01991L0477 — HR — 13.06.2017 — 002.010
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
DIREKTIVA VIJEĆA od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja ( L 256 13.9.1991, 51) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DIREKTIVA 2008/51/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 21. svibnja 2008. |
L 179 |
5 |
8.7.2008 |
|
|
DIREKTIVA (EU) 2017/853 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 17. svibnja 2017. |
L 137 |
22 |
24.5.2017 |
|
Koju je ispravio:
DIREKTIVA VIJEĆA
od 18. lipnja 1991.
o nadzoru nabave i posjedovanja oružja
(91/477/EEZ)
POGLAVLJE I.
Područje primjene
Članak 1.
1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
„vatreno oružje” znači svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, osim ako je isključeno iz te definicije zbog jednog od razloga navedenih u Prilogu I. dijelu III. Vatreno oružje razvrstano je u Prilogu I. dijelu II.
Smatra se da je neki predmet sposoban za prepravljanje kako bi ispaljivao sačmu, zrno ili projektil djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva ako:
ima izgled vatrenog oružja; i
moguće ga je prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen;
„bitan dio” znači cijev, kućište, uvodnik metaka, uključujući i gornji i donji uvodnik, ako je primjenjivo, vodilica, cilindar, zatvarač ili nosač zatvarača koji su, s obzirom na to da su to odvojeni predmeti, uključeni u kategoriju vatrenog oružja na koje su postavljeni ili na koje se namjeravaju postaviti;
„streljivo” znači meci kao cjelina ili njegovi sastavni dijelovi, uključujući čahure, inicijalne kapisle, potisno punjenje, zrna ili projektile koji se koriste u vatrenom oružju, pod uvjetom da je i za te dijelove potrebno odobrenje u dotičnoj državi članici;
„oružje za uzbunjivanje i signalizaciju” znači naprave s ležištem streljiva namijenjene samo za ispaljivanje streljiva bez projektila, neškodljivih nadražujućih tvari, drugih aktivnih tvari ili pirotehničkog streljiva za signalizaciju te koje se ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva;
„paradno i akustično oružje” znači vatreno oružje koje je posebno prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila, za uporabu primjerice u kazališnim predstavama, fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, rekonstrukciji povijesnih događaja, povorkama, sportskim događanjima i obuci;
„onesposobljeno vatreno oružje” znači vatreno oružje koje je trajno onesposobljeno za uporabu, osiguravajući da su svi bitni dijelovi dotičnog vatrenog oružja postali trajno neuporabljivi i da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo;
„muzej” znači stalna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, u kojoj se nabavljaju, čuvaju, istražuju i izlažu vatreno oružje, bitni dijelovi ili streljivo u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe te svrhe očuvanja nasljeđa ili rekreativne svrhe i koju je kao takvu priznala dotična država članica;
„kolekcionar” znači svaka fizička ili pravna osoba posvećena prikupljanju i očuvanju vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe ili svrhe očuvanja nasljeđa koju je kao takvu priznala dotična država članica;
„trgovac oružjem” znači svaka fizička ili pravna osoba čija se trgovina ili poslovanje sastoje u cjelini ili djelomično od:
proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka, modifikacije ili prepravljanja vatrenog oružja ili bitnih dijelova; ili
proizvodnje, trgovine, razmjene, modifikacije ili prepravljanja streljiva;
„posrednik” znači svaka fizička ili pravna osoba, koja nije trgovac oružjem, čija se trgovina ili poslovanje sastoji u cjelini ili djelomično od:
pregovaranja ili ugovaranja transakcija za kupnju ili prodaju vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva, ili opskrbu njima; ili
dogovaranja transfera vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva unutar države članice ili iz jedne države članice u drugu državu članicu, iz države članice u treću zemlju ili iz treće zemlje u državu članicu;
„nezakonita proizvodnja” znači proizvodnja ili sastavljanje vatrenog oružja, njegovih bitnih dijelova i streljiva:
od bilo kojih bitnih dijelova takvog vatrenog oružja kojima se nezakonito trguje;
bez odobrenja izdanog u skladu s člankom 4. od strane nadležnog tijela države članice u kojoj se obavlja proizvodnja ili sastavljanje; ili
bez označivanja vatrenog oružja u trenutku njegove proizvodnje, u skladu s člankom 4.;
„nezakonito trgovanje” znači nabava, prodaja, isporuka, prijevoz ili transfer vatrenog oružja, njegovih bitnih dijelova ili streljiva s državnog područja jedne države članice, ili kroz njezino državno područje, na državno područje druge države članice ako bilo koja od dotičnih država članica to ne odobrava u skladu s ovom Direktivom ili ako vatreno oružje, bitni dijelovi ili streljivo nisu označeni u skladu s člankom 4.;
„praćenje” znači sustavno praćenje kretanja vatrenog oružja i, ako je to moguće, njegovih bitnih dijelova i streljiva, od proizvođača do kupca, u svrhu pružanja pomoći nadležnim tijelima države članice pri otkrivanju, istrazi i analiziranju nezakonite proizvodnje i nezakonitog trgovanja.
2. Za potrebe ove Direktive, smatra se da osoba ima boravište u onoj zemlji koja je navedena u adresi na službenoj ispravi koja navodi boravište te osobe, kao što su putovnica ili nacionalna osobna iskaznica, koja se, prilikom provjere nabave ili posjedovanja, podnosi nadležnim tijelima države članice ili trgovcu ili posredniku. Ako se adresa osobe ne navodi u njezinoj putovnici ili nacionalnoj osobnoj iskaznici, zemlja boravišta te osobe određuje se na temelju bilo kojeg drugog službenog dokaza boravišta koji priznaje dotična država članica.
