1970R1108 — HR — 01.07.2013 — 004.002
|
UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1108/70 od 4. lipnja 1970. ( L 130, 15.6.1970, p.4) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
L 167 |
1 |
5.7.1979 |
||
|
L 302 |
8 |
23.10.1981 |
||
|
L 353 |
12 |
17.12.1990 |
||
|
L 363 |
1 |
20.12.2006 |
||
|
L 158 |
1 |
10.6.2013 |
||
|
Akt o pristupanju Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske |
L 73 |
14 |
27.3.1972 |
|
|
L 291 |
17 |
19.11.1979 |
||
|
L 302 |
23 |
15.11.1985 |
||
|
C 241 |
21 |
29.8.1994 |
||
|
L 236 |
33 |
23.9.2003 |
UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1108/70
od 4. lipnja 1970.
o uvođenju računovodstvenog sustava izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te prometu unutarnjim vodnim putovima
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 75.,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 22. lipnja 1964. ( 1 ) o organizaciji analize izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te prometu unutarnjim vodnim putovima, a posebno njezin članak 7.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Skupštine ( 2 ),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 3 ),
budući da je za uspostavljanje sustava pristojbi za upotrebu infrastrukture u skladu sa zajedničkom prometnom politikom posebno potrebno znati koji izdaci nastaju u vezi s infrastrukturom; budući da je najprimjereniji način da se to sazna uvođenje stalnog računovodstvenog sustava sa standardnim računovodstvenim obrascima za svaku vrstu prometa u svim državama članicama;
budući da računovodstveni izdaci moraju obuhvaćati cjelokupnu infrastrukturu koja je na raspolaganju javnom prijevozu u željezničkom i cestovnom prometu te na unutarnjim vodnim putovima; budući da se, međutim, neke vrste infrastrukture sekundarnog značaja i neki unutarnji vodni putovi pomorskog značaja mogu isključiti;
budući da je prikladno državama članicama dati slobodu određivanja detaljnih postupaka vođenja računovodstvenih izdataka za infrastrukturu kako bi se mogli uzeti u obzir posebni čimbenici i okolnosti koji variraju od slučaja do slučaja;
budući da su s gledišta uspostavljanja sustava pristojbi za upotrebu infrastrukture potrebni i povratni podaci o upotrebi infrastrukture, stoga se mora izraditi plan za takve podatke;
budući da države članice moraju Komisiji redovito dostavljati financijska izvješća o izdacima za infrastrukturu, i budući da Komisija te podatke mora predočiti Vijeću u godišnjem sažetku;
budući da Komisija uz pomoć odbora vladinih stručnjaka usklađuje različite mjere koje proizlaze iz ove Uredbe, kako bi se osiguralo da se odredbe ove Uredbe primjenjuju što je više moguće jednoobrazno;
budući da treba predvidjeti postupak na temelju kojeg se računovodstveni obrasci, popisi vrsta infrastrukture i plan dostavljanja podataka o upotrebi infrastrukture mogu neprestano prilagođavati s obzirom na iskustvo i razvoj zajedničke prometne politike;
budući da se moraju omogućiti određena odstupanja od općih pravila kako bi se uzele u obzir poteškoće s kojima će se određene države članice susresti tijekom prvih godina primjene ove Uredbe,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Od 1. siječnja 1971. uvodi se, na način predviđen ovom Uredbom, standardni i trajni računovodstveni sustav izdataka za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te u prometu unutarnjim vodnim putovima.
Članak 2.
1. Računovodstveno evidentirani izdaci su izdaci specifični za prometnu funkciju infrastrukture kao i za dijelove izdataka koji su zajednički za tu funkciju i za neke druge funkcije koje se mogu pripisati prometnoj funkciji.
2. Neovisno o računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju u državama članicama, izdaci koji se evidentiraju za svaku godinu su oni koji su nastali tijekom te godine zbog izgradnje, vođenja i upravljanja infrastrukturom. Ti izdaci ne uključuju obveze u vezi s amortizacijom i kamatama na zajmove koji su ugovoreni za financiranje izdataka za infrastrukturu.
Članak 3.
