjernice za biološka ispitivanja morskih zajednica čvrste podloge

EN ISO 16665:2013

Kvaliteta vode – Smjernice za kvantitativno uzorkovanje i obradu uzoraka morske makrofaune mekog dna

Standardi za ribe



EN 14962:2006

Kakvoća vode — Smjernice za područje primjene i odabir metoda uzorkovanja riba

EN 14011:2003

Kakvoća vode — Uzorkovanje riba električnom strujom

EN 15910:2014

Kvaliteta vode — Upute za procjenu brojnosti riba mobilnim hidroakustičnim metodama

EN 14757:2005

Kakvoća vode — Uzorkovanje riba mrežama raznih veličina oka

Standardi za hidromorfološke pokazatelje



EN 14614:2004

Kakvoća vode – Savjetodavna norma za određivanje hidromorfoloških obilježja rijeka

EN 16039:2011

Kvaliteta vode – Savjetodavna norma za procjenu hidromorfoloških značajka jezera

Standardi za fizičko-kemijske pokazatelje

Svi mjerodavni CEN/ISO standardi

▼B

1.4.    Klasifikacija i prezentiranje ekološkog stanja

1.4.1.    Usporedivost rezultata biološkog praćenja

i. Države članice uspostavljaju sustave za praćenje u svrhu procjenjivanja vrijednosti elemenata biološke kvalitete specificiranih za svaku kategoriju površinskih voda ili za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela. U primjeni niže opisanog postupka na znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela napomene o ekološkom stanju treba formulirati kao napomene o ekološkom potencijalu. Takav sustav može koristiti određene vrste ili grupe vrsta koje su reprezentativne za element kvalitete u cjelini.

ii. Kako bi se osigurala usporedivost takvih sustava praćenja, rezultati sustava primijenjenih u svakoj državi članici moraju biti izraženi kao dijelovi ekološke kvalitete za potrebe klasifikacije ekološkog stanja. Ti dijelovi trebaju prikazivati odnos vrijednosti bioloških parametara opaženih u određenom tijelu površinskih voda i vrijednosti tih pokazatelja u referentnim uvjetima primjenjivima na to vodno tijelo. Dio se izražava brojčanim vrijednostima od nula do jedan, pri čemu se vrlo dobro ekološko stanje prikazuje brojkom bliskom broju jedan, a loše stanje brojkom blizu nuli.

iii. Svaka država članica dijeli skalu omjera ekološke kvalitete u svom sustavu praćenja za svaku klasifikaciju površinskih voda na pet vrsta, od vrlo dobrog do lošeg ekološkog stanja, kako je određeno u odjeljku 1.2., određujući brojčanu vrijednost svake granice između pojedinih razreda. Granična vrijednost između vrlo dobrog i dobrog stanja, kao i između dobrog i umjereno dobrog stanja bit će utvrđena niže opisanim postupkom interkalibracije.

iv. Komisija olakšava ovaj postupak interkalibracije kako bi se postiglo da granice između vrsta budu određene sukladno normativnim definicijama iz odjeljka 1.2., te da budu usporedive među državama članicama.

v. Kao dio procesa interkalibracije Komisija olakšava razmjenu informacija između država članica i time odrediti niz mjesta u svakoj ekoregiji u Zajednici, a ta će mjesta sačinjavati interkalibracijsku mrežu. Mreža se sastoji od mjesta odabranih u nizu tipova površinskih voda prisutnih u svakoj ekoregiji. Za svaki odabrani tip površinskih voda mreža se sastoji od najmanje dva mjesta koja odgovaraju granici između normativnih definicija dobrog i umjereno dobrog stanja. Ta mjesta su odabrana stručnom procjenom utemeljenom na zajedničkim inspekcijskim pregledima i svim ostalim dostupnim informacijama.

vi. Svi sustavi praćenja u državama članicama primijenjeni su na ona mjesta u interkalibracijskoj mreži koje se nalaze u ekoregiji i na tipovima površinskih voda na koje će se sustav primjenjivati sukladno zahtjevima iz ove Direktive. Rezultati te primjene služe za uspostavljanje numeričkih vrijednosti relevantnih granica među vrstama u svakom sustavu praćenja u državama članicama.

▼M2

vii. Komisija sastavlja nacrt registra područjâ koja će činiti interkalibracijsku mrežu. Konačni registar područjâ utvrđuje se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 21. stavka 2.

▼B

viii. Komisija i države članice obavljaju interkalibracijski postupak u roku od 18 mjeseci od dana objavljivanja konačnog registra.

▼M2

ix. Rezultati postupka interkalibracije i vrijednosti za razvrstavanje u sustave praćenja država članica u skladu s podtočkama od i. do viii. namijenjeni su za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je se dopunjuje, pa se usvajaju u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 21. stavka 3. i objavljuju u roku od šest mjeseci od dovršetka postupka interkalibracije.

