1962R0031 — HR — 01.05.2014 — 012.001
Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost
REGULATION No 31 (EEC), 11 (EAEC), ( P 045 14.6.1962, 1385) |
(*) |
REGULATION No 31 (EEC), 11 (EAEC),
laying down the Staff Regulations of Officials and the Conditions of Employment of Other Servants of the European Economic Community and the European Atomic Energy Community
THE COUNCIL OF THE EUROPEAN ECONOMIC COMMUNITY,
THE COUNCIL OF THE EUROPEAN ATOMIC ENERGY COMMUNITY,
Having regard to the Treaty establishing the European Economic Community, and in particular Articles 179, 212 and 215 thereof;
Having regard to the Treaty establishing the European Atomic Energy Community, and in particular Articles 152, 186 and 188 thereof;
Having regard to the Protocol on the Privileges and Immunities of the European Economic Community, and in particular Articles 6 and 14 thereof;
Having regard to the Protocol on the Privileges and Immunities of the European Atomic Energy Community, and in particular Articles 6 and 14 thereof;
Having regard to the proposals submitted by the Commissions in accordance with Article 14 of the Protocols on the Privileges and Immunities of the European Economic Community and of the European Atomic Energy Community;
Having regard to the Opinion of the European Parliament;
Having regard to the Opinion of the Court of Justice of the European Communities;
Whereas it is for the Councils, acting unanimously, in co-operation with the Commissions and after consulting the other institutions concerned, to lay down the Staff Regulations of officials and the Conditions of Employment of other servants of the European Economic Community and the European Atomic Energy Community;
Whereas those Staff Regulations and Conditions of Employment should be such as to secure for the Communities the services of staff of the highest standard of independence, ability, efficiency and integrity, recruited on the broadest possible geographical basis from among nations of Member States of the Communities, and at the same time to enable such staff to discharge their duties in conditions which will ensure maximum efficiency;
HAS ADOPTED THIS REGULATION:
Sole Article
The Staff Regulations of officials and the Conditions of Employment of other servants of the European Economic Community and the European Atomic Energy Community are laid down in the Annex, which forms an integral part of this Regulation.
This Regulation shall enter into force on 1 January 1962.
This Regulation shall be binding in its entirety and directly applicable in all Member States.
Pravilnik o osoblju za dužnosnike europske unije
Sadržaj
|
|
Članak |
Glava I. |
Opće odredbe |
1.-10.c |
Glava II. |
Prava i obveze dužnosnika |
11.-26.a |
Glava III. |
Karijera dužnosnika |
|
Poglavlje 1. |
Zapošljavanje |
27.-34. |
Poglavlje 2. |
Administrativni status |
35. |
|
Odjeljak 1. Aktivna služba |
36. |
|
Odjeljak 2. Upućivanje |
37.-39. |
|
Odjeljak 3. Dopust za osobne potrebe |
40. |
|
Odjeljak 4. Mirovanje |
41. |
|
Odjeljak 5. Dopust za služenje vojnog roka |
42. |
|
Odjeljak 6. Roditeljski ili obiteljski dopust |
42.a i 42.b |
|
Odjeljak 7. Dopust u interesu službe |
42.c |
Poglavlje 3. |
Izvješća, napredovanje na viši stupanj i promaknuće |
43.-46. |
Poglavlje 4. |
Prestanak radnog odnosa |
47. |
|
Odjeljak 1. Ostavka |
48. |
|
Odjeljak 2. Obvezna ostavka |
49. |
|
Odjeljak 3. Umirovljenje u interesu službe |
50. |
|
Odjeljak 4. Postupci u slučaju stručne nesposobnosti |
51. |
|
Odjeljak 5. Umirovljenje |
52.-53. |
|
Odjeljak 6. Počasni položaj |
54. |
Glava IV. |
Uvjeti rada dužnosnika |
|
Poglavlje 1. |
Radno vrijeme |
55.-56.c |
Poglavlje 2. |
Dopust |
57.-60. |
Poglavlje 3. |
Praznici |
61. |
Glava V. |
Prihodi i socijalna sigurnost dužnosnika |
|
Poglavlje 1. |
Primici od rada i troškovi |
|
|
Odjeljak 1. Primici Od Rada |
62.-70. |
|
Odjeljak 2. Troškovi |
71. |
Poglavlje 2. |
Socijalna sigurnost |
72.-76.a |
Poglavlje 3. |
Mirovine i naknada za invalidnost |
77.-84. |
Poglavlje 4. |
Povrat preplaćenih iznosa |
85. |
Poglavlje 5. |
Subrogacija u korist ►M128 Unije ◄ |
85.a |
Glava VI. |
Stegovne mjere |
86. |
Glava VII. |
Pravni lijekovi |
90.-91.a |
Glava VIII.a |
Posebne odredbe koje se primjenjuju na esvd |
95.-99. |
Glava VIII.b |
Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji |
101.a |
Glava IX. |
Prijelazne i završne odredbe |
|
Poglavlje 1. |
Prijelazne odredbe |
107.a |
Poglavlje 2. |
Završne odredbe |
110.-113. |
Prilog I. |
A. Vrste radnih mjesta u svakoj funkcijskoj skupini kako je predviđeno člankom 5. stavkom 4. |
|
|
B. Referentni multiplikacijski faktori za usklađivanje prosječnih karijernih razreda |
|
Prilog II. |
Sastav i način rada tijelâ predviđenih člankom 9. Pravilnika o osoblju |
|
|
Odjeljak 1. Odbor osoblja |
1. |
|
Odjeljak 2. Zajednički odbor |
2.-3.a |
|
Odjeljak 3. dbor za utvrđivanje invalidnosti |
7.-9. |
|
Odjeljak 4. Odbor za izvješćivanje |
10. i 11. |
|
Odjeljak 5. Zajednički savjetodavni odbor za utvrđivanje stručne nesposobnosti |
12. |
Prilog III. |
Natječaji |
1.-7. |
Prilog IV. |
Naknada predviđena člancima 41. i 50. Pravilnika o osoblju |
|
Prilog IV.a |
Rad u nepunom radnom vremenu |
1.-5. |
Prilog V. |
Dopust |
|
|
Odjeljak 1. Godišnji odmor |
1.-5. |
|
Odjeljak 2. Poseban dopust |
6. |
|
Odjeljak 3. Vrijeme za putovanje |
7. |
Prilog VI. |
Kompenzacijski dopust i naknada za prekovremeni rad |
1.-3. |
Prilog VII. |
Primici od rada i naknada troškova |
|
|
Odjeljak 1. Obiteljske naknade |
1.-3. |
|
Odjeljak 2. Naknada za život u inozemstvu |
4. |
|
Odjeljak 3. Naknada troškova |
|
|
A. Naknada za nastanjenje |
5. |
|
B. Naknada za preseljenje |
6. |
|
C. Putni troškovi |
7.-8. |
|
D. Troškovi selidbe |
9. |
|
E. Dnevnice |
10. |
|
F. Troškovi službenog putovanja |
11.-13.a |
|
G. Fiksna nadoknada troškova |
14.-15. |
|
Odjeljak 4. Isplata dospjelih iznosa |
16.-17. |
Prilog VIII. |
Mirovinski sustav |
|
Poglavlje 1. |
Opće odredbe |
1. |
Poglavlje 2. |
Starosna mirovina i otpremnina |
|
|
Odjeljak 1. Starosna mirovina |
2.-11. |
|
Odjeljak 2. Otpremnina |
12. |
Poglavlje 3. |
Naknada za invalidnost |
13.-15. |
Poglavlje 4. |
Mirovina za nadživjele osobe |
17.-29. |
Poglavlje 5. |
Privremene mirovine |
30.-33. |
Poglavlje 6. |
Povećanja mirovine za uzdržavanu djecu |
34.-35. |
Poglavlje 7. |
… |
|
|
Odjeljak 1. Financiranje mirovinskog sustava |
36.-38. |
|
Odjeljak 2. Izračun mirovine |
40.-44. |
|
Odjeljak 3. Isplata davanja |
45.-46. |
Poglavlje 8. |
Prijelazne odredbe |
48.-51. |
Prilog IX. |
Stegovni postupak |
|
|
Odjeljak 1. Opće odredbe |
1.-4. |
|
Odjeljak 2. Stegovno povjerenstvo |
5.-8. |
|
Odjeljak 3. Stegovne mjere |
9.-10. |
|
Odjeljak 4. Stegovni postupak bez sudjelovanja stegovnog povjerenstva |
11. |
|
Odjeljak 5. Stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom |
12.-22. |
|
Odjeljak 6. Suspenzija |
23.-24. |
|
Odjeljak 7. Usporedni kazneni progon |
25. |
|
Odjeljak 8. Završne odredbe |
26.-30. |
Prilog X. |
Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji |
|
Poglavlje 1. |
Opće odredbe |
1.-3. |
Poglavlje 2. |
Obveze |
4.-5. |
Poglavlje 3. |
Uvjeti rada |
6.-9.a |
Poglavlje 4. |
Prihodi i davanja iz sustava socijalne sigurnosti |
|
|
Odjeljak 1. Prihodi i obiteljske naknade |
10.-16. |
|
Odjeljak 2. Pravila u vezi s nadoknadom troškova |
17.-23. |
|
Odjeljak 3. Davanja iz sustava socijalne sigurnosti |
24.-25. |
Prilog XI. |
Pravila za primjenu članaka 64. i 65. pravilnika o osoblju |
|
Poglavlje 1. |
Godišnje ažuriranje primitaka od rada predviđeno člankom 65. stavkom 1. Pravilnika o osoblju |
|
|
Odjeljak 1. Čimbenici za utvrđivanje godišnjih ažuriranja |
1.-2. |
|
Odjeljak 2. Odredbe za godišnje ažuriranje primitaka i mirovina |
3. |
Poglavlje 2. |
Intermedijarno ažuriranje primitaka od rada i mirovina (članak 65. stavak 2. pravilnika o osoblju) |
4.-7. |
Poglavlje 3. |
Datum od kada koeficijent ispravka proizvodi učinke (mjesta rada s visokim rastom troškova života) |
8. |
Poglavlje 4. |
Utvrđivanje i ukidanje koeficijenata ispravka (članak 64. pravilnika o osoblju) |
9. |
Poglavlje 5. |
Umjerenost i klauzule o izuzećima |
10.-11. |
Poglavlje 6. |
Uloga eurostata i odnosi s nacionalnim zavodima za statistiku ili drugim odgovarajućim tijelima država članica |
12.-14. |
Poglavlje 7. |
Završna odredba i klauzula o preispitivanju |
15. |
Prilog XII. |
Pravila za primjenu članka 83.a Pravilnika o osoblju |
|
Poglavlje 1. |
Opća načela |
1.-2. |
Poglavlje 2. |
Procjena aktuarske ravnoteže |
3.-8. |
Poglavlje 3. |
Sustav izračuna |
9.-12. |
Poglavlje 4. |
Primjena |
13. |
Poglavlje 5. |
Klauzula o reviziji |
14. |
Prilog XIII. |
Prijelazne mjere koje se primjenjuju na dužnosnike ►M128 Unije ◄ (članak 107.a Pravilnika o osoblju) |
|
|
Odjeljak 1. |
1.-11. |
|
Odjeljak 2. |
12.-13. |
|
Odjeljak 3. |
14.-19. |
|
Odjeljak 4. |
20.-29. |
Prilog XIII.1 |
Vrste radnih mjesta u prijelaznom razdoblju |
|
GLAVA I.:
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Pravilnik o osoblju primjenjuje se na dužnosnike ►M128 Unije ◄ .
Članak 1.a
1. Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju „dužnosnik ►M128 Unije ◄ ” znači svaka osoba koja je u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju imenovana dužnosnikom na stalno radno mjesto u jednoj od institucija ►M128 Unije ◄ na temelju akta koji je izdalo tijelo za imenovanje te institucije.
2. Ova definicija iz stavka 1. primjenjuje se i na osobe koje su imenovala tijela ►M128 Unije ◄ na koja se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju, i to na temelju akata ►M128 Unije ◄ o njihovu osnivanju (u daljnjem tekstu „agencije”). Sva upućivanja na „institucije” u ovom Pravilniku o osoblju primjenjuju se na agencije, osim ako je ovim Pravilnikom o osoblju predviđeno drukčije.
Članak 1.b
Osim ako je ovim Pravilnikom o osoblju predviđeno drukčije,
(a) Europska služba za vanjsko djelovanje (u daljnjem tekstu ESVD);
►M128 (b) ◄ Europski gospodarski i socijalni odbor;
►M128 (c) ◄ Odbor regija;
►M128 (d) ◄ Europski ombudsman; i
►M128 (e) ◄ Europski nadzornik za zaštitu podataka smatraju se, za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, institucijama ►M128 Unije ◄ .
Članak 1.c
Svako upućivanje na osobu muškog spola u ovom Pravilniku o osoblju smatra se upućivanjem i na osobu ženskog spola i obratno, osim ako je iz konteksta jasno vidljivo drukčije.
Članak ►M112 1.d ◄
1. Pri primjeni ovog Pravilnika o osoblju zabranjuje se svaka diskriminacija na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog nazora, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.
Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju izvanbračna zajednica smatra se brakom, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u članku 1. stavku 2. točki (c) Priloga VII.
2. Radi osiguravanja u praksi potpune jednakosti između muškaraca i žena u radnom okružju ►M112 , što je bitan element koji se treba uzeti u obzir pri provedbi svih aspekata ovog Pravilnika o osoblju ◄ , načelo jednakog postupanja ne sprečava institucije ►M128 Europske unije ◄ da provode ili donesu mjere kojima se osiguravaju posebne prednosti kako bi se pripadnicima nedovoljno zastupljenog spola olakšalo bavljenje strukom ili kako bi se spriječio, odnosno nadoknadio, nepovoljan položaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.
3. ►M131 Tijela za imenovanje institucija ◄ nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju sporazumno utvrđuju mjere i djelovanja za promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u područjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju te donose odgovarajuće odredbe, posebno kako bi se otklonile de facto nejednakosti kojima se ometaju mogućnosti žena u tim područjima.
4. Za potrebe stavka 1., osoba s invaliditetom ima trajno tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje koje u interakciji s raznim preprekama može otežati njezino potpuno i djelotvorno sudjelovanje u društvu ravnopravno s drugima. Oštećenje se utvrđuje u skladu s postupkom navedenim u članku 33.
Osoba s invaliditetom ispunjava uvjete utvrđene člankom 28. točkom (e) ako nakon provedbe primjerenih prilagodbi može obavljati bitne funkcije posla.
„Primjerene prilagodbe”, u vezi s bitnim funkcijama posla, znači odgovarajuće mjere kojima se, prema potrebi, osobi s invaliditetom omogućuje pristup zaposlenju, obavljanje posla, napredovanje u službi ili sudjelovanje u osposobljavanju, osim ako bi se tim mjerama nerazmjerno opteretio poslodavac.
Načelo jednakog postupanja ne sprečava tijela za imenovanje institucija da provode ili donesu mjere kojima se osiguravaju posebne prednosti kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo bavljenje strukom ili kako bi se spriječio, odnosno nadoknadio, nepovoljan položaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.
5. U slučaju da osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju koje smatraju da su zakinute zato što gore utvrđeno načelo jednakog postupanja nije primijenjeno na njih, utvrde činjenice na temelju kojih se može pretpostaviti izravna ili neizravna diskriminacija, na instituciji leži teret dokazivanja da načelo jednakog postupanja nije povrijeđeno. Ova se odredba ne primjenjuje u stegovnom postupku.
6. Ne dovodeći u pitanje načela nediskriminacije i proporcionalnosti, svako ograničenje njihove primjene mora se temeljiti na objektivnim i opravdanim razlozima te mora biti usmjereno na opravdane ciljeve od općeg interesa u okviru kadrovske politike. Tim se ciljevima može osobito opravdati utvrđivanje dobi za obvezno umirovljenje i najniže dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.
Članak 1.e
1. Dužnosnici u aktivnoj službi imaju pristup mjerama socijalne naravi, uključujući posebnim mjerama usklađivanja poslovnog života s obiteljskim životom, koje donose institucije, te uslugama koje pružaju tijela socijalne sigurnosti iz članka 9. Bivši dužnosnici mogu imati pristup ograničenim posebnim mjerama socijalne naravi.
2. Dužnosnicima u aktivnoj službi osiguravaju se uvjeti rada u skladu s odgovarajućim zdravstvenim i sigurnosnim standardima koji odgovaraju barem minimalnim zahtjevima koji se primjenjuju u okviru mjera donesenih u tim područjima na temelju Ugovorâ.
3. Mjere socijalne naravi donesene u skladu s ovim člankom svaka institucija provodi u bliskoj suradnji s odborom osoblja na temelju predloženih višegodišnjih djelovanja. O tim se predloženim djelovanjima svake godine u okviru proračunskog postupka obavješćuje proračunsko tijelo.
Članak 2.
►M112 1. ◄ Svaka institucija određuje tko unutar nje izvršava ovlasti koje su ovim Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje.
▼M112 —————
2. Međutim, jedna ili više institucija mogu nekoj od njih ili međuinstitucijskom tijelu povjeriti izvršavanje nekih ili svih ovlasti dodijeljenih tijelu za imenovanje, osim odluka koje se odnose na imenovanje, promaknuća ili premještaje dužnosnika.
Članak 3.
U aktu o imenovanju dužnosnika navodi se datum od kada imenovanje proizvodi učinak; taj datum ne smije biti prije datuma na koji dužnosnik počinje obavljati poslove.
Članak 4.
Imenovanje i promaknuće provode se isključivo za potrebe popunjavanja slobodnog radnog mjesta kako je predviđeno ovim Pravilnikom o osoblju.
Osoblje institucije obavješćuje se o slobodnim radnim mjestima u toj instituciji nakon što tijelo za imenovanje odluči popuniti slobodno radno mjesto.
Ako se slobodno radno mjesto ne može popuniti premještajem, imenovanjem na radno mjesto u skladu s člankom 45.a ili promaknućem, o njemu se obavješćuje osoblje drugih institucija i/ili se organizira interni natječaj.
Članak 5.
1. Radna mjesta obuhvaćena ovim Pravilnikom o osoblju razvrstavaju se, u skladu s naravi i značajem poslova povezanih s tim radnim mjestima, u funkcijsku skupinu administratora (u daljnjem tekstu „AD”), funkcijsku skupinu asistenata (u daljnjem tekstu „AST”) i funkcijsku skupinu administrativnih službenika i tajnika (u daljnjem tekstu „AST/SC”).
2. Funkcijska skupina AD sastoji se od dvanaest razreda za osoblje koje obavlja upravljačke, idejne i analitičke te jezične i znanstvene poslove. Funkcijska skupina AST sastoji se od jedanaest razreda za osoblje koje obavlja izvršne i tehničke poslove. Funkcijska skupina AST/SC sastoji se od šest razreda za osoblje koje obavlja tajničke i činovničke poslove.
3. Za imenovanje potrebno je najmanje:
(a) u funkcijskoj skupini AST ►M131 i u funkcijskoj skupini AST/SC ◄ :
i. poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom; ili
ii. srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine; ili
iii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine.
(b) u funkcijskoj skupini AD za razrede 5 i 6:
i. razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje tri godine, potvrđena diplomom; ili
ii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.
(c) u funkcijskoj skupini AD za razrede 7 – 16:
i. razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju potvrđena diplomom ako je redovno trajanje studija četiri godine ili više; ili
ii. razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju potvrđena diplomom i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje jedne godine ako je redovno trajanje studija najmanje tri godine; ili
iii. ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.
4. Tablica s pregledom vrsta radnih mjesta navedena je u Prilogu I. odjeljku A. Tijelo za imenovanje svake institucije na temelju te tablice i nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju može detaljnije utvrditi poslove i ovlasti u vezi sa svakom vrstom radnog mjesta.
5. Na sve dužnosnike iz iste funkcijske skupine primjenjuju se jednaki uvjeti zapošljavanja i razvoja karijere.
Članak 6.
1. U planu radnih mjesta priloženom dijelu proračuna koji se odnosi na svaku instituciju navodi se broj radnih mjesta u svakom razredu i funkcijskoj skupini.
2. Ne dovodeći u pitanje načelo promicanja na temelju zasluga iz članka 45., tim se planom svakoj instituciji osigurava da broj slobodnih radnih mjesta u svakom razredu plana radnih mjesta na dan 1. siječnja svake godine odgovara broju dužnosnika u aktivnoj službi iz nižeg razreda na dan 1. siječnja prethodne godine, pri čemu se potonji broj množi stopama utvrđenima za taj razred u Prilogu I. odjeljku B. Te se stope primjenjuju od 1. siječnja 2014. na temelju petogodišnjeg prosjeka.
3. Stope utvrđene u Prilogu I. odjeljku B. čine dio izvješća iz članka 113
4. Provedba odredaba koje se odnose na funkcijsku skupinu AST/SC i prijelaznih odredaba utvrđenih u članku 31. Priloga XIII., uzimajući u obzir razvoj potrebe za osobljem koje izvršava tajničke i uredske zadaće u svim institucijama i razvoj stalnih i privremenih radnih mjesta u funkcijskim skupinama AST i AST/SC, čini dio izvješća iz članka 113.
Članak 7.
1. Tijelo za imenovanje, djelujući isključivo u interesu službe i neovisno o nacionalnosti, raspoređuje svakog dužnosnika na temelju imenovanja ili premještaja na radno mjesto u njegovoj funkcijskoj skupini koje odgovora njegovu razredu.
Dužnosnik može podnijeti zahtjev za premještaj unutar svoje institucije.
2. Dužnosnik može biti privremeno raspoređen na radno mjesto u razredu svoje funkcijske skupine koji je viši od njegova vlastitog razreda. Od početka četvrtog mjeseca privremene preraspodjele dužnosnik prima naknadu jednaku razlici između primitaka od rada koji odgovaraju njegovu stvarnom razredu i stupnju te primitaka od rada koja bi primao s obzirom na stupanj na koji bi bio razvrstan da je imenovan u razred koji odgovara privremenoj preraspodjeli.
Trajanje privremene preraspodjele ne smije biti duže od jedne godine, osim u slučaju izravne ili neizravne zamjene dužnosnika koji je u interesu službe upućen na drugo radno mjesto, pozvan na služenje vojnog roka ili je odsutan zbog dugotrajnog bolovanja.
Članak 8.
Dužnosnik upućen u drugu instituciju ►M128 Europske unije ◄ može nakon šest mjeseci podnijeti zahtjev za premještaj u tu instituciju.
Ako dužnosnikova matična institucija i institucija u koju je upućen odobre premještaj, smatra se da je dužnosnik cijelu karijeru u ►M128 Uniji ◄ radio u potonjoj instituciji. Dužnosnik na temelju tog premještaja ne prima financijske povlastice na koje u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju ima pravo u slučaju prestanka radnog odnosa u jednoj od institucija ►M128 Unije ◄ .
Ako je odlukom o odobrenju zahtjeva obuhvaćeno raspoređivanje u razred viši od razreda u matičnoj instituciji, to se smatra promaknućem; takva se odluka može donijeti isključivo u skladu s uvjetima iz članka 45.
Članak 9.
1. Ne dovodeći u pitanje stavak 1.a, u svakoj se instituciji uspostavljaju:
— odbor osoblja, koji može biti podijeljen u ogranke prema mjestu zaposlenja;
— jedan zajednički odbor ili više njih, ovisno o broju dužnosnika u mjestu zaposlenja;
— jedno stegovno povjerenstvo ili više njih, ovisno o broju dužnosnika u mjestu zaposlenja;
— jedan zajednički savjetodavni odbor za pitanja stručne nesposobnosti ili više njih, ovisno o broju dužnosnika u mjestu zaposlenja;
— odbor za izvješćivanje, ako je potreban;
— odbor za utvrđivanje invalidnosti,
koji obavljaju dužnosti koje su im dodijeljene ovim Pravilnikom o osoblju.
1.a Za primjenu određenih odredaba ovog Pravilnika o osoblju može se osnovati skupni zajednički odbor dviju ili više institucija. Ostali odbori iz stavka 1. i stegovno povjerenstvo mogu se osnovati kao skupno tijelo dviju ili više agencija.
2. Sastav i način rada tih tijela utvrđuje svaka institucija u skladu s odredbama Priloga II.
Agencije mogu odstupiti od odredaba članka 1. Priloga II. o članstvu u odborima osoblja kako bi se uzeo u obzir sastav njihova osoblja. Agencije mogu odlučiti da ne imenuju zamjenike članova u zajedničkom odboru ili odborima koji su predviđeni u članku 2. Priloga II.
Osoblje institucije obavješćuje se o popisu članova tih tijela.
3. Odbor osoblja zastupa interese osoblja prema instituciji i održava stalan kontakt između institucije i osoblja. Pridonosi nesmetanom funkcioniranju službe omogućujući osoblju da izražava mišljenje.
Obavješćuje nadležna tijela institucije o svim poteškoćama od općeg značenja povezanima s tumačenjem i primjenom ovog Pravilnika o osoblju. Savjetovanje s odborom osoblja moguće je o svim poteškoćama te vrste.
Odbor podnosi nadležnim tijelima institucije prijedloge u vezi s organizacijom i funkcioniranjem službe te prijedloge za poboljšanje uvjeta rada, odnosno općih životnih uvjeta osoblja.
Odbor sudjeluje u upravljanju i nadzoru tijela socijalne sigurnosti koja je institucija uspostavila u interesu svojeg osoblja. Odbor može uz suglasnost institucije uspostaviti takve službe za socijalnu sigurnost.
4. Osim obavljanja dužnosti koje su im dodijeljene ovim Pravilnikom o osoblju, tijelo za imenovanje ili odbor osoblja mogu se sa zajedničkim odborom ili odborima savjetovati o svim pitanjima opće naravi koja smatraju primjerenima.
5. Odbor za izvješćivanje daje mišljenje:
(a) o postupanju nakon isteka probnog rada; i
(b) o odabiru osoblja na koje će utjecati smanjenje broja radnih mjesta.
Tijelo za imenovanje može mu naložiti da unutar institucije osigura ujednačeno periodično izvješćivanje o osoblju.
6. Za primjenu članka 51. traži se mišljenje zajedničkog savjetodavnog odbora za pitanja stručne nesposobnosti.
Članak 10.
Uspostavlja se odbor za Pravilnik o osoblju sastavljen od predstavnika institucija ►M128 Unije ◄ i jednakog broja predstavnika njihovih odbora osoblja. O postupku za imenovanje članova odbora za Pravilnik o osoblju odlučuju ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ zajedničkom suglasnošću. Agencije su zajednički zastupljene u skladu s pravilima koja sporazumno utvrde s Komisijom.