3. „Europska oružna propusnica” izdaje se na zahtjev nadležnih tijela države članice osobi koja zakonito stupa u posjed vatrenog oružja i koristi ga. Propusnica vrijedi najviše pet godina, s tim da se može produljiti, i sadržava podatke navedene u Prilogu II. Nije prenosiva i u njoj se evidentira vatreno oružje koje posjeduje i koristi nositelj propusnice. Propusnica uvijek mora biti u posjedu osobe koja koristi vatreno oružje i svaka promjena povezana s posjedovanjem ili značajkama vatrenog oružja, kao i njegov gubitak ili krađa, moraju biti naznačeni na propusnici.
Članak 2.
1. Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje primjena nacionalnih odredaba o nošenju oružja, lovu ili streljaštvu, korištenju oružja koje je na zakonit način nabavljeno i posjeduje se u skladu s ovom Direktivom.
2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na oružje i streljivo koje, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, nabavljaju ili posjeduju oružane snage, policija ili tijela javne vlasti. Ne primjenjuje se ni na transfere uređene Direktivom 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( *1 ).
Članak 3.
Države članice mogu u svom zakonodavstvu usvojiti odredbe koje su strože od onih predviđenih u ovoj Direktivi, pri čemu moraju poštovati prava dodijeljena osobama s boravištem u državama članicama po članku 12. stavku 2.
POGLAVLJE 2.
Usklađivanje zakonodavstva koje se odnosi na vatreno oružje
Članak 4.
1. U odnosu na vatreno oružje koje je proizvedeno u Uniji ili je u nju uvezeno 14. rujna 2018. ili nakon tog datuma, države članice osiguravaju da su svako takvo vatreno oružje ili svaki bitni dio koji se stavljaju na tržište:
opremljeni jasnom, trajnom i jedinstvenom oznakom bez odgode nakon proizvodnje, a najkasnije prije stavljanja na tržište, ili bez odgode nakon uvoza u Uniju; i
registrirani u skladu s ovom Direktivom bez odgode nakon proizvodnje, a najkasnije prije stavljanja na tržište, ili bez odgode nakon uvoza u Uniju.
2. Jedinstvena oznaka iz stavka 1. točke (a) uključuje naziv proizvođača ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja te, ako je to izvedivo, model. Time se ne dovodi u pitanje stavljanje zaštićene oznake proizvođača. Ako je bitni dio premalen da bi ga se moglo označiti u skladu s ovim člankom, označuje ga se barem serijskim brojem ili alfanumeričkim ili digitalnim kôdom.
Zahtjevi označivanja za vatreno oružje ili bitne dijelove od posebne povijesne važnosti određuju se nacionalnim pravom.
Države članice osiguravaju da je svako osnovno pakiranje cjelovitog streljiva označeno tako da se na njemu nalazi naziv proizvođača, identifikacijski broj serije (lota), kalibar i vrsta streljiva.
Za potrebe stavka 1. i ovog stavka, države članice mogu izabrati primjenu odredaba iz Konvencije od 1. srpnja 1969. o uzajamnom priznavanju žiga (o obavljenom ispitivanju) na ručnom vatrenom oružju.
Nadalje, države članice osiguravaju da vatreno oružje ili njegovi bitni dijelovi u trenutku transfera iz vladinih zaliha u trajnu civilnu uporabu nose jedinstvenu oznaku, kako je predviđeno stavkom 1., kojom se omogućuje identifikacija subjekta koji obavlja transfer.
2.a Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije za označivanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.b stavka 2.
3. Svaka država članica uspostavlja sustav za uređenje djelatnosti trgovaca oružjem i posrednika. Takvi sustavi obuhvaćaju barem sljedeće mjere:
registraciju trgovaca oružjem i posrednika koji djeluju na državnom području te države članice;
izdavanje dozvole ili odobrenja za obavljanje djelatnosti trgovca oružjem ili posrednika na državnom području te države članice; i
provjeru privatnog i profesionalnog integriteta i relevantnih sposobnosti dotičnog trgovca oružjem ili posrednika. U slučaju pravne osobe, provjera se odnosi kako na pravnu osobu tako i na fizičku osobu ili osobe koje rukovode poduzećem.
4. Države članice do 31. prosinca 2014. osiguravaju uspostavljanje i održavanje centraliziranog ili decentraliziranog računalno podržanog sustava baze podataka, koji ovlaštenim nadležnim tijelima jamči pristup u bazu podataka u koju se bilježe potrebni podaci za svaki komad vatrenog oružja u skladu s ovom Direktivom.
►M2U taj sustav baze podataka bilježe se sve informacije o vatrenom oružju koje su potrebne za praćenje i identificiranje tog vatrenog oružja, uključujući:
vrstu, marku, model, kalibar i serijski broj svakog vatrenog oružja te oznaku na njegovu kućištu ili uvodniku metaka kao jedinstvenu oznaku u skladu sa stavkom 1. koja služi kao jedinstveni identifikator svakog vatrenog oružja;
serijski broj ili jedinstvenu oznaku na bitnim dijelovima, ako je drukčija od oznake na kućištu ili uvodniku metaka svakog vatrenog oružja;
imena i adrese dobavljača i osoba koje nabavljaju ili posjeduju vatreno oružje, zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima; i
sva prepravljanja ili modifikacije vatrenog oružja zbog čega se mijenja njegova kategorija ili podkategorija, uključujući njegovo ovjereno onesposobljavanje ili uništenje, zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima.