▼B

1.4.2.    Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacija ekološkog stanja i ekološkog potencijala

i. Za kategorije površinskih voda, klasifikacija ekološkog stanja tijela površinske vode predstavljena je nižom od vrijednosti rezultata biološkog i fizičko-kemijskog praćenja za relevantne elemente kvalitete, klasificirane prema prvom stupcu dolje navedene tablice. Države članice osiguravaju karte svakog vodnog područja koje ilustriraju klasifikaciju ekološkog stanja svakog vodnog tijela označenog odgovarajućim bojama navedenima u drugom stupcu tablice.



Klasifikacija ekološkog stanja

Boja

Vrlo dobro

Plava

Dobro

Zelena

Umjereno dobro

Žuta

Slabo

Narančasta

Loše

Crvena

ii. Za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela ekološki potencijal bit predstavljen je nižom vrijednošću rezultata biološkog i fizičko-kemijskog praćenja za relevantne elemente kvalitete klasificirane prema prvom stupcu dolje navedene tablice. Države članice pripremaju karte svih vodnih područja s klasifikacijom ekološkog potencijala svakog vodnog tijela označenog bojama prema drugom stupcu tablice za umjetna vodna tijela, odnosno trećem stupcu za znatno promijenjena vodna tijela.



Klasifikacija ekološkog potencijala

Boja

Umjetna vodna tijela

Znatno promijenjena vodna tijela

Dobar i bolji

Jednake zelene i svijetlosive pruge

Jednake zelene i tamnosive pruge

Umjeren

Jednake žute i svijetlosive pruge

Jednake žute i tamnosive pruge

Slab

Jednake narančaste i svijetlosive pruge

Jednake narančaste i tamnosive pruge

Loš

Jednake crvene i svijetlosive pruge

Jednake crvene i tamnosive pruge

iii. Države članice također označuju crnom točkom na karti one vode na kojima nije postignuto dobro stanje ili dobar ekološki potencijal zbog nepridržavanja jednog ili više standarda kvalitete okoliša određenih za te vode s obzirom na sintetske i nesintetske onečišćujuće tvari (prema režimu pridržavanja koji je uspostavila dotična država članica).

1.4.3.    Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacije kemijskog stanja

Kada neko vodno tijelo postigne sve standarde kvalitete okoliša utvrđene u Prilogu IX., članku 16. i ostalom relevantnom zakonodavstvu Zajednice, registrira se da je postignuto dobro kemijsko stanje. U protivnom, registrira se da dotično vodno tijelo nije postiglo dobro kemijsko stanje.



Klasifikacija kemijskog stanja

Boja

Dobro

Plava

Nije postignuto dobro stanje

Crvena

2.   STANJE PODZEMNIH VODA

2.1.    Kvantitativno stanje podzemnih voda

2.1.1    Parametri za određivanje kvantitativnog stanja

Režim razine podzemnih voda

2.1.2.    Određivanje kvantitativnog stanja



Elementi

Dobro stanje

Razina podzemnih voda

Razina podzemne vode u tijelu podzemne vode je takva da se raspoloživi resurs podzemne vode ne smanjuje uz dugoročnu godišnju stopu crpljenja.

Sukladno tome, razina podzemne vode nije podložna antropogenim promjenama koje bi mogle dovesti do:

— neuspjeha u postizanju ekoloških ciljeva iz članka 4. za pridružene površinske vode,

— bilo kakvog značajnog pogoršanja stanja tih voda,

— bilo kakve značajnije štete po kopnene ekosustave ovisne o podzemnoj vodi,

a promjene smjera toka uslijed promjene razine mogu biti povremene, ili stalne na ograničenom području, ali ne izazivaju prodiranje slane vode ili drugih voda, i ne pokazuju stalan i jasan antropogeni trend u smjeru toka koji može dovesti do takvih prodora.

2.2.    Praćenje kvantitativnog stanja podzemnih voda

2.2.1.    Mreža praćenja razine podzemnih voda

Uspostavlja se mreža za praćenje podzemnih voda u skladu sa zahtjevima iz članaka 7. i 8. Mrežu se postavlja tako da omogući pouzdanu ocjenu kvantitativnog stanja svih tijela ili grupa tijela podzemnih voda, uključujući i ocjenu raspoloživih resursa podzemnih voda. U planovima upravljanja riječnim slivovima države članice osiguravaju i karte mreže praćenja podzemnih voda.

2.2.2.    Gustoća mjernih mjesta

Mreža mora uključivati dovoljan broj reprezentativnih mjernih točaka za procjenu razine podzemnih voda u svakom vodnom tijelu ili grupi tijela, vodeći računa kratkoročne i dugoročne varijacije u prihranjivanju, a naročito:

 za podzemne vode kod kojih je ustanovljen rizik da neće udovoljiti ekološkim ciljevima iz članka 4. treba osigurati dovoljnu gustoću mjernih mjesta za ocjenu utjecaja crpljenja i ispuštanja na razinu podzemnih voda,

 za podzemne vode čiji tokovi prelaze granice zemalja članica treba osigurati dovoljno mjernih točaka za procjenu smjera i brzine toka podzemnih voda preko granica države članice.