Komisija se savjetuje s odborom o svim prijedlozima za reviziju Pravilnika o osoblju; odbor daje svoje mišljenje u roku koji utvrđuje Komisija. Osim obavljanja dužnosti koje su mu dodijeljene ovim Pravilnikom, odbor može iznositi prijedloge za reviziju Pravilnika o osoblju. Odbor se sastaje na zahtjev svojeg predsjedavatelja, institucije ili odbora osoblja jedne od institucija.
Zapisnik sa sastanka odbora dostavlja se odgovarajućim tijelima.
Članak 10.a
Institucija propisuje rokove u kojima odbor osoblja, zajednički odbor ili odbor za Pravilnik o osoblju moraju dostaviti zatražena mišljenja; taj rok ne smije biti kraći od petnaest radnih dana. Ako se mišljenje ne dostavi u zadanom roku, institucija donosi odluku.
Članak 10.b
Sindikati i udruženja osoblja iz članka 24.b djeluju u općem interesu osoblja, ne dovodeći pritom u pitanje statutarne ovlasti odbora osoblja.
Prijedlozi Komisije iz članka 10. mogu biti predmet savjetovanja predstavničkih sindikata i udruženja osoblja.
Članak 10.c
Svaka institucija može s predstavničkim sindikatima i udruženjima osoblja sklapati sporazume koji se odnose na njezino osoblje. Ti sporazumi ne smiju sadržavati izmjene Pravilnika o osoblju ili proračunske obveze, niti smiju utjecati na rad predmetne institucije. Predstavnički sindikati i udruženja osoblja koji su potpisnici tih sporazuma djeluju u pojedinačnim institucijama poštujući statutarne ovlasti odbora osoblja.
GLAVA II.
PRAVA I OBVEZE DUŽNOSNIKA
Članak 11.
Dužnosnik obavlja poslove i ponaša se imajući u vidu isključivo interese Unije. Ne smije tražiti niti primati naputke ni od jedne vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan svoje institucije. Dodijeljene poslove obavlja objektivno, nepristrano i u skladu s dužnom odanošću Uniji.
Bez dopuštenja tijela za imenovanje dužnosnik ne smije ni od jedne vlade ili bilo kojeg drugog izvora izvan svoje institucije prihvatiti priznanje, odlikovanje, uslugu, dar ili plaćanje bilo koje vrste, osim za poslove obavljene prije imenovanja, odnosno tijekom posebnog dopusta radi obavljanja vojne ili neke druge nacionalne službe te u vezi s tom službom.
Prije zapošljavanja dužnosnika tijelo za imenovanje provjerava ima li kandidat ikakvih osobnih interesa koji bi narušili njegovu neovisnost ili kakav drugi sukob interesa. U tu svrhu kandidat, koristeći se posebnim obrascem, obavješćuje tijelo za imenovanje o svakom stvarnom ili mogućem sukobu interesa. U tim slučajevima tijelo za imenovanje uzima to u obzir u propisno obrazloženom mišljenju. Tijelo za imenovanje po potrebi poduzima mjere iz članka 11.a stavka 2.
Ovaj se članak analogno primjenjuje na dužnosnike koji se vraćaju s dopusta za osobne potrebe.
Članak 11.a
1. Dužnosnik pri obavljanju poslova ne smije, osim kako je predviđeno u daljnjem tekstu, obavljati zadaće u kojima ima izravan ili neizravan osobni interes koji bi mogao narušiti njegovu neovisnost, a posebno obiteljske i financijske interese.
2. Svaki dužnosnik koji pri obavljanju poslova treba obaviti zadaću iz stavka 1. mora o tome odmah obavijestiti tijelo za imenovanje. Tijelo za imenovanje poduzima potrebne mjere i može, osobito, dužnosnika osloboditi od odgovornosti u vezi s tom zadaćom.
3. Dužnosnik ne smije u poduzećima koja podliježu ovlaštenju njegove institucije, ili koja s njom posluju izravno ili neizravno, zadržati ni stjecati udjele čija bi vrsta ili opseg mogli narušiti njegovu neovisnost u obavljanju poslova.
Članak 12.
Dužnosnik se suzdržava od svakog djelovanja ili ponašanja koje negativno utječe na njegov položaj.
Članak 12.a
1. Dužnosnici se suzdržavaju od svih oblika uznemirivanja ili spolnog uznemirivanja.
2. Institucija se ne smije štetno odnositi prema dužnosniku koji je žrtva uznemirivanja ili spolnog uznemirivanja. Institucija se ne smije štetno odnositi prema dužnosniku koji je svjedočio o uznemirivanju ili spolnom uznemirivanju, pod uvjetom da je djelovao u dobroj vjeri.
3. „Uznemirivanje” znači svako neprimjereno postupanje koje traje tijekom određenog razdoblja, ponavlja se ili je sustavno te se izražava fizičkim ponašanjem, usmenim ili pisanim izjavama, gestama ili drugim namjernim djelovanjem koje može štetiti osobnosti, dostojanstvu, ili fizičkom ili psihičkom integritetu osobe.
4. „Spolno uznemirivanje” znači postupanje spolne naravi usmjereno prema osobi koja to ne želi kako bi se tu osobu uvrijedilo ili radi stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, uvredljivog ili uznemirujućeg okružja. Spolno uznemirivanje smatra se diskriminacijom na osnovi spola.
Članak 12.b
1. Pridržavajući se članka 15., dužnosnik koji se želi baviti plaćenom ili neplaćenom vanjskom djelatnošću ili obavljati posao izvan ►M128 Unije ◄ mora za to najprije dobiti dopuštenje tijela za imenovanje. Dopuštenje se uskraćuje ako predmetna djelatnost ili posao dužnosnika ometaju u obavljanju poslova, ili zbog nespojivosti te djelatnosti ili posla s interesima institucije.
2. Dužnosnik obavješćuje tijelo za imenovanje o svim promjenama u vezi s dopuštenom vanjskom djelatnošću ili poslom koje su nastupile nakon što je dužnosnik zatražio dopuštenje tijela za imenovanje u skladu sa stavkom 1. Dopuštenje se može povući ako djelatnost ili posao više ne ispunjuju uvjete iz zadnje rečenice stavka 1.
Članak 13.
Ako bračni drug dužnosnika ima plaćeno zaposlenje, dužnosnik o tome mora obavijestiti tijelo za imenovanje svoje institucije. Ako je narav tog posla nespojiva s dužnosnikovim zaposlenjem i ako se dužnosnik ne može obvezati da će to zaposlenje završiti u određenom roku, tijelo za imenovanje odlučuje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, o tome hoće li dužnosnik ►M112 nastaviti raditi na svojem radnom mjestu ili će biti premješten na drugo radno mjesto. ◄
▼M112 —————
Članak 15.
1. Dužnosnik koji se namjerava kandidirati za obnašanje javne dužnosti, o tome obavješćuje tijelo za imenovanje. Uzimajući u obzir interese službe, tijelo za imenovanje odlučuje treba li dotični dužnosnik:
(a) podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe;
(b) podnijeti zahtjev za godišnji odmor;
(c) dobiti dopuštenje za obavljanje dužnosti u nepunom radnom vremenu; ili
(d) može nastaviti obavljati dužnosti kao i prije.
2. Dužnosnik koji je izabran ili imenovan na javnu dužnost, o tome odmah obavješćuje tijelo za imenovanje. Tijelo za imenovanje donosi jednu od odluka iz stavka 1. uzimajući u obzir interese službe, značaj javne dužnosti, poslove koji iz nje proizlaze te primitke od rada i naknadu troškova nastalih zbog obavljanja tih poslova. Ako dužnosnik treba podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe ili mu je dopušteno obavljanje poslova u nepunom radnom vremenu, trajanje takvog dopusta, odnosno rada u nepunom radnom vremenu, odgovara trajanju mandata javne dužnosti.
Članak 16.
Dužnosnik je i nakon odlaska iz službe dužan ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica.
Dužnosnici koji u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe namjeravaju započeti obavljati plaćenu ili neplaćenu djelatnost obavješćuju o tome svoju instituciju koristeći se posebnim obrascem. Ako je ta djelatnost povezana s poslom koji je dužnosnik obavljao u zadnje tri godine službe i može biti nespojiva sa zakonitim interesima institucije, tijelo za imenovanje može, uzimajući u obzir interese službe, zabraniti dužnosniku obavljanje te djelatnosti ili mu je odobriti uz uvjete koje smatra potrebnima. Tijelo za imenovanje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, priopćuje odluku u roku od 30 radnih dana nakon što je o tome obaviješteno. Ako se odluka ne priopći do isteka tog roka, to se smatra prešutnim pristankom.
U slučaju bivših viših dužnosnika kako su definirani u provedbenim mjerama, tijelo za imenovanje im u načelu tijekom 12 mjeseci nakon odlaska iz službe zabranjuje lobiranje ili zastupanje interesa u odnosu na osoblje svoje bivše institucije za svoje poduzeće, klijente ili poslodavce u vezi s pitanjima za koja su bili odgovorni u zadnje tri godine službe.
U skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), svaka institucija jednom godišnje objavljuje informacije o provedbi trećeg stavka, uključujući i popis ocijenjenih slučajeva.
Članak 17.
1. Dužnosnik se suzdržava od neovlaštenog otkrivanja informacija primljenih u okviru rada, osim ako su te informacije već objavljene ili su dostupne javnosti.
2. Dužnosnik je dužan pridržavati se ove obveze i nakon odlaska iz službe.
Članak 17.a
1. Dužnosnik ima pravo na slobodu izražavanja, poštujući pritom načela odanosti i nepristranosti.
2. Ne dovodeći u pitanje članke 12. i 17., dužnosnik koji namjerava samostalno ili s drugim osobama objaviti ili doprinijeti objavljivanju bilo kojeg sadržaja u vezi s radom ►M128 Unije ◄ mora o tome unaprijed obavijestiti tijelo za imenovanje.
Ako tijelo za imenovanje može dokazati da bi sadržaj mogao ozbiljno naštetiti zakonitim interesima ►M128 Unije ◄ , tijelo za imenovanje dostavlja dužnosniku svoju odluku u pisanom obliku u roku od 30 radnih dana od primitka informacije. Ako se ta odluka ne dostavi u navedenom roku, smatra se da tijelo za imenovanje nema prigovora.
Članak 18.
1. Sva prava na pisane i druge radove koje dužnosnici izrade tijekom obavljanja poslova vlasništvo su Europske unije ako se ti radovi odnose na njezine aktivnosti ili su, ako se ti pisani i drugi radovi odnose na aktivnosti Europske zajednice za atomsku energiju, vlasništvo te Zajednice. Unija ili, ovisno o slučaju, Europska zajednica za atomsku energiju imaju pravo zatražiti obvezno ustupanje autorskog prava nad tim radovima.
2. Svaki izum koji je dužnosnik stvorio tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova neosporno pripada ►M128 Uniji ◄ . Institucija može o vlastitom trošku ili u ime ►M128 Unije ◄ podnijeti prijavu za priznanje patenta i steći ga u svim zemljama. Svaki izum povezan s radom ►M128 Unije ◄ koji je stvorio dužnosnik tijekom prve godine nakon prestanka radnog odnosa smatra se izumom koji je stvoren tijekom dužnosnikova obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova, osim ako se dokaže drukčije. U slučaju kada su izumi predmet patenta, navodi se ime jednog ili više izumitelja.
3. U određenim slučajevima Komisija može dužnosniku koji je izumitelj patentiranog izuma isplatiti bonus u visini koju odredi institucija.
Članak 19.
Bez dopuštenja tijela za imenovanje dužnosnik ne smije ni po kojoj osnovi iznositi u bilo kojem sudskom postupku informacije kojima raspolaže na temelju obavljanja poslova. Dopuštenje se uskraćuje samo ako je to potrebno zbog interesa Unije i ako to uskraćivanje ne povlači za sobom kaznene posljedice za dužnosnika. Dužnosnik je dužan pridržavati se te obveze i nakon odlaska iz službe.
Odredbe iz prvoga stavka ne primjenjuju se na dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji svjedoči pred Sudom Europske unije ili pred stegovnim povjerenstvom institucije u predmetu koji se odnosi na službenika ili bivšeg službenika Europske unije.
Članak 20.
Dužnosnik boravi u mjestu zaposlenja ili na takvoj udaljenosti od njega koja mu omogućuje nesmetano obavljanje poslova. ►M112 Dužnosnik dostavlja svoju adresu tijelu za imenovanje i odmah ga obavješćuje o svakoj promjeni adrese. ◄
Članak 21.
Dužnosnik svojim nadređenima pomaže i savjetuje ih neovisno o svom položaju; odgovoran je za obavljanje poslova koji su mu dodijeljeni.
Dužnosnik zadužen za neki odjel službe odgovaran je svojim nadređenima za dodijeljene ovlasti i provedbu uputa koje je dao. Odgovornost njegovih podređenih ni na koji ga način ne oslobađa njegovih odgovornosti.
▼M112 —————
Članak 21.a
1. Ako primi nalog koji smatra nepropisnim ili smatra da bi primljeni nalog mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, dužnosnik o tome obavješćuje neposrednog nadređenoga koji, ako je obavijest priopćena u pisanom obliku, na nju odgovara u pisanom obliku. Pridržavajući se stavka 2., ako neposredni nadređeni potvrdi nalog a dužnosnik smatra da se tom potvrdom nije primjereno odgovorilo na razloge njegove zabrinutosti, dužnosnik upućuje pitanje u pisanom obliku sljedećem neposrednom nadređenomu. Ako potonji u pisanom obliku potvrdi nalog, dužnosnik ga mora provesti, osim ako je nalog očigledno nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi.
2. Ako neposredno nadređeni smatra da se nalog mora provesti odmah, dužnosnik ga provodi, osim ako je nalog izričito nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi. Neposredno nadređeni dužan je na zahtjev dužnosnika izdati taj nalog u pisanom obliku.
3. Dužnosnik koji svoje nadređene obavijesti o nalogu koji smatra nepropisnim ili za koji smatra da bi mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, ne smije zbog toga snositi nikakve posljedice.
Članak 22.
Od dužnosnika se može zahtijevati da u cijelosti ili djelomično nadoknadi štetu koju je ►M128 Unija ◄ pretrpjela zbog dužnosnikove teške povrede dužnosti tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem poslova.
Tijelo za imenovanje donosi obrazloženu odluku u skladu sa stegovnim postupkom.
Sud ►M128 Europske unije ◄ ima neograničenu nadležnost u rješavanju sporova koji proiziđu iz ove odredbe.
Članak 22.a
1. Svaki dužnosnik koji tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova sazna činjenice zbog kojih se može pretpostaviti postojanje nezakonitih aktivnosti, uključujući prijevaru ili korupciju, koje štete interesima ►M128 Unije ◄ ili za ponašanje u vezi s obavljanjem poslova koje može predstavljati neispunjavanje obveza dužnosnikâ ►M128 Unije ◄ , o tome bez odgode obavješćuje neposrednog nadređenoga ili glavnog direktora ili, ako to smatra korisnim, glavnog tajnika, odnosno osobe na istovjetnim položajima, ili izravno Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).
Informacije navedene u prvom stavku dostavljaju se u pisanom obliku.
Ovaj se stavak primjenjuje i u slučaju kada član institucije ili neka druga osoba koja je u službi institucije, ili obavlja posao za instituciju, ne ispunjuje slične obveze.
2. Svaki dužnosnik koji primi informacije iz stavka 1. bez odgode prosljeđuje OLAF-u sve dokaze za koje zna i na temelju kojih se može pretpostaviti postojanje nepravilnosti iz stavka 1.
3. Institucija ne smije štetno postupati prema dužnosniku koji je dostavio informacije iz stavaka 1. i 2., uz uvjet da je djelovao opravdano i u dobroj vjeri.
4. Stavci 1. do 3. ne primjenjuju se na dokumente, dopise, izvješća, obavijesti ili podatke, neovisno o njihovu obliku, koji su pohranjeni, sastavljeni ili otkriveni dužnosniku tijekom sudskog postupka, bez obzira na to je li taj postupak u tijeku ili je završen.
Članak 22.b
1. Institucija ne smije štetno postupati prema svojem dužnosniku koji je predsjedniku Komisije, Revizorskog suda, Vijeća ili Europskog parlamenta, odnosno Europskom ombudsmanu, otkrio informacije kako je utvrđeno člankom 22.a ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) dužnosnik opravdano i u dobroj vjeri smatra otkrivene informacije i sve u njima sadržane navode istinitima; i
(b) dužnosnik je prethodno te informacije proslijedio OLAF-u, odnosno svojoj instituciji, te čekao da OLAF odnosno ta institucija poduzmu odgovarajuće mjere u roku koji Ured odnosno ta institucija odredi s obzirom na složenost predmeta. O tom roku dužnosnik se obavješćuje u roku od 60 dana.
2. Rok iz stavka 1. ne primjenjuje se ako dužnosnik može dokazati njegovu neprimjerenost s obzirom na sve okolnosti predmeta.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na dokumente, dopise, izvješća, obavijesti ili informacije, neovisno o njihovu obliku, koji su pohranjeni, sastavljeni ili otkriveni dužnosniku tijekom sudskog postupka, bez obzira na to je li taj postupak u tijeku ili je završen.
Članak 22.c
U skladu s člancima 24. i 90. svaka institucija uspostavlja postupak za rješavanje žalbi koje su podnijeli dužnosnici u vezi s načinom na koji se prema njima postupalo nakon ili zbog njihova ispunjenja obveza prema članku 22.a ili 22.b. Institucija o kojoj je riječ osigurava da se takve žalbe rješavaju u povjerljivosti i, ako to opravdavaju okolnosti, prije isteka rokova navedenih u članku 90.
Tijelo za imenovanje svake institucije utvrđuje interna pravila, između ostaloga, o:
— pružanju dužnosnicima iz članka 22.a stavka 1. ili članka 22.b informacija o rješavanju predmeta koje su prijavili,
— zaštiti legitimnih interesa tih dužnosnika i njihove privatnosti, i
— postupku rješavanja žalbi iz prvog stavka ovoga članka.
Članak 23.
Povlastice i imuniteti dodjeljuju se dužnosnicima isključivo u interesu ►M128 Unije ◄ . Pridržavajući se ►M15 Protokola o ◄ povlasticama i imunitetima, dužnosnici se ne izuzimaju od ispunjivanja privatnih obveza, odnosno od poštovanja zakonâ i policijskih propisa koji su na snazi.
U slučaju da su povlastice i imuniteti predmet spora, dotični dužnosnik odmah o tome obavješćuje tijelo za imenovanje.
Propusnice predviđene Protokolom o povlasticama i imunitetima izdaju se načelnicima odjela, dužnosnicima u razredima od AD12 do AD16, dužnosnicima koji rade izvan područja Europske unije i ostalim dužnosnicima kojima je to potrebno zbog interesa službe.
Članak 24.
►M15 ►M128 Unija ◄ pomaže svakom dužnosniku ◄ , posebno u postupcima protiv počinitelja prijetnji, uvreda, klevete i širenja klevete te svih vrsta napada usmjerenih na osobu ili imovinu dužnosnika ili člana njegove obitelji zbog njegova položaja ili poslova.
►M15 U tim slučajevima Unija solidarno nadoknađuje ◄ dužnosniku štetu koju dužnosnik nije uzrokovao namjerno ili teškom nepažnjom i koju ne može nadoknaditi od počinitelja.
Članak 24.a
►M128 Unija ◄ olakšava daljnje osposobljavanje i usavršavanje dužnosnikâ koje je spojivo s pravilnim funkcioniranjem službe i u skladu je s njezinim interesima.
Takvo osposobljavanje i usavršavanje uzima u obzir za potrebe promaknuća tijekom karijere.
Članak ►M112 24.b ◄
Dužnosnici imaju pravo na udruživanje; posebno mogu biti članovi sindikata ili udruženja osoblja europskih dužnosnika.
Članak 25.
Dužnosnici mogu tijelu za imenovanje svoje institucije podnijeti zahtjeve u vezi s pitanjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju.
Svaka odluka donesena na temelju ovog Pravilnika o osoblju koja se odnosi na pojedinca, dotičnom se dužnosniku dostavlja u pisanom obliku. Svaka odluka koja ima negativni učinak na dužnosnika sadržava obrazloženje.
Posebne odluke u vezi s imenovanjem, stalnim zapošljavanjem, promaknućem, premještajem, utvrđivanjem administrativnog statusa ili prestankom radnog odnosa dužnosnika objavljuju se u instituciji kojoj dužnosnik pripada. Objava je dostupna cjelokupnom osoblju tijekom primjerenog razdoblja.
Članak 26.
Osobni dosje dužnosnika sadržava:
(a) sve dokumente u vezi s njegovim administrativnim statusom i sva izvješća koja se odnose na njegovu sposobnost, učinkovitost i ponašanje;
(b) sve dužnosnikove komentare o tim dokumentima.
Dokumenti se registriraju, numeriraju i pohranjuju serijski; institucije ne smiju upotrebljivati dokumente iz podstavka (a) protiv dužnosnika niti se na njih pozivati ako mu prije unosa u dosje nisu dostavljeni.
Dostava svakog dokumenta dužnosniku evidentira se njegovim potpisom ili, ako to nije moguće, obavlja se slanjem preporučenog pisma ►M112 na zadnju adresu koju je dužnosnik prijavio ◄ .
Dužnosnikov osobni dosje ne sadržava podatke o njegovim političkim, sindikalnim, filozofskim ili vjerskim aktivnostima ili nazorima, rasnom ili etničkom podrijetlu ni o spolnoj orijentaciji.
Prethodnim se stavkom, međutim, ne zabranjuje unos u dosje dužnosniku poznatih administrativnih akata i dokumenata potrebnih radi primjene ovog Pravilnika o osoblju.
Za svakog dužnosnika vodi se samo jedan osobni dosje.
Dužnosnik ima, čak i nakon odlaska iz službe, pravo na uvid u sve dokumente u svojem dosjeu ►M112 i na izradu preslika ◄ .
Osobni dosje je povjerljiv i uvid u njega moguć je samo u uredima administracije ►M112 ili s pomoću sigurnog elektroničkog medija ◄ . Može se, međutim, dostaviti Sudu ►M128 Europske unije ◄ ako se pokrene postupak u vezi s dužnosnikom ►M112 ————— ◄ .
Članak 26.a
Dužnosnici imaju pravo na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju u skladu s uvjetima koje utvrde ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ .
GLAVA III.:
KARIJERA DUŽNOSNIKA
POGLAVLJE 1.
Zapošljavanje
Članak 27.
Zapošljavanje se provodi kako bi institucija dobila najsposobnije, najučinkovitije i najčasnije dužnosnike koji se odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica Unije. Nijedno radno mjesto nije rezervirano za državljane određene države članice.
Načelo jednakosti građana Unije omogućuje svakoj instituciji da donese odgovarajuće mjere ako primijeti znatnu neravnotežu državljanstva među dužnosnicima koja se ne može opravdati objektivnim kriterijima. Te odgovarajuće mjere moraju biti opravdane i ne smiju nikada imati za posljedicu kriterije za zapošljavanje koji se ne temelje na zaslugama. Prije nego što se donesu takve odgovarajuće mjere, tijelo za imenovanje institucije o kojoj je riječ donosi opće odredbe o provedbi ovog stavka u skladu s člankom 110.
Komisija nakon trogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. siječnja 2014. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi drugog stavka.
Kako bi se olakšalo zapošljavanje na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi, institucije teže pružanju podrške višejezičnom i multikulturalnom obrazovanju djece svojega osoblja.
Članak 28.
Dužnosnik se smije imenovati samo:
(a) ako je državljanin jedne od država članica ►M128 Unije ◄ , osim ako tijelo za imenovanje odobri izuzeće, i ako uživa sva građanska prava;
(b) ako je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;
(c) ako dostavi odgovarajuću potvrdu kojom dokazuje prikladnost za obavljanje dužnosti;
(d) ako, pridržavajući se članka 29. stavka 2., ispuni uvjete na natječaju utemeljenom na kvalifikacijama i/ili testovima, kako je predviđeno Prilogom III.;
(e) ako je fizički sposoban obavljati poslove; i
(f) ako dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika ►M128 Unije ◄ i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog jezika ►M128 Unije ◄ na razini potrebnoj za obavljanje poslova.
Članak 29.
1. Prije nego što se popuni slobodno radno mjesto u instituciji, tijelo za imenovanje najprije razmatra:
(a) može li se to radno mjesto popuniti:
i. premještajem, ili
ii. imenovanjem u skladu s člankom 45.a, ili
iii. promaknućem
unutar institucije;
(b) jesu li zahtjevi za premještaj podnijeli dužnosnici istog razreda iz drugih institucija i/ili;
(c) ako nije bilo moguće popuniti slobodno radno mjesto mogućnostima spomenutima u točkama (a) i (b), treba li razmotriti popis prikladnih kandidata u smislu članka 30., po potrebi, uzimajući u obzir relevantne odredbe koje se odnose na prikladne kandidate iz Priloga III. i/ili;
(d) treba li održati interni natječaj na razini institucije, otvoren samo za dužnosnike i privremeno osoblje kako je definirano u članku 2. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije;
ili slijedi postupak za natječaje temeljene na kvalifikacijama i/ili testovima. Postupak natječaja utvrđen je u Prilogu III.
Postupak se može provesti i za potrebe uspostave pričuve za buduća zapošljavanja.
Zadržavajući načelo prema kojem se velika većina dužnosnika mora zaposliti na temelju otvorenih natječaja, tijelo za imenovanje može odlučiti, odstupajući od točke (d) i samo u iznimnim slučajevima, da se održi interni natječaj na razini institucije koji će biti otvoren i za ugovorno osoblje kako je definirano u člancima 3.a i 3.b Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije. Ta potonja kategorija osoblja podložna je ograničenjima u vezi s tom mogućnošću kako su utvrđena u članku 82. stavku 7. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije i u vezi s posebnim zadaćama koje je bila ovlaštena izvršavati kao ugovorno osoblje.
2. Tijelo za imenovanje može primijeniti postupak koji se razlikuje od postupka natječaja radi zapošljavanja viših dužnosnika (glavni direktori ili osobe koje obnašaju istovjetnu dužnost u razredima AD 16 ili AD 15 i direktori ili osobe koje obnašaju istovjetnu dužnost u razredima AD 15 ili AD 14) te, u iznimnim slučajevima, radi popunjavanja radnih mjesta koja zahtijevaju posebne kvalifikacije.