Države članice osiguravaju da nadležna tijela u sustavima baze podataka čuvaju evidenciju o vatrenom oružju i bitnim dijelovima, uključujući povezane osobne podatke, u razdoblju od 30 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova.
Pristup evidenciji vatrenog oružja i bitnih dijelova iz prvog podstavka ovog stavka te povezanim osobnim podacima mora biti omogućen:
tijelima nadležnima za davanje ili povlačenje odobrenjâ iz članka 6. ili 7. ili tijelima nadležnima za carinske postupke, u razdoblju do 10 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova; i
tijelima nadležnima za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija, u razdoblju do 30 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova.
Države članice osiguravaju brisanje osobnih podataka iz sustavâ baze podataka po isteku razdoblja navedenih u drugom i trećem podstavku. Time se ne dovode u pitanje slučajevi u kojima su određeni osobni podaci preneseni tijelu nadležnom za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršenje kaznenih sankcija i upotrebljavaju se u tom određenom kontekstu, ili drugim tijelima nadležnima za sukladne svrhe predviđene nacionalnim pravom. U tim slučajevima obrada tih podataka od strane nadležnih tijela uređuje se nacionalnim pravom dotične države članice, u potpunosti u skladu s pravom Unije, posebno u području zaštite podataka. ◄
Trgovci oružjem i posrednici tijekom cjelokupnog razdoblja svojeg djelovanja dužni su voditi registar u kojem se bilježi svako vatreno oružje i svaki bitni dio koji podliježu ovoj Direktivi, a koje oni zaprime ili otpreme, zajedno s podacima na temelju kojih se omogućuje identifikacija i praćenje dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova, posebno njihova vrsta, marka, model, kalibar i serijski broj te nazivi i adrese dobavljača i osoba koje ga nabavljaju.
Nakon prestanka svojih djelatnosti trgovci oružjem i posrednici taj registar dostavljaju nacionalnim tijelima odgovornima za sustave baze podataka predviđene u prvom podstavku.
Države članice osiguravaju da trgovci oružjem i posrednici s poslovnim nastanom na njihovu državnom području nadležnim nacionalnim tijelima bez nepotrebne odgode prijavljuju transakcije koje uključuju vatreno oružje ili bitne dijelove, da trgovci oružjem i posrednici imaju elektroničku vezu s tim tijelima za potrebe takvog izvješćivanja i da se sustavi baze podataka ažuriraju odmah po primitku informacija povezanih s tim transakcijama.
5. Države članice osiguravaju da se svaki komad vatrenog oružja u svakom trenutku može povezati s njegovim vlasnikom.
Članak 4.a
Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice dopuštaju nabavu i posjedovanje vatrenog oružja samo osobama kojima je dodijeljena dozvola ili, u odnosu na oružje razvrstano u kategoriju C, kojima je posebno dozvoljeno nabavljanje i posjedovanje takvog vatrenog oružja u skladu s nacionalnim pravom.
▼M2 —————
Članak 5.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice dozvoljavaju nabavu i posjedovanje vatrenog oružja samo osobama koje za to imaju dobar razlog i:
koje imaju najmanje 18 godina, osim za nabavu, koja ne uključuje kupnju, i posjedovanje vatrenog oružja za lov i streljaštvo, pod uvjetom da u tom slučaju osobe koje su mlađe od 18 godina imaju privolu roditelja ili se nalaze pod roditeljskim nadzorom ili nadzorom odrasle osobe s valjanom dozvolom za nošenje vatrenog oružja ili dozvolom za lov, ili se nalaze unutar licenciranog ili na drugi način ovlaštenog centra za obuku, a roditelj ili odrasla osoba s valjanom dozvolom za nošenje vatrenog oružja ili dozvolom za lov preuzima odgovornost za odgovarajuću pohranu oružja u skladu s člankom 5.a; i
za koje je mala vjerojatnost da mogu biti opasne za sebe ili druge, javni red ili javnu sigurnost; činjenica da su osuđeni za nasilno kazneno djelo počinjeno s namjerom smatra se pokazateljem takve opasnosti.
2. Države članice moraju imati uspostavljen sustav praćenja, koji može biti stalan ili povremen, kako bi osigurale da se uvjeti za odobrenje određeni nacionalnim pravom ispunjavaju tijekom cijelog razdoblja trajanja odobrenja te da se, između ostaloga, procjenjuju relevantne zdravstvene i psihološke informacije. Konkretni mehanizmi utvrđuju se u skladu s nacionalnim pravom.
Ako se bilo koji od uvjeta za odobrenje više ne ispunjava, države članice povlače svoje odobrenje.
Države članice osobama koje imaju boravište na njihovu državnom području ne mogu zabraniti da posjeduju vatreno oružje nabavljeno u drugoj državi članici, osim ako nabavu te iste vrste vatrenog oružja zabranjuju na svojem državnom području.
3. Države članice osiguravaju da se odobrenje za nabavu i odobrenje za posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B povlače ako se u posjedu osobe kojoj je izdano to odobrenje nađe spremnik koji se može pričvrstiti na poluautomatsko ili repetirajuće vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom i koji:
može primiti više od 20 naboja; ili
u slučaju dugog vatrenog oružja, može primiti više od 10 naboja,
osim ako se toj osobi izdalo odobrenje na temelju članka 6. ili odobrenje koje je potvrđeno, obnovljeno ili produljeno na temelju članka 7. stavka 4.a.