Računovodstvo izdataka za infrastrukturu vodi se za svaku od željezničkih mreža navedenih u Prilogu II. (A.1) i za sve druge mreže navedene u Prilogu II. (A.2) zajedno, kao i za sve ceste i unutarnje vodne putove otvorene za javni prijevoz, sa sljedećim izuzecima:
(a) ceste koje su zatvorene za motorni promet, tj. za vozila s kapacitetom cilindra koji je jednak ili viši od 50 cm3;
(b) ceste koje se koriste isključivo za poljoprivredna ili šumska vozila, ili koje služe samo za omogućavanje pristupa poljoprivrednim ili šumskim djelatnostima;
(c) unutarnji vodni putovi na kojima je promet ograničen na plovila čija je ukupna nosivost manja od 250 tona;
(d) vodni putovi pomorskog značaja, kako su navedeni u Uredbi (EEZ) br. 281/71 ( 4 )
Članak 4.
Računovodstveni izdaci za infrastrukturu vode se u skladu s obrascima prikazanim u Prilogu I.
Detaljne računovodstvene postupke određuje svaka država članica.
Članak 5.
1. Države članice svake godine najkasnije do 31. prosinca šalju Komisiji rezultate računovodstvenih izdataka za infrastrukturu za prethodnu godinu na obrascima prikazanim u Prilogu I.
2. Dostavljaju se posebni računi:
(a) u željezničkom prometu:
i. za svaku od mreža navedenih u Prilogu II. (A.1);
ii. zajedno za sve druge mreže navedene u Prilogu II. (A.2). Međutim, podaci koji se odnose na te mreže šalju se samo jedanput u pet godina, počevši s podacima za godinu 1980.
(b) u cestovnom prometu, za svaku kategoriju cesta navedenih u Prilogu II.B, pri čemu se daju posebni podaci za odsjeke takvih cesta koji se nalaze u izgrađenim područjima i za odsjeke izvan tih područja;
(c) u unutarnjim vodnim putovima, u skladu sa stavkama navedenim u Prilogu II.C.
Članak 6.
Države članice šalju Komisiji, istodobno s rezultatima iz članka 5. i u odnosu na isto referentno razdoblje, ukupne izdatke za infrastrukturu za svaku vrstu prometa u odnosu na sljedeće stavke:
— zajmove ugovorene tijekom godine za financiranje izdataka za infrastrukturu,
— otplatu glavnice i posebno kamate ranije ugovorenih zajmova.
Pri utvrđivanju tih skupnih iznosa, države članice uzimaju u obzir samo one zajmove koji su izričito namijenjeni financiranju izdataka za infrastrukturu.
Članak 7.
Države članice šalju Komisiji, istodobno s računima iz članka 5. i u odnosu na isto razdoblje, povratne informacije u vezi s upotrebom infrastrukture u skladu s tablicama A, B (1.1.) i C Priloga III.
Povratni podaci, na koje se odnose tablice B (1.2.) i B (2.) tog Priloga, dostavljaju se samo jedanput u pet godina. Što se tiče tablice B (1.2.) povratni podaci se prvi put šalju za godinu 1980., a što se tiče tablice B (2.) dostavljanje podataka se odgađa dok ne postanu potrebni zbog rada na sustavu zaračunavanja pristojbi za upotrebu infrastrukture.
Članak 8.
1. Dok Komisija u skladu s člankom 9. stavkom 1. ne donese opće kriterije za utvrđivanje omjera izdataka koji se mogu pripisati prometnoj funkciji i koja je zajednička toj funkciji i drugim funkcijama infrastrukture, i dok države članice ne počnu primjenjivati te kriterije, izdaci koji se odnose posebno na prometnu funkciju i ukupni zajednički podaci evidentirat će se u skladu s različitim stavkama prikazanim u računovodstvenim obrascima.
2. Dok se u skladu s člankom 9. stavkom 1. ne postigne sporazum o kriterijima koji će se primjenjivati na određivanje crte razgraničenja između cesta smještenih u izgrađenim područjima i onih smještenih izvan takvih područja, države članice će pri utvrđivanju podataka iz članka 5. stavka 2. točke (b) i Priloga III.B koristiti kriterije prema svom vlastitom izboru, a podaci o tim kriterijima će biti uključeni u informacije koje šalju Komisiji u skladu s člancima 5. i 7.