2.2.3.    Učestalost praćenja

Učestalost promatranja mora biti dovoljna da omogućuje ocjenu kvantitativnog stanja svakog tijela ili grupe tijela podzemnih voda, uzimajući u obzir kratkoročne i dugoročne varijacije u prihranjivanju. Naročito:

 za podzemne vode kojima prijeti rizik da ne postignu ekološke ciljeve iz članka 4. treba osigurati dovoljnu učestalost mjerenja za ocjenu utjecaja crpljenja i ispuštanja na razinu podzemnih voda,

 za podzemne vode čiji podzemni tokovi prelaze granice država članica treba osigurati dovoljnu učestalost mjerenja za procjenu smjera i brzine toka podzemnih voda preko granica države članice.

2.2.4.    Tumačenje i prezentiranje kvantitativnog stanja podzemnih voda

Rezultati dobiveni mrežom praćenja podzemnih voda koriste se za ocjenjivanje kvantitativnog stanja tih voda. Prema točki 2.5. države članice pripremaju karte ocjene kvantitativnog stanja podzemnih voda, označene bojama kako slijedi:

Dobro : zelena

Loše : crvena

2.3.    Kemijsko stanje podzemnih voda

2.3.1.    Pokazatelji za određivanje kemijskog stanja podzemnih voda

Električna vodljivost

Koncentracija onečišćujućih tvari

2.3.2.    Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda



Elementi

Dobro stanje

Opći

Kemijski sastav tijela podzemnih voda je takav da koncentracije onečišćujućih tvari:

— kako je specificirano niže, ne pokazuju efekte prodora slane vode, ili drugih prodora

— ne prelaze granice standarda kvalitete primjenjivih po drugim propisima Zajednice u skladu s člankom 17.

— nisu takve da bi mogle spriječiti postizanje ekoloških ciljeva iz članka 4. za pridružene površinske vode, niti značajno smanjenje ekološke ili kemijske kvalitete tih voda, kao ni značajnije štete po obalne ekosustave koji izravno ovise o dotičnim podzemnim vodama

Električna vodljivost

Promjene električne vodljivosti ne upućuju na prodor slane vode ili nekog drugog medija podzemne vode

2.4.    Praćenje kemijskog stanja podzemnih voda

2.4.1.    Mreža praćenja podzemnih voda

Mreža za praćenje podzemnih voda uspostavlja se sukladno zahtjevima iz članka 7. i članka 8. Mrežu se postavlja tako da osigura cjelovit i sveobuhvatan pregled kemijskog stanja podzemnih voda u svakom riječnom slivu i omogući detektiranje prisutnosti dugoročnog antropogenog uzlaznog trenda onečišćujućih tvari uslijed ljudskih aktivnosti.

Na osnovu karakterizacije i ocjene utjecaja, provedene sukladno članku 5. i Prilogu II., države članice za svako razdoblje na koje se odnosi plan upravljanja riječnim slivom ustanovljuju program nadzornog praćenja. Rezultati tog programa koriste se za uspostavljanje programa operativnog praćenja koji se primjenjivati u preostalom dijelu planskog razdoblja.

U planu treba navesti stupanj pouzdanosti i preciznosti rezultata dobivenih praćenjem.

2.4.2.    Nadzorno praćenje

Cilj

Nadzorno praćenje provodi se radi:

 dopunjavanja i vrednovanja postupka ocjenjivanja utjecaja,

 pribavljanja informacija za korištenje pri ocjenjivanju dugoročnih trendova koji su rezultat i promjena prirodnih uvjeta i ljudske aktivnosti.

Izbor mjesta praćenja

Treba izabrati dovoljno mjernih mjesta:

 na vodnim tijelima za koja je utvrđen rizik po postupku karakterizacije u skladu s Prilogom II.,

 na vodnim tijelima koja prelaze granice država članica.

Izbor pokazatelja

Na svim izabranim podzemnim vodama treba pratiti sljedeće glavne pokazatelje:

 sadržaj kisika

 pH vrijednost

 električnu vodljivost

 nitrate

 amonijak

Na vodama za koje je, sukladno Prilogu II., utvrđen značajan rizik da neće postići dobro stanje, treba pratiti i one parametre koji upućuju na utjecaj tih pritisaka.

Na prekograničnim vodnim tijelima treba pratiti i one parametre koji su relevantni za zaštitu svih oblika korištenja podzemnih voda.

2.4.3.    Operativno praćenje

Cilj

Operativno praćenje provodi se u razdobljima između programâ nadzornog praćenja radi:

 utvrđivanja kemijskog stanja svih tijela podzemnih voda ili grupa tijela podzemnih voda za koje je ustanovljen rizik,

 utvrđivanja prisutnosti bilo kojeg dugoročnog uzlaznog trenda koncentracije onečišćujućih tvari nastalog uslijed ljudskih aktivnosti.

Izbor mjesta praćenja

Operativno praćenje provodi se na svim onim tijelima podzemnih voda ili grupama tijela podzemnih voda za koje je na temelju ocjene utjecaja, provedene sukladno Prilogu II., i na onima na kojima je putem nadzornog praćenja ustanovljen rizik da neće postići ciljeve iz članka 4. Izbor mjernih mjesta treba odražavati i ocjenu o tome koliko su podaci s tih mjesta reprezentativni za kvalitetu dotičnog tijela podzemne vode.