Članak 5.a
Kako bi se minimizirala opasnost da vatrenom oružju i streljivu pristupe neovlaštene osobe, države članice utvrđuju pravila o odgovarajućem nadzoru nad vatrenim oružjem i streljivom i pravila o njihovoj odgovarajućoj pohrani na siguran način. Vatreno oružje i pripadajuće streljivo ne smiju biti lako dostupni na istome mjestu. Odgovarajući nadzor znači da osoba koja zakonito posjeduje dotično vatreno oružje ili streljivo ima kontrolu nad njime tijekom njegova prijevoza i uporabe. Razina provjere takvog odgovarajućeg načina pohrane mora odgovarati broju i kategoriji dotičnog vatrenog oružja i streljiva.
Članak 5.b
Države članice osiguravaju da u slučajevima koji uključuju nabavu i prodaju vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva razvrstanih u kategoriju A, B ili C preko ugovora na daljinu, kako su definirani člankom 2. točkom 7. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( *2 ), sljedeći subjekti provjeravaju identitet i, prema potrebi, odobrenje kupca vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva, prije njihove isporuke toj osobi ili najkasnije prilikom isporuke:
licencirani ili ovlašteni trgovac oružjem ili posrednik; ili
tijelo javne vlasti ili predstavnik tog tijela.
Članak 6.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 2., države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zabranile nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A. One osiguravaju da se oduzme vatreno oružje, bitni dijelovi i streljivo koji se nezakonito drže unatoč toj zabrani.
2. Za zaštitu ključne infrastrukture, trgovačkog brodovlja, konvoja visoke vrijednosti i osjetljivih prostora, kao i za potrebe nacionalne obrane te u obrazovne, kulturne, istraživačke i povijesne svrhe te ne dovodeći u pitanje stavak 1., nadležna nacionalna tijela mogu, iznimno i na propisno obrazložen način, u pojedinačnim slučajevima izdati odobrenja za vatreno oružje, bitne dijelove i streljivo razvrstane u kategoriju A, kada to nije u suprotnosti s javnom sigurnošću ili javnim redom.
3. Države članice mogu kolekcionarima, iznimno i na propisno obrazložen način, u pojedinačnim posebnim slučajevima izdati odobrenja za nabavu i posjedovanje oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A, podložno strogim sigurnosnim uvjetima, uključujući pružanje dokaza nadležnim nacionalnim tijelima da su provedene mjere kako bi se spriječila bilo koja opasnost za javnu sigurnost ili javni red i da su dotično vatreno oružje, bitni dijelovi ili streljivo pohranjeni poštujući sigurnosnu razinu koja je razmjerna opasnostima povezanima s neovlaštenim pristupom tim predmetima.
Države članice osiguravaju da je kolekcionare kojima su odobrenja izdana u skladu s prvim podstavkom ovog stavka moguće identificirati u sustavima baze podataka iz članka 4. Ti kolekcionari kojima su izdana odobrenja obvezni su voditi registar sveg vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju A koje posjeduju, a taj registar dostupan je nadležnim nacionalnim tijelima. Države članice uspostavljaju odgovarajući sustav praćenja u pogledu tih kolekcionara kojima su izdana odobrenja, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike.
4. Države članice trgovcima oružja ili posrednicima mogu odobriti da u okviru svoje profesionalne djelatnosti nabavljaju, proizvode, onesposobljavaju, popravljaju, dobavljaju, transferiraju i posjeduju vatreno oružje, bitne dijelove i streljivo razvrstane u kategoriju A, podložno strogim sigurnosnim uvjetima.
5. Države članice muzejima mogu odobriti nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A, podložno strogim sigurnosnim uvjetima.
6. Države članice mogu sportskim strijelcima odobriti nabavu i posjedovanje poluautomatskog vatrenog oružja razvrstanog u točku 6. ili 7. kategorije A, podložno sljedećim uvjetima:
zadovoljavajućoj ocjeni relevantnih informacija koje proizlaze iz primjene članka 5. stavka 2.;
pružanju dokaza da dotični sportski strijelac aktivno vježba za sudjelovanje ili sudjeluje u streljačkim natjecanjima koje priznaje službeno priznata sportska streljačka organizacija dotične države članice ili međunarodni i službeno priznati sportski streljački savez; i
podnošenju potvrde službeno priznate sportske streljačke organizacije u kojoj se navodi sljedeće:
sportski strijelac član je streljačkog kluba i redovito se, najmanje 12 mjeseci, bavi streljaštvom u tom klubu, i
dotično vatreno oružje ispunjava tražene specifikacije za streljačku disciplinu koju priznaje međunarodni i službeno priznati sportski streljački savez.
U pogledu vatrenog oružja razvrstanog u točku 6. kategorije A, države članice koje imaju vojni sustav koji se temelji na općoj vojnoj obvezi i koje posljednjih 50 godina imaju uspostavljen sustav transfera vojnog vatrenog oružja osobama koje napuštaju vojsku nakon izvršenja svojih vojnih dužnosti mogu tim osobama izdati odobrenje da, u svojstvu sportskih strijelaca, zadrže jedno vatreno oružje kojim su se služili tijekom služenja obveznog vojnog roka. Relevantno tijelo javne vlasti mora to vatreno oružje pretvoriti u poluautomatsko vatreno oružje te periodično provjeravati predstavljaju li osobe koje se služe tim vatrenim oružjem opasnost za javnu sigurnost. Primjenjuju se odredbe iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c).
7. Odobrenja izdana na temelju ovog članka periodično se preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina.
Članak 7.
1. Nitko ne smije nabavljati vatreno oružje razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to izdala dozvolu.
Takva se dozvola ne smije izdati osobi koja ima boravište u drugoj državi članici, bez njene prethodne suglasnosti.
2. Nitko ne smije posjedovati vatreno oružje razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to izdala dozvolu. Ako ta osoba ima boravište u drugoj državi članici, tu će se državu članicu o tome obavijestiti.