3. Savezna Republika Njemačka mora Komisiji obvezno dostavljati podatke navedene u Prilogu II.C, počevši s podacima za godinu 1972.
4. Dostavljanje podataka Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica B1. Priloga III., za godine 1972. do 1974., obvezno je za jednoznamenkaste kategorije vozila i neobvezno za druge kategorije.
5. Nizozemska mora obvezno dostaviti podatke Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica B Priloga III. za ceste u toj državi koje spadaju u kategoriju 5. Priloga II.B, tek za godinu 1975.
6. Italija mora dostaviti podatke Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica B2. Priloga III. prvi put za godinu 1971. Naknadna dostava podataka iz te tablice obavljat će se u godinama koje su navedene u drugom podstavku članka 7.
7. Dostavljanje podataka Komisiji o upotrebi infrastrukture na koje se odnosi tablica C Priloga III. obvezno je:
— u Belgiji, za plovila kategorija (e) i (f) i za promet morskim bazenom Scheldt, počevši s podacima za godinu 1973.,
— u Saveznoj Republici Njemačkoj, počevši s podacima za godinu 1973.,
— u Francuskoj, za plovila kategorija (e) i (f) i za broj plovila koja prolaze kroz splavnice, počevši s podacima za godinu 1974.,
— u Nizozemskoj, za regulirane rijeke, počevši s podacima za godinu 1972.
Članak 9.
1. Komisija je odgovorna za sveukupno usklađivanje različitih mjera koje proizlaze iz ove Uredbe te se brine da se njezine odredbe primjenjuju na jednoobrazan način. Komisija će posebno specificirati sadržaj različitih stavki u računovodstvenim obrascima prikazanim u Prilogu I. i postaviti kriterije za utvrđivanje omjera izdataka koji se može pripisati prometnoj funkciji koji su zajednički toj funkciji i drugim funkcijama infrastrukture.
Komisija će također nastojati postupno uskladiti detaljne računovodstvene postupke koji se primjenjuju u državama članicama, ujednačiti kriterije koji se primjenjuju pri utvrđivanju crte razgraničenja koja dijeli ceste smještene u izgrađenim područjima i ceste smještene izvan takvih područja te poboljšati i uskladiti metode za prikupljanje povratnih informacija o upotrebi infrastrukture.
2. Odbor vladinih stručnjaka iz članka 5. Odluke Vijeća od 13. svibnja 1965. ( 5 ) o provođenju članka 4. Odluke Vijeća br. 64/389/EEZ od 22. lipnja 1964. o organizaciji analize troškova za infrastrukturu u željezničkom i cestovnom prometu te u prometu unutarnjim vodnim putovima, pomoći će Komisiji u obavljanju tih zadataka i u izradi popisa unutarnjih vodnih putova iz članka 3. točke (e).
3. Svake godine, šest mjeseci nakon primitka informacija navedenih u člancima 5., 6. i 7., Komisija podnosi Vijeću sažeto izvješće koje sadrži glavne računovodstvene podatke o izdacima za infrastrukturu.
Članak 10.
Na prijedlog Komisije, Vijeće može kvalificiranom većinom izmijeniti priloge ovoj Uredbi, ako se to pokaže potrebnim na temelju iskustva i mjera usvojenih u vezi s pristojbama za upotrebu infrastrukture.
Članak 11.
Države članice će pravovremeno i nakon savjetovanja s Komisijom donijeti zakone i druge propise potrebne za provođenje ove Uredbe.
Kad država članica to zatraži, ili kada Komisija to smatra prikladnim, Komisija se savjetuje s dotičnom državom članicom u vezi s predloženim mjerama iz prethodnog stavka.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
RAČUNOVODSTVENI OBRASCI IZDATAKA IZ ČLANKA 4.
