1995L0050 — HR — 11.07.2008 — 003.004
|
DIREKTIVA VIJEĆA 95/50/EZ od 6. listopada 1995. o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu ( L 249, 17.10.1995, p.39) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
Direktiva 2001/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Tekst značajan za EGP od 7. svibnja 2001. |
L 168 |
23 |
23.6.2001 |
|
|
Direktiva Komisije 2004/112/EZ Tekst značajan za EGP od 13. prosinca 2004. |
L 367 |
23 |
14.12.2004 |
|
|
Direktiva 2008/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. |
L 162 |
11 |
21.6.2008 |
|
DIREKTIVA VIJEĆA 95/50/EZ
od 6. listopada 1995.
o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 75.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije ( 1 ),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 2 ),
djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.c Ugovora ( 3 ),
budući da je Zajednica donijela niz mjera namijenjenih uspostavi unutarnjeg tržišta koje obuhvaća područje bez unutarnjih granica unutar kojeg je, u skladu s odredbama Ugovora, osigurana sloboda kretanja robe, osoba, usluga i kapitala;
budući da se nadzor prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu provodi u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 4060/89 od 21. prosinca 1989. o ukidanju nadzora koji se provodi na granicama država članica u području cestovnog prometa i prometa unutarnjim plovnim putovima ( 4 ) i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3912/92 od 17. prosinca 1992. o nadzoru koji se provodi u Zajednici u području cestovnog prometa i prometa unutarnjim plovnim putovima u pogledu prijevoznih sredstava registriranih ili stavljenih u promet u trećoj zemlji ( 5 );
budući da je Vijeće donijelo Direktivu 94/55/EZ od 21. studenoga 1994. o usklađivanju zakonodavstava država članica o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu ( 6 ); budući da je postupke za nadzor i definicije u vezi s tom vrstom prijevoza potrebno na odgovarajući način uskladiti kako bi nadzor ispunjavanja tom Direktivom predviđenih sigurnosnih normi bio učinkovitiji;
budući da države članice na cjelokupnom državnom području moraju osigurati nadzor predmetnih vozila u dostatnom opsegu izbjegavajući pritom, kad je to moguće, prekomjeran broj takvih kontrola;
budući da Zajednica, sukladno načelu supsidijarnosti, treba poduzeti potrebne mjere radi poboljšanja razine sigurnosti prijevoza opasnih tvari;
budući da nadzor treba obavljati koristeći popis zajedničkih elemenata koji je primjenjiv na takav prijevoz na cjelokupnom državnom području Zajednice;
budući da je potrebno sastaviti popis prekršaja koje sve države članice smatraju dovoljno ozbiljnima da se na vozila koja ih počine primjenjuju odgovarajuće mjere ovisno o okolnostima ili sigurnosnim zahtjevima, uključujući, prema potrebi, uskratu ulaska predmetnim vozilima u Zajednicu;
budući da je u svrhu poboljšanja usklađenosti sa sigurnosnim normama u vezi s prijevozom opasnih tvari u cestovnom prometu, u preventivne svrhe, potrebno predvidjeti nadzor u poduzećima ili kada se pri cestovnom nadzoru utvrde teže povrede propisa o prijevozu opasnih tvari;
budući da se predmetni nadzor moraju provoditi u pogledu svih pošiljaka opasnih tvari koje se u cijelosti ili djelomično prevoze cestom na području država članica, bez obzira na polazno ili odredišno mjesto tereta ili državu u kojoj je vozilo registrirano;
budući da se u slučaju težih ili ponovljenih prekršaja od nadležnih tijela države članice u kojoj je vozilo registrirano ili u kojoj poduzeće ima sjedište može zatražiti poduzimanje odgovarajućih mjera i budući da će o svim mjerama koje uslijede ta tijela obavijestiti državu članicu koja to zatraži;
budući da je primjenu ove Direktive potrebno pratiti na temelju izvješća koje podnosi Komisija,
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
1. Ova se Direktiva primjenjuje na nadzor koji države članice provode u vezi s prijevozom opasnih tvari u cestovnom prometu vozilima koja prijevoz obavljaju njihovim državnim područjem ili koja na njihovo državno područje ulaze iz treće zemlje.