Učestalost praćenja

Operativno praćenje provodi se u razdobljima između programâ nadzornog praćenja, učestalošću dovoljnom za detektiranje utjecaja relevantnih pritisaka, ali najmanje jednom godišnje.

2.4.4.    Utvrđivanje trendova onečišćujućih tvari

Države članice koriste podatke dobivene nadzornim i operativnim praćenjem za određivanje dugoročnih uzlaznih trendova koncentracija onečišćujućih tvari uzrokovanih ljudskim aktivnostima, kao i promjena takvih trendova. Potrebno je utvrditi temeljnu godinu ili razdoblje od kojeg se počinje računati trend. Računanje trenda vrši se za jedno tijelo podzemnih voda ili, gdje je to primjereno, za grupu takvih tijela. Promjene trenda treba prikazati statistički, uz navođenje stupnja pouzdanosti.

2.4.5.    Tumačenje i prezentiranje kemijskog stanja podzemnih voda

Pri ocjenjivanju stanja rezultate s pojedinih mjernih mjesta na jednom vodnom tijelu treba objediniti. Ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive, za postizanje dobrog kemijskog stanja treba izračunati, za kemijske pokazatelje za koje su postavljeni standardi kvalitete okoliša u propisima Zajednice:

 srednju vrijednost rezultata praćenja, podzemne vode na svakom mjernom mjestu ili grupi podzemnih voda, te

 sukladno članku 17. koristiti te srednje vrijednosti kao dokaz dobrog kemijskog stanja podzemnih voda.

Sukladno točki 2.5. države članice pripremit će kartu kemijskog stanja podzemnih voda, s oznakama u boji kako slijedi:

Dobro : zelena

Loše : crvena

Države članice također crnom točkom na karti označuju one podzemne vode koje su izložene značajnom i stalnom uzlaznom trendu koncentracija onečišćujućih tvari uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti. Pozitivne promjene trenda označuju se na karti plavom točkom.

Te će karte biti sastavni dio plana upravljanja riječnim slivom.

2.5.    Prezentiranje stanja podzemnih voda

Države članice će u svom planu upravljanja riječnim slivom priložiti kartu na kojoj je za svako tijelo podzemnih voda ili za grupu takvih tijela prikazano i njihovo kvantitativno i kvalitativno stanje, s oznakama u boji, sukladno točkama 2.2.4. i 2.4.5. Države članice mogu odlučiti da ne prilažu posebne karte po točkama 2.2.4. i 2.4.5., ali u tom slučaju moraju, u skladu sa zahtjevima iz točke 2.4.5., na karti označiti one podzemne vode koje su izložene značajnom i ustrajnom uzlaznom trendu koncentracija onečišćujućih tvari, ili kod kojih se javlja promjena takvog trenda.




PRILOG VI.

POPIS MJERA KOJE TREBA UKLJUČITI U PROGRAM MJERA

DIO A

Mjere zahtijevane po sljedećim Direktivama:

(i) Direktiva o vodi za kupanje (76/160/EEZ);

(ii) Direktiva o pticama (79/409/EEZ) ( 37 );

(iii) Direktiva o vodi za piće (80/778/EEZ) kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ;

(iv) Direktiva o velikim nezgodama (Seveso) (96/82/EZ) ( 38 );

(v) Direktiva o ocjeni utjecaja na okoliš (85/337/EEZ) ( 39 );

(vi) Direktiva o kanalizacijskom mulju (86/278/EEZ) ( 40 );

(vii) Direktiva o pročišćavanju urbanih otpadnih voda (91/271/EEZ);

(viii) Direktiva o proizvodima za zaštitu bilja (91/414/EEZ);

(ix) Direktiva o nitratima (91/676/EEZ);

(x) Direktiva o staništima (92/43/EEZ) ( 41 );

(xi) Direktiva o cjelovitom sprečavanju onečišćenja (96/61/EZ).

DIO B

Slijedi popis, koji nije iscrpljujući, dopunskih mjera koje države članice u svakom vodnom području mogu donijeti kao dio programa mjera iz članka 11. stavka 4.:

(i) zakonodavni instrumenti;

(ii) upravni instrumenti;

(iii) ekonomski ili porezni instrumenti;

(iv) ispregovarani sporazumi o okolišu;

(v) kontrole ispuštanja;

(vi) kodeksi dobre prakse;

(vii) ponovna uspostava i obnova močvarnih područja;

(viii) kontrole zahvaćanja vode;

(ix) mjere za usklađivanje potražnje, među ostalim, promicanje prilagođene poljoprivredne proizvodnje, na primjer kultura koje zahtijevaju malo vode, u područjima zahvaćenima sušom;

(x) učinkovitost i mjere recirkulacije, među ostalim, primjena ekonomičnih tehnologija u industriji i tehnika navodnjavanja koje štede vodu;

(xi) građevinski projekti;

(xii) stanice za desalinizaciju;

(xiii) projekti obnove;

(xiv) umjetno prihranjivanje vodonosnika;

(xv) edukacijski projekti

(xvi) istraživački, razvojni i demonstracijski projekti;

(xvii) druge odgovarajuće mjere.




PRILOG VII.

PLANOVI UPRAVLJANJA RIJEČNIM SLIVOVIMA

A.

Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju obuhvatiti sljedeće elemente:

1.

opći opis značajki vodnog područja, sukladno članku 5. i Prilogu II. Opis mora sadržavati:

1.1.

za površinske vode:

 karte položaja i granica vodnih tijela,

 karte ekoregija i tipova površinskih voda u slivu,

 oznaku pripadajućih uvjeta za tipove površinskih voda;

1.2.

za podzemne vode:

 karte položaja i granica podzemnih voda;

2.

sažeti prikaz svih značajnih pritisaka i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih i podzemnih voda, uključujući:

 procjenu onečišćenja iz točkastih izvora,

 procjenu onečišćenja iz raspršenih izvora, uključujući i pregled korištenja zemljišta,

 procjenu pritisaka na količinsko stanje voda, uključujući i zahvaćanje,

 analizu ostalih utjecaja ljudskih aktivnosti na stanje voda;

3.

identifikaciju i izradu karte zaštićenih područja, sukladno članku 6. i Prilogu IV.;

4.

kartu mreže praćenja uspostavljenu za svrhe iz članka 8. i Priloga V. te prezentaciju, u obliku karte, rezultata programa praćenja provedenih prema tim odredbama, u kojima se prati stanje:

4.1.

površinskih voda (ekološko i kemijsko);

4.2.

podzemnih voda (kemijsko i količinsko);

4.3.

zaštićenih područja;

5.

popis okolišnih ciljeva iz članka 4., za površinske i podzemne vode i zaštićena područja, uključujući i posebno navedene slučajeve u kojima je primijenjen članak 4., stavci 4., 5., 6., i 7., te pripadajuće informacije zatražene u tom članku;

6.

sažetak ekonomske analize korištenja voda, kao što zahtijeva članak 5. i Prilog III.;

7.

sažeti prikaz programa ili programa mjera usvojenih na temelju članka 11., uključujući i načine na koje ciljevi iz članka 4. trebaju biti postignuti;

7.1.

sažeti prikaz mjera potrebnih za provedbu zakonodavstva Zajednice o zaštiti voda;

7.2.

izvješće o praktičnim koracima i mjerama poduzetima radi primjene načela povrata troškova korištenja vode u skladu s člankom 9.;

7.3.

sažetak mjera poduzetih radi ispunjenja zahtjeva iz članka 7.;

7.4.

sažeti prikaz kontrole zahvaćanja i akumuliranja vode, uključujući i pregled registara i navođenje slučajeva u kojima su načinjeni izuzeci na temelju članka 11. stavka 3. točke (e);

7.5.

sažeti prikaz kontrola donesenih za točkaste ispuste i drugih aktivnosti koje utječu na stanje voda, u skladu s odredbama članka 11. stavka 3. točke (g) i članka 11. stavka 3. točke (i);

7.6.

navođenje slučajeva u kojima su dopuštena izravna ispuštanja u podzemne vode u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (j);

7.7.

sažetak mjera poduzetih u skladu s člankom 16. u vezi s prioritetnim tvarima;

7.8.

sažeti prikaz mjera poduzetih radi sprečavanja ili smanjenja utjecaja iznenadnih zagađenja;

7.9.

sažeti prikaz mjera poduzetih na temelju članka 11. stavka 5. za vode za koje je malo vjerojatno da će postići ciljeve iz članka 4.;

7.10.

detalje o dopunskim mjerama za kojima se ukazala potreba radi postizanja postavljenih okolišnih ciljeva;

7.11.

detalje o mjerama poduzetim radi izbjegavanja onečišćenja mora, u skladu s člankom 11. stavkom 6.;

8.

registar svih detaljnijih programa i planova upravljanja vodnim područjem koji se odnose na određene podslivove, sektore, probleme ili tipove voda, zajedno sa sažecima njihovih sadržaja;

9.

sažetak poduzetih mjera za informiranje i konzultiranje javnosti, njihovih rezultata i promjena plana koje su iz toga proistekle;

10.

popis nadležnih tijela, sukladno Prilogu I.;

11.

kontaktne točke i postupke za pribavljanje temeljne dokumentacije i informacija iz članka 14., stavka 1., a naročito detalja o kontrolnim mjerama donesenima u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (g) i člankom 11. stavkom 3. točkom (i) te o stvarnim podacima praćenja, prikupljenima u skladu s člankom 8. i Prilogom V.

B.

Prva nadopuna plana upravljanja riječnim slivom, kao i sve daljnje dopune, mora sadržavati još i sljedeće:

1.

sažetak svih promjena ili nadopuna od objavljivanja prethodne verzije plana upravljanja riječnim slivom, uključujući i sažetak revizija koje treba izvršiti na temelju članka 4., stavaka 4., 5., 6., i 7.;

2.

ocjenu napretka u postizanju okolišnih ciljeva, uključujući i prezentaciju rezultata praćenja za prethodno plansko razdoblje u obliku karte, kao i objašnjenja vezana za sve ciljeve zaštite okoliša koji nisu postignuti;

3.

sažetak i objašnjenje svih mjera koje su predviđene u prethodnoj verziji plana upravljanja riječnim slivom, a koje nisu poduzete;

4.

sažetak svih dodatnih mjera donesenih u međuvremenu na temelju članka 11. stavka 5. od objavljivanja prethodne verzije plana upravljanja riječnim slivom.