A. ŽELJEZNICA:
1. Investicijski izdaci
(izdaci za novogradnju, proširenje, rekonstrukciju i obnavljanje)
2. Tekući izdaci
(izdaci za održavanje i rad)
3. Opći izdaci
B. CESTA:
1. Investicijski izdaci
(izdaci za novogradnju, proširenje, rekonstrukciju i obnavljanje)
2. Tekući izdaci
(izdaci za održavanje i rad)
▼M1 —————
3. Prometna policija
4. Opći izdaci
C. UNUTARNJI VODNI PUTOVI
1. Investicijski izdaci
(izdaci za novogradnju, proširenje, rekonstrukciju i obnavljanje)
2. Tekući izdaci
(izdaci za održavanje i rad)
3. Riječna policija
4. Opći izdaci
PRILOG II.
PREGLED ŽELJEZNIČKIH MREŽA, KATEGORIJA CESTA I UNUTARNJIH VODNIH PUTOVA IZ ČLANKA 3. I ČLANKA 5. STAVKA 2.
A.1. ŽELJEZNICA — glavne mreže
— Société Nationale des Chemins de Fer Belges (SNCB)Nationale Maatschappij der Belgische Spoorwegen (NMBS)
— Danske Statsbaner (DSB),
— Deutsche Bundesbahn (DB),
— Deutsche Reichsbahn (DR),
— Οργανισμός Σιδηροδρόμων Ελλάδος (ΟΣΕ),
— Red Nacionale de los Ferrocarriles Españoles (RENFE),
— Société Nationale des Chemins de Fer Français (SNCF),
— Iarnród Éireann,
— Ente Ferrovie dello Stato (FS),
— Société Nationale des Chemins de Fer Luxembourgeois (CFL),
— Naamloze Vernootschap Nederlandse Spoorwegen (NS),
— Österreichische Bundesbahnen (ÖBB),
— Caminhos-de-Ferro Portugueses, EP (CP),
— Valtionrautatiet/Statsjärnvägarna (VR),
— Statens järnvägar (SJ),
— British Rail (BR),
— Northern Ireland Railways (NIR).
Češka Republika
— Správa železniční dopravní cesty s.o.
République d'Estonie
— AS Eesti Raudtee;
— Edelaraudtee AS
Republika Latvija
— Valsts akciju sabiedrība „Latvijas Dzelzceļš” (LDZ)
Republika Litva
— Ackinė bendrovė „Lietuvos geležinkeliai”
Republika Mađarska
— Magyar Államvasutak Rt. (MÁV)
— Győr-Sopron-Ebenfurti Vasút Rt. (GySEV)
Republika Poljska
— PKP Polskie Linie Kolejowe S.A.
Republika Slovenija
— Slovenske železnice (SŽ)
Slovačka Republika
— Železnice Slovenskej republiky (ŽSR).
Republika Bugarska
— Национална компания „Железопътна инфраструктура” (НК „ЖИ”)
Rumunjska
— Compania Națională de Căi Ferate C.F.R. – S.A. (CFR)
Republika Hrvatska
HŽ Infrastruktura d.o.o.