Direktiva se ne primjenjuje na prijevoz opasnih tvari vozilima koja pripadaju ili su u nadležnosti oružanih snaga.
2. Odredbe ove Direktive ne utječu, međutim, na pravo država članica da, poštujući pravo Zajednice, provode nadzor nad unutarnjim i međunarodnim prijevozom opasnih tvari na njihovom državnom području vozilima na koja se ova Direktiva ne odnosi.
Članak 2.
Za potrebe ove Direktive:
— „vozilo” znači svako potpuno ili nepotpuno motorno vozilo namijenjeno cestovnom prometu, opremljeno s najmanje četiri kotača, čija najveća konstrukcijska brzina prelazi 25 km/h, zajedno s priključnim vozilima, osim vozila koja se kreću tračnicama, traktora za poljoprivredu i šumarstvo te svih pokretnih strojeva,
— „opasne tvari” znači opasne tvari definirane kao takve u Direktivi 94/55/EZ,
— „prijevoz” znači svaka aktivnost prijevoza u cestovnom prometu koja se u cijelosti ili djelomično obavlja vozilom na javnim cestama na državnom području države članice, uključujući utovar i istovar roba obuhvaćenih Direktivom 94/55/EZ, ne dovodeći u pitanje dogovore predviđene propisima država članica u vezi s odgovornošću u pogledu takvih aktivnosti,
— „poduzeće”’ znači svaka profitna ili neprofitna fizička ili pravna osoba, profitna ili neprofitna udruga ili skupina osoba bez pravne osobnosti te svako tijelo u okviru javne vlasti, bez obzira na to posjeduje li pravnu osobnost ili ovisi o tijelu koje posjeduje takvu pravnu osobnost, koje prevozi, utovaruje ili istovaruje opasne tvari ili nalaže njihov prijevoz, kao i ona koja privremeno skladište, prikupljaju, pakiraju ili isporučuju takve tvari u okviru svoje prijevozničke djelatnosti, a nalaze se na državnom području Zajednice,
— „nadzor” znači svaki nadzor, kontrola, pregled, provjera ili formalnost koju obavljaju nadležna tijela radi osiguranja sigurnosti prijevoza opasnih tvari.
Članak 3.
1. Države članice osiguravaju da se na reprezentativnom broju pošiljaka opasnih tvari koje se prevoze u cestovnom prometu vrši nadzor propisan ovom Direktivom kako bi se provjerila njihova sukladnost s propisima o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu.
2. Takav nadzor provodi se na državnom području države članice u skladu s člankom 3. Uredbe (EEZ) br. 4060/89 i člankom 1. Uredbe (EEZ) br. 3912/92.
Članak 4.
1. U svrhu provedbe nadzora predviđenog ovom Direktivom, države članice koriste zapisnik o nadzoru prijevoza opasnih tvari iz Priloga I. Primjerak tog zapisnika ili potvrde iz koje je vidljiv rezultat nadzora, koju je sastavilo nadležno tijelo koje je provelo nadzor, uručuje se vozaču vozila te se na zahtjev predočuje kako bi se, kad je to moguće, pojednostavio ili učinio nepotrebnim daljnji nadzor. Ovaj stavak ne dovodi u pitanje pravo država članica da provode posebne mjere za detaljniji nadzor.
2. Nadzor se provodi nasumce nad što je moguće većim dijelom cestovne mreže.
3. Mjesta odabrana za takav nadzor moraju omogućiti usklađivanje vozila koja su počinila prekršaj s propisima ili, ako to nadležno tijelo koje provodi nadzor smatra prikladnim, njihovo isključenje iz prometa na mjestu zaustavljanja ili na za tu svrhu namijenjenom mjestu bez da se pritom ugrozi sigurnost.