3. Institucije mogu organizirati interne natječaje temeljene na kvalifikacijama i testovima za svaku funkcijsku skupinu, i to u razredu AST 6 ili više i u razredu AD 9 ili više.
Ti su natječaji otvoreni samo za privremeno osoblje predmetne institucije zaposleno u skladu s člankom 2. točkom (c) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika ►M128 Europske unije ◄ . Kao minimalne uvjete za te natječaje institucije zahtijevaju najmanje deset godina radnog staža u svojstvu privremenog službenika i zapošljavanje u svojstvu privremenog službenika na temelju postupka odabira kojim je osigurana primjena jednakih kriterija kao i pri odabiru dužnosnika u skladu s člankom 12. stavkom 4. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika. Odstupajući od stavka 1. točke (a) ovog članka, tijelo za imenovanje institucije koja je zaposlila privremenog službenika, prije popunjavanja slobodnog radnog mjesta u toj instituciji, uz mogućnost zapošljavanja uspješnog kandidata s internog natječaja istodobno razmatra i mogućnost premještaja dužnosnika unutar institucije.
4. Jedanput u pet godina Europski parlament organizira interni natječaj temeljen na kvalifikacijama i testovima za svaku funkcijsku skupinu u razredu AST 6 ili više i u razredu AD 9 ili više, u skladu s uvjetima utvrđenim u drugom podstavku članka 3.
Članak 30.
Tijelo za imenovanje za svaki natječaj imenuje povjerenstvo za odabir. To povjerenstvo sastavlja popis prikladnih kandidata.
Tijelo za imenovanje odlučuje o tome koje će kandidate imenovati na slobodna radna mjesta.
Ti kandidati imaju pristup prikladnim informacijama o odgovarajućim slobodnim radnim mjestima koje objavljuju institucije i agencije.
Članak 31.
1. Odabrani kandidati imenuju se u razred funkcijske skupine određen u obavijesti o natječaju koji su prošli.
2. ►M131 Ne dovodeći u pitanje članak 29. stavak 2., dužnosnici se zapošljavaju samo u razrede od SC 1 do SC 2, od AST 1 do AST 4 ili od AD 5 do AD 8. ◄ Razred u obavijesti o natječaju određuje institucija u skladu sa sljedećim kriterijima:
(a) cilj zapošljavanja dužnosnika koji ispunjuju najviše standarde kako je utvrđeno člankom 27.;
(b) vrsta traženog profesionalnog iskustva.
U cilju rješavanja posebnih potreba institucija u obzir se pri zapošljavanju dužnosnikâ mogu uzeti i prevladavajući uvjeti na tržištu rada ►M128 Unije ◄ .
3. Neovisno o stavku 2., institucija može, prema potrebi, odobriti organizaciju natječaja u razredima AD 9, AD 10, AD 11 ili, u iznimnim slučajevima, u razredu AD 12. Ukupni broj kandidata imenovanih na slobodna radna mjesta u tim razredima ne smije biti veći od 20 % ukupnoga godišnjeg broja imenovanja u funkcijskoj grupi AD u skladu s drugim stavkom članka 30.
Članak 32.
Dužnosnik se zapošljava na prvom stupnju svojeg razreda.
Radi uzimanja u obzir profesionalnog iskustva, tijelo za imenovanje može odobriti dodavanje radnog staža do najviše 24 mjeseca. Za primjenu ovog članka donose se opće provedbene odredbe.
Član privremenog osoblja razvrstan u razred u skladu s kriterijima razvrstavanja koje je ►M131 utvrdilo tijelo za imenovanje svake institucije ◄ zadržava radni staž na stupnju koji je stekao kao član privremenog osoblja ako se imenuje dužnosnikom u istom razredu neposredno nakon razdoblja rada u svojstvu privremenog službenika.
Članak 33.
Prije nego što se imenuje, uspješni kandidat obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika institucije kako bi se potvrdilo da ispunjuje zahtjeve iz članka 28. točke (e).
Ako se na temelju liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom donese negativno liječničko mišljenje, kandidat može, u roku od 20 dana od primitka obavijesti od institucije, zatražiti da se njegov predmet uputi na razmatranje liječničkom povjerenstvu u sastavu od tri liječnika koja tijelo za imenovanje odabere među službenim liječnicima institucije. Liječničko povjerenstvo traži očitovanje liječnika koji je donio prvo negativno mišljenje. Kandidat može liječničkom povjerenstvu dostaviti mišljenje liječnika po vlastitom izboru. U slučaju da liječničko povjerenstvo potvrdi zaključke liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom, kandidat snosi 50 % troškova honorara i dodatnih troškova.
Članak 34.
1. Prije nego što se zaposle na stalno radno mjesto, dužnosnici imaju probni rad u trajanju od devet mjeseci. Odluka o zapošljavanju dužnosnika na stalnom radnom mjestu donosi se na temelju izvješća iz stavka 3. te na temelju elemenata na raspolaganju tijelu za imenovanje u vezi s ponašanjem dužnosnika na probnom radu s obzirom na glavu II.
Ako dužnosnik tijekom probnog rada zbog bolesti, rodiljnog dopusta iz članka 58. ili nesreće ne može obavljati poslove u neprekidnom trajanju od najmanje mjesec dana, tijelo za imenovanje može mu produljiti probni rad za isto to razdoblje. Ukupno trajanje probnog rada ni u kojem slučaju ne može biti dulje od 15 mjeseci.
2. Izvješće o dužnosniku koji je na probnom radu može se sastaviti bilo kada prije isteka probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući.
To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo u roku od osam radnih dana dati svoje primjedbe u pisanom obliku. Osoba koja je neposredno nadređena dužnosniku na probnom radu odmah dostavlja izvješće i dužnosnikove primjedbe tijelu za imenovanje, koje u roku od tri tjedna pribavlja mišljenje zajedničkog odbora za izvješćivanje u vezi s mjerama koje treba poduzeti. Tijelo za imenovanje može donijeti odluku o otkazu dužnosniku koji je na probnom radu prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok ili rasporediti dužnosnika u drugu službu do isteka probnog rada.
3. Najmanje mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti dužnosnika koji je na probnom radu za obavljanje poslova njegova radnog mjesta, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti na radnom mjestu. To izvješće dostavlja se dužnosniku koji je na probnom radu i koji ima pravo u roku od osam radnih dana dati primjedbe u pisanom obliku.
Ako se na temelju izvješća preporučuje otkaz ili, u iznimnim slučajevima, produljenje probnog rada u skladu sa stavkom 1., osoba koja je neposredno nadređena dužnosniku na probnom radu odmah dostavlja izvješće i dužnosnikove primjedbe tijelu za imenovanje, koje u roku od tri tjedna pribavlja mišljenje zajedničkog odbora za izvješćivanje u vezi s mjerama koje treba poduzeti.
Dužnosnik koji je na probnom radu, a čiji rad ili ponašanje nisu zadovoljavajući za zapošljavanje na stalno radno mjesto, otpušta se.
4. Otpušteni dužnosnik na probnom radu prima naknadu u visini triju osnovnih mjesečnih plaća ako je navršio više od jedne godine staža u službi, naknadu u visini dviju osnovnih mjesečnih plaća ako je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi odnosno naknadu u visini jedne osnovne mjesečne plaće ako je navršio manje od šest mjeseci staža u službi, osim u slučaju kada se odmah nakon prestanka službe može zaposliti na drugom radnom mjestu.
5. Stavci 2., 3. i 4. ne primjenjuju se na dužnosnike koji podnesu ostavku prije isteka probnog rada.
POGLAVLJE 2.
Administrativni status
Članak 35.
Dužnosniku se dodjeljuje jedan od sljedećih administrativnih statusa:
(a) aktivna služba;
(b) upućivanje;
(c) dopust za osobne potrebe;
(d) mirovanje;
(e) dopust za služenje vojnog roka;
(f) roditeljski ili obiteljski dopust;
(g) dopust u interesu službe.
Članak 36.
Dužnosnik s aktivnim statusom obavlja sve pripadajuće poslove na radnom mjestu na koje je imenovan ili privremeno raspoređen u skladu s glavom IV.
Članak 37.
Upućeni dužnosnik ►M56 imenovani je dužnosnik ◄ koji odlukom tijela za imenovanje
(a) u interesu službe:
— privremeno obavlja poslove izvan svoje institucije, ili
— privremeno pomaže osobi koja obnaša dužnost predviđenu Ugovorima ili izabranom predsjedniku jedne od institucija ili tijela ►M128 Unije ◄ , ili jedne od političkih skupina u Europskom parlamentu ili Odboru regija, ili skupine u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru,
— privremeno obavlja poslove radnog mjesta koje je uvršteno u popis radnih mjesta koja se financiraju odobrenim sredstvima za istraživanje i ulaganje i koje su proračunska tijela odredila kao privremeno;
(b) na vlastiti je zahtjev:
— stavljen na raspolaganje drugoj instituciji ►M128 Europske unije ◄ , ili
Upućeni dužnosnik nastavlja uživati sva prava u skladu s uvjetima iz članaka 38. i 39. te i dalje podliježe svim obvezama dužnosnika matične institucije. ►M23 Pridržavajući se odredaba članka 77. trećeg stavka u vezi s mirovinama, pri upućivanju u smislu druge alineje točke (a) prvog stavka primjenjuju se odredbe koje se primjenjuju i na dužnosnika u istom razredu u koji je razvrstano i radno mjesto na koje se upućuje. ◄
Svaki dužnosnik u aktivnoj službi ili na dopustu za osobne potrebe može podnijeti zahtjev ili primiti ponudu za upućivanje u interesu službe. Dužnosnikovim upućivanjem prestaje njegov dopust za osobne potrebe.
Članak 38.
Upućivanje u interesu službe uređuje se sljedećim pravilima:
(a) odluku o upućivanju donosi tijelo za imenovanje nakon što je saslušalo dotičnog dužnosnika;
(b) trajanje upućivanja određuje tijelo za imenovanje;
(c) na kraju svakog šestomjesečnog razdoblja dotični dužnosnik može podnijeti zahtjev za prestanak upućivanja;
(d) dužnosnik upućen u skladu s člankom 37. točkom (a) prvom alinejom ima pravo na razliku plaće ako su ukupni primici od rada za radno mjesto na koje je upućen niža od primitaka od rada u razredu i na stupnju njegove matične institucije; ima pravo i na naknadu svih dodatnih troškova koji proizlaze iz upućivanja;
(e) dužnosnik upućen u skladu s člankom 37. točkom (a) prvom alinejom nastavlja uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje na osnovi plaće u aktivnoj službi koja odgovara njegovu razredu i stupnju u matičnoj instituciji;
(f) upućeni dužnosnik zadržava svoje radno mjesto, pravo na napredovanje u viši stupanj i prihvatljivost za promaknuće;
(g) nakon što upućivanje završi, dužnosnik se odmah raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto.
Članak 39.
Upućivanje na zahtjev dužnosnika uređuje se sljedećim pravilima:
(a) odluku o upućivanju donosi tijelo za imenovanje, koje utvrđuje i trajanje upućivanja;
(b) dužnosnik može u roku od šest mjeseci od preuzimanja novih poslova podnijeti zahtjev za prestanak upućivanja; nakon toga odmah se raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto;
(c) nakon isteka tog šestomjesečnog razdoblja na njegovo se radno mjesto može imenovati druga osoba;
(d) tijekom razdoblja upućivanja doprinosi za mirovinsko osiguranje i sva mirovinska prava izračunavaju se na temelju plaće u aktivnoj službi u razredu i na stupnju njegove matične institucije. ►M56 Ako, međutim, dužnosnik upućen u skladu s člankom 37. stavkom 1. točkom (b) drugom alinejom stekne mirovinska prava u tijelu u koje je upućen, isključuje se iz sustava mirovinskog osiguranja matične institucije za vrijeme trajanja upućivanja. ◄
Dužnosnik koji stekne invalidnost tijekom upućivanja u smislu članka 37. stavka 1. točke (b) druge alineje i uzdržavanici dužnosnika koji premine tijekom tog razdoblja, imaju u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju pravo na ►M112 naknadu za invalidnost ili mirovinu za nadživjele osobe ◄ umanjene za sve iznose koje je na istoj osnovi i za isto razdoblje isplatilo tijelo u koje je dužnosnik bio upućen.
Ovom se odredbom dužnosniku ili uzdržavanicima ne osigurava pravo na mirovinu koja prelazi najveći iznos koji bi primio u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju;
(e) tijekom razdoblja upućivanja dužnosnik zadržava pravo na napredovanje u viši stupanj;
►M112 (f) ◄ nakon što upućivanje završi, dužnosnik se mora rasporediti na prvo radno mjesto koje se oslobodi u njegovoj ►M112 funkcijskoj skupini ◄ i koje odgovara njegovu razredu, uz uvjet da ispunjuje uvjete za to radno mjesto. Ako dužnosnik odbije ponuđeno radno mjesto, zadržava pravo, u skladu s istom odredbom, na raspoređivanje kada se oslobodi sljedeće radno mjesto u njegovoj ►M112 funkcijskoj skupini ◄ koje odgovara njegovu razredu; ako i drugi put odbije ponuđeno radno mjesto, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom može se od njega zatražiti da podnese ostavku. Dužnosnik zadržava status upućenog dužnosnika do ponovnog raspoređivanja na radno mjesto, ali bez primanja plaće.
Članak 40.
1. ►M56 Stalno zaposlenom ◄ dužnosniku može se u iznimnim okolnostima i na vlastiti zahtjev odobriti neplaćeni dopust za osobne potrebe.
1.a Članak 12.b nastavlja se primjenjivati tijekom razdoblja dopusta za osobne potrebe. Dopuštenje u skladu s člankom 12.b ne daje se dužnosniku u svrhu njegovog započinjanja obavljanja plaćene ili neplaćene djelatnosti, koja obuhvaća lobiranje ili zastupanje interesa u odnosu na svoju instituciju i koja bi mogla dovesti do postojeće ili moguće nespojivosti sa zakonitim interesima institucije.
2. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 15., trajanje takvog dopusta ne smije biti duže od jedne godine. Dopust se može produžiti.
Pojedinačna produživanja ne smiju biti duža od jedne godine. Ukupna dužina dopusta za osobne potrebe tijekom cijele dužnosnikove karijere ne smije prelaziti ►M131 12 godina ◄ .
Ako dužnosnik podnese zahtjev za takav dopust:
i. radi odgoja djeteta koje se smatra uzdržavanikom dužnosnika u smislu članka 2. stavka 2. Priloga VII. i koje ima teško mentalno ili tjelesno oštećenje, što je potvrdio i službeni liječnik institucije, i zahtijeva stalnu skrb i nadzor; ili
ii. da bi pratio bračnog druga koji je dužnosnik ili ostali službenik Unije i koji zbog obavljanja poslova mora uspostaviti uobičajeno boravište na takvoj udaljenosti od mjesta zaposlenja dužnosnika podnositelja zahtjeva da bi uspostavljanje bračnog doma na takvom mjestu ometalo dužnosnika podnositelja zahtjeva u obavljanju poslova; ili
iii. da bi pomogao bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri u slučaju teške bolesti ili teškog invaliditeta potvrđenih od liječnika,
dopust se može produžiti bez ograničenja, uz uvjet da su u trenutku svakog produžavanja ispunjeni uvjeti na temelju kojih je odobren nastavak dopusta.
3. Tijekom dopusta dužnosnik nema pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred; uključenost u sustav socijalne sigurnosti utvrđen člancima 72. i 73. i osiguranje od rizika u okviru tog sustava suspendiraju se.
►M112 Međutim, dužnosnik koji nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon mjeseca u kojem je počeo dopust za osobne potrebe, zatražiti da i dalje bude osiguran u skladu s tim člancima, uz uvjet da u prvoj godini dopusta za osobne potrebe snosi polovinu troškova doprinosa za osiguranje od rizika iz članka 72. stavka 1. i članka 73. stavka 1. te pune troškove tijekom ostalog razdoblja tog dopusta. Osiguranje u skladu s člankom 73. dostupno je samo ako je ostvareno i osiguranje u skladu s člankom 72. Doprinosi se izračunavaju na temelju dužnosnikove zadnje osnovne plaće. ◄ Dužnosnik koji, osim toga, dokaže kako ne može stjecati mirovinska prava u okviru drugog sustava mirovinskog osiguranja može zatražiti da i dalje stječe mirovinska prava u trajanju od najviše jedne godine, uz uvjet da snosi troškove doprinosa u visini trostruke stope utvrđene ►M56 člankom 83. stavkom 2.; doprinosi se izračunavaju na temelju osnovne plaće za njegov razred i stupanj ◄ .
4. Dopust za osobne potrebe uređen je sljedećim pravilima:
(a) odobrava ga tijelo za imenovanje na zahtjev dotičnog dužnosnika;
(b) zahtjev za produženje dopusta podnosi se dva mjeseca prije nego što dopust istekne;
(c) na dužnosnikovo se radno mjesto može imenovati druga osoba;
(d) nakon što dopust istekne, dužnosnik se mora rasporediti na prvo radno mjesto koje se oslobodi u njegovoj ►M112 funkcijskoj skupini ◄ i koje odgovara njegovu razredu, uz uvjet da ispunjuje zahtjeve za to radno mjesto. Ako dužnosnik odbije ponuđeno radno mjesto, zadržava pravo, u skladu s istom odredbom, na raspoređivanje kada se oslobodi sljedeće radno mjesto u njegovoj ►M112 funkcijskoj skupini ◄ koje odgovara njegovu razredu; ako drugi put odbije ponuđeno radno mjesto, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom može se od njega tražiti da podnese ostavku. Dužnosnik ostaje na neplaćenom dopustu za osobne potrebe do ponovnog rasporeda na radno mjesto ili ►M112 upućivanja ◄ .
Članak 41.
1. Dužnosnik je u statusu mirovanja ako je zbog smanjenja broja radnih mjesta u svojoj instituciji postao višak.
2. O smanjenju broja radnih mjesta u određenom razredu odlučuje nadležno proračunsko tijelo u okviru proračunskog postupka.
Tijelo za imenovanje odlučuje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, o tome koje će vrste radnih mjesta biti pogođene tim mjerama.
Tijelo za imenovanje, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom, sastavlja popis dužnosnika koji će biti pogođeni tim mjerama, uzimajući pritom u obzir sposobnost, učinkovitost, ponašanje u službi, obiteljske okolnosti i radni staž dužnosnika. Svaki dužnosnik koji je zaposlen na jednom od radnih mjesta iz prethodnog stavka a koji izrazi želju da mu se dodijeli status mirovanja, automatski se uvrštava na taj popis.
Dužnosnicima uvrštenima na taj popis dodjeljuje se status mirovanja odlukom tijela za imenovanje.
3. Dok ima taj status, dužnosnik ne obavlja poslove i nema pravo na primitke od rada ili napredovanje na viši stupanj, ali nastavlja akumulirati prava za starosnu mirovinu na temelju plaće koja odgovara njegovu razredu i stupnju, i to u razdoblju od najdulje pet godina.
U razdoblju od dvije godine od dana kada mu je dodijeljen status mirovanja, dužnosnik ima prednost pri ponovnom raspoređivanju na neko radno mjesto koje se oslobodi ili otvori u njegovoj ►M112 funkcijskoj skupini ◄ i njegovu razredu, uz uvjet da ima potrebne kvalifikacije.
Dužnosnik u statusu mirovanja prima naknadu izračunanu u skladu s Prilogom IV.
Dohodak koji dužnosnik primi na novom poslu tijekom ovog razdoblja oduzima se od naknade predviđene prethodnim podstavkom ako je zbroj dohotka i naknade veći od zadnjih ukupnih primitaka od rada dužnosnika izračunanih na temelju tablice plaća koja se primjenjuje prvog dana u mjesecu za koji se naknada isplaćuje.
Dužnosnik dostavlja potrebne dokaze u pisanom obliku i obavješćuje instituciju o svim činjenicama koje mogu utjecati na njegova prava.
Koeficijent ispravka ne primjenjuje se na naknadu.
Na naknadu i zadnje primitke od rada iz četvrtog podstavka ovog članka primjenjuje se, međutim, ponderiranje iz članka 3. stavka 5. točke (a) Priloga XI. prema stopi koja je utvrđena za državu članicu u kojoj primatelj ima boravište, uz uvjet da je zadnje primateljevo mjesto zaposlenja bilo u toj državi članici. U tim slučajevima, ako u državi članici valuta nije euro, naknada se izračunava na temelju deviznih tečajeva predviđenih člankom 63. ovog Pravilnika o osoblju.
4. Na kraju razdoblja tijekom kojeg ima pravo na naknadu, od dužnosnika se zahtijeva da podnese ostavku. Kada je to prikladno, dužnosnik prima starosnu mirovinu kako je predviđeno sustavom mirovinskog osiguranja.
5. Ako dužnosnik kojemu se prije isteka dvogodišnjeg razdoblja navedenog u stavku 3. ponudi radno mjesto koje odgovara njegovu razredu i on ga bez opravdanog razloga odbije, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom dužnosniku se mogu uskratiti povlastice iz prethodno navedenih odredaba i on se može otpustiti.
Članak 42.
Dužnosniku koji je pozvan na služenje vojnog roka, na vojnu obuku ili na služenje u oružanim snagama dodjeljuje se poseban status „dopust za služenje vojnog roka”.
Dužnosniku pozvanom na služenje vojnog roka prestaju se isplaćivati primici od rada, ali i dalje zadržava pravo na napredovanje u viši stupanj i promaknuće u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju. Zadržava pravo i na starosnu mirovinu za razdoblje služenja u oružanim snagama ako, nakon što to završi, naknadno plati doprinose za mirovinsko osiguranje.
Dužnosnik koji je pozvan na vojnu obuku ili koji je pozvan na služenje u oružanim snagama ima i dalje, tijekom trajanja obuke odnosno služenja, pravo na primitke od rada od kojih se oduzima iznos plaće koju dobiva za vojnu službu.
Članak 42.a
Dužnosnik ima za svako dijete pravo na roditeljski dopust bez primanja osnovne plaće u trajanju od najviše šest mjeseci, što treba iskoristiti u prvih dvanaest godina nakon djetetova rođenja ili posvojenja djeteta. Trajanje dopusta može se udvostručiti za samohrane roditelje na temelju općih provedbenih odredaba koje donosi tijelo za imenovanje svake institucije i za roditelje uzdržavane djece s invaliditetom ili teškom bolešću koje je potvrdio službeni liječnik institucije. Svaki dopust koji se uzima može trajati najmanje mjesec dana.
Tijekom roditeljskog dopusta dužnosnik je i dalje uključen u sustav socijalne sigurnosti; i dalje ima pravo na stjecanje mirovinskih prava, naknadu za uzdržavano dijete i naknadu za obrazovanje. Dužnosnik zadržava radno mjesto i pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred. Dopust se može iskoristiti u punom radnom vremenu ili na pola radnog vremena. Ako se roditeljski dopust uzima u obliku dopusta na pola radnog vremena, udvostručuje se najdulje razdoblje utvrđeno prvim stavkom. Dužnosnik tijekom roditeljskog dopusta ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od ►M136 919,02 EUR ◄ ili na 50 % tog iznosa u slučaju dopusta na pola radnog vremena, uz uvjet da tijekom dopusta nema drugo plaćeno zaposlenje. Ukupni trošak doprinosa za sustav socijalne sigurnosti predviđen člancima 72. i 73. snosi institucija i izračunava se na temelju osnovne plaće dužnosnika. Ova se odredba, međutim, u slučaju dopusta na pola radnog vremena primjenjuje samo na razliku između pune osnovne plaće i proporcionalno umanjene osnovne plaće. Doprinosi dužnosnika za isplaćeni dio osnovne plaće izračunavaju se primjenom postotaka koji bi se primjenjivali i da je zaposlen u punom radnom vremenu.
Za samohrane roditelje i roditelje uzdržavane djece s invaliditetom ili teškom bolešću koje je potvrdio i službeni liječnik iz prvog stavka i tijekom prva tri mjeseca roditeljskog dopusta, ako dopust uzima otac tijekom rodiljnog dopusta ili ako ga uzima jedan roditelj neposredno nakon rodiljnog dopusta ili tijekom ili neposredno nakon dopusta za posvojenje, mjesečna naknada iznosi ►M136 1 225,36 EUR ◄ , odnosno 50 % tog iznosa ako je dužnosnik uzeo dopust na pola radnog vremena.
Roditeljski dopust može se produljiti za dodatnih šest mjeseci s naknadom ograničenom na 50 % iznosa iz drugog stavka. Za samohrane roditelje iz prvog stavka roditeljski dopust može se produljiti za dodatnih dvanaest mjeseci s naknadom ograničenom na 50 % iznosa iz trećeg stavka.
Iznosi navedeni u ovom članku ažuriraju se u skladu s primicima od rada.
Članak 42.b
U slučaju teške bolesti ili teškog invaliditeta bračnog druga, srodnika u uzlaznoj ili silaznoj liniji, brata ili sestre, dužnosnik ima pravo na obiteljski dopust bez osnovne plaće ako dostavi liječničku potvrdu. Ukupno trajanje takvog dopusta tijekom cijele dužnosnikove karijere ne smije biti duže od devet mjeseci.
Primjenjuje se članak 42.a drugi stavak.
Dopust u interesu službe
Članak 42.c
Najranije pet godina prije dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu dužnosnika, dužnosnik s najmanje deset godina službe može odlukom tijela za imenovanje biti poslan na dopust u interesu službe za organizacijske potrebe povezane sa stjecanjem novih kompetencija unutar institucija.
Ukupan broj dužnosnika poslanih na dopust u interesu službe svake godine ne može biti veći od 5 % dužnosnika svih institucija koji su umirovljeni prethodne godine. Ukupan broj izračunan na taj način dodjeljuje se svakoj instituciji u skladu s njihovim brojem dužnosnika na dan 31. prosinca prethodne godine. Rezultat takve raspodjele zaokružuje se na najbliži viši cijeli broj za svaku instituciju.
Takav dopust nije stegovna mjera.
Trajanje dopusta odgovara u načelu razdoblju do kojeg dužnosnik navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu. Međutim, u iznimnim slučajevima tijelo za imenovanje može odlučiti prekinuti dopust i vratiti dužnosnika na radno mjesto.
Kad dužnosnik koji je na dopustu u interesu službe navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, automatski ga se umirovljuje.