A.2. ŽELJEZNICA — mreže otvorene za javni promet i povezane s glavnom mrežom (osim gradskih mreža)
Savezna Republika Njemačka
Albtal-Verkehr-Gesellschaft mbH
Alsternordbahn GmbH
Eisenbahn-Gesellschaft Altona-Kaltenkirchen-Neumünster
Augsburger Lokalbahn GmbH
Bayerische Landeshafenverwaltung
Bentheimer Eisenbahn AG
Birkenfelder Eisenbahn GmbH
Delmenhorst-Harpstedter Eisenbahn GmbH
DB, Bundesbahndirektion Frankfurt, Ne-Geschäftsführung
Deutsche Eisenbahn-GmbH
Dortmunder Eisenbahn
Elmshorn-Barmstedt-Oldesloer Eisenbahn AG
Verkehrbetriebe Extertal — Extertalbahn GmbH
Filderbahn der Sttutgarter Straßenbahnen AG
Hafen- und Verkehrsbetriebe der Stadt Kiel
Häfen der Stadt Köln
Hafen- und Bahnbetriebe der Stadt Krefeld
Hersfelder Kreisbahn
Hohenzollerische Landesbahn AG
Verkehrsbetriebe Grafschaft Hoya GmbH
Hümmlinger Kreisbahn
Ilmeban-Gesellschaft AG
Köln-Bonner Eisenbahnen AG
Kölner Verkehrs-Betriebe AG (Köln-Frechen-Benzelrather Eisenbahn)
Eisenbahn Kölnh-Mülheim-Leverkusen der Farbenfabriken Bayer AG
Krefelder Eisenbahn-Gesellschaft AG
Kreiswerke Gelnhausen GmbH — Verkehrsbetriebe
Meppen-Haselünner Eisenbahn
Merzig-Büschfelder Eisenbahn GmbH
Mindener Kreisbahnen
Bahnen der Stadt Monheim GmbH
Neukölln-Mittenwalder Eisenbahn-Gesellschaft
Neusser Eisenbahn
Niederrheinische Verkehrsbetriebe Aktiengesellschaft NIAG
Nordfriesische Verkehrsbetriebe AG
Kreisbahn Osterode am Harz — Kreiensen
Osthannoversche Eisenbahnen AG
Osthavelländische Eisenbahn
Verkehrsbetriebe Peine-Salzgitter GmbH
Regentalbahn AG
Rhein-Sieg-Verkehrsgesellschaft
Verkehrsbetriebe des Kreises Schleswig-Flensburg
Siegener Kreisbahn GmbH
Südwestdeutsche Eisenbahnen AG
Tegernsee-Bahn AG
Trossinger Eisenbahn
Uetersener Eisenbahn-AG
Verden-Walsroder Eisenbahn GmbH
Vorwohle-Emmerthaler Verkehrsbetriebe GmbH
Bahngesellschaft Waldhof — Nebenbahn Waldhof/Sandhofen
Wanne-Bochum-Herner Eisenbahn
Werne-Bockum-Höveler Eisenbahn
Westfälische Verkehrsgesellschaft GmbH
Westerwaldbahn
Wuppertaler Stadtwerke AG
Württembergische Eisenbahn-GmbH
Württembergische Nebenbahnen GmbH
Industriebahn der Stadt Zülpich
Hafenbahn Aschaffenburg
Brohltal-Eisenbahn GmbH
Kleinbahnverwaltung Gemeinde Edewecht
Hohenlimburger Kleinbahn
Oberheische Eisenbahn Gesellschaft AG
Wittlager Kreisbahn GmbH
Talijanska Republika
Torino — Ceres
Ferrovie Nord Milano
Trento — Malè
Società Veneta Autoferrovie
Società Veneta per imprese e costruzioni pubbliche
Ferrovia Suzzata — Ferrara
Gestione Governativa Ferrovie Padane
Azienda Trasporti Consorziali di modena
Azienda Trasporti Consorziali — Bologna
Acotral
Ferrovie Adriatico Appennino
Gestione Governativa Ferrovia Cancello — Benevento
Ferrotranviaria (SpA)
Ferrovie del Sud-Est
Ferrovie del Gargano
Gestione Governativa Ferrovia Circumetnea
Azienda Consorziale Trasporti — Reggio Emilia
La Ferroviaria italiana
Società Mediterranea strade ferrate umbro-aretine
Società nazionale di ferrovie e tranvie.
Republika Finska
Valtionrautatiet/Statsjärnvägarna (VR)
Kraljevina Švedska
Inlandsbanen (SIC! Inlandsbanan) Aktiebolag (IBAB)
Malmö-Limhamns Järnväg (MLJ)
Växjö-Hultsfred-Västerviks Järnväg (VHVJ)
Johannesberg-Ljungaverks Järnväg (JLJ)
Češka Republika
Jindřichohradecké místní dráhy (JHMD) a.s.
Connex Morava, a.s.
OKD Doprava, a.s.
Viamont, a.s.