3. Dozvola za nabavu i dozvola za posjedovanje vatrenog oružja, razvrstanog u kategoriju B, se može ostvariti u obliku upravne odluke.
4. Države članice mogu odlučiti da osobama koje ispunjavaju uvjete za davanje odobrenja za vatreno oružje dodijele višegodišnju dozvolu za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja za koje je potrebno odobrenje, ne dovodeći pritom u pitanje:
obvezu obavješćivanja nadležnih tijela o transferima;
povremene provjere da te osobe i dalje ispunjavaju uvjete; i
maksimalna ograničenja za posjedovanje koja su predviđena nacionalnim zakonodavstvom.
Odobrenja za posjedovanje vatrenog oružja periodično se preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina. Odobrenje se može obnoviti ili produljiti ako su i dalje ispunjeni uvjeti na temelju kojih je izdano.
4.a Države članice mogu odlučiti potvrditi, obnoviti ili produljiti odobrenja za poluautomatsko vatreno oružje razvrstano u točke 6., 7. i 8. kategorije A u pogledu vatrenog oružja koje je bilo razvrstano u kategoriju B, te zakonito nabavljeno i registrirano, prije 13. lipnja 2017., podložno ostalim uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi. Nadalje, države članice mogu dozvoliti da to vatreno oružje nabavljaju druge osobe kojima su države članice izdale odobrenje u skladu s ovom Direktivom kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća ( *3 ).
5. Države članice donose pravila kojima osiguravaju da osobe koje posjeduju odobrenje za vatreno oružje kategorije B u skladu s nacionalnim zakonodavstvom na dan 28. srpnja 2008. ne trebaju podnositi zahtjev za dozvolu za vatreno oružje koje posjeduju u kategorijama C ili D radi stupanja na snagu Direktive 2008/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. ( 1 ). Međutim, za svaki daljnji transfer vatrenog oružja iz kategorije C ili D, primatelj transfera mora nabaviti ili posjedovati licenciju ili posebno dopuštenje za posjedovanje tog vatrenog oružja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
Članak 8.
1. Nitko ne smije posjedovati vatreno oružje razvrstano u kategoriju C, osim ako ga nije prijavio vlastima države članice u kojoj se nalazi to vatreno oružje.
Države članice će se pobrinuti za obveznu prijavu svog vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju C, koje se trenutačno nalazi na njihovu području, unutar godinu dana od stupanja na snagu nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva.
2. Svaki prodavač, trgovac oružjem ili privatna osoba će obavijestiti o svakom prijenosu ili isporuci vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju C vlasti države članice u kojoj se to događa, navodeći pritom detalje pomoću kojih se mogu identificirati vatreno oružje i osoba koja ga nabavlja. Ako osoba koja nabavlja takvo vatreno oružje ima boravište u drugoj državi članici, tu drugu državu članicu će o nabavi obavijestiti država članica u kojoj je oružje bilo nabavljeno i osoba koja je nabavila vatreno oružje.
3. Ako država članica na svojem državnom području zabranjuje nabavu i posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B ili C, ili isto uvjetuje izdavanjem odobrenja, o tome obavješćuje druge države članice, koje izričito uključuju izjavu u vezi s tim u svaku europsku oružnu propusnicu koju izdaju za takvo vatreno oružje, na temelju članka 12. stavka 2.
Članak 9.
1. Predaja vatrenog oružja razvrstanog u kategorije A, B ili C dozvoljava se osobi koja nema boravište u državi članici o kojoj je riječ, ako se ispune uvjeti utvrđeni člancima 6., 7., i 8.:
2. Države članice mogu dozvoliti privremenu predaju vatrenog oružja u skladu s postupcima koje će same odrediti.
Članak 10.
1. Mehanizmi za nabavu i posjedovanje streljiva jednaki su onima za posjedovanje vatrenog oružja kojemu je streljivo namijenjeno.
Nabava spremnikâ za poluautomatsko vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom koje može primiti više od 20 naboja ili, u slučaju dugog vatrenog oružja, više od 10 naboja dopušta se samo onim osobama kojima je izdano odobrenje u skladu s člankom 6. ili odobrenje koje je potvrđeno, obnovljeno ili produljeno na temelju članka 7. stavka 4.a.
2. Trgovci oružjem i posrednici mogu odbiti izvršiti svaku transakciju za nabavu cijelih naboja ili sastavnih dijelova naboja koju opravdano smatraju sumnjivom zbog njezine prirode ili opsega te nadležnim tijelima prijavljuju svaki pokušaj takve transakcije.
Članak 10.a
1. Države članice poduzimaju mjere kojima se osigurava da se naprave s ležištem streljiva oblikovane tako da mogu ispaljivati samo streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko signalno streljivo ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.
2. Države članice među vatreno oružje razvrstavaju naprave s ležištem streljiva koje su oblikovane tako da mogu ispaljivati samo streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko signalno streljivo, a koje se mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije za oružje za uzbunjivanje i signalizaciju proizvedeno u Uniji ili uvezeno u nju 14. rujna 2018. ili nakon tog datuma kako bi se osiguralo da se ono ne može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.b stavka 2. Komisija prvi takav provedbeni akt donosi do 14. rujna 2018.
Članak 10.b
1. Države članice uspostavljaju mehanizme kojima nadležna tijela provjeravaju onesposobljavanje vatrenog oružja kako bi se osiguravalo da modifikacije izvršene na vatrenom oružju sve njegove bitne dijelove čine trajno neuporabljivima te da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo. Države članice, u kontekstu te provjere, osiguravaju izdavanje svjedodžbe i potvrde kojima se potvrđuje onesposobljenost vatrenog oružja i u tu svrhu osiguravaju stavljanje jasno vidljive oznake na vatreno oružje.
2. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju norme i tehnike onesposobljavanja kako bi se osiguralo da su svi bitni dijelovi vatrenog oružja postali trajno neuporabljivi te da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.b stavka 2.
3. Provedbeni akti iz stavka 2. ne odnose na vatreno oružje koje je onesposobljeno prije datuma početka primjene tih provedbenih akata, osim ako se takvo vatreno oružje transferira u drugu državu članicu ili stavlja na tržište nakon tog datuma.
4. Države članice mogu u roku od dva mjeseca nakon 13. lipnja 2017. obavijestiti Komisiju o svojim nacionalnim normama i tehnikama onesposobljavanja koje su se primjenjivale prije 8. travnja 2016. i navesti razloge zbog kojih je razina sigurnosti koju osiguravaju te nacionalne norme i tehnike onesposobljavanja jednakovrijedna onoj koju osiguravaju tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/2403 ( *4 ), kako se primjenjuje 8. travnja 2016.
5. Kada države članice obavijeste Komisiju u skladu sa stavkom 4. ovog članka, Komisija najkasnije 12 mjeseci od te obavijesti donosi provedbene akte kojima odlučuje osiguravaju li nacionalne norme i tehnike onesposobljavanja, o kojima je tako obaviještena, da je vatreno oružje bilo onesposobljeno s razinom sigurnosti koja je jednakovrijedna onoj koju osiguravaju tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2403, kako se primjenjuje 8. travnja 2016. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.b stavka 2.
6. Do datuma početka primjene provedbenih akata iz stavka 5. sve vatreno oružje onesposobljeno u skladu s nacionalnim normama i tehnikama onesposobljavanja koje su se primjenjivale prije 8. travnja 2016. prilikom transfera u drugu državu članicu ili stavljanja na tržište mora ispunjavati tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2403.
7. Vatreno oružje onesposobljeno prije 8. travnja 2016. u skladu s nacionalnim normama i tehnikama onesposobljavanja za koje se utvrdi da osigurava razinu sigurnosti jednakovrijednu onoj koju osiguravaju tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2403, kako se primjenjuje 8. travnja 2016., smatra se onesposobljenim vatrenim oružjem, među ostalim kada se transferira u drugu državu članicu ili stavlja na tržište nakon datuma početka primjene provedbenih akata iz stavka 5.
POGLAVLJE 3.
Formalnosti vezane za kretanje oružja unutar ►M2 Unije ◄
Članak 11.
1. Vatreno oružje može se, ne dovodeći u pitanje članak 12., transferirati iz jedne države članice u drugu samo u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku. Taj postupak također se primjenjuje i u odnosu na transfere vatrenog oružja ostvarene prodajom preko ugovora na daljinu kako su definirani člankom 2. točkom 7. Direktive 2011/83/EU.
2. Kada je vatreno oružje potrebno prenijeti u drugu državu članicu, osoba o kojoj je riječ će, prije prenošenja oružja, dostaviti državi članici u kojoj se nalazi takvo vatreno oružje, sljedeće podatke:
Podatke iz posljednje dvije alineje nije potrebno navoditi kada se prijenos obavlja među trgovcima.
Država članica će provjeriti uvjete pod kojima će se odvijati prijenos, posebno s obzirom na sigurnost.
Kada država članica dozvoli takav prijenos, izdaje dozvolu koja uključuje sve podatke iz prvog podstavka. Takva dozvola se nalazi uz vatreno oružje dok isto ne stigne na odredište; predočava se svaki put kada to zahtijevaju vlasti država članica.
3. Za prijenos vatrenog oružja koje nije ratno, a sukladno članku 12. stavku 2. isključeno je iz područja primjene ove Direktive, svaka država članica može trgovcima dodijeliti pravo prijenosa vatrenog oružja s njenog područja trgovcu sa sjedištem u drugoj državi članici, bez prethodne dozvole koja se navodi u stavku 2. U tu svrhu ona izdaje dozvolu koja vrijedi najviše tri godine i koju bilo kada može obustaviti ili otkazati obrazloženom odlukom. Dokument koji se poziva na takvu dozvolu mora pratiti vatreno oružje dok isto ne stigne na odredište; potrebno ga je predočiti svaki put kada to zahtijevaju vlasti država članica.
Prije datuma transfera trgovac oružjem nadležnim tijelima države članice, iz koje će se obaviti transfer, dostavlja sve pojedinosti navedene u prvom podstavku stavka 2. Ta nadležna tijela provode inspekciju, kad je primjereno i na licu mjesta, kako bi provjerila odgovaraju li podaci koje je dostavio trgovac oružjem stvarnim značajkama transfera. Trgovac oružjem dostavlja podatke u vremenskom roku koji mu za to omogućuje dostatno vremena.
4. Svaka država članica će drugim državama članicama dostaviti popis vatrenog oružja čiji prijenos na njezino državno područje može biti dozvoljen bez njene prethodne suglasnosti.
Takvi popisi vatrenog oružja će se poslati trgovcima koji su dobili odobrenja za prijenos vatrenog oružja bez prethodnog odobrenja u skladu s postupkom iz stavka 3.
Članak 12.
1. Ako se ne postupa po postupku utvrđenom člankom 11., neće se dozvoliti posjedovanje vatrenog oružja za vrijeme putovanja kroz dvije ili više država članica, osim ako osoba o kojoj je riječ nije dobila dozvolu svake od tih država članica.