Dopust u interesu službe uređen je sljedećim pravilima:
(a) na dužnosnikovo se radno mjesto može imenovati drugi dužnosnik;
(b) dužnosnik na dopustu u interesu službe nema pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred.
Dužnosnik koji je na takvom dopustu prima naknadu izračunanu u skladu s Prilogom IV.
Na zahtjev dužnosnika naknada podliježe uplati doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade. U tom slučaju radni staž u svojstvu dužnosnika na dopustu u interesu službe uzima se u obzir za potrebe izračuna mirovinskog staža u smislu članka 2. Priloga VIII.
Naknada ne podliježe koeficijentu ispravka.
POGLAVLJE 3.
Izvješća, napredovanje na viši stupanj i promaknuće
Članak 43.
Sposobnost, učinkovitost i ponašanje u službi svakog dužnosnika podliježu godišnjem izvješću kako predvidi tijelo za imenovanje svake institucije u skladu s člankom 110. U tom izvješću navodi se je li dužnosnik bio uspješan u obavljanju poslova ili nije. Tijelo za imenovanje svake institucije donosi odredbe kojima se dužnosniku daje pravo da tijekom postupka izvješćivanja podnese pravni lijek, koje se mora iskoristiti prije podnošenja žalbe iz članka 90. stavka 2.
Izvješća za dužnosnike od razreda AST 5 naviše mogu sadržavati i mišljenje o tome je li dužnosnik, na temelju uspješnosti u obavljanju poslova, sposoban obavljati poslove administratora.
Izvješće se dostavlja dužnosniku. Dužnosnik ima pravo dodati primjedbe koje smatra potrebnima.
Članak 44.
Dužnosnik koji je dvije godine bio na istom stupnju u svome razredu automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu osim ako je ocijenjeno da je bio neuspješan u obavljanju poslova u skladu s posljednjim godišnjim izvješćem iz članka 43. Dužnosnik napreduje na sljedeći stupanj u svom razredu najkasnije nakon četiri godine osim ako se primjenjuje postupak iz članka 51. stavka 1.
Ako se dužnosnik imenuje načelnikom odjela, direktorom ili glavnim direktorom u istom razredu i ako je tijekom prvih devet mjeseci nakon imenovanja bio uspješan u obavljanju poslova u smislu članka 43., on retroaktivno napreduje za jedan stupanj u razredu u kojemu je bio kada je imenovanje stupilo na snagu. Zbog napredovanja njegova se osnovna mjesečna plaća povećava za postotnu razliku između prvog i drugog stupnja svakog razreda. Ako je povećanje manje ili je dužnosnik već na zadnjem stupnju u razredu, osnovna se plaća, do stupanja na snagu sljedećeg promaknuća, povećava za iznos koji odgovara razlici između prvog i drugog stupnja.
Članak 45.
1. Odluku o promaknuću donosi tijelo za imenovanje uzimajući u obzir članak 6. stavak 2. Osim ako se primjenjuje postupak iz članka 4. i članka 29. stavka 1., dužnosnici mogu napredovati samo ako su na radnom mjestu koje odgovara vrsti radnih mjesta iz Priloga I., odjeljka A, za sljedeći viši razred. Promaknuće stupa na snagu imenovanjem dužnosnika u sljedeći viši razred njegove funkcijske skupine. Za potrebe promaknuća odabir se provodi isključivo među dužnosnicima koji su najmanje dvije godine bili u svom razredu, nakon što se usporede zasluge dužnosnika koji ispunjavaju uvjete za promaknuće. Tijelo za imenovanje pri usporedbi zasluga posebno uzima u obzir izvješća o dužnosniku, jezike kojima se koristi u obavljanju poslova osim jezika čije je izvrsno poznavanje potvrđeno u skladu s člankom 28. točkom (f) i razinu preuzetih odgovornosti.
2. Prije prvog promaknuća nakon zapošljavanja dužnosnici moraju dokazati sposobnost obavljanja poslova na nekom od jezika iz ►M131 članka 55. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji ◄ kao trećem jeziku. ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ sporazumno donose zajednička pravila za provedbu ovog stavka. Tim se pravilima predviđa mogućnost učenja trećeg jezika za dužnosnike i utvrđuju se pojedinosti u vezi s ocjenjivanjem sposobnosti dužnosnika za rad na trećem jeziku, u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (d) Priloga III.
Članak 45.a
1. Odstupajući od članka 5. stavka 3. točaka (b) i (c), dužnosnik u funkcijskoj skupini AST, počevši od razreda 5, može se imenovati na radno mjesto u funkcijskoj skupini AD ako ispunjuje sljedeće uvjete:
(a) odabran je u skladu s postupkom utvrđenim stavkom 2. ovog članka za sudjelovanje u obveznom programu osposobljavanja kako je utvrđeno točkom (b) ovog stavka;
(b) završio je program osposobljavanja, sastavljen od obveznih modula osposobljavanja, koji utvrđuje tijelo za imenovanje; i
(c) uvršten je u popis kandidata koji su položili usmeno i pisano ispitivanje kojim su potvrdili uspješno sudjelovanje u programu osposobljavanja navedenom u točki (b) ovog stavka; popis sastavlja tijelo za imenovanje. Sadržaji tog ispitivanja utvrđuju se u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Priloga III.
2. Tijelo za imenovanje sastavlja nacrt popisa dužnosnika skupine AST odabranih za sudjelovanje u prethodno navedenom programu osposobljavanja na temelju ►M131 godišnjih izvješća ◄ iz članka 43., razine obrazovanja i osposobljavanja te uzimajući u obzir potrebe službe. Nacrt popisa dostavlja se zajedničkom odboru radi davanja mišljenja.
Taj odbor može saslušati dužnosnike koji su se prijavili za sudjelovanje u prethodno navedenom programu osposobljavanja i predstavnike tijela za imenovanje. Odbor većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o nacrtu popisa koji je predložilo tijelo za imenovanje. Tijelo za imenovanje utvrđuje popis dužnosnika koji imaju pravo sudjelovati u prethodno navedenom programu osposobljavanja.
3. Imenovanje na radno mjesto u funkcijskoj skupini AD ne utječe na razred i stupanj u koje je dužnosnik razvrstan u trenutku imenovanja.
4. Broj imenovanja na radna mjesta u funkcijskoj skupini AD kako je utvrđeno stavcima 1. do 3. ovog članka ne smije prelaziti 20 % ukupnog broja imenovanja u jednoj godini u skladu s člankom 30. drugim stavkom.
5. ►M131 Tijelo za imenovanje svake institucije ◄ donose opće odredbe za primjenu ovog članka u skladu s člankom 110.
Članak 46.
Dužnosnik imenovan u viši razred u skladu s člankom 45. razvrstava se na početni stupanj tog razreda. Međutim, dužnosnici u razredima od AD 9 do AD 13 koji obavljaju poslove načelnika odjela i imenovani su u viši razred u skladu s člankom 45., razvrstavaju se na drugi stupanj novog razreda. Isto se primjenjuje na svakog dužnosnika:
(a) koji se nakon promaknuća imenuje direktorom ili glavnim direktorom; ili
(b) koji je direktor ili glavni direktor i na kojega se primjenjuje zadnja rečenica drugog stavka članka 44.
POGLAVLJE 4.
Prestanak radnog odnosa
Članak 47.
Služba prestaje:
(a) ostavkom;
(b) obveznom ostavkom;
(c) umirovljenjem u interesu službe;
(d) otkazom zbog stručne nesposobnosti;
(e) udaljivanjem s radnog mjesta;
(f) umirovljenjem; ili
(g) smrću.
Članak 48.
Dužnosnik koji želi podnijeti ostavku mora svoju namjeru o konačnom napuštanju službe u instituciji iznijeti jednoznačno u pisanom obliku.
Tijelo za imenovanje odlukom potvrđuje konačnu ostavku u roku od jednog mjeseca od primitka ostavke u pisanom obliku. ►M23 Tijelo za imenovanje može, međutim, odbiti prihvatiti ostavku ako je na dan primitka ostavke u pisanom obliku u tijeku stegovni postupak protiv dužnosnika ili ako se taj postupak pokreće u sljedećih trideset dana. ◄
Ostavka stupa na snagu na datum koji odredi tijelo za imenovanje; taj datum može biti najkasnije tri mjeseca od datuma koji je u svojoj ostavci u pisanom obliku predložio dužnosnik funkcijske skupine AD, odnosno najkasnije jedan mjesec od predloženog datuma u slučaju dužnosnika ►M131 funkcijskih skupina AST i AST/SC ◄ .
Članak 49.
Od dužnosnika se može zatražiti da podnese ostavku samo ako prestane ispunjivati uvjete utvrđene člankom 28. točkom (a) ili ►M23 u slučajevima predviđenima člancima ►M112 ————— ◄ 39. i 40. i člankom 41. stavcima 4. i 5. te člankom 14. drugim stavkom Priloga VIII. ◄
Obrazloženu odluku kojom se od dužnosnika zahtijeva podnošenje ostavke donosi tijelo za imenovanje nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom i saslušavanja dotičnog dužnosnika.
Članak 50.
►M112 Viši dužnosnik definiran u članku 29. stavku 2. ◄ može se odlukom tijela za imenovanje umiroviti u interesu službe.
Takvo umirovljenje nije stegovna mjera.
Na ovaj način umirovljeni dužnosnik koji nije raspoređen na drugo radno mjesto ►M112 ————— ◄ koje odgovara njegovu razredu prima naknadu izračunanu u skladu s Prilogom IV.
Dohodak koji dužnosnik primi na novom poslu tijekom ovog razdoblja oduzima se od naknade utvrđene prethodnim stavkom ako je zbroj dohotka i naknada veći od zadnjih ukupnih primitaka od rada dužnosnika izračunanih na temelju tablice plaća koja se primjenjuje prvog dana u mjesecu za koji se naknada isplaćuje.
Dotična osoba dužna je na zahtjev dostaviti dokaz u pisanom obliku i obavijestiti svoju instituciju o svakom čimbeniku koji može utjecati na pravo na tu povlasticu.
Naknada ne podliježe koeficijentu ispravka.
Članak 45. stavci treći, četvrti i peti Priloga VIII. analogno se primjenjuju.
Kada dužnosnik izgubi pravo na naknadu, stječe pravo na isplatu mirovine u skladu s člankom 9. Priloga VIII., uz uvjet da je navršio ►M131 58 ◄ godina života.
Članak 51.
1. Tijelo za imenovanje svake institucije utvrđuje postupke kako bi pravovremeno i na primjeren način utvrdilo i riješilo slučajeve stručne nesposobnosti.
Prilikom donošenja unutarnjih odredbi tijelo za imenovanje svake institucije poštuje sljedeće zahtjeve:
(a) dužnosnik koji na temelju triju godišnjih izvješća u nizu iz članka 43. i dalje ne pokazuje nikakav napredak u svojoj stručnoj sposobnosti premješta se u jedan razred niže. Ako u sljedeća dva godišnja izvješća još uvijek bude ocijenjen neuspješnim u obavljanju poslova, dužnosnik se otpušta;
(b) svaki prijedlog o premještaju u niži razred ili otkazu dužnosnika sadrži razloge na kojima se temelji i dostavlja se dotičnom dužnosniku. Prijedlog tijela za imenovanje upućuje se zajedničkom savjetodavnom odboru iz članka 9. stavka 6.
2. Dužnosnik ima pravo na pristup svojem cjelokupnom osobnom dosjeu i izradu preslika svih dokumenata koji se odnose na postupak. Za pripremu obrane dužnosnik ima najmanje 15 dana, ali ne više od 30 dana, od dana primitka prijedloga. Može mu pomagati osoba po vlastitom izboru. Dužnosnik može dostaviti primjedbe u pisanom obliku. Saslušava ga zajednički savjetodavni odbor. Dužnosnik može pozvati svjedoke.
3. Instituciju pred zajedničkim savjetodavnim odborom zastupa dužnosnik kojega za tu svrhu odredi tijelo za imenovanje. Taj dužnosnik ima jednaka prava kao i dotični dužnosnik.
4. Uzimajući u obzir prijedlog iz stavka 1. točke (b) i sve pisane i usmene izjave dotičnog dužnosnika ili svjedoka, zajednički savjetodavni odbor većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima u kontekstu činjenica utvrđenih na zahtjev odbora. Odbor prosljeđuje mišljenje tijelu za imenovanje i dotičnom dužnosniku u roku od dva mjeseca od dana upućivanja predmeta odboru. Predsjednik ne glasuje o odlukama zajedničkog savjetodavnog odbora, osim u postupovnim stvarima i slučajevima izjednačenog broja glasova.
5. Dužnosnik otpušten zbog stručne nesposobnosti ima pravo na mjesečnu naknadu zbog otkaza u iznosu osnovne mjesečne plaće dužnosnika na prvom stupnju razreda AST 1 u trajanju utvrđenom stavkom 6. Tijekom tog razdoblja dužnosnik također ima pravo na obiteljske naknade iz članka 67. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju osnovne mjesečne plaće dužnosnika u razredu AST 1 u skladu s člankom 1. Priloga VII.
Naknada se ne isplaćuje ako dužnosnik podnese ostavku nakon pokretanja postupka iz stavaka 1. i 2. ili ako odmah ima pravo na isplatu pune mirovine. Ako dužnosnik ima pravo na davanja za nezaposlenost u okviru nacionalnog sustava, iznos tog davanja oduzima se od gore navedene naknade.
6. Isplate iz stavka 5. obavljaju se u sljedećim razdobljima:
(a) tri mjeseca ako dužnosnik na dan odluke o otkazu ima manje od pet godina staža u službi;
(b) šest mjeseci ako dužnosnik ima najmanje pet, ali manje od 10 godina staža u službi;
(c) devet mjeseci ako dužnosnik ima najmanje deset, ali manje od dvadeset godina staža u službi;
(d) 12 mjeseci ako dužnosnik ima najmanje 20 godina staža u službi.
7. Dužnosnici koji su zbog stručne nesposobnosti premješteni u niži razred mogu nakon isteka šestogodišnjeg razdoblja podnijeti zahtjev da se sva upućivanja na tu mjeru brišu iz njihova osobnog dosjea.
8. U slučaju da posljedica postupka iz ovog članka nije odluka o otkazu ili premještaju u niži razred dužnosnici imaju pravo na naknadu svih opravdanih troškova koji su njihovim djelovanjem nastali tijekom postupka, uključujući honorar za savjetnika u obrani koji ne pripada instituciji.
Članak 52.
Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 50. dužnosnik se umirovljuje:
(a) automatski zadnjeg dana u mjesecu u kojem navršava 66 godina života, ili
(b) na vlastiti zahtjev zadnjeg dana u mjesecu na koji se zahtjev odnosi ako je navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ili ako je njegova dob između 58 godina života i dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i ispunjava uvjete za neposrednu isplatu mirovine u skladu s člankom 9. Priloga VIII. Članak 48. drugi stavak druga rečenica primjenjuje se analogno.
Međutim, dužnosnik može na vlastiti zahtjev i ako tijelo za imenovanje to smatra opravdanim u interesu službe, nastaviti raditi do 67. godine života; ili iznimno do 70. godine života; u tom slučaju dužnosnik se umirovljuje automatski zadnjeg dana u mjesecu u kojemu navrši tu godinu života.
Ako tijelo za imenovanje odluči dozvoliti dužnosniku ostanak u službi nakon 66. godine, ta dozvola daje se na maksimalno razdoblje od godine dana. Može se obnoviti na zahtjev dužnosnika.
Članak 53.
Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da se na dužnosnika primjenjuju odredbe članka 78., ►M62 on se automatski umirovljuje zadnjeg dana u mjesecu u kojemu je tijelo za imenovanje priznalo njegovu trajnu nesposobnost za obavljanje poslova ◄ .
Članak 54.
Nakon prestanka radnog odnosa dužnosniku se može odlukom tijela za imenovanje dodijeliti počasni položaj u njegovu, ►M112 ili sljedećem višem razredu ◄ .
Taj počasni položaj ne podrazumijeva novčane naknade.
GLAVA IV.
UVJETI RADA DUŽNOSNIKA
POGLAVLJE 1.
Radno vrijeme
Članak 55.
►M131 1. ◄ Dužnosnici u aktivnoj službi na raspolaganju su svojoj instituciji u bilo koje vrijeme.
►M131 2. ◄ ►M131 Redovno tjedno radno vrijeme je u rasponu od 40 do 42 sata; a broj sati u radnom danu određuje tijelo za imenovanje. ◄ Poštujući to ograničenje, tijelo za imenovanje može, nakon savjetovanja s odborom osoblja, odrediti radno vrijeme određenih skupina dužnosnika zaduženih za određene poslove.
Od dužnosnika ►M31 ————— ◄ se, međutim, može zahtijevati da zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće i izvan redovnog radnog vremena. ►M131 Tijelo za imenovanje svake institucije utvrđuje detaljna pravila za primjenu ovog stavka nakon savjetovanja s odborom osoblja. ◄
◄
4. Tijelo za imenovanje svake institucije može uvesti uvjete fleksibilnog radnog vremena. Pod tim uvjetima cijeli radni dani ne odobravaju se dužnosnicima u razredu AD/AST 9 ili višim. Ti uvjeti ne primjenjuju se na dužnosnike na koje se primjenjuju odredbe članka 44. drugog stavka. Ti dužnosnici upravljaju svojim radnim vremenom u dogovoru sa svojim nadređenima.
Članak 55.a
1. Dužnosnik može podnijeti zahtjev da mu se odobri rad u nepunom radnom vremenu.
Tijelo za imenovanje može to odobriti ako je zahtjev spojiv s interesom službe.
2. Dužnosnik ima pravo na odobrenje u sljedećim slučajevima:
(a) radi brige o djetetu mlađem od 9 godina života,
(b) radi brige o uzdržavanom djetetu u dobi između 9 i 12 godina života ako se radno vrijeme smanji za najviše 20 % redovnog radnog vremena,
(c) radi brige o uzdržavanom djetetu dok ne navrši 14 godina života ako je dužnosnik samohrani roditelj,
(d) u slučaju teške situacije, radi brige o uzdržavanom djetetu dok ne navrši 14 godina života ako smanjenje radnog vremena nije veće od 5 % uobičajenog radnog vremena. U tom se slučaju prva dva stavka članka 3. Priloga IV.a ne primjenjuju. Ako su oba roditelja zaposleni u službi Unije, samo jedan ima pravo na takvo smanjenje,
(e) radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluju od teške bolesti ili imaju tešku invalidnost;
(f) radi daljnjeg osposobljavanja, ili
(g) od navršene 58. godine tijekom posljednje tri godine prije nego što navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu.
U slučaju kada se zahtjev podnese radi daljnjeg osposobljavanja ili tijekom posljednje tri godine prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, ali ne prije navršene 58. godine života, tijelo za imenovanje može odbiti izdati odobrenje ili odgoditi dan početka primjene samo u iznimnim okolnostima i zbog neodgodivih potreba službe.
U slučaju da se pravo koristi radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluju od teške bolesti ili imaju tešku invalidnost, ili radi daljnjeg osposobljavanja, ukupno trajanje svih takvih razdoblja tijekom cijele dužnosnikove karijere ne smije biti duže od pet godina.
3. Tijelo za imenovanje odgovara na dužnosnikov zahtjev u roku od 60 dana.
4. Pravila kojima se uređuje rad u nepunom radnom vremenu i postupci za odobrenje utvrđeni su u Prilogu IV.a.
Članak 55.b
Dužnosnik može podnijeti zahtjev za rad u nepunom radnom vremenu u obliku dijeljenja poslova radnog mjesta koje tijelo za imenovanje smatra prikladnim za tu svrhu. Odobrenje za rad u nepunom radnom vremenu u obliku dijeljenja poslova radnog mjesta nema vremensko ograničenje. Tijelo za imenovanje može ga, međutim, ukinuti u interesu službe, uz rok najave od šest mjeseci. Tijelo za imenovanje može ukinuti odobrenje i na zahtjev dotičnog dužnosnika, uz rok najave od najmanje šest mjeseci. Dužnosnik se u tom slučaju može premjestiti na drugo radno mjesto.
Primjenjuju se članak 59.a i članak 3. Priloga IV.a, osim treće rečenice stavka 2.
Tijelo za imenovanje može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka.
Članak 56.
Od dužnosnika se ne zahtijeva prekovremeni rad, osim u hitnim slučajevima ili zbog iznimnog opterećenja poslom; noćni rad, rad nedjeljom ili praznicima može se odobriti samo u skladu s postupkom koji utvrđuje tijelo za imenovanje. ►M23 Ukupno trajanje prekovremenog rada koji se može zahtijevati od dužnosnika ne smije biti veće od 150 sati tijekom šestomjesečnog razdoblja. ◄
Dužnosnici u ►M112 funkcijskoj skupini AD i u funkcijskoj skupini AST u razredima od 5 do 11 ◄ nemaju pravo na naknadu ili plaću za prekovremeni rad.
Kako je predviđeno Prilogom VI., dužnosnici u razredima od SC 1 do SC 6 i razredima od AST 1 do AST 4 koji obave prekovremeni rad imaju za to pravo na kompenzacijski dopust ili primitke od rada ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust tijekom dva mjeseca koja slijede nakon mjeseca u kojem je obavljen prekovremeni rad.
Članak 56.a
Dužnosnik ►M30 ————— ◄ od kojega se očekuje da redovito radi noću, subotom, nedjeljom ili praznicima, ima pravo na posebnu naknadu za rad u smjenama koji institucija zahtijeva zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila te ga smatra redovnim i trajnim.
Nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. određuje kategorije dužnosnika koji imaju pravo na takve naknade te uvjete za njihovo odobravanje i njihove iznose.
Redovno radno vrijeme dužnosnika za rad u smjenama ne smije biti veće od ukupnoga godišnjeg zbroja sati u redovnom radnom vremenu.
Članak 56.b
Dužnosnik ►M31 ————— ◄ ima pravo na posebnu naknadu kada se od njega, u skladu s odlukom tijela za imenovanje i zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila, zahtijeva da izvan redovnog radnog vremena bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće.
Nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. određuje kategorije dužnosnika koji imaju pravo na takve naknade te uvjete za njihovo odobravanje i njihove iznose.
Članak 56.c
Posebne naknade mogu se odobriti određenim dužnosnicima kao kompenzacija za posebno teške uvjete rada.
Nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. određuje kategorije dužnosnika koji imaju pravo na posebne naknade te uvjete za njihovo odobravanje i njihove iznose.
POGLAVLJE 2.
Dopust
Članak 57.
Dužnosnici imaju pravo na godišnji odmor od najmanje dvadeset četiri radna dana i najviše trideset radnih dana za kalendarsku godinu u skladu s pravilima koje sporazumno trebaju donijeti ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ ►M128 Unije ◄ nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.
Osim godišnjeg odmora, dužnosniku se u iznimno može odobriti poseban dopust. Pravila koja se odnose na taj dopust utvrđena su u Prilogu V.
Članak 58.
Trudnice, uz dopust predviđen člankom 57., imaju pravo na dodatnih 20 tjedana dopusta ako predoče liječničku potvrdu. Dopust može početi najranije šest tjedana prije očekivanog datuma poroda navedenog u potvrdi te može završiti najranije 14 tjedana nakon datuma poroda. U slučaju višestrukog poroda, prijevremenog poroda ili rođenja djeteta s invalidnošću ili ozbiljnom bolešću, trajanje dopusta iznosi 24 tjedna. Za potrebe ove odredbe prijevremenim porodom smatra se porod prije navršenog 34. tjedna trudnoće.
Članak 59.
1. Dužnosnik koji predoči dokaz o nesposobnosti za obavljanje poslova zbog bolesti ili nesreće ima pravo na bolovanje.
Dotični dužnosnik što prije obavješćuje instituciju o nesposobnosti i istovremeno navodi svoju trenutačnu adresu. Ako izostane duže od tri dana, dužnosnik mora predočiti liječničku potvrdu. Potvrda se mora poslati najkasnije petog dana izostanka, što se potvrđuje poštanskim pečatom. Ako to ne učini, dužnosnikov izostanak smatra se neopravdanim, osim ako potvrdu nije poslao zbog razloga koji su izvan njegova nadzora.
Od dužnosnika se u bilo kojem trenutku može zahtijevati da obavi liječnički pregled u organizaciji institucije. Ako se pregled ne može obaviti zbog razloga pripisivih dužnosniku, njegov se izostanak smatra neopravdanim od datuma kada se pregled trebao obaviti.
Ako se pregledom utvrdi da je dužnosnik sposoban obavljati poslove, njegov se izostanak, podložno sljedećem podstavku, smatra neopravdanim od datuma pregleda.
Ako dužnosnik smatra zaključke liječničkog pregleda u organizaciji tijela za imenovanje medicinski neutemeljenima, on ili liječnik koji djeluje u njegovo ime mogu u roku od dva dana dostaviti instituciji zahtjev da se u predmetu zatraži mišljenje neovisnog liječnika.
Institucija odmah upućuje zahtjev drugom liječniku kojega sporazumno odaberu dužnosnikov liječnik i službeni liječnik institucije. Ako se dogovor o odabiru liječnika ne postigne u roku od pet dana, institucija odabire osobu s popisa neovisnih liječnika koji svake godine za tu potrebu i uz opću suglasnost sastave tijelo za imenovanje i odbor osoblja. Dužnosnik može podnijeti prigovor protiv odabira institucije, nakon čega institucija odabire drugu osobu s popisa i taj je odabir konačan.
Mišljenje neovisnog liječnika podneseno nakon savjetovanja s dužnosnikovim liječnikom i službenim liječnikom institucije obvezujuće je. U slučaju da se mišljenjem neovisnog liječnika potvrdi zaključak pregleda u organizaciji institucije, izostanak se smatra neopravdanim od datuma tog pregleda. U slučaju da se mišljenjem neovisnog liječnika ne potvrdi zaključak tog pregleda, izostanak se za sve potrebe smatra opravdanim.
2. Ako dužnosnik u razdoblju od 12 mjeseci zbog bolesti u trajanju do tri dana izostane više od ukupno dvanaest dana, za svaki daljnji izostanak zbog bolesti mora predočiti liječničku potvrdu. Izostanak se smatra neopravdanim od trinaestog dana izostanka zbog bolesti bez liječničke potvrde.
3. Ne dovodeći u pitanje primjenu pravila o stegovnom postupku, svaki izostanak koji se u skladu sa stavcima 1. i 2. smatra neopravdanim oduzima se, prema potrebi, od dužnosnikova godišnjeg odmora. U slučaju da je dužnosnik iskoristio pravo na godišnji odmor, gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.