4. Prema potrebi te ako se time ne ugrožava sigurnost, uzorci tvari koje se prevoze mogu se uzeti radi ispitivanja u laboratorijima koja je nadležno tijelo ovlastilo.
5. Nadzor se provodi u razumnom vremenskom roku.
Članak 5.
Ne dovodeći u pitanje druge kazne koje se mogu izreći, nadležna tijela koja provode nadzor mogu vozila za koja se utvrdi da su počinila jednu ili više povreda propisa o prijevozu opasnih tvari, posebno povreda navedenih u Prilogu II., isključiti iz prometa na mjestu zaustavljanja ili na za to namijenjenu mjestu i zatražiti da se prije no što nastave vožnju usklade s odredbama ili se, ovisno o okolnostima ili sigurnosnim zahtjevima, mogu provesti druge odgovarajuće mjere uključujući, prema potrebi, zabranu ulaska takvih vozila u Zajednicu.
Članak 6.
1. Nadzor se može provoditi i u prostorijama poduzeća kao preventivna mjera ili ako se tijekom nadzora na cesti ustanove prekršaji koji ugrožavaju sigurnost prijevoza opasnih tvari.
2. Svrha takvog nadzora je osigurati da su sigurnosni uvjeti koji se odnose na prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu u skladu s odgovarajućim propisima.
Ako se u vezi s prijevozom opasnih tvari u cestovnom prometu ustanovi da je bio počinjen prekršaj, posebno prekršaj naveden u Prilogu II., predmetni prijevoz uskladit će se s propisima prije nego što teret napusti poduzeće ili će se na njega primijeniti druge odgovarajuće mjere.
Članak 7.
1. Države članice si međusobno pružaju pomoć s ciljem učinkovite provedbe ove Direktive.
2. Teški ili ponovljeni prekršaji koji ugrožavaju sigurnost prijevoza opasnih tvari i koje su počinila strana vozila ili poduzeća trebaju se odmah prijaviti nadležnim tijelima u državi članici u kojoj je vozilo registrirano ili u kojoj se nalazi sjedište poduzeća.
Nadležna tijela države članice u kojoj su ustanovljeni teški ili ponovljeni prekršaji mogu zatražiti od nadležnih tijela države članice u kojoj je vozilo registrirano ili u kojoj se nalazi sjedište poduzeća da poduzmu odgovarajuće mjere protiv počinitelja.
Potonja nadležna tijela obavješćuju nadležna tijela države članice u kojoj su prekršaji ustanovljeni o svim mjerama poduzetima u vezi s prijevoznikom ili poduzećem.
Članak 8.
Ako se na temelju nalaza nadzora na cesti obavljenog na vozilu registriranom u drugoj državi članici može opravdano pretpostaviti da su bili počinjeni teški ili ponovljeni prekršaji koji se zbog nepostojanja potrebnih podataka ne mogu ustanoviti tijekom tog nadzora, nadležna tijela dotičnih država članica međusobno si pomažu kako bi razjasnila situaciju. Kada nadležna država članica u tu svrhu provede nadzor u poduzeću, o rezultatima tog nadzora obavijestit će drugu državu članicu.
Članak 9.
1. Svaka država članica, za svaku kalendarsku godinu, a najkasnije dvanaest mjeseci po isteku te godine, šalje Komisiji izvješće sastavljeno u skladu s obrascem iz Priloga III. o primjeni ove Direktive, uključujući sljedeće podatke:
— ako je to moguće, utvrđenu ili procijenjenu količinu opasnih tvari koje se prevoze u cestovnom prometu (u prevezenim tonama ili u tonama po kilometru),
— broj provedenih nadzora,
— broj vozila na kojima je proveden nadzor s obzirom na mjesto registracije (domaća vozila, vozila registrirana u drugim državama članicama ili u trećim zemljama),
— broj i vrstu zabilježenih prekršaja,
— vrstu i broj izrečenih kazni.