Republika Estonija
AS Eesti Raudtee
Edelaraudtee AS
Republika Latvija
Valsts akciju sabiedrība „Latvijas Dzelzceļš” (LDZ)
Pašvaldību dzelzceļa infrastruktūras pārvaldītājs ILDC
Republika Litva
Akcinė bendrovė „Lietuvos geležinkeliai”
Republika Mađarska
Fertővidéki Helyiérdekű Vasút Rt. (FHÉV)
Republika Poljska
Przedsiębiorstwo Transportu Kolejowego i Gospodarki Kamieniem S.A. - Rybnik
Kopalnia Piasku „Kuźnica Warężyńska” S.A. - Dąbrowa Górnicza
Kopalnia Piasku „Szczakowa” S.A. - Jaworzno
Kopalnia Piasku „Kotlarnia” S.A. - Kotlarnia
Jastrzębska Spółka Kolejowa Sp. z o.o. w Jastrzębiu Zdroju
Kopalnia Piasku „Maczki Bór” Sp. z o.o. - Sosnowiec
Rumunjska
— Compania Națională de Căi Ferate C.F.R. – S.A. (CFR)
B. CESTA:
Kingdom of Belgium
1. Autoroutes/Autosnelwegen
2. Autres Routes de l’Etat/Andere rijkswegen
3. Routes provinciales/Provinciale wegen
4. Routes communales/Gemeentewegen
Kingdom of Denmark
1. Motorveje
2. Hovedlandeveje
3. Landeveje
4. Biveje
Federal Republic of Germany
1. Bundesautobahnen
2. Bundesstraßen
3. Land-(Staats-)straßen
4. Kreisstraßen
5. Gemeindestraßen
Helenska Republika
1. Εθνικό οδικό δίκτυο
2. Επαρχιακό οδικό δίκτυο
3. Δημοτικό ή κοινοτικό οδικό δίκτυο
Kraljevina Španjolska
1. Autopistas
2. Autovías
3. Carreteras estatales
4. Carreteras provinciales
5. Carreteras municipales
French Republic
1. Autoroutes
2. Routes nationales
3. Chemins départementaux
4. Voies communales
Ireland
1. National primary roads
2. Main roads
3. County roads
4. County borough roads
5. Urban roads
Italian Republic
1. Autostrade
2. Strade statali
3. Strade regionali e provinciali
4. Strade communali
Grand Duchy of Luxembourg
1. Routes d’Etat
2. Chemins repris
3. Chemins vicinaux
Kingdom of the Netherlands
|
1.Autosnelwegen van het Rijkswegenplan |
|
||
|
2.Overige wegen van het Rijkswegenplan |
|||
|
3.Wegen van de secundaire wegenplannen |
|||
|
4.Wegen van de tertiaire wegenplannen |
|||
|
5.Overige verharde wegen |
Republika Austrija
1. Bundesautobahnen
2. Bundesstraßen
3. Landesstraßen
4. Gemeindestraßen
Portugalska Republika
1. Auto-estradas
2. Estrades nacionais e regionais
3. Vias municipais
4. Vias florestais
Republika Finska
1. Päätiet/Huvudvägar
2. Muut maantiet/Övriga landsvägar
3. Paikallistiet/Bygdevägar
4. Kadut ja kaavatiet/Gator och planlagda vägar
Kraljevina Švedska
1. Motorvägar
2. Motortrafikleder
3. Övriga vägar
United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland
1. Motorways and trunk roads
2. Principal roads
3. Non-principal and other roads
Češka Republika
1. Dálnice
2. Silnice
3. Místní komunikace
Republika Estonija
1. Põhimaanteed
2. Tugimaanteed
3. Kõrvalmaanteed
4. Kohalikud maanteed ja tänavad
Republika Cipar
1. Αυτοκινητόδρομοι
2. Κύριοι Δρόμοι
3. Δευτερεύοντες Δρόμοι
4. Τοπικοί Δρόμοι
Republika Latvija
1. Valsts galvenie autoceļi
2. Valsts 1. šķiras autoceļi
3. Valsts 2. šķiras autoceļi
4. Pilsētu ielas un autoceļi
Republika Litva
1. Magistraliniai keliai
2. Krašto keliai
3. Rajoniniai keliai
Republika Mađarska
1. Gyorsforgalmi utak
2. Főutak
3. Mellékutak
4. Önkormányzati utak
Republika Malta
1. Toroq Arterjali
2. Toroq Distributorji
3. Toroq Lokali
Republika Poljska
1. Drogi krajowe
2. Drogi wojewódzkie
3. Drogi powiatowe
4. Drogi gminne
Republika Slovenija
1. Avtoceste
2. Hitre ceste
3. Glavne ceste
4. Regionalne ceste
5. Lokalne ceste
6. Javne poti
Slovačka Republika
1. Diaľnice
2. Rýchlostné cesty
3. Cesty I. triedy
4. Cesty II. triedy
5. Cesty III. triedy
6. Miestne komunikácie
Republika Bugarska
1. Автомагистрали
2. Републикански пътища
3. Общински пътища
Rumunjska
1. Autostrăzi
2. Drumuri naționale
3. Drumuri județene
4. Drumuri comunale
Republika Hrvatska
1. Autoceste
2. Državne ceste
3. Županijske ceste
4. Lokalne ceste
C. UNUTARNJI VODNI PUTOVI
PRILOG III.