PRILOG VIII.

INDIKATIVNI POPIS GLAVNIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI

1. Organohalogeni spojevi i tvari koje mogu formirati takve spojeve u vodenom okolišu.

2. Organofosforni spojevi.

3. Organokosizrovi spojevi.

4. Tvari i pripravci, ili produkti njihovog raspadanja, za koje je dokazano da imaju kancerogena ili mutagena svojstva, ili svojstva koja mogu utjecati na steroidogenske, tiroidne, reprodukcijske i druge endokrine funkcije u vodenom okolišu ili putem njega.

5. Postojani ugljikovodici i postojane i bioakumulativne otrovne tvari.

6. Cijanidi.

7. Metali i njihovi spojevi.

8. Arsen i njegovi spojevi.

9. Biocidi i proizvodi za zaštitu bilja.

10. Materijali u suspenziji.

11. Tvari koje doprinose eutrofikaciji (naročito nitrati i fosfati).

12. Tvari koje nepovoljno utječu na režim kisika (i koje se mogu mjeriti pokazateljima kao npr. BPK, KPK itd.).




PRILOG IX.

GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA I STANDARDI KVALITETE OKOLIŠA

„Granične vrijednosti” i „ciljevi kvalitete” ustanovljeni Direktivama izvedenima iz Direktive 76/464/EEZ smatrat će se graničnim vrijednostima ispuštanja, odnosno standardima kvalitete okoliša za potrebe ove Direktive. Te su vrijednosti ustanovljene u sljedećim direktivama:

i. Direktiva o ispuštanju žive (82/176/EEZ) ( 42 );

ii. Direktiva o ispuštanju kadmija (83/513/EEZ) ( 43 );

iii. Direktiva o živi (84/156/EEZ) ( 44 );

iv. Direktiva o ispuštanju heksaklorocikloheksana (84/491/EEZ) ( 45 );

v. Direktiva o ispuštanju opasnih tvari (86/280/EEZ) ( 46 ).

▼M5




PRILOG X.



POPIS PRIORITETNIH TVARI U PODRUČJU VODNE POLITIKE

Broj

CAS broj (1)

EU broj (2)

Naziv prioritetne tvari (3)

Utvrđena kao prioritetna opasna tvar

(1)

15972-60-8

240-110-8

Alaklor

 

(2)

120-12-7

204-371-1

Antracen

X

(3)

1912-24-9

217-617-8

Atrazin

 

(4)

71-43-2

200-753-7

Benzen

 

(5)

ne primjenjuje se

ne primjenjuje se

Bromirani difenil-eteri

(4)

(6)

7440-43-9

231-152-8

Kadmij i njegovi spojevi

X

(7)

85535-84-8

287-476-5

Kloroalkani, C10-13

X

(8)

470-90-6

207-432-0

Klorofenvinfos

 

(9)

2921-88-2

220-864-4

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

 

(10)

107-06-2

203-458-1

1,2-dikloroetan

 

(11)

75-09-2

200-838-9

Diklorometan

 

(12)

117-81-7

204-211-0

Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP)

X

(13)

330-54-1

206-354-4

Diuron

 

(14)

115-29-7

204-079-4

Endosulfan

X

(15)

206-44-0

205-912-4

Fluoranten

 

(16)

118-74-1

204-273-9

Heksaklorobenzen

X

(17)

87-68-3

201-765-5

Heksaklorobutadien

X

(18)

608-73-1

210-168-9

Heksaklorocikloheksan

X

(19)

34123-59-6

251-835-4

Izoproturon

 

(20)

7439-92-1

231-100-4

Olovo i njegovi spojevi

 

(21)

7439-97-6

231-106-7

Živa i njezini spojevi

X

(22)

91-20-3

202-049-5

Naftalen

 

(23)

7440-02-0

231-111-4

Nikal i njegovi spojevi

 

(24)

ne primjenjuje se

ne primjenjuje se

Nonilfenoli

(5)

(25)

ne primjenjuje se

ne primjenjuje se

Oktilfenoli (6)

 

(26)

608-93-5

210-172-0

Pentaklorobenzen

X

(27)

87-86-5

201-778-6

Pentaklorofenol

 

(28)

ne primjenjuje se

ne primjenjuje se

Poliaromatski ugljikovodici (PAH) (7)

X

(29)

122-34-9

204-535-2

Simazin

 

(30)

ne primjenjuje se

ne primjenjuje se

Tributilkositreni spojevi

(8)

(31)

12002-48-1

234-413-4

Triklorobenzeni

 

(32)

67-66-3

200-663-8

Triklorometan (kloroform)

 

(33)

1582-09-8

216-428-8

Trifluralin

X

(34)

115-32-2

204-082-0

Dikofol

X

(35)

1763-23-1

217-179-8

Perfluorooktan sulfonička kiselina i njezini derivati (PFOS)

X

(36)

124495-18-7

ne primjenjuje se

Kinoksifen

X

(37)

ne primjenjuje se

ne primjenjuje se

Dioksini i spojevi poput dioksina

(9)