2. Komisija prvi put 1999. godine, a potom barem svake tri godine, šalje Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o tome kako države članice primjenjuju ovu Direktivu, navodeći pritom podatke u skladu sa stavkom 1. ovog članka.
Članak 9.a
Komisija prilagođava priloge znanstvenom i tehničkom napretku u područjima na koja se ova direktiva odnosi, posebno kako bi se uzele u obzir izmjene Direktive 94/55/EZ. Te mjere, namijenjene izmjenjivanju elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 9.b stavka 2.
Članak 9.b
1. Komisiji pomaže Odbor za prijevoz opasnih tvari osnovan člankom 9. Direktive 94/55/EZ.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se odredbe članka 5.a, stavaka 1. do 4., i članka 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. navedene Odluke.
Članak 10.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive do 1. siječnja 1997. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst najvažnijih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 11.
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 12.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
PRILOG II.
POVREDE
Za potrebe ove Direktive, sljedeći nepotpuni popis, razvrstan u tri kategorije rizika (pri čemu kategorija I označava najveći rizik) daje smjernice o tome što treba smatrati povredom.
Pri određivanju odgovarajuće kategorije rizika u obzir se uzimaju posebne okolnosti, a sama odluka predstavlja diskrecijsku ocjenu tijela/službenika koje/koji provodi nadzor cestovnog prometa.
Neusklađenosti koje nisu navedene u kategorijama rizika razvrstavaju se u skladu s opisima kategorija.
U slučaju više povreda po prijevoznoj jedinici, u svrhu izvješćivanja (Prilog III. ovoj Direktivi) primjenjuje se samo kategorija najvećeg rizika (kako je navedeno pod točkom 39. Priloga I. ovoj Direktivi).
1. Kategorija rizika I
Povrede odgovarajućih odredaba ADR-a koje uzrokuju visoku razinu rizika od smrti, ozbiljnih tjelesnih ozljeda ili znatne štete po okoliš i koje obično zahtijevaju poduzimanje hitnih i odgovarajućih korektivnih mjera poput isključenja vozila iz prometa.
Povrede uključuju:
1. Prijevoz opasnih tvari za koje postoji zabrana prijevoza;
2. Istjecanje opasnih tvari;
3. Prijevoz na zabranjen način ili neodgovarajućim prijevoznim sredstvom;
4. Prijevoz rasutog tereta u spremniku koji nije strukturno uporabljiv;
5. Prijevoz vozilom bez odgovarajuće potvrde o odobrenju;
6. Vozilo više nije u skladu sa standardima o odobravanju i predstavlja neposrednu opasnost (inače spada u kategoriju rizika II);
7. Korištenje neodobrene ambalaže;
8. Ambalaža nije u skladu s odgovarajućim uputama o pakiranju;
9. Nepoštovanje posebnih odredaba o zajedničkom pakiranju;
10. Nepoštovanje propisa o učvršćivanju i utovaru tereta;
11. Nepoštovanje propisa o zajedničkom utovaru tereta;
12. Nepoštovanje dopuštenih razina punjenja cisterni ili ambalaže;
13. Nepoštovanje odredaba o ograničenju količine koja se prevozi u jednoj prijevoznoj jedinici;
14. Prijevoz opasnih tvari bez ikakve oznake o njihovu prisustvu (npr. isprava, oznaka i etiketa na ambalaži, velikih listića opasnosti i oznaka na vozilu);
15. Prijevoz bez velikih listića opasnosti ili oznake na vozilu;
16. Nepostojanje informacija u vezi s tvari koja se prevozi, a koje omogućuju određivanje kategorije rizika I (npr. oznaka UN-a, odgovarajući otpremni naziv, vrsta ambalaže);
17. Vozač ne posjeduje vrijedeću potvrdu o stručnoj osposobljenosti;
18. Korištenje vatre ili nezaštićenog osvjetljenja;
19. Nepoštovanje zabrane pušenja.
2. Kategorija rizika II
Povrede odgovarajućih odredaba ADR-a koje uzrokuju rizik od tjelesne ozljede ili štete po okoliš i koje obično zahtijevaju poduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera, kao što je obveza uklanjanja utvrđene nepravilnosti, ako je to moguće, na samom mjestu nadzora, a najkasnije po okončanju trenutačnog prijevoza.