PREGLED POVRATNIH PODATAKA O UPOTREBI INFRASTRUKTURE IZ ČLANKA 7.
TABLICA A – ŽELJEZNICA
|
Kategorija prometa |
Putnički vlak (1) |
Ostalo (3) |
|||
|
Ekspresni vlakovi na duge razdaljine i ekspresni vlakovi (4) |
Druge kategorije (4) |
Brzi (4) |
Konvencionalni (4) |
||
|
1. Vlak/kilometri |
|||||
|
2. Bruto tona/prijeđeni kilometri |
|||||
|
(1) Uključujući podatke za samostalnu vožnju lokomotive prije i nakon stvarne upotrebe u putničkim ili teretnim vlakovima. (2) Samo komercijalni promet. (3) Podaci za vlakove i promet za vlastite potrebe kompanija, vlakove za mehaničke popravke i za slučajeve raspada sustava, pokretne radionice, pokusne vožnje itd. (4) Ta dodatna podjela je neobvezna. |
|||||
TABLICA B - CESTA
1.1. Vozilo/godišnje prijeđeni kilometri na cestama izvan izgrađenih područja
|
(u milijunima jedinica) |
|
|
Kategorija vozila |
Vozilo/kilometri |
|
1. Putnička vozila s manje od 10 sjedala |
|
|
2. Dostavna vozila s ukupnom dozvoljenom težinom s opterećenjem manjom od tri tone |
|
|
3. Teretna vozila |
|
|
4. Teretna vozila s prikolicom |
|
|
5. Vučna vozila s poluprikolicom |
|
|
6. Autobusi |
|
|
7. Ostalo |
|
1.2. Vozilo/godišnje prijeđeni kilometri na cestama izvan izgrađenih područja
|
(u milijunima jedinica) |
|
|
Kategorija vozila |
Vozilo/kilometri |
|
3.1. Dvoosovinska teretna vozila |
|
|
3.2. Troosovinska teretna vozila |
|
|
3.3. Četveroosovinska teretna vozila |
|
|
4.1. Dvoosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom |
|
|
4.2. Dvoosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom |
|
|
4.3. Troosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom |
|
|
4.4. Troosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom |
|
|
4.5. Druge kategorije teretnih vozila s prikolicom (1) |
|
|
5.1. Dvoosovinska vučna vozila s jednoosovinskom poluprikolicom |
|
|
5.2. Dvoosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom |
|
|
5.3. Troosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom |
|
|
5.4. Troosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom |
|
|
5.5. Druge kategorije vučnih vozila s poluprikolicom (1) |
|
|
6.1. Dvoosovinski autobusi |
|
|
6.2. Troosovinski autobusi |
|
|
(1) Tamo gdje je to prikladno, obavlja se daljnja podjela na reprezentativne kategorije u skladu s brojem i smještajem osovina. |
|
2. Analiza razdaljina koju prijeđu komercijalna vozila kategorizirana prema najvećoj bruto težini i prema stvarnom osovinskom opterećenju
(Ceste izvan izgrađenih područja)
|
(u tisućama jedinica) |
||||||||||
|
Kategorija vozila (u intervalima po 2 metričke tone najveće bruto težine) |
Pogonska jedinica |
Vučena jedinica |
||||||||
|
Prednja osovina km |
Stražnja osovina km |
Prednja osovina km |
Stražnja osovina km |
|||||||
|
jednostruka |
dvostruka |
jednostruka |
dvostruka |