(38)

74070-46-5

277-704-1

Aklonifen

 

(39)

42576-02-3

255-894-7

Bifenoks

 

(40)

28159-98-0

248-872-3

Cibutrin

 

(41)

52315-07-8

257-842-9

Cipermetrin (10)

 

(42)

62-73-7

200-547-7

Diklorvos

 

(43)

ne primjenjuje se

ne primjenjuje se

Heksabromociklododekan (HBCDD)

(11)

(44)

76-44-8/1024-57-3

200-962-3/213-831-0

Heptaklor i heptaklor epoksid

X

(45)

886-50-0

212-950-5

Terbutrin

 

(1)    CAS: Chemical Abstracts Service (Služba za sažetke iz područja kemije)

(2)   EU broj: Europski popis postojećih kemijskih tvari (EINECS) ili Europski popis prijavljenih kemijskih tvari (ELINCS).

(3)   Gdje su bile odabrane skupine tvari, tipični pojedinačni predstavnici se definiraju u kontekstu utvrđivanja standarda kvalitete okoliša, osim ako je izričito navedeno drugačije.

(4)   Samo tetra, penta, heksa i heptabromodifenileter (CAS-brojevi 40088-47-9, 32534-81-9, 36483-60-0, 68928-80-3).

(5)   Nonilfenol (CAS 25154-52-3, EU 246-672-0), uključujući izomere 4-nonilfenol (CAS 104-40-5, EU 203-199-4) i 4-nonilfenol (razgranati) (CAS 84852-15-3, EU 284-325-5).

(6)   Oktilfenol (CAS 1806-26-4, EU 217-302-5) uključujući izomer 4-(1,1’,3,3’-tetrametilbutil)-fenol (CAS 140-66-9, EU 205-426-2).

(7)   Uključujući benzo(a)piren (CAS 50-32-8, EU 200-028-5), benzo(b)fluoranten(CAS 205-99-2, EU 205-911-9), benzo(g,h,i)perilen (CAS 191-24-2, EU 205-883-8), benzo(k)fluoranten (CAS 207-08-9, EU 205-916-6), indeno(1,2,3-cd)piren (CAS 193-39-5, EU 205-893-2) te isključujući antracen, fluoranten i naftalen koji su navedeni posebno.

(8)   Uključujući tributilkositar kation (CAS 36643-28-4).

(9)   To se odnosi na sljedeće spojeve: 7 poliklorirani dibenzo-p-dioksini (PCDD-i): 2,3,7,8-T4CDD (CAS 1746-01-6), 1,2,3,7,8-P5CDD (CAS 40321-76-4), 1,2,3,4,7,8-H6CDD (CAS 39227-28-6), 1,2,3,6,7,8-H6CDD (CAS 57653-85-7), 1,2,3,7,8,9-H6CDD (CAS 19408-74-3), 1,2,3,4,6,7,8-H7CDD (CAS 35822-46-9), 1,2,3,4,6,7,8,9-O8CDD (CAS 3268-87-9) 10 poliklorirani dibenzofurani (PCDF-i): 2,3,7,8-T4CDF (CAS 51207-31-9), 1,2,3,7,8-P5CDF (CAS 57117-41-6), 2,3,4,7,8-P5CDF (CAS 57117-31-4), 1,2,3,4,7,8-H6CDF (CAS 70648-26-9), 1,2,3,6,7,8-H6CDF (CAS 57117-44-9), 1,2,3,7,8,9-H6CDF (CAS 72918-21-9), 2,3,4,6,7,8-H6CDF (CAS 60851-34-5), 1,2,3,4,6,7,8-H7CDF (CAS 67562-39-4), 1,2,3,4,7,8,9-H7CDF (CAS 55673-89-7), 1,2,3,4,6,7,8,9-O8CDF (CAS 39001-02-0) 12 dioksinu slični poliklorirani bifenili (PCB-DL): 3,3’,4,4’-T4CB (PCB 77, CAS 32598-13-3), 3,3’,4’,5-T4CB (PCB 81, CAS 70362-50-4), 2,3,3’,4,4’-P5CB (PCB 105, CAS 32598-14-4), 2,3,4,4’,5-P5CB (PCB 114, CAS 74472-37-0), 2,3’,4,4’,5-P5CB (PCB 118, CAS 31508-00-6), 2,3’,4,4’,5’-P5CB (PCB 123, CAS 65510-44-3), 3,3’,4,4’,5-P5CB (PCB 126, CAS 57465-28-8), 2,3,3’,4,4’,5-H6CB (PCB 156, CAS 38380-08-4), 2,3,3’,4,4’,5’-H6CB (PCB 157, CAS 69782-90-7), 2,3’,4,4’,5,5’-H6CB (PCB 167, CAS 52663-72-6), 3,3’,4,4’,5,5’-H6CB (PCB 169, CAS 32774-16-6), 2,3,3’,4,4’,5,5’-H7CB (PCB 189, CAS 39635-31-9).