Povrede uključuju:
1. Prijevozna jedinica je sastavljena od više od jedne prikolice/poluprikolice;
2. Vozilo više nije u skladu sa standardima odobravanja, ali ne predstavlja neposrednu opasnost;
3. Vozilo nije opremljeno operativnim vatrogasnim aparatima, kao što se to zahtijeva; vatrogasni se aparat ipak može smatrati operativnim ako nedostaju samo propisani pečat i/ili datum isteka životnog vijeka; međutim, to ne vrijedi ako vatrogasni aparat očito više nije operativan, npr. mjerač tlaka pokazuje 0;
4. Vozilo nema opreme propisane ADR-om ili u pisanim uputama;
5. Nepoštovanje datuma ispitivanja i inspekcijskog nadzora te rokova uporabe ambalaže, kontejnera za rasuti teret ili velike ambalaže;
6. Prijevoz tereta s oštećenom ambalažom, oštećenih kontejnera za rasuti teret ili oštećene velike ambalaže ili prijevoz oštećene nečiste prazne ambalaže;
7. Prijevoz zapakiranog tereta u spremniku koji nije strukturno upotrebljiv;
8. Cisterna/kontejner cisterna (uključujući prazne i neočišćene) nije propisno zatvorena;
9. Prijevoz kombinirane ambalaže s vanjskom ambalažom koja nije propisno zatvorena;
10. Nepravilno etiketiranje, označivanje ili nepravilni veliki listići opasnosti;
11. Pisane upute nisu u skladu s ADR-om ili se ne odnose na tvari koje se prevoze;
12. Vozilo nije pod odgovarajućim nadzorom ili nije propisno parkirano.
3. Kategorija rizika III
Povrede odgovarajućih odredaba koje uzrokuju nisku razinu rizika od tjelesne ozljede ili štete po okoliš, u slučaju kojih nisu potrebne odgovarajuće korektivne mjere na cesti, nego se one mogu poduzeti kasnije u poduzeću.
Povrede uključuju:
1. Dimenzije listića opasnosti ili etiketa ili veličina slova, crteža ili simbola na listicama opasnosti ili etiketama nije u skladu s propisima;
2. Informacije u prijevoznim ispravama, osim onih u kategoriji rizika I pod točkom 16., nisu raspoložive;
3. Potvrda o osposobljenosti vozača ne nalazi se u vozilu, ali postoje dokazi da je vozač ima.
PRILOG III.
PRIMJER STANDARDNOG OBRASCA IZVJEŠĆA O POVREDAMA I KAZNAMA KOJE SE PODNOSI KOMISIJI
( 1 ) SL C 26, 29.1.1994., str. 10. i SL C 238, 26.8.1994., str. 4.
( 2 ) SL C 195, 18.7.1994., str. 18.
( 3 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 3. svibnja 1994. (SL C 205, 25.7.1994., str. 55.), Zajedničko stajalište Vijeća od 21. studenoga 1994. (SL C 354, 13.12.1994., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 14. ožujka 1995. (SL C 89, 10.4.1995., str. 29.).
( 4 ) SL L 390, 30.12.1989., str. 18. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3356/91 (SL L 318, 20.11.1991., str. 1.).
( 5 ) SL L 395, 31.12.1992., str. 6.
( 6 ) SL L 319, 12.12.1994., str. 7.