01990L0270 — HR — 26.07.2019 — 002.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

Koju je izmijenila:

▼B

DIREKTIVA VIJEĆA

od 29. svibnja 1990.

o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima (peta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)

(90/270/EEZ)

ODJELJAK I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.  Ovom se Direktivom, koja je peta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ, propisuju minimalni zahtjevi za sigurnost i zdravlje radnika pri radu sa zaslonima kako je određeno člankom 2.

2.  Odredbe Direktive 89/391/EEZ u potpunosti su primjenljive na cijelo područje spomenuto u stavku 1., ne dovodeći u pitanje strože i/ili posebne odredbe iz ove Direktive.

3.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive sljedeći izrazi znače:

ODJELJAK II.

OBVEZE POSLODAVCA

Članak 3.

Analiza radnih stanica

1.  Poslodavci su obvezni provesti analizu radnih stanica kako bi procijenili sigurnosne i zdravstvene uvjete kojima izlažu svoje radnike, osobito u pogledu mogućih rizika za vid, psihičkih problema i problema koji uzrokuju stres.

2.  Poslodavci poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi otklonili otkrivene rizike, na temelju procjena iz stavka 1., uzimajući u obzir dodatne i/ili kombinirane učinke tako otkrivenih rizika.

Članak 4.

Radne stanice stavljene u uporabu prvi put

Poslodavci moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurali da radne stanice koje se prvi put stavljaju u uporabu nakon 31. prosinca 1992. zadovoljavaju minimalne zahtjeve utvrđene u Prilogu.

Članak 5.

Radne stanice već u uporabi

Poslodavci moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurali da su radne stanice već stavljene u uporabu prije 31. prosinca 1992. ili toga datuma prilagođene tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve utvrđene u Prilogu najkasnije četiri godine nakon tog datuma.

Članak 6.

Obavješćivanje i osposobljavanje radnika

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 10. Direktive 89/391/EEZ, radnici dobivaju obavijesti o svim aspektima sigurnosti i zdravlja u vezi s njihovim radnim stanicama, a posebno obavijesti o mjerama primjenljivim na radne stanice uvedene člancima 3., 7. i 9.

U svakom slučaju, radnici ili njihovi predstavnici moraju biti obaviješteni o svakoj zdravstvenoj ili sigurnosnoj mjeri koja je poduzeta u skladu s ovom Direktivom.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 12. Direktive 89/391/EEZ, svaki radnik mora biti osposobljen za uporabu radne stanice prije no što započne s ovom vrstom posla i kad god se organizacija radne stanice značajno izmijeni.

Članak 7.

Redovni dnevni poslovi

Poslodavac aktivnosti radnika mora planirati tako da se svakodnevni rad na zaslonu periodično prekida odmorima ili promjenama aktivnosti koje smanjuju radno opterećenje.

Članak 8.

Savjetovanje i sudjelovanje radnika

Savjetovanje i sudjelovanje radnika i/ili njihovih predstavnika odvija se u skladu s člankom 11. Direktive 89/391/EEZ u području obuhvaćenom ovom Direktivom, uključujući njezin Prilog.

Članak 9.

Zaštita očiju i vida radnika

1.  Radnici imaju pravo na odgovarajući test očiju i vida koji provodi za to osposobljena osoba:

2.  Radnici imaju pravo na oftalmološki pregled ako nalazi testa iz stavka 1. pokažu da je to potrebno.

3.  Ako nalazi testa iz stavka 1. ili pregleda iz stavka 2. pokažu da je to potrebno i ako se ne mogu koristiti uobičajena korektivna pomagala, radnike se mora opremiti posebnim odgovarajućim korektivnim pomagalima za predmetni rad.

4.  Mjere poduzete sukladno ovom članku ne mogu ni u kojem slučaju obuhvaćati dodatne financijske troškove za radnike.

5.  Zaštita očiju i vida radnika može se pružiti se u sklopu nacionalnog zdravstvenog sustava.

ODJELJAK III.

RAZNE ODREDBE

▼M2

Članak 10.

Izmjene Priloga

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se u Prilog unose strogo tehničke izmjene kako bi se u obzir uzeli tehnički napredak, promjene u međunarodnim propisima ili specifikacijama te znanje u području opreme povezane sa zaslonima.

Kada, u opravdanim i iznimnim slučajevima koji uključuju neposredan, izravan i ozbiljan rizik za fizičko zdravlje i sigurnost radnikâ i drugih osoba krajnje hitni razlozi zahtijevaju djelovanje u vrlo kratkom roku, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 10.b.

▼M2

Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 26. srpnja 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. ( 1 ).