(10)   CAS 52315-07-8 odnosi se na mješavinu izomera cipermetrina, alfa-cipermetrina (CAS 67375-30-8), beta-cipermetrina (CAS 65731-84-2), teta-cipermetrina (CAS 71697-59-1) i zeta-cipermetrina (52315-07-8).

(11)   To se odnosi na 1,3,5,7,9,11-heksabromociklododekan (CAS 25637-99-4), 1,2,5,6,9,10- heksabromociklododekan (CAS 3194-55-6), α-heksabromociklododekan (CAS 134237-50-6), β-heksabromociklododekan (CAS 134237-51-7) i γ- heksabromociklododekan (CAS 134237-52-8).

▼B




PRILOG XI.

KARTA A

Sistem A: Ekoregije za rijeke i jezera

image

1. Ibersko-makaroneška regija

2. Pireneji

3. Italija, Korzika i Malta

4. Alpe

5. Dinarski zapadni Balkan

6. Helenski zapadni Balkan

7. Istočni Balkan

8. Zapadnoeuropsko sredogorje

9. Srednjeeuropsko sredogorje

10. Karpati

11. Mađarska nizina

12. Pontsko područje

13. Zapadnoeuropska nizina

14. Srednjeeuropska nizina

15. Baltik

16. Istočnoeuropska nizina

17. Irska i Sjeverna Irska

18. Velika Britanija

19. Island

20. Borealna visoravan

21. Tundra

22. Baltički štit

23. Tajga

24. Kavkaz

25. Kaspijska depresija

KARTA B

Sistem A: Ekoregije za prijelazne vode i obalne vode

image

1. Atlantski ocean

2. Norveško more

3. Barentsovo more

4. Sjeverno more

5. Baltičko more

6. Mediteransko more



( 1 ) SL C 184, 17.6.1997. str. 20.,

SL C 16, 20.1.1998. str. 14. i

SL C 108, 7.4.1998., str. 94.

( 2 ) SL C 355, 21.11.1997., str. 83.

( 3 ) SL C 180, 11.6.1998., str. 38.

( 4 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999., str. 419.), potvrđeno 16. rujna 1999. i Zajedničko stajalište Vijeća od 22. listopada 1999. (SL C 343, 30.11.1999. str. 1.). Odluka Europskog parlamenta od 7. rujna 2000. i Odluka Vijeća od 14. rujna 2000.

( 5 ) SL C 209, 9.8.1988., str. 3.

( 6 ) SL C 59, 6.3.1992., str. 2.

( 7 ) SL C 49, 28.2.1995., str. 1.

( 8 ) SL L 20, 26.1.1980., str. 43. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).

( 9 ) SL C 355, 25.11.1996., str. 1.

( 10 ) SL C 281, 26.9.1996., str. 3.

( 11 ) SL L 73, 16.3.1994., str. 19.

( 12 ) SL L 104, 3.4.1998., str. 1.

( 13 ) SL L 240, 19.9.1977., str. 1.

( 14 ) SL L 67, 12.3.1983., str. 1.

( 15 ) SL L 186, 5.8.1995., str. 42.

( 16 ) SL L 229, 30.8.1980., str. 11. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/83/EZ (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).

( 17 ) SL C 184, 17.7.1999., str. 23.

( 18 ) SL L 129, 18.5.1976., str. 23.; Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).

( 19 ) SL L 257, 10.10.1996., str. 26.

( 20 ) SL L 135, 30.5.1991., str. 40. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 98/15/EZ. (SL L 67, 7.3.1998., str. 29.)

( 21 ) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

( 22 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 114.

( 23 ) SL L 84, 5.4.1993. str. 1.

( 24 ) SL L 230, 19.8.1991. str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/47/EZ (SL L 191, 7.7.1998., str. 50.).

( 25 ) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.

( 26 ) SL L 194, 25.7.1975. str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ

( 27 ) SL L 334, 24.12.1977. str. 29. Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 28 ) SL L 271, 29.10.1979. str 44. Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 29 ) SL L 222, 14.8.1978. str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 30 ) SL L 281, 10.11.1979. str. 47. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ.

( 31 ) SL L 135, 30.5.1991., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/15/EZ (SL L 67, 7.3.1998. str. 29.)

( 32 ) SL L 31, 5.2.1976., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju od 1994.

( 33 ) SL L 281, 10.11.1979., str. 47. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.)

( 34 ) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

( 35 ) SL L 206, 22.7.1992., str. 7., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/62/EZ (SL L 305, 8.11.1997., str. 42).

( 36 ) SL L 103, 25.4.1979., str. 1., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/49/EZ (SL L 223, 13.8.1997., str. 9).

( 37 ) SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

( 38 ) SL L 10, 14.1.1997., str. 13.

( 39 ) SL L 175, 5.7.1985., str. 40. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 97/11/EZ (SL L 73, 14.3.1997., str. 5.).

( 40 ) SL L 181, 8.7.1986., str. 6.

( 41 ) SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

( 42 ) SL L 81, 27.3.1982., str. 29.

( 43 ) SL L 291, 24.10.1983., str. 1.

( 44 ) SL L 74, 17.3.1984., str. 49.

( 45 ) SL L 274, 17.10.1984., str. 11.

( 46 ) SL L 181, 4.7.1986., str. 16.