trostruka |
jednostruka |
dvostruka |
jednostruka |
dvostruka |
trostruka |
|
|
po kategorijama u intervalima od 1 metričke tone stvarnog osovinskog opterećenja |
||||||||||
|
3.1. dvoosovinska teretna vozila 3.2. troosovinska teretna vozila 3.3. četveroosovinska teretna vozila 4.1. dvoosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom 4.2. dvoosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom 4.3. troosovinska teretna vozila s dvoosovinskom prikolicom 4.4. troosovinska teretna vozila s troosovinskom prikolicom 4.5. druge kategorije teretnih vozila s prikolicom (1) 5.1. dvoosovinska vučna vozila s jednoosovinskom poluprikolicom 5.2. dvoosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom 5.3. troosovinska vučna vozila s jednoosovinskom poluprikolicom 5.4. troosovinska vučna vozila s dvoosovinskom poluprikolicom 5.5. druge kategorije vučnih vozila s poluprikolicom (1) 6.1. dvoosovinski autobusi 6.2. troosovinski autobusi |
||||||||||
|
(1) Gdje je potrebno dijeli se dalje na reprezentativne kategorije u skladu s brojem i smještajem osovina. |
||||||||||
TABLICA C – UNUTARNJI VODNI PUTOVI
|
(u tisućama jedinica) |
|||
|
Kategorija plovila |
Plovilo/kilometri |
Nosivost t/km |
Broj plovila koji prođu kroz splavnice (2) |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
|
(a) Plovilo na vlastiti pogon (3) čija je ukupna nosivost: — < 250 t — 250 t — 399 t — 400 t — 699 t — 650 t — 999 t — 1 000 t — 1 499 t — ≥ 1 500 t |
|||
|
Ukupno (a) |
|||
|
(b) Teglenice (3) čija je ukupna nosivost: — < 250 t — 250 t — 399 t — 400 t — 699 t — 650 t — 999 t — 1 000 t — 1 499 t — ≥ 1 500 t |
|||
|
Ukupno (b) |
|||
|
(c) Teglenice na vlastiti pogon čija je ukupna nosivost: — < 250 t — 250 t — 399 t — 400 t — 699 t — 650 t — 999 t — 1 000 t — 1 499 t — ≥ 1 500 t |
|||
|
Ukupno (c) |
|||
|
(d) Brodovi neto težine: |
|||
|
— < 300 metričkih tona |
4 |
4 |
4 |
|
— 300 — 999 metričkih tona |
4 |
4 |
4 |
|
— ≥ 1000 metričkih tona |
4 |
4 |
4 |
|
Ukupno (d) |
4 |
4 |
4 |
|
(e) Teglenice snage (izražene u tisućama jedinica): — < 184 W — 184 – 293 W — 184 – 293 W — ≥ 735 W |
|
||
|
Ukupno (e) |
|
||
|
(f) Potisna plovila snage (izražene u tisućama jedinica): — < 184 W — 184 – 293 W — 184 – 293 W — ≥ 735 W |
|
||
|
Ukupno (f) |
|
||
|
(g) Putnički brod (4) |
|
||
|
(1) Radi se o popisu skupine unutarnjih vodnih putova u Prilogu II.C. (2) Svaka vožnja plovila kroz splavnicu računa se zasebno, pri čemu se računa koliko se puta plovilo prevezlo splavnicom. (3) Podjela prema prve dvije kategorije nosivosti nije obvezna. (4) Daljnja raščlamba nije obvezna. |
|||
( 1 ) SL 102, 29.6.1964., str. 1598/64.
( 2 ) SL C 135, 14.12.1968., str. 33.
( 3 ) SL C 45, 16.4.1969., str. 1.
( 4 ) SL L 33, 10.2.1971., str. 11.
( 5 ) SL br. 88, 24.5.1965., str. 1473/65.