4. Ako dužnosnik u razdoblju od tri godine ima više od 12 mjeseci bolovanja, tijelo za imenovanje može uputiti njegov predmet Odboru za utvrđivanje invalidnosti.
5. Od dužnosnika se može zahtijevati da nakon pregleda koji obavi službeni liječnik institucije uzme bolovanje ako njegovo zdravstveno stanje to zahtijeva ili ako član njegova kućanstva boluje od zarazne bolesti.
U slučaju spora primjenjuje se postupak utvrđen petim do sedmim podstavkom stavka 1.
6. Dužnosnici jedanput godišnje obavljaju liječnički pregled kod službenog liječnika institucije ili liječnika po vlastitom izboru.
U potonjem slučaju trošak liječnikova honorara snosi institucija do najvećeg iznosa koji nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju utvrdi tijelo za imenovanje za razdoblje od najduže tri godine.
Članak 59.a
Godišnji odmor dužnosnika kojemu je odobren rad u nepunom radnom vremenu proporcionalno se smanjuje za vrijeme trajanja odobrenja.
Članak 60.
Dužnosnik ne može izostati s posla bez prethodnog dopuštenja neposredno nadređenoga, osim u slučaju bolesti ili nesreće. Ne dovodeći u pitanje stegovne mjere koje se mogu primijeniti, svaki utvrđeni neodobreni izostanak oduzima se od dužnosnikovoga godišnjeg odmora. Ako je dužnosnik iskoristio cijeli godišnji odmor, gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.
Ako dužnosnik želi provesti bolovanje izvan mjesta zaposlenja, za to mu je potrebno prethodno dopuštenje tijela za imenovanje.
POGLAVLJE 3.
Praznici
Članak 61.
Popisi praznika sastavljaju se temeljem sporazuma između tijela za imenovanje institucija Unije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.
GLAVA V.
PRIHODI I SOCIJALNA SIGURNOST DUŽNOSNIKA
POGLAVLJE 1.
Primici od rada i troškovi
Članak 62.
U skladu s Prilogom VII. i osim ako je izrijekom određeno drugačije, propisno imenovani dužnosnik ima pravo na primitke od rada u skladu sa svojim razredom i stupnjem.
Dužnosnik se ne može odreći prava na primitke od rada.
Primici od rada uključuju osnovnu plaću, obiteljske naknade i ostale naknade.
Članak 63.
Dužnosnikovi primici od rada izražavaju se u eurima. Isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj dužnosnik obavlja poslove ili u eurima.
Primici od rada koji se ne isplaćuju u eurima izračunavaju se na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju za izvršenje općeg proračuna Europske unije na dan 1. srpnja te godine.
Svake se godine tečaj ažurira retroaktivno tijekom godišnjeg ažuriranja primitaka od rada iz članka 65.
Članak 64.
Nakon obveznog oduzimanja iznosa utvrđenih ovim Pravilnikom o osoblju ili nekom provedbenom uredbom, dužnosnikovi primici od rada izraženi u eurima ponderiraju se prema stopi koja je veća, manja ili jednaka 100 %, ovisno o uvjetima života u različitim mjestima rada.
Koeficijenti ispravaka izrađuju se ili povlače te ažuriraju na godišnjoj razini u skladu s Prilogom XI. U vezi s ažuriranjem sve se vrijednosti smatraju referentnim vrijednostima. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane vrijednosti u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.
U Belgiji i Luksemburgu ne primjenjuje se koeficijent ispravka zbog posebne uloge referentnosti ovih mjesta rada kao glavnih i izvornih sjedišta većine institucija.
Članak 65.
1. Primici od rada dužnosnika i ostalih službenika Europske unije ažuriraju se na godišnjoj razini uzimajući u obzir gospodarsku i socijalnu politiku Unije. Posebna se pozornost posvećuje povećanjima plaća u javnoj službi država članica i potrebama zapošljavanja. Ažuriranje primitaka od rada provodi se u skladu s Prilogom XI. To se ažuriranje odvija pri kraju svake godine u svjetlu izvješća Komisije na temelju statističkih podataka koje priprema Statistički ured Europske unije u dogovoru s nacionalnim statističkim uredima država članica; statistički podaci odražavaju situaciju 1. srpnja u svakoj državi članici. To izvješće sadrži podatke o proračunskom učinku na primitke od rada i mirovine dužnosnika Unije. Izvješće se šalje Europskom parlamentu i Vijeću.
Iznosi navedeni u članku 42.a drugom i trećem stavku, člancima 66. i 69., članku 1. stavku 1., članku 2. stavku 1., članku 3. stavcima 1. i 2., članku 4. stavku 1., članku 7. stavku 2., članku 8. stavku 2., članku 10. stavku 1. Priloga VII. i članku 8. stavku 2. Priloga XIII. te iznosi navedeni u prijašnjem članku 4.a Priloga VII. koje treba ažurirati u skladu s člankom 18. stavkom 1. Priloga XIII., iznosi navedeni u članku 24. stavku 3., članku 28.a stavku 3. drugom podstavku, članku 28.a stavku 7., člancima 93. i 94., članku 96. stavku 3. drugom podstavku, članku 96. stavku 7. te člancima 133., 134. i 136. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, iznosi navedeni u članku 1. stavku 1. prvom podstavku Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 ( 2 ). i koeficijent za iznose navedene u članku 4. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 ( 3 ) ažuriraju se na godišnjoj razini u skladu s Prilogom XI. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane iznose u seriji C Službenog lista Europske unije.
2. U slučaju znatne promjene troškova života iznosi iz stavka 1. i ponderiranja iz članka 64. ažuriraju se u skladu s Prilogom XI. Komisija u svrhu obavještavanja obavljuje ažurirane iznose i ponderiranja u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.
3. Iznosi iz stavka 1. i podneriranja iz članka 64. smatraju se iznosima i poderiranjima stvarne vrijednosti koja je u određenom trenutku podložna ažuriranju bez intervencije drugog pravnog akta.
4. Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavke 5. i 6. Priloga XI., ažuriranja iz stavaka 1. i 2. ne provode se u 2013. i 2014.
Članak 65.a
Pravila za provedbu članaka 64. i 65. utvrđena su u Prilogu XI.
Članak 66.
Osnovna mjesečna plaća za svaki razred i stupanj u funkcijskim skupinama AD i AST određuje se prema sljedećoj tablici:
1.7.2012. |
STUPANJ |
||||
RAZRED |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
16 |
17 054,40 |
17 771,05 |
18 517,81 |
|
|
15 |
15 073,24 |
15 706,64 |
16 366,65 |
16 822,00 |
17 054,40 |
14 |
13 322,22 |
13 882,04 |
14 465,38 |
14 867,83 |
15 073,24 |
13 |
11 774,62 |
12 269,40 |
12 784,98 |
13 140,68 |
13 322,22 |
12 |
10 406,80 |
10 844,10 |
11 299,79 |
11 614,16 |
11 774,62 |
11 |
9 197,87 |
9 584,37 |
9 987,12 |
10 264,98 |
10 406,80 |
10 |
8 129,38 |
8 470,99 |
8 826,95 |
9 072,53 |
9 197,87 |
9 |
7 185,01 |
7 486,94 |
7 801,55 |
8 018,60 |
8 129,38 |
8 |
6 350,35 |
6 617,20 |
6 895,26 |
7 087,10 |
7 185,01 |
7 |
5 612,65 |
5 848,50 |
6 094,26 |
6 263,81 |
6 350,35 |
6 |
4 960,64 |
5 169,10 |
5 386,31 |
5 536,16 |
5 612,65 |
5 |
4 384,38 |
4 568,62 |
4 760,60 |
4 893,04 |
4 960,64 |
4 |
3 875,06 |
4 037,89 |
4 207,57 |
4 324,63 |
4 384,38 |
3 |
3 424,90 |
3 568,82 |
3 718,79 |
3 822,25 |
3 875,06 |
2 |
3 027,04 |
3 154,24 |
3 286,79 |
3 378,23 |
3 424,90 |
1 |
2 675,40 |
2 787,82 |
2 904,97 |
2 985,79 |
3 027,04 |
Osnovna mjesečna plaća za svaki razred i stupanj u funkcijskoj skupini AST/SC određuje se prema sljedećoj tablici:
|
Stupanj |
||||
Razred |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
SC 6 |
4 349,59 |
4 532,36 |
4 722,82 |
4 854,21 |
4 921,28 |
SC 5 |
3 844,31 |
4 005,85 |
4 174,78 |
4 290,31 |
4 349,59 |
SC 4 |
3 397,73 |
3 540,50 |
3 689,28 |
3 791,92 |
3 844,31 |
SC 3 |
3 003,02 |
3 129,21 |
3 260,71 |
3 351,42 |
3 397,73 |
SC 2 |
2 654,17 |
2 765,70 |
2 881,92 |
2 962,10 |
3 003,02 |
SC 1 |
2 345,84 |
2 444,41 |
2 547,14 |
2 617,99 |
2 654,17 |
Članak 66.a
1. Odstupajući od članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 i kako bi se u obzir uzela, ne dovodeći u pitanje članak 65. stavak 3., primjena metode za ažuriranje primitaka od rada i mirovina dužnosnika, privremena mjera za primitke od rada koje isplaćuje Unija aktivnim zaposlenicima, „namet solidarnosti”, primjenjuje se od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2023.
2. Stopa tog nameta solidarnosti, koja se primjenjuje na osnovicu iz stavka 3., iznosi 6 %. Međutim, stopa iznosi 7 % za dužnosnike u razredu AD 15, stupnju 2., i više.
3.
(a) Osnovica za izračun nameta solidarnosti osnovna je plaća koja se koristi za izračun primitaka od rada, umanjena za:
i. doprinose za sustav socijalne sigurnosti i mirovinsko osiguranje i porez, prije nameta solidarnosti, koje bi dužnosnik istog razreda i stupnja bez uzdržavanika u smislu članka 2. Priloga VII. morao platiti, te
ii. iznos jednak osnovnoj plaći dužnosnika u razredu 1., stupnju 1. AST-a.
(b) Dijelovi za određivanje osnovice za namet solidarnosti izražavaju se u eurima i ponderiraju sa 100.
4. Namet solidarnosti oduzima se mjesečno na izvoru; primici od tog nameta iskazuju se kao prihodi u općem proračunu Europske unije.
Članak 67.
1. Obiteljske naknade uključuju sljedeće:
(a) naknadu za kućanstvo;
(b) naknadu za uzdržavano dijete;
(c) naknadu za obrazovanje.
2. Dužnosnici koji primaju obiteljske naknade navedene u ovom članku moraju prijaviti naknade slične naravi koje primaju iz drugih izvora; naknade isplaćene u skladu s člancima 1., 2. i 3. Priloga VII. umanjuju se za iznos naknada iz drugih izvora.
3. Naknada za uzdržavano dijete može se udvostručiti posebnom obrazloženom odlukom koju tijelo za imenovanje donosi na temelju liječničke dokumentacije kojom se potvrđuje da uzdržavano dijete ima invalidnost ili dugotrajnu bolest, zbog čega dužnosnik ima znatne troškove.
Naknade koje na temelju članaka 1., 2. i 3. Priloga VII. prima osoba koja nije dužnosnik isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj ta osoba ima boravište, uzimajući po potrebi u obzir devizne tečajeve iz članka 63. drugog podstavka. Ako je predmetna zemlja unutar ►M128 Unije ◄ , na te se naknade primjenjuje ponder utvrđen za tu zemlju, ili ponder 100 ako je zemlja boravišta izvan ►M128 Unije ◄ .
◄
Za isplatu obiteljskih naknada toj osobi primjenjuju se stavci 2. i 3.
Članak 68.
Obiteljske naknade navedene u članku 67. stavku 1. nastavljaju se isplaćivati i ako dužnosnik ima pravo na naknadu na temelju članka 41., ili na temelju članaka 34. ili 42. bivšeg Pravilnika o osoblju Europske zajednice za ugljen i čelik.
Dotična osoba mora prijaviti naknade slične naravi koje za isto dijete prima iz drugih izvora; naknade isplaćene u skladu s člancima 1., 2. i 3. Priloga VII. umanjuju se za iznos naknada iz drugih izvora.
Članak 68.a
Dužnosnik kojemu je odobren rad u nepunom radnom vremenu ima pravo na primitke od rada izračunane kako je predviđeno u Prilogu IV.a.
Članak 69.
Naknada za život u inozemstvu iznosi 16 % zbroja osnovne plaće, ►M25 naknade za kućanstvo ◄ i naknade za uzdržavano dijete na koje dužnosnik ima pravo. Naknada za život u inozemstvu iznosi najmanje ►M136 509,43 EUR ◄ mjesečno.
Članak 70.
U slučaju smrti dužnosnika nadživjeli bračni drug ili uzdržavana djeca, imaju pravo na pune primitke od rada pokojnika do kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je nastupila smrt.
U slučaju smrti osobe koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost, gornje odredbe primjenjuju se na pokojnikovu mirovinu ili naknadu za invalidnost.
▼M112 —————
Članak 71.
U skladu s Prilogom VII. dužnosnik ima pravo na naknadu troškova koji su za njega nastali zbog prihvaćanja imenovanja, premještaja ili odlaska iz službe te troškova koji su za njega nastali tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova.
POGLAVLJE 2.
Socijalna sigurnost
Članak 72.
1. Dužnosnik, njegov bračni drug koji nema pravo na davanja jednake naravi ili razine na temelju neke druge pravne odredbe ili propisa, njegova djeca i drugi uzdržavanici u smislu članka 2. Priloga VII. imaju zdravstveno osiguranje kojim se, podložno pravilima koje ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ ►M128 Unije ◄ sporazumno utvrđuju nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, pokriva do 80 % nastalih troškova. Ta se stopa povećava na 85 % za sljedeće usluge: savjetovanja i posjete, kirurške zahvate, bolničko liječenje, farmaceutske proizvode, radiologiju, analize, laboratorijska ispitivanja i proteze koje se izdaju na liječnički recept, osim zubnih proteza. Stopa se povećava na 100 % u slučaju tuberkuloze, dječje paralize, raka, mentalnog oboljenja i drugih bolesti koje tijelo za imenovanje priznaje kao bolesti slične težine te u slučaju pregleda za rano otkrivanje bolesti i u slučaju poroda. Naknada u visini od 100 % ne primjenjuje se, međutim, u slučaju profesionalne bolesti ili nesreće kada se primjenjuje članak 73.
Nevjenčani partner dužnosnika smatra se u okviru sustava zdravstvenog osiguranja bračnim drugom ako su ispunjena prva tri uvjeta u članku 1. stavku 2. točki (c) Priloga VII.
U skladu s pravilima iz prvog podstavka, ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ mogu na jednu od institucija među sobom prenijeti ovlasti za donošenje pravila kojima se uređuje naknada troškova u skladu s postupkom utvrđenim u članku 110.
Trećinu doprinosa potrebnih za to osiguranje plaća dužnosnik, uz uvjet da taj iznos nije veći od 2 % njegove osnovne plaće.
1.a Dužnosnik kojem prestaje radni odnos i koji predoči dokaz o tome da ►M112 nema plaćeno zaposlenje ◄ može, najkasnije mjesec dana nakon mjeseca u kojemu prestaje njegov radni odnos, podnijeti zahtjev da i dalje bude zdravstveno osiguran kako je predviđeno stavkom 1. u trajanju od najviše šest mjeseci nakon prestanka radnog odnosa. Doprinosi iz prethodnog stavka izračunavaju se na temelju dužnosnikove zadnje osnovne plaće; trošak za polovinu doprinosa snosi dužnosnik.
Odlukom koju tijelo za imenovanje donosi nakon savjetovanja sa službenim liječnikom institucije, rok od jednog mjeseca za podnošenje zahtjeva i ograničenje osiguranja na šest mjeseci iz prethodnog stavka ne primjenjuju se ako dotična osoba boluje od teške ili dugotrajne bolesti od koje je oboljela prije odlaska iz službe i o kojoj je obavijestila instituciju prije isteka šestomjesečnog roka iz prethodnog podstavka, uz uvjet da dotična osoba obavi liječnički pregled u organizaciji institucije.
1.b Ako bivši bračni drug dužnosnika, dijete koje prestane biti uzdržavanik dužnosnika ili osoba koja se prestane smatrati uzdržavanim djetetom u smislu članka 2. Priloga VII. Pravilnika o osoblju predoči dokaz o tome da ►M112 nema plaćeno zaposlenje ◄ , ta osoba može u svojstvu osobe obuhvaćene osiguranjem dužnosnika zadržati zdravstveno osiguranje predviđeno stavkom 1. u trajanju od najviše jedne godine, za što se ne ubiru doprinosi. To jednogodišnje razdoblje počinje na datum kada razvod postaje pravomoćan ili kada se izgubi svojstvo uzdržavanog djeteta ili kada se osoba prestane smatrati uzdržavanim djetetom.
2. Dužnosnik koji ostane u službi ►M128 Unije ◄ ►M131 do dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ ili koji prima naknadu za invalidnost ima nakon odlaska iz službe pravo na davanja iz stavka 1. Iznos doprinosa izračunava se na temelju iznosa mirovine ili naknade.
Ta davanja primaju i osobe koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe nakon smrti dužnosnika koji je bio u aktivnoj službi ili je bio u službi ►M128 Unije ◄ do ►M131 do dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ , odnosno nakon smrti osobe koja je imala pravo na naknadu za invalidnost. Iznos doprinosa izračunava se na temelju iznosa mirovine za nadživjele osobe.
2.a Na davanja iz stavka 1. imaju pravo i sljedeće osobe, uz uvjet da nemaju plaćeno zaposlenje:
i. bivši dužnosnici koji odu iz službe ►M128 Unije ◄ ►M131 prije dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ i imaju pravo na starosnu mirovinu;
ii. osobe koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe zbog smrti bivšeg dužnosnika koji je otišao iz službe ►M128 Unije ◄ ►M131 prije dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ .
Doprinosi iz stavka 1. izračunavaju se na temelju starosne mirovine bivšeg dužnosnika prije nego što se po potrebi primijeni koeficijent smanjenja predviđen člankom 9. Priloga VIII. Pravilnika o osoblju.
Međutim, osobe koje imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe ne primaju davanja iz stavka 1., osim ako podnesu zahtjev za to. Doprinosi se izračunavaju na temelju iznosa mirovine za djecu preminule osobe.
2.b U slučaju osoba koje imaju pravo na starosnu ili mirovinu za nadživjele osobe, doprinosi iz stavaka 2. i 2.a ne mogu biti manji od doprinosa izračunanih na temelju osnovne plaće prvog stupnja ►M131 razreda AST 1 ◄ .
2.c Dužnosnici otpušteni u skladu s člankom 51. koji nemaju prava na starosnu mirovinu imaju pravo na davanja predviđena stavkom 1., uz uvjet da nemaju plaćeno zaposlenje i sami snose polovicu troškova doprinosa izračunanih na temelju njihove zadnje osnovne plaće.
3. U slučaju da su ukupni nenadoknađeni troškovi za razdoblje od dvanaest mjeseci veći od polovine dužnosnikove osnovne mjesečne plaće ili mirovine, tijelo za imenovanje odobrava posebnu naknadu uzimajući u obzir obiteljske okolnosti dotične osobe u skladu s pravilima iz stavka 1.
4. ►M56 Osobe koje imaju pravo na prethodno navedena davanja prijavljuju sve naknade troškove koje su primile ili ih mogu potraživati za sebe ili osobe pokrivene njihovim osiguranjem u okviru nekog drugog sustava zdravstvenog osiguranja predviđenog zakonom ili drugim propisima. ◄
U slučaju da je ukupan iznos naknade koju bi primile veći od naknada predviđenih stavkom 1., razlika se oduzima od iznosa koji se treba isplatiti na temelju stavka 1., osim naknada primljenih u okviru privatnog dopunskog sustava zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva onaj dio troškova koji se ne nadoknađuje u sustavu zdravstvenog osiguranja ►M128 Unije ◄ .
Članak 73.
1. Od dana stupanja u službu dužnosnik je osiguran od rizika profesionalnih bolesti ili nesreća kako je predviđeno pravilima koja sporazumno donose ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ ►M128 Unije ◄ nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju. Dužnosnik doprinosi pokrivanju troškova osiguranja od rizika nastalih izvan radnog mjesta u iznosu do 0,1 % osnovne plaće.
U tim pravilima navode se rizici koji nisu osigurani.
2. Isplaćuju se sljedeća davanja:
(a) U slučaju smrti:
jednokratna isplata paušalnog iznosa u visini peterostruke osnovne godišnje plaće pokojnika, izračunane na temelju plaća primljenih tijekom dvanaest mjeseci prije nesreće; iznos se isplaćuje osobama navedenim u nastavku:
— dužnosnikovu bračnom drugu ili djeci u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika; iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ne smije, međutim, biti manji od 25 % paušalnog iznosa;
— ako nema osoba u prethodno navedenoj kategoriji, drugom potomku u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika;
— ako ni u jednoj od prethodno navedenih kategorija nema osoba, srodnicima u uzlaznoj liniji u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika;
— ako ni u jednoj od prethodno navedene tri kategorije nema osoba, instituciji.
(b) U slučaju potpune trajne invalidnosti:
jednokratna isplata paušalnog iznosa u visini osmerostruke osnovne godišnje plaće dužnosnika, izračunane na temelju plaća primljenih tijekom dvanaest mjeseci prije nesreće; iznos se isplaćuje dužnosniku.
(c) U slučaju djelomične trajne invalidnosti:
Isplata dijela iznosa predviđenog točkom (b), izračunanog na temelju ljestvice utvrđene pravilima iz stavka 1.; iznos se isplaćuje dužnosniku.
U skladu s tim pravilima prethodno navedene isplate mogu se zamijeniti rentom.
Prethodno navedena davanja mogu se isplatiti uz davanja predviđena poglavljem 3.
3. U skladu s pravilima iz stavka 1. pokriveni su i sljedeći troškovi: troškovi za liječenje, lijekove, bolničko liječenje, operativne zahvate, proteze, radiografiju, masažu, ortopedski i klinički troškovi, troškovi prijevoza i slični troškovi koji su nastali zbog nesreće ili profesionalne bolesti.
Naknada se, međutim, isplaćuje samo u slučaju da iznosom isplaćenim dužnosniku u skladu s člankom 72. nastali troškovi nisu u potpunosti pokriveni.
▼M62 —————
Članak 74.
1. Kada se dužnosniku rodi dijete, osoba koja stvarno skrbi za dijete prima naknadu u iznosu od ►M97 198,31 EUR ◄ .
Ista naknada isplaćuje se dužnosniku koji posvoji dijete mlađe od pet godina i koje je uzdržavanik u smislu članka 2. stavka 2. Priloga VII.
2. Ta se naknada isplaćuje i u slučaju prekida trudnoće nakon najmanje sedmog mjeseca.
3. Primatelj naknade za rođenje djeteta dužan je prijaviti sve naknade slične naravi koje je za isto dijete primio iz drugih izvora; te se naknade oduzimaju se od gore navedene naknade. U slučaju da su oba roditelja dužnosnici ►M128 Unije ◄ , naknada se isplaćuje samo jedanput.
Članak 75.
U slučaju smrti dužnosnika, dužnosnikovog bračnog druga, uzdržavanog djeteta ili drugih uzdržavanika u smislu članka 2. Priloga VII. koje su živjele u kućanstvu dužnosnika, institucija nadoknađuje troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta rada dužnosnika u njegovo matično mjesto.
Međutim, u slučaju smrti dužnosnika tijekom službenog putovanja, institucija snosi troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta gdje je smrt nastupila u matično mjesto dužnosnika.
Članak 76.
Darovi, zajmovi i predujmovi mogu se osigurati dužnosnicima, bivšim dužnosnicima i pravnim sljednicima u slučaju smrti dužnosnika koji su u posebno teškom položaju zbog teške ili dugotrajne bolesti, ►M112 invalidnosti ili ◄ obiteljskih okolnosti.
Članak 76.a
Nadživjeli bračni drug koji boluje od teške ili dugotrajne bolesti ili ima invaliditet, može tijekom trajanja bolesti ili invaliditeta od ►M131 tijela za imenovanje institucija ◄ na temelju revizije socijalnih i medicinskih okolnosti dotične osobe primati financijsku pomoć kojom se uvećava mirovina. Pravila za provedbu ovog članka institucije utvrđuju sporazumno nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.
POGLAVLJE 3.
Mirovine i naknada za invalidnost
Članak 77.
Dužnosnik koji je navršio najmanje deset godina staža u službi ima pravo na starosnu mirovinu. Međutim, pravo na tu mirovinu ostvaruje bez obzira na godine staža u službi nakon dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ili ako se nije mogao vratiti na radno mjesto nakon razdoblja mirovanja ili zbog umirovljenja u interesu službe.
Najviša starosna mirovina iznosi 70 % zadnje osnovne plaće u razredu u koji je dužnosnik bio razvrstan najmanje godinu dana. Za svaku godinu staža u skladu s člankom 3. Priloga VIII. dužnosniku se isplaćuje 1,80 % te zadnje osnovne plaće.
Međutim, u slučaju dužnosnika koji pomažu osobi koja obnaša dužnost predviđenu Ugovorom o Europskoj uniji ili Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, ili izabranom predsjedniku jedne od institucija ili tijela Unije, ili izabranom predsjedniku jednog od klubova zastupnika u Europskom parlamentu, iznos mirovine koja odgovara godinama mirovinskog staža stečenog obavljajući taj posao izračunava se na temelju zadnje osnovne plaće primljene tijekom tog razdoblja ako je ta primljena osnovna plaća veća od referentne plaće navedene za potrebe drugog stavka ovog članka.
Iznos starosne mirovine ne smije biti manji od 4 % iznosa za minimalne troškove života za svaku godinu staža u službi.
Dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu je 66 godina.
Dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ocjenjuje se svakih pet godina počevši od 1. siječnja 2014. na temelju izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću. U izvješću se posebno razmatra razvoj dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu u javnim službama država članica i razvoj očekivanog životnog vijeka dužnosnika institucija.
Komisija po potrebi izrađuje prijedlog izmjene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu u skladu sa zaključcima tog izvješća, pri čemu se posebna pozornost posvećuje razvoju situacije u državama članicama.
Članak 78.
Dužnosnik ima pravo na naknadu za invalidnost kako je predviđeno člancima 13. do 16. Priloga VIII. u slučaju potpune trajne invalidnosti zbog koje ne može obavljati poslove koji odgovaraju radnom mjestu u njegovoj funkcijskoj skupini.