Države članice mogu izdati takvu dozvolu za jedno ili više putovanja u roku od najviše jedne godine, s mogućnošću produženja. Takve se dozvole upisuju u europsku dozvolu za vatreno oružje koju putnik mora predočiti svaki put kada to od njega zatraže vlasti država članica.
2.
►M1►M2
Neovisno o stavku 1., lovci i sudionici u rekonstrukciji povijesnih događaja u pogledu vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju C i sportski strijelci u pogledu vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B ili C i vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju A za koje je izdano odobrenje u skladu s člankom 6. stavkom 6. ili za koje je odobrenje potvrđeno, obnovljeno ili produljeno u skladu s člankom 7. stavkom 4.a mogu, bez prethodnog odobrenja iz članka 11. stavka 2., posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja tijekom putovanja kroz dvije ili više država članica radi bavljenja svojim aktivnostima, pod uvjetom da:
posjeduju europsku oružnu propusnicu u kojoj je navedeno to vatreno oružje; i
mogu objasniti razloge svojeg putovanja, posebno predočenjem poziva ili drugog dokaza svojih aktivnosti povezanih s lovom, streljaštvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja u odredišnoj državi članici.
Države članice ne smiju uvjetovati prihvaćanje europske oružne propusnice plaćanjem bilo kakve pristojbe ili naknade. ◄
Međutim to se odstupanje ne primjenjuje na putovanja u državu članicu koja, u skladu s člankom 8. stavkom 3., zabranjuje nabavu i posjedovanje dotičnog vatrenog oružja ili navedeno uvjetuje izdavanjem odobrenja. U tom slučaju se izričita napomena u tom smislu upisuje u europsku oružnu propusnicu. Države članice također mogu odbiti primjenu tog odstupanja u slučaju vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju A za koje je izdano odobrenje u skladu s člankom 6. stavkom 6. ili za koje je odobrenje potvrđeno, obnovljeno ili produljeno u skladu s člankom 7. stavkom 4.a.
U kontekstu izvješća na koje se upućuje u članku 17., Komisija će, kroz savjetovanje s državama članicama, razmotriti učinke primjene drugog podstavka, posebno u vezi s njegovim utjecajem na javni red i javnu sigurnost.
3. Prema sporazumima o uzajamnom priznavanju nacionalnih dokumenata, dvije ili više država članica za kretanje s vatrenim oružjem na njihovom području mogu predvidjeti primjenu postupaka fleksibilnijih od onih propisanih ovim člankom.
Članak 13.
1. Svaka država članica će poslati sve korisne podatke koji su joj na raspolaganju u vezi sa završenim prijenosima vatrenog oružja drugoj državi članici na čije je područje oružje preneseno.
2. Svi podaci koje država članica primi u okviru postupaka za prijenos vatrenog oružja utvrđenih člankom 11. i postupaka za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja od strane osoba koje nemaju boravište u Zajednici utvrđenih člankom 7. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. dostavljaju se, najkasnije do vremena relevantnih prijenosa, državama članicama odredišta i, prema potrebi, državama članicama provoza, najkasnije do vremena provoza.
3. Za potrebe učinkovite primjene ove Direktive, države članice redovito razmjenjuju informacije. U tu svrhu, Komisija do 28. srpnja 2009. određuje kontaktnu skupinu za razmjenu informacija radi primjene ovog članka. Države članice izvješćuju jedna drugu i Komisiju o nacionalnim nadležnim tijelima koja su odgovorna za slanje i primanje informacija i za ispunjavanje obveza iz članka 11. stavka 4.
4. Nadležna tijela država članica elektroničkim sredstvima razmjenjuju informacije o izdanim odobrenjima za transfer vatrenog oružja u drugu državu članicu i informacije o odbijanjima izdavanja odobrenja, kako je predviđeno u člancima 6. i 7., zbog sigurnosnih razloga ili zbog razloga povezanih s pouzdanosti dotične osobe.
5. Komisija osigurava sustav za razmjenu informacija navedenih u ovom članku.
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 13.a kako bi dopunila ovu Direktivu utvrđivanjem detaljnih mehanizama sustavne razmjene informacija elektroničkim sredstvima. Komisija prvi takav delegirani akt donosi do 14. rujna 2018.
Članak 13.a
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 13. lipnja 2017.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani pravni akt donesen na temelju članka 13. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeća na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 13.b
1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( *5 ).
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 14.
Države članice će donijeti odgovarajuće propise kojima se zabranjuje unos na njihovo područje:
POGLAVLJE 4.
Završne odredbe
Članak 15.
1. Države članice će povećati učestalost nadzora posjedovanja oružja na vanjskim granicama ►M2 Unije ◄ . Posebno će osigurati da putnici iz trećih zemalja koji namjeravaju nastaviti prema nekoj drugoj državi članici poštuju odredbe članka 12.
2. Ova Direktiva neće državama članicama niti prijevoznicima onemogućavati provedbu nadzora za vrijeme ukrcaja u prijevozno sredstvo.
3. Države članice obavješćuje Komisiju o načinu na koji se provode nadzori utvrđeni stavkom 1. i stavkom 2. Komisija će te podatke ujediniti i učiniti dostupnima za sve države članice.
4. Države članice obavješćuje Komisiju o svojim nacionalnim odredbama, uključujući i promjene koje se odnose na nabavu i posjedovanje oružja, kada je nacionalni zakon stroži od minimalnih standarda koje moraju usvojiti. Komisija će takve podatke poslati drugim državama članicama.
Članak 16.
Države članice propisuju pravila za kazne primjenjive na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve nužne mjere kako bi osigurale da se one primjenjuju. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
Članak 17.