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 10.b

Hitni postupak

1.  Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. U priopćenju Europskom parlamentu i Vijeću o delegiranom aktu navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.  Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 10.a stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

▼B

Članak 11.

Završne odredbe

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 1992.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu ili su već donijele u području na koje se odnosi ova Direktiva.

▼M1 —————

▼B

Članak 12.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG

MINIMALNI ZAHTJEVI

(članci 4. i 5.)

Preliminarna napomena

Obveze utvrđene ovim Prilogom primjenjuju se kako bi se postigli ciljevi ove Direktive i to tako da su, kao prvo, predmetne komponente prisutne u radnoj stanici te, kao drugo, da zahtjevi ili karakteristike rada to omogućuju.

Korištenje opreme samo po sebi ne smije biti izvor rizika za radnike.

Znakovi na ekranu trebaju biti dobro definirani i jasno formirani, odgovarajuće veličine i s odgovarajućim razmakom između znakova i redova.

Slika na ekranu treba biti stabilna, bez treperenja ili drugih oblika nestabilnosti.

Svjetlost i/ili kontrast između znakova i pozadine moraju se lako podešavati za korisnika kao i prema okolnim uvjetima.

Ekran se mora okretati i naginjati s lakoćom i slobodno, kako bi odgovarao potrebama korisnika.

Postolje za ekran ili podesivi stol mogu se koristiti odvojeno.

Na ekranu ne smije biti odbljesaka koji bi mogli smetati korisniku.

Tipkovnica mora biti nagibna i odvojena od ekrana, kako bi radnik mogao zauzeti udoban položaj za rad, izbjegavajući umor ruku ili šaka.

Ispred tipkovnice treba biti dovoljno prostora da korisnik može osloniti šake i ruke.

Tipkovnica mora ima matiranu površinu da bi se izbjeglo odrazno blještavilo.

Raspored tipkovnice i karakteristika tipki moraju biti takvi da olakšaju korištenje tipkovnice.

Simboli na tipkama moraju biti na odgovarajući način kontrastni i čitljivi s radnog položaja.

Radni stol ili radna površina moraju imati dostatno veliku, slaboreflektirajuću površinu i omogućivati fleksibilan raspored ekrana, tipkovnice, dokumenata i pripadajuće opreme.

Držač dokumenata mora biti stabilan i podesiv te smješten tako da minimalizira potrebu za neudobnim pokretima glave i očiju.

Radnici moraju imati dovoljno prostora za pronalaženje udobnog položaja.

Radna stolica mora biti stabilna te korisniku dopuštati slobodu pokreta i udobni položaj.

Sjedalo mora biti podesivo po visini.

Naslon mora biti podesiv po visini i po nagibu.

Korisnik po želji može dobiti i podnožak.

Radna stanica treba biti dimenzionirana i oblikovana tako da korisniku pruža dovoljno prostora za mijenjanje položaja i pokreta.

Sobno osvjetljenje i/ili reflektorsko svjetlo (radne svjetiljke) osiguravaju zadovoljavajuće uvjete osvjetljenja i odgovarajući kontrast između ekrana i pozadinskog okoliša, uzimajući u obzir vrstu rada i zahtjeve korisnikova vida.

Moguće ometajuće blještavilo ili odraze na ekranu ili drugoj opremi može se spriječiti koordiniranjem rasporeda radnog mjesta i radne stanice pomoću pozicioniranja i tehničkih karakteristika umjetnih izvora osvjetljenja.

Radne stanice su oblikovane tako da izvori svjetla kao što su prozori i drugi otvori, prozirni ili providni zidovi te žarko obojeni inventar i instalacije ili zidovi ne uzrokuju ometajuće blještavilo i odraze na ekranu.

Prozori moraju biti opremljeni prikladnim sustavom podesivog sjenila da bi se smanjilo dnevno svjetlo koje pada na radnu stanicu.

Buka koju emitira oprema radne stanice uzima se u obzir pri opremanju stanice, a posebno se vodi računa o tome da buka ne odvraća pažnju ili ometa govor.

Oprema radne stanice ne smije proizvoditi pretjeranu vrućinu koja može izazvati neugodu kod radnika.

Sve zračenje, uz iznimku vidljivog dijela elektromagnetskog spektra, mora biti reducirano na zanemarive razine s točke gledišta zaštite sigurnosti i zdravlja radnika.

Treba uspostaviti i održavati prikladan stupanj vlažnosti.

U oblikovanju, odabiru, naručivanju i modificiranju softvera i u određivanju zadaća koje obuhvaćaju uporabu zaslona poslodavac mora u obzir uzeti sljedeća načela:

( 1 ) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.