Članak 52. analogno se primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost. Ako se primatelj naknade za invalidnost umirovi prije navršene 66. godine života, a da pritom nije stekao prava za punu mirovinu, primjenjuju se opća pravila o starosnim mirovinama. Iznos starosne mirovine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je dužnosnik bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.
Naknada za invalidnost iznosi 70 % dužnosnikove zadnje osnovne plaće. Ona, međutim, ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života.
Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.
Ako je invalidnost prouzročena nesrećom pri obavljanju poslova dužnosnika ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % iznosa za minimalne troškove života. Osim toga, doprinosi za mirovinsko osiguranje u tim se slučajevima u punom iznosu financiraju iz proračuna institucije ili tijela iz članka 1.b.
Članak 79.
►M112 Nadživjeli bračni drug ◄ dužnosnika ili bivšeg dužnosnika ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno poglavljem 4. Priloga VIII. u iznosu od ►M5 60 % ◄ starosne mirovine ili naknade za invalidnost koja isplaćena ►M112 pokojniku ◄ ili koja bi mu bila isplaćena, neovisno o godinama staža u službi ►M62 ili dobi ◄ , da je u trenutku smrti ispunjivao uvjete za to.
Iznos mirovine za nadživjele osobe koji se isplaćuje ►M112 nadživjelom bračnom drugu ◄ dužnosnika koji je preminuo s jednim od administrativnih statusa navedenih u članku 35. ►M62 ————— ◄ ne smije biti manji od iznosa za minimalne troškove života niti manji od ►M23 35 % ◄ od zadnje osnovne plaće koju je dužnosnik primio.
Taj iznos ne smije biti manji od 42 % od zadnje osnovne plaće koju je primio dužnosnik čija je smrt posljedica jedne od okolnosti navedenih u ►M112 petom stavku članka 78 ◄ .
▼M112 —————
Članak 80.
Ako dužnosnik ili osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca koju je pokojnik u trenutku smrti uzdržavao u smislu članka 2. Priloga VII. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 21. Priloga VIII.
Isto pravo na mirovinu primjenjuje se na djecu koja ispunjuju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog braka ►M62 bračnog druga koji prima ◄ mirovinu za nadživjele osobe.
Ako dužnosnik ili osoba koja ima pravo na ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ premine, a uvjeti navedeni u prvom stavku nisu ispunjeni, uzdržavana djeca u smislu članka 2. Priloga VII. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 21. Priloga VIII.; mirovina je, međutim, jednaka polovini mirovine izračunane u skladu s tim člankom.
Mirovina za djecu preminule osobe koju primaju osobe koje se smatraju uzdržavanom djecom u skladu s člankom 2. stavkom 4. Priloga VII. ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete.
Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.
Prava predviđena prvim, drugim i trećim stavkom primjenjuju se u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji ima pravo na naknadu u skladu s člankom 50. Pravilnika o osoblju, člankom 5. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 4 )., člankom 3. Uredbe Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2530/72 ( 5 ) ili člankom 3. Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1543/73 ( 6 ) te u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji je napustio službu prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu.
Primatelji mirovine za djecu preminule osobe mogu primiti od ►M128 Unije ◄ samo jednu takvu mirovinu. Ako nadživjelo dijete ima pravo na više od jedne mirovine ►M128 Unije ◄ , prima onu mirovinu koja ima veći ili najveći iznos.
Članak 81.
Osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu ili na naknadu za invalidnost ili mirovinu za nadživjele osobe ima pravo, u skladu s uvjetima utvrđenim Prilogom VII., na obiteljske naknade navedene u članku 67.; naknada za kućanstvo izračunava se na temelju primateljeve mirovine ili naknade. Te se naknade primateljima mirovine za nadživjele osobe isplaćuju samo u pogledu djece koju je preminuli dužnosnik ili bivši dužnosnik uzdržavao u trenutku smrti.
Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete koji se isplaćuje osobi koja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe dvostruko je veći od naknade predviđene člankom 67. stavkom 1. točkom (b).
Članak 81.a
1. Neovisno o drugim odredbama, posebno onima u pogledu najmanjih iznosa koji se isplaćuju osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ukupni iznos mirovine za nadživjele osobe i obiteljskih naknada umanjen za porez i druga obvezna davanja, koji se isplaćuje udovici i drugim pravnim sljednicima, ne smije biti veći od sljedećih iznosa:
(a) u slučaju smrti dužnosnika s jednim od administrativnih statusa utvrđenih člankom 35., iznos primitaka od rada koji bi dužnosnik primio u istom razredu i na istom stupnju da još uvijek radi u službi, uvećan za obiteljske naknade koje bi primio u tom slučaju i umanjen za porez i druge obvezne doprinose;
(b) za razdoblje nakon datuma kada bi dužnosnik iz gornje točke (a) navršio ►M131 66 godina života ◄ , iznos starosne mirovine na koju bi, da je živ, imao pravo nakon tog datuma na temelju razreda i stupnja na kojem je bio u trenutku smrti, uvećan za sve obiteljske naknade koje bi primio i umanjen za porez i druge obvezne doprinose;
(c) u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji ima pravo na starosnu mirovinu ili ►M112 naknadu za invalidnost ◄ , iznos mirovine na koju bi, da je živ, imao pravo, podložno naknadama i odbitcima iz točke (b);
(d) u slučaju smrti bivšeg dužnosnika koji je napustio službu prije navršene dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, iznos starosne mirovine na koji bi, da je živ, imao pravo u dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu, podložno naknadama i odbitcima iz točke (b);
(e) u slučaju smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji na dan smrt ima pravo na ►M131 naknadu u skladu s člankom 41., 42.c ili 50. ◄ ovog Pravilnika o osoblju, člankom 5. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68, člankom 3. Uredbe (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2530/72, člankom 3. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1543/73, člankom 2. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 2150/82 ili člankom 3. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1679/85, iznos naknade na koju bi, da je živ, imao pravo, podložno naknadama i odbitcima navedenima u točki (b);
(f) za razdoblje nakon datuma kada bi bivši dužnosnik iz točke (e) prestao imati pravo na naknadu, iznos starosne mirovine na koju bi, da je živ i ispunjuje odgovarajuće uvjete dobne granice za ostvarivanje mirovinskih prava, imao pravo, podložno naknadama i odbitcima navedenima u točki (b).
2. Za potrebe stavka 1., ponderi, koji bi mogli utjecati na različite iznose, ne primjenjuju se.
3. Najveći iznos predviđen prethodno navedenim podstavcima (a) do (f) raspodjeljuje se među osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe razmjerno njihovim pravima, pri čemu se stavak 1. ne primjenjuje.
Drugi ►M112 i treći ◄ podstavak članka 82. stavka 1. primjenjuju se na tako raspodijeljene iznose.
Članak 82.
1. Predviđene mirovine izračunavaju se na temelju ljestvice plaća koja je na snazi prvog dana mjeseca u kojemu počinje ostvarivanje prava.
Na mirovine se ne primjenjuje koeficijent ispravka.
Mirovine izražene u eurima isplaćuju se u jednoj od valuta iz članka 45. Priloga VIII. Pravilnika o osoblju.
2. Ako se primici od rada ažuriraju u skladu s člankom 65. stavkom 1., isto se ažuriranje primjenjuje na mirovine.
3. Odredbe stavaka 1. i 2. analogno se primjenjuju na primatelje naknade za invalidnost.
Članak 83.
1. Davanja isplaćena u okviru ovog mirovinskog sustava terete proračun ►M128 Unije ◄ . Države članice zajednički jamče isplatu tih davanja u skladu s ljestvicom utvrđenom za financiranje tih rashoda.
▼M131 —————
2. Dužnosnici doprinose jednu trećinu troškova tog mirovinskog osiguranja. Taj doprinos iznosi ►M133 10,3 % ◄ osnovne plaće dužnosnika, pri čemu se ponderi predviđeni člankom 64. ne uzimaju u obzir. Doprinos se svaki mjesec odbija od dužnosnikove plaće. ►M112 Doprinosi se prilagođuju u skladu s pravilima utvrđenim u Prilogu XII. ◄
3. Postupak za izračun mirovina dužnosnika koji su dijelom odradili staž u Europskoj zajednici za ugljen i čelik ili pripadaju zajedničkim institucijama ili tijelima ►M128 Unije ◄ i razdioba troškova između mirovinskog fonda Europske zajednice za ugljen i čelik i proračunâ Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju uređuju se uredbom koju sporazumno donose Vijeća i Odbor predsjednika Europske zajednice za ugljen i čelik nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju.
▼M112 —————
Članak 83.a
1. Sustav mirovinskog osiguranja održava se u ravnoteži u skladu s detaljnim pravilima navedenima u Prilogu XII.
2. Agencije koje ne primaju subvencije iz općeg proračuna Europske unije uplaćuju u proračun cjelokupan iznos doprinosa potrebnih za financiranje sustava. Od 1. siječnja 2016. agencije koje se djelomično financiraju iz općeg proračuna Europske unije trebaju plaćati dio doprinosa poslodavaca koji odgovara udjelu između dobiti agencije bez subvencije iz općeg proračuna Europske unije i njezine ukupne dobiti.
3. Ravnoteža sustava mirovinskog osiguranja osigurava se pomoću dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i stope doprinosa sustavu. Prilikom petogodišnje aktuarske procjene u skladu s Prilogom XII., stopa doprinosa sustavu mirovinskog osiguranja ažurira se kako bi se osigurala ravnoteža sustava.
4. Komisija svake godine ažurira aktuarsku procjenu iz stavka 3. u skladu s člankom 1. stavkom 2. Priloga XII. U slučaju kada razlika između trenutačne stope doprinosa i stope potrebne za održavanje aktuarske ravnoteže iznosi najmanje 0,25 poena, stopa se ažurira u skladu s odredbama utvrđenima u Prilogu XII.
5. Za potrebe stavaka 3. i 4. ovog članka, referentni iznos utvrđen u članku 83. stavku 2. ažurira se. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane stope doprinosa u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.
Članak 84.
Detaljna pravila kojima se uređuje prethodno navedeni sustav mirovinskog osiguranja navedena su u Prilogu VIII.
POGLAVLJE 4.
Povrat preplaćenih iznosa
Članak 85.
Mora se osigurati povrat svakog preplaćenog iznosa ako je primatelj bio svjestan da za njegovu isplatu nema valjanog razloga, odnosno ako je nepostojanje valjanog razloga bilo toliko očito da je toga morao biti svjestan.
Zahtjev za povrat mora se podnijeti najkasnije pet godina od datuma isplate iznosa. Ako tijelo za imenovanje utvrdi da je primatelj namjerno doveo u zabludu administrativno tijelo radi stjecanja predmetnog iznosa, zahtjev za povrat vrijedi i nakon isteka tog roka.
POGLAVLJE 5.
Subrogacija u korist ►M128 Unije ◄
Članak 85.a
1. Ako je smrt, ozljedu ili bolest osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju izazvala treća strana, ►M128 Unija ◄ subrogacijom stječe prava žrtve, odnosno njezinih pravnih sljednika, u odnosu na treću stranu u vezi s obvezama koje iz Pravilnika o osoblju proizlaze u slučaju smrti, ozljede ili bolesti, uključujući pravo na pokretanje postupka.
2. Subrogacijom predviđenom stavkom 1. obuhvaćeno je, među ostalim, sljedeće:
— primici od rada koja dužnosnik prima tijekom razdoblja privremene nesposobnosti za rad u skladu s člankom 59.,
— plaćanja izvršena u skladu s člankom 70. nakon smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji ima pravo na mirovinu,
— davanja isplaćena u skladu s člancima 72. i 73. te njihovim provedbenim odredbama u vezi s osiguranjem od bolesti i nesreće,
— troškovi prijevoza tijela, kako je utvrđeno člankom 75.,
— dodatne obiteljske naknade u skladu s člankom 67. stavkom 3. te člankom 2. stavcima 3. i 5. Priloga VII. u vezi s uzdržavanim djetetom koje ima tešku bolest, nedostatak ili oštećenje,
— ►M112 naknada za invalidnost ◄ koja se isplaćuje u slučaju nesreće ili bolesti koja uzrokuje trajni invaliditet i onemogućuje dužnosniku obavljanje poslova,
— mirovina za nadživjele osobe koja se isplaćuje u slučaju smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika, odnosno smrti bračnog druga dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji ima pravo na mirovinu, uz uvjet da bračni drug nije dužnosnik ili član privremenog osoblja,
— mirovina za djecu preminule osobe koja se neovisno o dobi isplaćuje djetetu dužnosnika ili bivšeg dužnosnika, u slučaju kada dijete zbog teške bolesti, nedostatka ili oštećenja ne može zarađivati za život nakon smrti osobe koja ga je uzdržavala.
3. ►M128 Unija ◄ , međutim, subrogacijom ne stječe prava na naknadu u vezi s posve osobnom štetom, primjerice nematerijalnom štetom, odštetom za pretrpljenu bol, patnju ili gubitak kvalitete života, koja je veća od naknade koja bi se za te kategorije dodijelila u skladu s člankom 73.
4. Odredbama stavaka 1., 2. i 3. ne ograničuje se pravo ►M128 Unije ◄ na izravno pokretanje postupka.
GLAVA VI.
STEGOVNE MJERE
Članak 86.
1. Dužnosnik ili bivši dužnosnik koji namjerno ili iz nepažnje povrijedi obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika o osoblju može zbog toga stegovno odgovarati.
2. Ako tijelo za imenovanje ili OLAF raspolaže dokazima o povredi u smislu stavka 1., mogu pokrenuti upravnu istragu kako bi utvrdili je li se takva povreda dogodila.
3. Stegovna pravila, postupci i mjere te pravila i postupci u vezi s upravnim istragama utvrđeni su Prilogom IX.
▼M112 —————
GLAVA VII.
PRAVNI LIJEKOVI
Članak 90.
1. Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može tijelu za imenovanje podnijeti zahtjev za donošenje odluke koja se na nju odnosi. Tijelo je o svojoj obrazloženoj odluci dužno obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva. Izostanak odgovora na taj zahtjev u navedenom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se zahtjev odbija, protiv koje se može podnijeti žalba u skladu sa sljedećim stavkom.
2. Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može tijelu za imenovanje podnijeti žalbu protiv akta kojim je oštećena ako je navedeno tijelo donijelo odluku ili nije poduzelo mjeru propisanu Pravilnikom o osoblju. Žalba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:
— na datum objave akta ako je riječ o mjeri opće naravi,
— na datum priopćenja odluke dotičnoj osobi, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma kada je osoba primila obavijest ako se mjera na nju odnosi; ako je, međutim, akt koji se odnosi na dotičnu osobu takav da istovremeno šteti drugoj osobi, rok u odnosu na tu drugu osobu počinje teći na datum kada ta osoba primi obavijest o aktu, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma objave,
— na datum isteka propisanog roka za odgovor u slučaju da se žalba odnosi na implicitnu odluku kojom se zahtjev odbija kako je predviđeno stavkom 1.
Tijelo je o svojoj obrazloženoj odluci dužno obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja žalbe. Izostanak odgovora na žalbu u tom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se žalba odbija, protiv koje se može podnijeti pravni lijek u skladu s člankom 91.
▼M112 —————
Članak 90.a
Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može direktoru OLAF-a podnijeti zahtjev u smislu članka 90. stavka 1. u kojem od direktora zahtijeva da donese odluku koja se na nju odnosi u vezi s istragama OLAF-a. Ta osoba može, u smislu članka 90. stavka 2., direktoru OLAF-a podnijeti i žalbu na akt kojim je oštećena u vezi s istragama OLAF-a.
Članak 90.b
Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može Europskom nadzorniku za zaštitu podataka podnijeti zahtjev ili žalbu u smislu članka 90. stavaka 1. i 2., u okviru njegovih nadležnosti.
Članak 90.c
Zahtjevi i žalbe koji se odnose na područja na koja je primijenjen članak 2. stavak 2. podnose se tijelu za imenovanje kojem je dodijeljeno izvršavanje ovlasti.
Članak 91.
1. Sud ►M128 Europske unije ◄ nadležan je u svim sporovima između ►M128 Unije ◄ i svake osobe na koju se ovaj Pravilnik o osoblju primjenjuje, koji se odnose na zakonitost akta kojim je dotična osoba oštećena u smislu članka 90. stavka 2. U sporovima financijske naravi Sud ima neograničenu nadležnost.
2. Pravni lijek Sudu ►M128 Europske unije ◄ može se podnijeti samo ako:
— je tijelu za imenovanje prethodno podnesena žalba na temelju članka 90. stavka 2. u roku propisanom tim člankom, i
— ako je žalba odbijena izričitom ili implicitnom odlukom.
3. Pravni lijekovi iz stavka 2. podnose se u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:
— na datum obavijesti o odluci donesenoj po žalbi,
— na datum isteka propisanog roka za odgovor ako se pravni lijek podnosi protiv implicitne odluke kojom se odbija žalba podnesena na temelju članka 90. stavka 2.; međutim, ako je žalba odbijena izričitom odlukom nakon što je već odbijena implicitnom odlukom, ali prije isteka roka za podnošenje pravnog lijeka, rok za podnošenje pravnog lijeka počinje teći iznova.
4. Odstupajući od stavka 2., dotična osoba može, nakon podnošenja žalbe tijelu za imenovanje na temelju članka 90. stavka 2., odmah Sudu podnijeti pravni lijek, pod uvjetom da uz taj pravni lijek podnese prijedlog za odgodu izvršenja osporavanog akta ili prijedlog za donošenje privremenih mjera. U tom se slučaju glavni postupak pred Sudom suspendira do donošenja izričite ili implicitne odluke kojom se žalba odbija.
5. Pravni lijekovi na temelju ovog članka razmatraju se te se o njima odlučuje kako je predviđeno Poslovnikom Suda ►M128 Europske unije ◄ .
Članak 91.a
Pravni lijekovi koji se odnose na područja na koja je primijenjen članak 2. stavak 2. podnose se protiv institucije kojoj tijelo za imenovanje kojem je dodijeljeno izvršavanje ovlasti odgovara.
▼M131 —————
GLAVA VIII.A:
POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ESVD
Članak 95.
1. Ovlasti dodijeljene tijelu za imenovanje ovim Pravilnikom o osoblju izvršava Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (u daljnjem tekstu Visoki predstavnik) u odnosu na osoblje ESVD-a. Visoki predstavnik može odrediti osobu koja je u ESVD-u izvršava te ovlasti. Primjenjuje se članak 2. stavak 2.
2. Kada je riječ o šefovima delegacija, imenovanja se provode temeljitim postupkom odabira koji se temelji na zaslugama i u kojem se u obzir uzima uravnotežena spolna i zemljopisna zastupljenost, na temelju popisa kandidata koji je Komisija odobrila u okviru ovlasti koje su joj dodijeljene Ugovorima. Ista se odredba analogno primjenjuje na premještaje na mjesto šefa delegacije koji su u interesu službe te koji se provode u iznimnim okolnostima i na određeno razdoblje.
3. Kada je riječ o šefovima delegacija, u slučajevima kada u okviru svojih poslova moraju obavljati zadaće za Komisiju, tijelo za imenovanje na zahtjev Komisije pokreće upravne istrage i stegovne postupke iz članaka 22. i 86. i Priloga IX.
Za potrebe primjene članka 43. potrebno je savjetovanje s Komisijom.
Članak 96.
Neovisno o članku 11., dužnosnik Komisije zaposlen u delegaciji Unije prima naputke od šefa delegacije u skladu s dužnošću koju potonji obavlja u skladu s člankom 5. Odluke Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje ( 7 ).
Dužnosnik ESVD-a koji je u okviru svojih poslova obvezan obavljati zadaće za Komisiju s tim u vezi prima naputke od Komisije u skladu s člankom 221. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Načini provedbe ovog članka uređuju se dogovorom između Komisije i ESVD-a.
Članak 97.
Kada je riječ o dužnosnicima koji su premješteni u ESVD u skladu s Odlukom 2010/427/EU, odstupajući od članaka 4. i 29. ovog Pravilnika o osoblju te prema uvjetima utvrđenim njegovim člankom 7. stavkom 1., tijela za imenovanje institucija na koje se to odnosi mogu do 30. lipnja 2014. u iznimnim slučajevima, djelujući sporazumno i isključivo u interesu službe, dužnosnika ESVD-a nakon saslušanja premjestiti iz ESVD-a na slobodno radno mjesto istog razreda u Glavnom tajništvu Vijeća ili u Komisiji, pri čemu se osoblje ne obavješćuje o slobodnom radnom mjestu.
Članak 98.
1. Za potrebe članka 29. stavka 1. točke (a) pri popunjavanju slobodnog radnog mjesta u ESVD-u tijelo za imenovanje u obzir uzima prijave dužnosnikâ Glavnog tajništva Vijeća, Komisije i ESVD-a, prijave privremenog osoblja na koje se primjenjuje članak 2. točka (e) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika i prijave osoblja iz nacionalnih diplomatskih službi država članica, pri čemu se prednost ne daje nijednoj od tih kategorija. Odstupajući od članka 29., pri zapošljavanju osoba koje nisu u službi institucije, ESVD do 30. lipnja 2013. zapošljava isključivo dužnosnike iz Glavnog tajništva Vijeća i iz Komisije te osoblje iz diplomatskih službi država članica.
Međutim, u iznimnim slučajevima i nakon što se iscrpe mogućnosti zapošljavanja u skladu s ovim odredbama, tijelo za imenovanje može odlučiti zaposliti, izvan izvora navedenih u prvoj rečenici prvog podstavka, osoblje za tehničku podršku na razini AD koje je potrebno za dobro funkcioniranje ESVD-a, npr. stručnjake za upravljanje krizama, stručnjake u području sigurnosti i informacijskih tehnologija.
Od 1. srpnja 2013. tijelo za imenovanje uzimat će u obzir i prijave dužnosnika iz institucija koje nisu navedene u prvom podstavku, pri čemu prednost neće davati nijednoj od tih kategorija.
2. Za potrebe članka 29. stavka 1. točke (a) i ne dovodeći u pitanje članak 97., tijelo za imenovanje institucija osim ESVD-a pri popunjavanju slobodnog radnog mjesta u obzir uzima prijave internih kandidata i dužnosnika ESVD-a koji su bili dužnosnici predmetne institucije dok nisu postali dužnosnici ESVD-a, pri čemu se prednost ne daje nijednoj od tih kategorija.
Članak 99.
1. Stegovno povjerenstvo Komisije ujedno je i stegovno povjerenstvo ESVD-a dok Visoki predstavnik ne donose odluku o osnivanju posebnog stegovnog povjerenstva za ESVD. Visoki predstavnik mora donijeti odluku najkasnije 31. prosinca 2011.
Dok se ne osnuje stegovno povjerenstvo ESVD-a, među dužnosnicima ESVD-a imenuju se dva dodatna člana iz članka 5. stavka 2. Priloga IX. Tijelo za imenovanje i odbor osoblja iz članka 5. stavka 5. i članka 6. stavka 4. Priloga IX. su tijelo za imenovanje i odbor osoblja ESVD-a.
2. Dok se u ESVD-u ne osnuje odbor osoblja u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) prvom alinejom i to najkasnije 31. prosinca 2011., odstupajući od odredbe iz predmetne alineje, odbor osoblja Komisije ujedno predstavlja i dužnosnike i ostale službenike ESVD-a.
GLAVA VIII.B:
POSEBNE I IZNIMNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA DUŽNOSNIKE KOJI RADE U TREĆOJ ZEMLJI
Članak 101.a
Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Pravilnika o osoblju, Prilogom X. utvrđuju se posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji.
GLAVA IX.:
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
POGLAVLJE 1.
Prijelazne odredbe
▼M112 —————
▼M23 —————
▼M62 —————
▼M112 —————
Članak 107.a
Prijelazne su odredbe utvrđene u Prilogu XIII.
▼M23 —————
POGLAVLJE 2.
Završne odredbe
Članak 110.
1. Opće odredbe kojima se provodi ovaj Pravilnik o osoblju donosi tijelo za imenovanje svake institucije nakon savjetovanja s odborom osoblja i odborom za Pravilnik o osoblju.
2. Provedbena pravila koje donosi Komisija kako bi se primjenjivao Pravilnik o osoblju uključujući opće provedbene odredbe iz stavka 1. primjenjuju se po analogiji na agencije. U tu svrhu Komisija obavještava agencije o svim takvim provedbenim pravilima bez odgode nakon njihova donošenja.
Takva provedbena pravila stupaju na snagu u agencijama devet mjeseci nakon stupanja na snagu u Komisiji ili devet mjeseci nakon datuma kada Komisija obavijesti agencije o donošenju odgovarajućeg provedbenog pravila, ovisno o tome koji je datum kasniji. Neovisno o gore navedenom, agencija može također odlučiti da će takva provedbena pravila stupiti na snagu ranijeg datuma.
Odstupajući od navedenog, agencija može, prije isteka gore navedenog devetomjesečnog razdoblja iz drugog podstavka ovog stavka i nakon savjetovanja sa svojim odborom osoblja, zatražiti od Komisije suglasnost za provedbena pravila koja se razlikuju od onih koje je donijela Komisija. Pod istim uvjetima agencija može zatražiti suglasnost Komisije za to da se ne primjenjuju neka od tih provedbenih pravila. U potonjem slučaju Komisija može, umjesto da prihvati ili odbije zahtjev, zatražiti od agencije da podnese zahtjev za suglasnost s provedbenim pravilima koja se razlikuju od onih koje je donijela Komisija.
Devetomjesečno razdoblje iz drugog podstavka ovog stavka suspendira se od datuma zahtjeva agencije za suglasnost Komisije do datuma kad Komisija izrazi svoje stajalište.
Agencija također može, nakon savjetovanja s odborom osoblja, podnijeti zahtjev Komisiji za suglasnost s provedbenim pravilima koja se tiču tema različitih od onih iz provedbenih pravila koja je donijela Komisija.
Za potrebe donošenja provedbenih pravila, agencije predstavlja upravni odbor ili jednakovrijedno tijelo iz akta Unije o njihovom osnivanju.
3. Za potrebe sporazumnog donošenja pravila među institucijama, agencije se ne smatraju institucijama. Međutim, Komisija se prije donošenja tih pravila mora savjetovati s agencijama.
4. Osoblje se obavješćuje o pravilima kojima se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju, uključujući opće provedbene odredbe iz stavka 1., i o pravilima koja su sporazumno donijela tijela za imenovanje institucija.