Komisija do 14. rujna 2020. i svakih pet godina nakon toga podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Direktive, uključujući provjeru prikladnosti njezinih odredbi, koje je prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlozima, posebno u vezi s kategorijama vatrenog oružja u Prilogu I. i pitanjima koja se odnose na provedbu sustava europske oružne propusnice, označivanje i učinke novih tehnologija kao što su 3D tisak, upotreba kôda za brzi odgovor (QR) i upotreba sustava za identifikaciju putem radijskih frekvencija (RFID).
Članak 18.
Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom, tako da mjere predviđene ovom Direktivom mogu stupiti na snagu najkasnije 1. siječnja 1993. One odmah obavješćuju Komisiju i druge države članice o poduzetim mjerama.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
Članak 19.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
|
I. |
Za potrebe ove Direktive, „oružje” znači:
—
svako vatreno oružje kako je definirano u članku 1. ove Direktive,
—
oružje koje nije vatreno oružje kako je određeno nacionalnim zakonodavstvom.
|
|
II. |
►M2 Za potrebe ove Direktive, vatreno oružje razvrstava se u sljedeće kategorije: ◄
|
|
III: |
Za potrebe ovog Priloga, predmeti koji odgovaraju definiciji „vatrenog oružja” nisu uključeni u tu definiciju ako:
(a)
su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, ubijanje životinja, lov harpunom ili u industrijske ili tehničke svrhe, pod uvjetom da se mogu upotrebljavati samo u navedene svrhe;
(b)
ih se smatra starinskim oružjem pri čemu nisu uključeni u kategorije navedene u dijelu II. te podliježu nacionalnom zakonodavstvu. Do koordinacije na razini Unije države članice mogu na vatreno oružje navedeno u ovom dijelu primjenjivati svoje nacionalno zakonodavstvo. |
|
IV. |
Za potrebe ovog Priloga:
(a)
„kratko vatreno oružje” znači oružje čija cijev nije duža od 30 cm ili čija ukupna dužina oružja ne prelazi 60 cm.;
(b)
„dugo vatreno oružje” znači svako vatreno oružje osim kratkog vatrenog oružja;
(c)
„automatsko vatreno oružje” znači svako vatreno oružje koje se nakon hica automatski napuni i koje može ispaliti više od jednog naboja jednokratnim pritiskanjem obarača;
(d)
„poluautomatsko vatreno oružje” znači oružje koje je nakon ispaljivanja svakog metka ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je iz cijevi jednokratnim pritiskanjem obarača moguće ispaljivati samo po jedno zrno;
(e)
„vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom” oružje kod kojega je nakon ispaljivanja svakog metka potrebno ručno preko mehanizma ubaciti zrno u cijev;
(f)
„vatreno oružje s jednostrukim okidanjem” znači vatreno oružje koje nema spremnik koje se prije svakog hica puni ručnim ubacivanjem naboja u komoru ili u nišu za punjenje na poklopcu cijevi;
(g)
„streljivo s probojnim učinkom” znači streljivo za bojnu uporabu pri čemu je projektil presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru;
(h)
„streljivo s eksplozivnim projektilima” znači bojno streljivo koje sadrži punjenje koje eksplodira prilikom udara;
(i)
„streljivo sa zapaljivim projektilima” znači bojno streljivo kod kojeg projektil sadrži kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara. |
PRILOG II.
EUROPSKA DOZVOLA ZA VATRENO ORUŽJE
Dozvola mora uključivati sljedeće odjeljke:
identitet vlasnika;
identifikacija oružja ili vatrenog oružja, uključujući i navođenje kategorije u skladu s Direktivom;
rok valjanosti dozvole;
odjeljak koji ispunjava država članica koja izdaje dozvolu (vrsta i poziv na odobrenje itd.);
odjeljak koji će ispunjavati druge države članice (dozvole za ulazak na njihovo područje itd.)
izjave:
„Za dobivanje prava na putovanje u drugu državu članicu s jednim ili više komada vatrenog oružja razvrstanih u kategoriju A, B, ili C navedenih u ovoj propusnici potrebno je ishoditi jedno ili više odgovarajućih prethodnih odobrenja od države članice u koju se putuje. Takva odobrenja mogu se zabilježiti u propusnici.
Gore navedeno prethodno odobrenje u načelu nije potrebno za putovanje s vatrenim oružjem razvrstanim u kategoriju C za potrebe lova ili rekonstrukcije povijesnih događaja ili s vatrenim oružjem razvrstanim u kategoriju A, B ili C za potrebe sudjelovanja u sportskom streljaštvu, pod uvjetom da putnik posjeduje oružnu propusnicu i može obrazložiti svrhu svog putovanja.”
Ako je država članica u skladu s člankom 8. stavkom 3. obavijestila drugu državu članicu da je posjedovanje određenog vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B ili C zabranjeno ili da je za isto potrebno ishoditi odobrenje, dodaje se jedna od sljedećih izjava:
“Putovanje u … (dotična država članica (dotične države članice)) s vatrenim oružjem … (navodi se oružje) zabranjuje se.”
„Za putovanje u … (dotična država članica (dotične države članice)) s vatrenim oružjem … (navodi se oružje) potrebno je ishoditi odobrenje.”
( *1 ) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavljivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.).
( *2 ) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).
( *3 ) Direktiva (EU) 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 137, 24.5.2017., str. 22.).
( 1 ) SL L 179, 8.7.2008., str. 5.
( *4 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2403 od 15. prosinca 2015. o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo (SL L 333, 19.12.2015., str. 62.).
( *5 ) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).