5. Administrativne službe institucija i agencija redovno se međusobno savjetuju u vezi s primjenom ovog Pravilnika o osoblju. Prilikom tih savjetovanja agencije su zajednički zastupljene u skladu s pravilima koja sporazumno utvrde.
6. Sud Europske unije rukovodi registrom svih pravila koja su donijela tijela za imenovanje kako bi se provodio Pravilnik o osoblju i pravilima koja donose agencije u mjeri u kojoj ona odstupaju od pravila koja donese Komisija u skladu s postupkom iz stavka 2., uključujući i njihove moguće izmjene. Institucije i agencije imaju izravan pristup registru i puno pravo izmjene svojih vlastitih pravila. Države članice imaju izravan pristup registru. Osim toga, svake tri godine Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o pravilima koja donosi svako tijelo za imenovanje svake institucije za provedbu ovog Pravilnika o osoblju.
Članak 111.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 112. o određenim aspektima radnih uvjeta, određenim aspektima provedbe pravila o primicima od rada i sustavu socijalnog osiguranja.
Članak 112.
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 56.a, 56.b i 56.c Pravilnika o osoblju, članka 13. stavka 3. Priloga VII. i članka 9. Priloga XI. tom pravilniku te iz članka 28.a stavka 11. i članka 96. stavka 11. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od 1. siječnja 2014.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 56.a, 56.b i 56.c Pravilnika o osoblju, članka 13. stavka 3. Priloga VII. i, članka 9. Priloga XI. tom pravilniku te iz članka 28.a stavka 11. i članka 96. stavka 11.Uvjeta zaposlenja ostalih službenika. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju članaka 56.a, 56.b i 56.c Pravilnika o osoblju, članka 13. stavka 3. Priloga VII. ili članka 9. Priloga XI. tom pravilniku, ili na temelju članka 28.a stavka 11. ili članka 96. stavka 11. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 113.
Komisija do 31. prosinca 2020. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni funkcioniranja ovog Pravilnika o osoblju.
Prilog I.
A. Vrste radnih mjesta u svakoj funkcijskoj skupini kako je predviđeno člankom 5. stavkom 4.
1. Funkcijska skupina AD
Glavni direktor |
AD 15 – AD 16 |
Direktor |
AD 14 – AD 15 |
Savjetnik ili jednakovrijedno mjesto |
AD 13 – AD 14 |
Načelnik odjela ili jednakovrijedno mjesto |
AD 9 – AD 14 |
Administrator |
AD 5 – AD 12 |
2. Funkcijska skupina AST
Viši asistentObavlja administrativne ili tehničke aktivnosti ili aktivnosti izobrazbe za koje je potrebna visoka razina autonomije i ima znatnu odgovornost u smislu upravljanja osobljem, izvršavanja proračuna ili političke koordinacije |
AST 10 – AST 11 |
AsistentObavlja administrativne ili tehničke aktivnosti ili aktivnosti izobrazbe za koje je potrebna određena razina autonomije, osobito u vezi s provedbom pravila i propisa ili općih uputa, ili kao osobni asistent člana institucije, voditelja privatnog ureda člana institucije ili (zamjenika) glavnog direktora ili višeg rukovoditelja na jednakovrijednoj razini |
AST 1 – AST 9 |
3. Funkcijska skupina AST/SC
Tajnik/činovnikObavlja činovničke i tajničke poslove, poslove uredskog poslovanja i druge jednakovrijedne zadatke za koje je potrebna određena razina autonomije (1) |
SC 1 – SC 6 |
(1) Broj radnih mjesta parlamentarnih podvornika u Europskom parlamentu ne može prijeći 85. |
B. Referentni multiplikacijski faktori za usklađivanje prosječnih karijernih razreda
1. Referentni multiplikacijski faktori za usklađivanje prosječnih karijernih razreda u funkcijskim skupinama AST i AD:
Razred |
Asistenti |
Administratori |
13 |
— |
15 % |
12 |
— |
15 % |
11 |
— |
25 % |
10 |
20 % |
25 % |
9 |
8 % |
25 % |
8 |
25 % |
33 % |
7 |
25 % |
36 % |
6 |
25 % |
36 % |
5 |
25 % |
36 % |
4 |
33 % |
— |
3 |
33 % |
— |
2 |
33 % |
— |
1 |
33 % |
— |
2. Referentni multiplikacijski faktori za usklađivanje prosječnih karijernih razreda u funkcijskim skupinama AST/SC:
Razred |
Tajnici/činovnici |
SC 6 |
— |
SC 5 |
12 % |
SC 4 |
15 % |
SC 3 |
17 % |
SC 2 |
20 % |
SC 1 |
25 % |
Prilog II.
Sastav i način rada tijelâ predviđenih člankom 9. Pravilnika o osoblju
Odjeljak 1.
Članak 1.
Odbor osoblja sastoji se od članova osoblja i, prema potrebi, njihovih zamjenika, čiji je mandat tri godine. Međutim, ►M131 tijelo za imenovanje svake institucije ◄ može odrediti i kraći mandat koji mora trajati najmanje godinu dana. Svaki dužnosnik institucije ima pravo glasovati na izborima i kandidirati se za izbor.
Uvjeti za izbor u odbor osoblja koji nije podijeljen u lokalne ogranke, ili za izbor u jedan od lokalnih ogranaka ako je odbor osoblja tako podijeljen, utvrđuju se na glavnoj skupštini dužnosnika institucije koji rade u dotičnom mjestu rada. ►M131 Međutim tijelo za imenovanje svake institucije može odlučiti da se pri utvrđivanju uvjeta za odabir moraju poštovati želje koje je osoblje institucije izrazilo na referendumu. ◄ Glasovanje na izborima je tajno.
Ako je odbor osoblja podijeljen u lokalne ogranke, način na koji se članovi središnjeg odbora imenuju na pojedino mjesto rada utvrđuje se na glavnoj skupštini dužnosnika institucije koji rade u dotičnom mjestu rada. Članovima središnjeg odbora mogu biti imenovani samo članovi lokalnog ogranka na koji se to odnosi.
Među članovima odbora osoblja koji nije podijeljen u lokalne ogranke, ili među članovima lokalnog ogranka ako je odbor osoblja tako podijeljen, moraju biti zastupljene ►M131 tri funkcijske skupine ◄ predviđene člankom 5. Pravilnika o osoblju, kao i službenici iz prvog stavka članka 7. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika ►M128 Unije ◄ Središnji odbor odbora osoblja podijeljenog u lokalne ogranke smatra se valjano osnovanim nakon što je imenovana većina njegovih članova.
Izbori u odbor osoblja koji nije podijeljen u lokalne ogranke, ili u jedan od lokalnih ogranaka ako je odbor osoblja tako podijeljen, valjani su samo ako u njima sudjeluju dvije trećine dužnosnika s pravom glasa. Međutim, ako se taj udio ne postigne, drugo se glasovanje smatra valjanim ako u njemu sudjeluje većina dužnosnika s pravom glasa.
Dužnosti koje preuzimaju članovi odbora osoblja i dužnosnici koje odbor imenuje u tijela koja su osnovana u skladu s Pravilnikom o osoblju ili koja je osnovala institucija smatraju se dijelom njihove redovne službe u instituciji za koju rade. Obavljanje tih dužnosti ne smije ni na koji način štetiti dotičnoj osobi.
Odjeljak 2.
Članak 2.
Zajednički odbor ili odbore institucije čine:
— predsjednik kojeg svake godine imenuje tijelo za imenovanje,
— članovi i njihovi zamjenici koje istodobno i u jednakom broju imenuju tijelo za imenovanje i odbor osoblja.
Skupni zajednički odbor dvaju ili više institucija čine:
— predsjednik kojeg imenuje tijelo za imenovanje iz ►M131 ————— ◄ članka 2. Pravilnika o osoblju,
— članovi i njihovi zamjenici koje u jednakom broju imenuju tijela za imenovanje institucija koje su zastupljene u zajedničkom odboru i odbori osoblja.
Postupak osnivanja skupnog zajedničkog odbora sporazumno donose institucije zastupljene u skupnom zajedničkom odboru nakon savjetovanja sa svojim odborima osoblja.
Zamjenik glasuje samo u odsutnosti člana.
Članak 3.
Zajednički odbor sastaje se na saziv tijela za imenovanje ili na zahtjev odbora osoblja.
Rad odbora valjan je samo ako su prisutni svi članovi ili, u njihovoj odsutnosti, njihovi zamjenici.
Predsjednik odbora ne sudjeluje u glasovanju, osim kada je riječ o postupovnim pitanjima.
▼M23 —————
►M23 Mišljenje odbora ◄ u pisanom se obliku dostavlja tijelu za imenovanje i odboru osoblja u roku od pet dana od njegova donošenja.
Svaki član odbora može zatražiti da se u mišljenju odbora navedu njegova stajališta.
Članak 3.a
Skupni zajednički odbor sastaje se na zahtjev tijela za imenovanje iz ►M112 članka 2. stavka 2. ◄ Pravilnika o osoblju ili na zahtjev tijela za imenovanje ili odbora osoblja jedne od institucija zastupljenih u tom zajedničkom odboru.
Rad skupnog zajedničkog odbora valjan je samo ako su prisutni svi članovi ili njihovi zamjenici.
Predsjednik skupnog zajedničkog odbora ne sudjeluje u glasovanju, osim kada je riječ o postupovnim pitanjima.
Mišljenje skupnog zajedničkog odbora u pisanom se obliku dostavlja tijelu za imenovanje iz ►M112 članka 2. stavka 2. ◄ Pravilnika o osoblju, ostalim tijelima za imenovanje i njihovim odborima osoblja u roku od pet dana od njegova donošenja.
Svaki član skupnog zajedničkog odbora može zatražiti da se u mišljenju zajedničkog odbora navedu njegova stajališta.
Članak 7.
Odbor za utvrđivanje invalidnosti čine tri liječnika:
— prvog imenuje institucija kojoj dotični dužnosnik pripada,
— drugog imenuje dotični dužnosnik, a
— trećeg sporazumno imenuju prva dvojica liječnika.
U slučaju da dotični dužnosnik ne imenuje liječnika, liječnika imenuje predsjednik Suda ►M128 Europske unije ◄ .
Ako se u roku od dva mjeseca od imenovanja drugog liječnika ne postigne dogovor o imenovanju trećeg liječnika, njega imenuje predsjednik Suda ►M128 Europske unije ◄ na zahtjev jedne od zainteresiranih stranaka.
Članak 8.
Troškove nastale u vezi s radom Odbora za utvrđivanje invalidnosti snosi institucija za koju dotični dužnosnik radi.
Ako je mjesto boravišta liječnika kojeg je dotični dužnosnik imenovao različito od mjesta rada dužnosnika, dodatne troškove koji iz toga proizlaze snosi dužnosnik uz iznimku troškova putovanja prvim razredom koje nadoknađuje institucija.
Članak 9.
Dužnosnik može Odboru za utvrđivanje invalidnosti dostaviti izvješća ili potvrde koje dobije od svojeg redovnog liječnika ili bilo kojeg drugog liječnika kod kojeg je obavio pregled.
Zaključci Odbora za utvrđivanje invalidnosti dostavljaju se tijelu za imenovanje i dotičnom dužnosniku.
Rad Odbora odvija se u tajnosti.
Članak 10.
Članove odbora za izvješćivanje svake godine imenuje tijelo za imenovanje i odbor osoblja, pri čemu oba tijela imenuju jednak broj članova iz redova dužnosnika institucije koji pripadaju funkcijskoj skupini AD. Odbor odabire svojeg predsjednika. Članovi zajedničkog odbora ne smiju biti članovi odbora za izvješćivanje.
Ako odbor za izvješćivanje mora dati preporuku koja se odnosi na dužnosnika čiji je izravno nadređeni član odbora, taj član ne sudjeluje u razmatranju slučaja dotičnog dužnosnika.
Članak 11.
Rad odbora za izvješćivanje odvija se u tajnosti.
Članak 12.
Zajednički savjetodavni odbor za utvrđivanje stručne nesposobnosti čine predsjednik i najmanje dva člana, koji moraju biti dužnosnici najmanje razreda AD 14. Predsjednik i članovi imenuju se na razdoblje od tri godine. Polovinu članova imenuje odbor osoblja, a drugu polovinu tijelo za imenovanje. Predsjednika imenuje tijelo za imenovanje s popisa kandidata koji tijelo sastavlja zajedno s odborom osoblja.
Ako se slučaj odnosi na dužnosnika razreda AD 14 ili nižeg razreda, zajednički savjetodavni odbor mora uključivati dva dodatna člana iz iste funkcijske skupine i istog razreda kojemu pripada dotični dužnosnik te koji se imenuju na isti način kao i stalni članovi.
Ako zajednički savjetodavni odbor ispituje slučaj višeg rukovodećeg dužnosnika u smislu članka 29. stavka 2. Pravilnika o osoblju, osniva se poseban ad hoc zajednički savjetodavni odbor koji čine dva člana koja imenuje odbor osoblja i dva člana koja imenuje tijelo za imenovanje, a koji moraju pripadati razredu koji je barem jednak razredu dotičnog dužnosnika.
Tijelo za imenovanje i odbor za osoblje dogovaraju ad hoc postupak za imenovanje dodatnih članova iz stavka 2. koji sudjeluju u slučajevima koji se odnose na dužnosnike zaposlene u zemlji koja nije članica Unije ili na članove ugovornog osoblja.
Prilog III.: Natječaji
Članak 1.
Obavijest o natječaju sastavlja tijelo za imenovanje nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom.
◄
U obavijesti se navodi:
(a) vrsta natječaja (interni natječaj na razini pojedine institucije, interni natječaj na razini svih institucija, otvoreni natječaj ►M85 prema potrebi, za dvije institucije ili više njih ◄ );
(b) način odabira (temelji li se na kvalifikacijama ili na testovima, ili na oboma);
(c) vrsta poslova i zadaća koje podrazumijeva slobodno radno mjesto ►M112 te ponuđena funkcijska skupina i razred ◄ ;
(d) ►M112 u skladu s člankom 5. stavkom 3. Pravilnika o osoblju, ◄ diplome i ostali dokazi o formalnim kvalifikacijama ili razina iskustva koji se traže za određeno slobodno radno mjesto;
(e) za natječaje temeljene na testovima, vrste testova i način ocjenjivanja;
(f) kad je primjenljivo, razina poznavanja jezika potrebna s obzirom na posebnu narav određenog slobodnog radnog mjesta;
(g) prema potrebi, dobna granica i svako pomicanje dobne granice za službenike ►M128 Unije ◄ koji su navršili najmanje godinu dana staža u službi;
(h) rok za podnošenje prijava;
(i) sva izuzeća na temelju članka 28. točke (a) Pravilnika o osoblju.
Obavijest o otvorenim natječajima dviju ili više institucija sastavlja tijelo za imenovanje iz ►M112 članka 2. stavka 2. ◄ Pravilnika o osoblju nakon savjetovanja sa skupnim zajedničkim odborom.
2. Obavijest o otvorenim natječajima objavljuje se u Službenom listu ►M128 Europske unije ◄ najmanje mjesec dana prije isteka roka za podnošenje prijava i, kad je primjenljivo, najmanje dva mjeseca prije datuma testiranja.
3. Svi se natječaji oglašavaju unutar institucija ►M128 Europske unije ◄ i pritom se poštuju isti rokovi.
Članak 2.
Kandidati ispunjuju obrazac koji propisuje tijelo za imenovanje.
Od njih se može tražiti da dostave dodatne dokumente ili informacije.
Članak 3.
Povjerenstvo za odabir čine predsjednik kojeg imenuje tijelo za imenovanje i članovi koje u jednakom broju imenuju tijelo za imenovanje i odbor osoblja.
Za potrebe otvorenih natječaja dviju ili više institucija, povjerenstvo za odabir čine predsjednik kojeg imenuje tijelo za imenovanje iz ►M112 članka 2. stavka 2. ◄ Pravilnika o osoblju i članovi koje imenuje tijelo za imenovanje iz ►M112 članka 2. stavka 2. ◄ Pravilnika o osoblju na prijedlog institucija, te članovi koje sporazumno imenuju odbori osoblja institucija, čime se osigurava jednaka zastupljenost.
Za potrebe određenih testiranja povjerenstvu za odabir može pomagati jedan ispitivač ili više njih, koji imaju savjetodavnu ulogu.
Članovi povjerenstva za odabir biraju se iz redova dužnosnika iz ►M112 funkcijske skupine i ◄ razreda koji je barem jednak razredu slobodnog radnog mjesta.
Ako se povjerenstvo za odabir sastoji od više od četiri člana, mora uključivati barem dva člana svakog spola.
Članak 4.
Tijelo za imenovanje sastavlja popis kandidata koji ispunjuju uvjete utvrđene člankom 28. točkama (a), (b) i (c) Pravilnika o osoblju te taj popis zajedno s dosjeima kandidata šalje predsjedniku povjerenstva za odabir.
Članak 5.
Nakon pregleda dosjea povjerenstvo za odabir sastavlja popis kandidata koji ispunjuju zahtjeve utvrđene u obavijesti o natječaju.
Ako se natječaj temelji na testovima, svi kandidati s popisa mogu sudjelovati na testiranju.
Ako se natječaj temelji na kvalifikacijama, povjerenstvo za odabir razmatra kvalifikacije kandidata koji se nalaze na popisu predviđenom prvim stavkom nakon što odredi način procjene tih kvalifikacija.
Ako se natječaj temelji na testovima i kvalifikacijama, povjerenstvo za odabir određuje kandidate s popisa koji se pozivaju na testiranje.
Na kraju ovog postupka povjerenstvo za odabir sastavlja popis prikladnih kandidata predviđen člankom 30. Pravilnika o osoblju; kad god je to moguće, broj kandidata na popisu barem je dvostruko veći od broja slobodnih radnih mjesta.
Uz popis koji dostavlja tijelu za imenovanje, povjerenstvo za odabir prilaže obrazloženo izvješće koje sadrži i sve komentare koje su članovi povjerenstva željeli dati.
Članak 6.
Rad povjerenstva za odabir odvija se u tajnosti.
Članak 7.
1. Nakon savjetovanja s Odborom za Pravilnik o osoblju, institucije ►M128 Europskom uredu za odabir osoblja ◄ (u daljnjem tekstu „Ured”) dodjeljuju ovlasti za poduzimanje mjera kojima se želi osigurati primjena jedinstvenih standarda u postupcima odabira dužnosnika ►M128 Unije ◄ kao i u postupcima procjene i testiranja iz članaka 45. i 45.a Pravilnika o osoblju.
2. Zadaće Ureda su:
(a) organizacija otvorenih natječaja na zahtjev pojedine institucije;
(b) pružanje tehničke podrške, na zahtjev pojedine institucije, za interne natječaje koje ta institucija organizira;
(c) određivanje sadržaja svih testiranja koja organiziraju institucije kako bi se postiglo da se zahtjevi iz članka 45.a stavka 1. točke (c) Pravilnika o osoblju ispunjuju na usklađen i dosljedan način;
(d) preuzimanje opće odgovornosti za definiranje i organizaciju procjene jezičnih sposobnosti kako bi se postiglo da se zahtjevi iz članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju ispunjuju na usklađen i dosljedan način.
3. Ured može, na zahtjev pojedine institucije, obavljati druge poslove koji su u vezi s odabirom dužnosnika.
4. Ured pojedinim institucijama na njihov zahtjev pomaže u odabiru privremenog i ugovornog osoblja, osobito određujući sadržaj testova i organizirajući postupke odabira na temelju članaka 12. i 82. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.
Prilog IV.: Naknada predviđena člancima 41. i 50. Pravilnika o osoblju
Jedini članak
1. Dužnosnik na kojeg se primjenjuju članak 41. ili članak 50. Pravilnika o osoblju ima pravo na:
(a) mjesečnu naknadu u iznosu svoje osnovne plaće tijekom tri mjeseca;
(b) mjesečnu naknadu, tijekom razdoblja koje ovisi o njegovoj dobi i stažu u službi u skladu s tablicom iz stavka 3., koja iznosi:
— 85 % njegove osnovne plaće od četvrtog do šestog mjeseca,
— 70 % njegove osnovne plaće tijekom sljedećih pet godina,
— i, nakon toga, 60 % njegove osnovne plaće.
Dužnosnik prestaje primati naknadu na datum kada navrši ►M131 66 godina života ◄ .
▼M131 —————
Za potrebe ovog članka osnovna plaća prikazana je u tablici predviđenoj člankom 66. Pravilnika o osoblju, koja stupa na snagu prvog dana mjeseca za koji se naknada isplaćuje.
2. Odredbe ovog Priloga revidiraju se po isteku deset godina od stupanja na snagu Pravilnika o osoblju.
3. Razdoblje u kojem dužnosnik prima naknadu predviđenu člankom 41. ili 50. Pravilnika o osoblju izračunava se tako da se staž dužnosnika u službi pomnoži s postotkom za njegovu dob, kako je prikazano u sljedećoj tablici; to se razdoblje, prema potrebi, zaokružuje na najbliži prethodni mjesec.
Dob |
% |
20 |
18 |
21 |
19,5 |
22 |
21 |
23 |
22,5 |
24 |
24 |
25 |
25,5 |
26 |
27 |
27 |
28,5 |
28 |
30 |
29 |
31,5 |
30 |
33 |
31 |
34,5 |
32 |
36 |
33 |
37,5 |
34 |
39 |
35 |
40,5 |
36 |
42 |
37 |
43,5 |
38 |
45 |
39 |
46,5 |
40 |
48 |
41 |
49,5 |
42 |
51 |
43 |
52,5 |
44 |
54 |
45 |
55,5 |
46 |
57 |
47 |
58,5 |
48 |
60 |
49 |
61,5 |
50 |
63 |
51 |
64,5 |
52 |
66 |
53 |
67,5 |
54 |
69 |
55 |
70,5 |
56 |
72 |
57 |
73,5 |
58 |
75 |
►M131 59 do 65 ◄ |
►M23 76,5 ◄ |
4. Tijekom razdoblja u kojem ima pravo na naknadu i tijekom prvih šest mjeseci nakon toga, dužnosnik iz članaka 41. i 50. Pravilnika o osoblju i osobe osigurane na temelju njegova osiguranja imaju pravo na davanja u sustavu zdravstvenog osiguranja predviđenom člankom 72. Pravilnika o osoblju, pod uvjetom da dužnosnik uplaćuje odgovarajuće doprinose koji se, ovisno o slučaju, izračunavaju na temelju njegove osnovne plaće ili na temelju njezinog postotka utvrđenog stavkom 1. ovog članka, te da ne obavlja plaćeno zaposlenje.
Na kraju razdoblja iz prvog podstavka i u skladu s uvjetima iz istog podstavka, dotični dužnosnik može, na vlastiti zahtjev, nastaviti primati davanja u navedenom sustavu zdravstvenog osiguranja, pod uvjetom da snosi u cijelosti doprinos iz članka 72. stavka 1. Pravilnika o osoblju.
Kada dužnosnik izgubi pravo na naknadu, njegovi se doprinosi izračunavaju na temelju zadnje primljene mjesečne naknade. Ako je dužnosnik počeo primati mirovinu u sustavu mirovinskog osiguranja predviđenom Pravilnikom o osoblju, prema njemu se, za potrebe članka 72. Pravilnika o osoblju, postupa kao prema dužnosniku koji je ostao u službi do ►M131 navršenih 66 godina života ◄ .
Prilog IV.a: Rad u nepunom radnom vremenu
Članak 1.
Zahtjev za odobrenje rada u nepunom radnom vremenu dužnosnik podnosi svojem neposredno nadređenom dužnosniku najmanje dva mjeseca prije zatraženog datuma početka rada, osim u hitnim, valjano opravdanim slučajevima.
Odobrenje se može dati za razdoblje od najmanje mjesec dana i najviše tri godine, ne dovodeći u pitanje slučajeve iz članka 15. i ►M131 članka 55.a stavka 2. točke (g) ◄ .
Odobrenje se može produžiti pod istim uvjetima. Zahtjev za produženje dotični dužnosnik podnosi najmanje dva mjeseca prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano. Rad u nepunom radnom vremenu ne smije ukupno iznositi manje od polovine redovnog radnog vremena.
Osim u valjano opravdanim slučajevima, rad u nepunom radnom vremenu počinje prvog dana u mjesecu.
Članak 2.
Tijelo za imenovanje može, na zahtjev dotičnog dužnosnika, ukinuti odobrenje prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano. Datum ukidanja mora biti najkasnije dva mjeseca nakon datuma koji je predložio dužnosnik ili najkasnije četiri mjeseca nakon tog datuma ako je rad u nepunom radnom vremenu odobren na razdoblje duže od godinu dana.
Tijelo za imenovanje može, u iznimnim slučajevima i u interesu službe, ukinuti odobrenje prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano, uz rok najave od dva mjeseca.
Članak 3.
U razdoblju za koje mu je odobren rad u nepunom radnom vremenu dužnosnik ima pravo na postotak svojih primitaka od rada koji odgovara postotku odrađenog redovnog radnog vremena. Međutim, taj se postotak ne primjenjuje na naknadu za uzdržavano dijete, osnovni iznos naknade za kućanstvo ili naknade za obrazovanje.
Doprinosi za zdravstveno osiguranje izračunavaju se na temelju osnovne plaće dužnosnika koji radi u punom radnom vremenu. Doprinosi za mirovinsko osiguranje izračunavaju se na temelju osnovne plaće dužnosnika koji radi u nepunom radnom vremenu. Dužnosnik može zatražiti i da mu se doprinosi za mirovinsko osiguranje izračunavaju na temelju osnovne plaće dužnosnika koji radi u punom radnom vremenu u skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju. Za potrebe članaka 2., 3. i 5. Priloga VIII. stečena se mirovinska prava izračunavaju razmjerno postotku uplaćenih doprinosa.
U razdoblju tijekom kojeg radi u nepunom radnom vremenu dužnosnik ne smije raditi prekovremeno ili obavljati plaćenu djelatnost, osim djelatnosti u skladu s člankom 15. Pravilnika o osoblju.
Članak 4.
Neovisno o prvoj rečenici prvog stavka članka 3., ►M131 dužnosnici kojima je odobren rad u nepunom radnom vremenu u skladu s člankom 55.a stavkom 2. točkom (g) Pravilnika o osoblju ◄ primaju smanjenu osnovnu plaću u visini većeg od dvaju iznosa koji se dobivaju tako da se na osnovnu plaću za rad u punom radnom vremenu primijene sljedeći postotci:
(a) 60 %;
(b) ili postotak koji odgovara godinama staža u službi u smislu članaka 2., 3., 4., 5., 9. i 9.a Priloga VIII. na početku razdoblja tijekom kojeg dužnosnik radi u nepunom radnom vremenu, uvećan za 10 %.
Dužnosnici koji podnesu zahtjev na temelju ovog članka moraju, nakon što prestanu raditi u nepunom radnom vremenu, otići u mirovinu ili vratiti iznos koji premašuje 50 % osnovne plaće koju su primali u razdoblju tijekom kojeg su radili u nepunom radnom vremenu.
Članak 5.
Tijelo za imenovanje može utvrditi detaljna pravila za primjenu ovih odredaba.
Prilog V.: Dopust
Članak 1.
U godini u kojoj dužnosnik stupi u službu ili je napusti, on ima pravo na dva radna dana godišnjeg odmora za svaki puni mjesec staža u službi, na dva radna dana za nepuni mjesec u kojem je radio više od petnaest dana i na jedan radni dan za nepuni mjesec u kojem je radio petnaest dana ili manje.
Članak 2.
Godišnji odmor može se koristiti odjednom ili u dijelovima u skladu sa željama dužnosnika i zahtjevima službe. Međutim, godišnji odmor mora se barem jedanput koristiti u trajanju od dva uzastopna tjedna. Dužnosniku koji stupa u službu godišnji odmor može se odobriti tek nakon što je odradio tri mjeseca u službi; u iznimnim slučajevima i zbog valjano opravdanih razloga, godišnji odmor može se odobriti i ranije.
Članak 3.
Ako se dužnosnik za vrijeme godišnjeg odmora razboli i ako zbog te bolesti ne bi mogao obavljati poslove i da nije na godišnjem odmoru, godišnji odmor mu se produžuje za vrijeme provedeno na bolovanju za što mora dostaviti liječničku potvrdu.
Članak 4.
Ako dužnosnik, zbog razloga koji nisu povezani sa zahtjevima službe, ne iskoristi godišnji odmor u cijelosti prije kraja tekuće kalendarske godine, u sljedeću kalendarsku godinu smije prenijeti dvanaest dana godišnjeg odmora.
Ako dužnosnik u trenutku odlaska iz službe nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplaćuje mu se naknada u iznosu od jedne tridesetine njegovih mjesečnih primitaka od rada u trenutku odlaska iz službe za svaki dan godišnjeg odmora na koji ima pravo.
Ako je dužnosnik u trenutku odlaska iz službe iskoristio veći broj dana godišnjeg odmora od onoga na koji je imao pravo do tog datuma, od plaće mu se odbija iznos koji se izračunava na način utvrđen prethodnim stavkom.
Članak 5.
Ako se od dužnosnika koji je na godišnjem odmoru zatraži da se zbog službenih razloga vrati na posao ili ako mu se odobreni godišnji odmor ukine, nadoknađuju mu se svi nastali troškovi, pod uvjetom da dostavi odgovarajuće dokaze, te mu se ponovno dodjeljuje vrijeme za putovanje.
Članak 6.
Osim godišnjeg odmora dužnosniku se na zahtjev može odobriti poseban dopust. Poseban dopust posebno se odobrava u sljedećim slučajevima:
— sklapanje braka dužnosnika: četiri dana;
— promjena boravišta dužnosnika: do dva dana;
— teška bolest bračnog druga: do tri dana;
— smrt bračnog druga: četiri dana;
— teška bolest srodnika u uzlaznoj liniji: do dva dana;
— smrt srodnika u uzlaznoj liniji: dva dana;
— sklapanje braka djeteta: dva dana;
— rođenje djeteta: 10 dana koji se moraju iskoristiti tijekom 14 tjedana nakon rođenja;
— rođenje djeteta s invaliditetom ili teško bolesnog djeteta: 20 dana koji se moraju iskoristiti tijekom 14 tjedana nakon rođenja;
— smrt supruge tijekom rodiljnog dopusta: broj dana koji odgovara preostalom rodiljnom dopustu; ako preminula supruga nije dužnosnik, preostali rodiljni dopust određuje se analognom primjenom odredaba članka 58. Pravilnika o osoblju;
— teška bolest djeteta: do dva dana;
— vrlo teška bolest djeteta, uz priloženu potvrdu liječnika, ili hospitalizacija djeteta u dobi od 12 godine i mlađeg: do pet dana;
— smrt djeteta: četiri dana;
— posvojenje djeteta: 20 tjedana, koji se u slučaju posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju produžuje na 24 tjedna:
—
Za svako posvojeno dijete dužnosnik ima pravo na samo jedno razdoblje posebnog dopusta koje se može podijeliti između posvojitelja ako su oboje dužnosnici. Poseban dopust odobrava se samo ako bračni drug dužnosnika obavlja plaćenu djelatnost barem u nepunom radnom vremenu. Ako bračni drug nije zaposlen u institucijama Unije te ima pravo na sličan dopust, odgovarajući broj dana oduzima se od dopusta na koji dužnosnik ima pravo.
Tijelo za imenovanje može, ako je to nužno, odobriti dodatni poseban dopust u slučajevima kada nacionalno zakonodavstvo zemlje u kojoj se provodi postupak posvojenja, a u kojoj se ne nalazi mjesto rada dužnosnika posvojitelja, zahtijeva da u njoj borave jedan ili oba posvojitelja.
Ako dužnosnik nema pravo na puni poseban dopust od 20 ili 24 tjedna na temelju prve rečenice ove alineje, odobrava mu se poseban dopust od 10 dana; taj se dodatni poseban dopust odobrava samo jednom za svako posvojeno dijete.
Institucija može odobriti i poseban dopust u slučaju daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja u okviru ograničenja utvrđenih programom daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja koji sastavlja institucija u skladu s člankom 24.a Pravilnika o osoblju.
Poseban dopust dužnosnicima se iznimno može odobriti u slučaju iznimnog posla koji ne potpada pod uobičajene obveze dužnosnika. Taj posebni dopust odobrava se najmanje tri mjeseca nakon što tijelo za imenovanje donese odluku o iznimnom karakteru posla dužnosnika.
Za potrebe ovog članka nevjenčani partner dužnosnika smatra se bračnim drugom ako su ispunjena prva tri uvjeta iz članka 1. stavka 2. točke (c) Priloga VII.
Ako je poseban dopust odobren na temelju ovog odjeljka, vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, pri čemu se u obzir uzimaju posebne potrebe.
Članak 7.
Dužnosnici koji imaju pravo na naknadu za život u inozemstvu ili za boravak u stranoj državi imaju pravo na dva i pol dana dodatnog dopusta svake godine u svrhu odlaska u svoju matičnu zemlju.
Prvi stavak primjenjuje se na dužnosnike čije je mjesto rada na području država članica. Ako je mjesto rada izvan tih područja, trajanje dopusta za odlazak u matičnu zemlju utvrđuje se posebnom odlukom, pri čemu se u obzir uzimaju posebne potrebe.
Prilog VI.: Kompenzacijski dopust i naknada za prekovremeni rad
Članak 1.
Unutar ograničenja utvrđenih člankom 56. Pravilnika o osoblju, dužnosnici u razredima od SC1 do SC6 ili u razredima od AST 1 do AST 4 koji obave prekovremeni rad imaju pravo na kompenzacijski dopust ili na naknadu kako slijedi:
(a) za svaki sat prekovremenog rada dužnosnik ima pravo na jedan i pol sat kompenzacijskog dopusta; ako se prekovremeni sat odrađuje u razdoblju između 22:00 sata i 07:00 sati, nedjeljom ili praznikom, dužnosnik ima pravo na kompenzacijski dopust u trajanju od dva sata; pri odobravanju kompenzacijskog dopusta u obzir se uzimaju zahtjevi službe i želje dotičnog dužnosnika;
(b) ako zbog ispunjavanja zahtjeva službe nije dopušteno uzimati kompenzacijski dopust tijekom dva mjeseca nakon mjeseca tijekom kojeg se obavljao prekovremeni rad, tijelo za imenovanje odobrava naknadu za nekompenzirane sate prekovremenog rada po stopi od 0,56 % od mjesečne osnovne plaće za svaki sat prekovremenog rada po osnovici utvrđenoj točkom (a);
(c) kompenzacijski dopust ili naknada za jedan sat prekovremenog rada odobravaju se ako je prekovremeni rad iznosio više od trideset minuta.
Članak 2.
Ako je dužnosnik na službenom putovanju, vrijeme koje mu je potrebno da stigne na mjesto službenog putovanja ne smatra se prekovremenim radom za potrebe ovog Priloga. Za sate prekovremenog rada koje je dužnosnik odradio na mjestu službenog putovanja, tijelo za imenovanje može mu odobriti kompenzacijski dopust ili naknadu.
Članak 3.
Neovisno o prethodno navedenim odredbama ovog Priloga, naknada za sate prekovremenog rada koje odrade određene skupine dužnosnika u razredima od SC1 do SC6 i razredima AST 1do AST 4, koji rade u posebnim uvjetima, može se isplatiti u obliku fiksne naknade čiji iznos i uvjete koje je za nju potrebno ispuniti određuje tijelo za imenovanje nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom.
Prilog VII.: Primici od rada i naknada troškova
Odjeljak 1.
Članak 1.
1. Osnovni je iznos naknade za kućanstvo ►M136 171,88 EUR ◄ , uvećan za 2 % osnovne plaće dužnosnika.
2. Pravo na naknadu za kućanstvo ima:
(a) dužnosnik koji je u braku;
(b) dužnosnik koji je udovac, razveden, zakonski razdvojen ili nije u braku i ima jedno ili više uzdržavane djece u smislu članka 2. stavaka 2. i 3. koji slijede;
(c) dužnosnik koji živi u registriranoj izvanbračnoj zajednici, pod uvjetom da:
i. par dostavi dokument čiju valjanost priznaju država članica ili nadležno tijelo države članice, kojim se potvrđuje njihov status izvanbračnih partnera;
ii. nijedan od partnera nije u braku ni u drugoj izvanbračnoj zajednici;
iii. partneri nisu u srodstvu ni na jedan od sljedećih načina: roditelj, dijete, djed/baka, unuk(a), brat, sestra, tetka/strina/ujna, tetak/stric/ujak, nećak, nećakinja, zet, snaha;
iv. par nema pravo na zakonito sklapanje braka u državi članici; za potrebe ove točke smatra se da par ima pravo na zakonito sklapanje braka samo ako partneri ispunjuju sve uvjete propisane zakonodavstvom države članice koja takvom paru dopušta sklapanje braka;
►M112 (d) ◄ dužnosnik koji, iako ne ispunjuje uvjete ►M112 utvrđene točkama (a), (b) i (c) ◄ , stvarno uzdržava obitelj, o čemu tijelo za imenovanje na temelju popratne dokumentacije donosi posebnu obrazloženu odluku.
3. Ako bračni drug dužnosnika ima plaćeno zaposlenje te mu godišnji prihodi prije odbitka poreza premašuju ►M39 osnovnu godišnju plaću dužnosnika ►M112 na drugom stupnju ►M131 razreda AST 3 ◄ ◄ , a ponderirana su po stopi koja vrijedi za državu u kojoj bračni drug dužnosnika obavlja rad ◄ , dužnosnik koji ima pravo na naknadu za kućanstvo prima tu naknadu samo ako je tijelo za imenovanje o tome donijelo posebnu odluku. Međutim, dužnosnik ima pravo na naknadu ako supružnici imaju jedno uzdržavano dijete ili više njih.
4. U slučajevima kada oba bračna druga koji su zaposleni u službi ►M128 Unije ◄ imaju, na temelju prethodno navedenih odredaba, pravo na naknadu za kućanstvo, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.
5. Ako dužnosnik ima pravo na naknadu za kućanstvo samo na temelju stavka 2. točke (b), dok je skrbništvo nad svom uzdržavanom djecom dužnosnika, u smislu članka 2. stavaka 2. i 3. koji slijede, na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela dodijeljeno osobi koja nije dužnosnik, naknada za kućanstvo isplaćuje se toj osobi u ime i za račun dužnosnika. Kada je riječ o punoljetnoj uzdržavanoj djeci, ovaj se uvjet smatra ispunjenim ako im je uobičajeno boravište kod drugog roditelja.
Međutim, ako za djecu dužnosnika skrbi više različitih osoba, naknada za kućanstvo raspodjeljuje se među njima s obzirom na broj djece o kojoj skrbe.
Ako osoba koja na temelju gore navedenih odredaba ima pravo na naknadu za kućanstvo koja joj se isplaćuje u dužnosnikovo ime, ima pravo na istu naknadu i na temelju vlastitog statusa dužnosnika ili drugog člana osoblja, ta osoba prima samo veću od tih dviju naknada.
Članak 2.
1. Dužnosnik s jednim uzdržavanim djetetom ili više njih, u skladu sa stavcima 2. i 3. koji slijede, prima mjesečnu naknadu od ►M136 375,59 EUR ◄ za svako uzdržavano dijete.
2. „Uzdržavano dijete” znači zakonito, biološko ili posvojeno dijete dužnosnika ili njegova bračnog druga, koje dužnosnik uzdržava.
Isto se primjenjuje na dijete za koje je podnesen zahtjev za posvojenje te je postupak posvojenja pokrenut.
Svako dijete koje je dužnosnik obvezan uzdržavati na temelju sudske odluke temeljene na zakonodavstvu države članice o zaštiti maloljetnika smatra se uzdržavanim djetetom.
3. Naknada se odobrava:
(a) automatski za djecu mlađu od osamnaest godina;
(b) na zahtjev dužnosnika i uz predočenje popratne dokumentacije, za djecu u dobi od osamnaest do dvadeset i šest godina koja se obrazuju ili strukovno osposobljavaju.
4. Svaka osoba koju je dužnosnik zakonski obvezan uzdržavati i čije uzdržavanje podrazumijeva visoke troškove može se, u iznimnim slučajevima, smatrati uzdržavanim djetetom na temelju posebne obrazložene odluke koju tijelo za imenovanje donosi na temelju popratne dokumentacije.
5. Plaćanje naknade za dijete koje se zbog teške bolesti ili invalidnosti ne može samostalno uzdržavati nastavlja se za vrijeme trajanja bolesti ili invalidnosti, neovisno o dobi.
6. U smislu ovog članka, za svako uzdržavano dijete isplaćuje se samo jedna naknada za uzdržavano dijete, čak i ako su roditelji zaposleni u dvije različite institucije ►M128 Europske unije ◄ .
7. Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom u smislu stavaka 2. i 3. na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za uzdržavano dijete isplaćuje se toj osobi u ime i za račun dužnosnika.
Članak 3.
1. Podložno uvjetima utvrđenima općim provedbenim odredbama, dužnosnik prima naknadu za obrazovanje u visini stvarnih troškova obrazovanja do najvećeg mjesečnog iznosa od ►M136 254,83 EUR ◄ za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. ovog Priloga, koje ima najmanje pet godina i redovno pohađa osnovnu ili srednju školu za koje se plaća školarina ili visokoškolsku ustanovu. Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarinu ne primjenjuje se na naknadu troškova prijevoza do škole.
Pravo na tu naknadu počinje teći prvog dana u mjesecu u kojem je dijete krenulo u osnovnu školu i prestaje teći na kraju mjeseca u kojem dijete završava školovanje ili najkasnije na kraju mjeseca u kojem dijete navršava dvadeset šest godina, ovisno o tome što je ranije.
Iznos isplaćene naknade ne smije biti veći od dvostrukog najvećeg iznosa predviđenog prvim podstavkom:
— za dužnosnika čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km
—
od Europske škole ili,
od obrazovne ustanove u kojoj se program izvodi na njegovu jeziku, a koju dijete pohađa zbog nužnih pedagoških razloga koji su valjano potkrijepljeni dokazima,
— za dužnosnika čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km od visokoškolske ustanove u državi čiji je državljanin ili u kojoj se program izvodi na njegovu jeziku, pod uvjetom da dijete doista pohađa visokoškolsku ustanovu udaljenu najmanje 50 km od mjesta rada i da dužnosnik ima pravo na naknadu za život u inozemstvu; potonji uvjet ne primjenjuje se ako u državi čiji je dužnosnik državljanin ne postoji takva ustanova ►M112 ili ako dijete pohađa visokoškolsku ustanovu u državi u kojoj se ne nalazi mjesto rada dužnosnika ◄ ,
— u uvjetima iz prethodne dvije alineje, za osobe koje imaju pravo na naknadu, a nisu u aktivnoj službi, pri čemu se u obzir uzima mjesto boravišta umjesto mjesta rada.
Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarina ne primjenjuje se na plaćanja u smislu trećeg podstavka.
Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom, za koje se isplaćuje naknada za obrazovanje, na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za obrazovanje isplaćuje se toj osobi u ime i za račun dužnosnika. U tom slučaju udaljenost od najmanje 50 km iz prethodnog stavka izračunava se u odnosu na mjesto boravišta osobe koja ima skrbništvo nad djetetom.
2. Za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. ovog Priloga koje ima manje od pet godina ili još uvijek ne pohađa redovno osnovnu ili srednju školu, iznos ove naknade mjesečno iznosi ►M136 91,75 EUR ◄ . Primjenjuje se prva rečenica zadnjeg podstavka stavka 1.
Odjeljak 2.
Članak 4.
►M39 1. ◄ ▼M9 Na naknadu za život u inozemstvu koja iznosi 16 % zbroja osnovne plaće, ►M25 naknade za kućanstvo ◄ ▼B i naknade za uzdržavano dijete, ►M25 koje se isplaćuju dužnosniku imenovanom na stalno radno mjesto ◄ imaju pravo:
(a) dužnosnici:
— koji nisu državljani i nisu nikad bili državljani države na čijem se ►M39 ————— ◄ državnom području nalazi njihovo mjesto rada
— i
— koji u razdoblju od pet godina koje je završilo šest mjeseci prije njihova stupanja u službu nisu imali uobičajeno boravište niti su svoju glavnu djelatnost obavljali na europskom području te države. Za potrebe ove odredbe u obzir se ne uzimaju okolnosti koje proizlaze iz rada za drugu državu ili međunarodnu organizaciju;
(b) dužnosnici koji su državljani ili su bili državljani države na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada, ali koji su tijekom razdoblja od deset godina koje je završilo na datum njihova stupanja u službu imali uobičajeno boravište izvan europskog područja te države zbog razloga koji nisu povezani s radom u nekoj drugoj državnoj službi ili međunarodnoj organizaciji.
Naknada za život u inozemstvu mjesečno iznosi najmanje ►M136 509,43 EUR ◄ .
▼M25 —————
2. Dužnosnik koji nije državljanin niti je ikad bio državljanin države na čijem je području zaposlen te koji ne ispunjuje uvjete utvrđene stavkom 1. ima pravo na naknadu za boravak u stranoj državi koji iznosi jednu četvrtinu naknade za život u inozemstvu.
3. Za potrebe stavaka 1. i 2. prema dužnosniku koji je sklapanjem braka automatski stekao državljanstvo države na čijem je području zaposlen i koji se tog državljanstva ne može odreći postupa se na isti način kao i prema dužnosniku na kojeg se odnosi prva alineja stavka 1. točke (a).
▼M112 —————
A.
Naknada za nastanjenje
Članak 5.
1. Naknada za nastanjenje, koja je jednaka iznosu dviju osnovnih mjesečnih plaća u slučaju dužnosnika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, odnosno iznosu jedne osnovne mjesečne plaće u drugim slučajevima, isplaćuje se dužnosniku imenovanom na stalno radno mjesto koji dostavi dokaz da je morao promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju.
U slučajevima kada oba bračna druga koji su dužnosnici ►M112 ili ostali službenici ◄ ►M128 Europske unije ◄ imaju pravo na naknadu za ►M112 nastanjenje ◄ , ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.
Naknada za nastanjenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na mjesto rada dužnosnika.
2. Naknada za nastanjenje u istom iznosu isplaćuje se svakom dužnosniku koji se premješta na novo mjesto rada te stoga mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju.
3. Naknada za nastanjenje izračunava se s obzirom na bračni status dužnosnika i njegovu plaću na datum imenovanja dužnosnika na stalno radno mjesto ili na datum njegova premještaja na novo mjesto rada.
Naknada za nastanjenje isplaćuje se po predočenju dokumentacije kojom dužnosnik dokazuje da se zajedno sa svojom obitelji, ako ►M25 ima pravo na naknada za kućanstvo ◄ , nastanio u mjestu rada.
4. Dužnosnik koji ►M25 ima pravo na naknadu za kućanstvo ◄ a ne nastani se sa svojom obitelji u mjestu rada prima samo polovinu naknade na koju bi inače imao pravo; druga mu se polovina isplaćuje nakon što se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, pod uvjetom da se to dogodi unutar rokova utvrđenih člankom 9. stavkom 3. Ako se dužnosnika premjesti u mjesto gdje njegova obitelj ima stalno boravište prije nego što se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, dužnosnik nema pravo na naknada za nastanjenje.
5. Dužnosnik imenovan na stalno radno mjesto koji je primio naknadu za nastanjenje i koji u roku od dvije godine od datuma stupanja u službu dobrovoljno napusti službu ►M128 Unije ◄ , mora prilikom odlaska iz službe vratiti dio naknade, razmjerno onom dijelu spomenutog dvogodišnjeg razdoblja koji neće provesti u službi.
6. Dužnosnik koji prima naknadu za nastanjenje mora prijaviti naknade slične naravi koje prima iz drugih izvora; naknada isplaćena u skladu s ovim člankom umanjuje se za iznos naknada iz drugih izvora.
B.
Naknada za preseljenje
Članak 6.
1. Dužnosnik imenovan na stalno radno mjesto ►M112 koji dostavi dokaz o promjeni boravišta ◄ ima prilikom odlaska iz službe pravo na naknadu za preseljenje u iznosu od dvije osnovne mjesečne plaće ako je riječ o dužnosniku ►M25 koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, ◄ odnosno u iznosu od jedne osnovne mjesečne plaće u drugim slučajevima, pod uvjetom da je navršio četiri godine staža u službi i da na novom radnom mjestu ne primi sličnu naknadu. ►M25 U slučajevima kada oba bračna druga koji su dužnosnici ►M112 ili ostali službenici ◄ ►M128 Unije ◄ imaju pravo na naknadu za preseljenje, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća. ◄
Za potrebe izračuna staža u službi u obzir se uzimaju godine tijekom kojih je dužnosnik imao neki od administrativnih statusa navedenih u članku 35. Pravilnika o osoblju, osim vremena provedenog na dopustu za osobne potrebe.
Navedeno razdoblje ne primjenjuje se u slučaju umirovljenja u interesu službe.
Naknada za preseljenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na zadnje mjesto rada dužnosnika.
2. U slučaju smrti dužnosnika imenovanog na stalno radno mjesto naknada za preseljenje isplaćuje se nadživjelom bračnom drugu ili, ako ga nema, uzdržavanicima u smislu članka 2. gore, čak i ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. koji se odnosi na trajanje staža u službi.
3. Naknada za preseljenje izračunava se s obzirom na bračni status dužnosnika i njegovu plaću na datum odlaska iz službe.
4. Naknada za preseljenje isplaćuje se po predočenju dokaza da su se dužnosnik i njegova obitelj, ili u slučaju smrti dužnosnika samo njegova obitelj, preselili u mjesto koje je udaljeno najmanje 70 km od mjesta rada dužnosnika.
Dužnosnik ili obitelj preminulog dužnosnika moraju se preseliti u roku od tri godine od datuma njegova odlaska iz službe.
Ovaj se rok ne primjenjuje ako pravni sljednici dužnosnika dokažu da nisu bili upoznati s gore navedenim odredbama.
C.
Putni troškovi
Članak 7.
1. Dužnosnik ima pravo na paušalnu naknadu jednaku iznosu putnih troškova za sebe, bračnog druga i uzdržavanike koji stvarno žive u njegovom kućanstvu:
(a) pri stupanju u službu, od mjesta zapošljavanja do mjesta rada;
(b) pri odlasku iz službe u smislu članka 47. Pravilnika o osoblju, od mjesta rada do matičnog mjesta kako je definirano u stavku 4. ovog članka;
(c) prilikom svakog premještaja pri kojem dužnosnik mijenja mjesto rada.
U slučaju smrti dužnosnika, udovica i uzdržavanici imaju pravo na paušalnu naknadu pod istim uvjetima.
Putni se troškovi za djecu mlađu od dvije godine tijekom cijele kalendarske godine ne nadoknađuju.
2. Isplata paušalne naknade temelji se na naknadi prema kilometru geografske udaljenosti između mjesta navedenih u stavku 1.
Naknada za kilometražu iznosi:
0 EUR po kilometru od |
0 do 200 km |
0,1895 EUR po kilometru od |
201 do 1 000 km |
0,3158 EUR po kilometru od |
1 001 do 2 000 km |
0,1895 EUR po kilometru od |
2 001 do 3 000 km |
0,0631 EUR po kilometru od |
3 001 do 4 000 km |
0,0305 EUR po kilometru od |
4 001 do 10 000 km |
0 EUR po kilometru iznad |
10 000 km. |
Prethodno navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu od:
— 94,74 EUR ako geografska udaljenost između mjesta navedenih u stavku 1. iznosi između 600 km i 1 200 km,
— 189,46 EUR ako je geografska udaljenost između mjesta navedenih u stavku 1. veća od 1 200 km.
Prethodno navedena naknada za kilometražu i paušalni dodaci ažuriraju se svake godine u jednakom omjeru kao i primici od rada.
3. Odstupajući od stavka 2. putni troškovi nastali zbog premještaja koji uključuje promjenu mjesta rada na području država članica Europske unije i mjesta rada izvan tih područja ili premještaja koji uključuje promjenu mjesta rada izvan tih područja nadoknađuju se u obliku paušalne naknade temeljene na cijeni putovanja avionom u razredu neposredno višem od ekonomskog razreda.
4. Matično mjesto dužnosnika određuje se prilikom stupanja u službu, pri čemu se u načelu u obzir uzima mjesto zapošljavanja ili na izričit i propisno obrazložen zahtjev, mjesto od osobnog interesa. Matično mjesto koje se utvrdi na taj način može se izmijeniti posebnom odlukom tijela za imenovanje dok je dužnosnik u službi ili nakon što je napusti. Međutim, dok je dužnosnik u službi, odluka o izmjeni donosi se samo u iznimnim slučajevima i uz predočenje odgovarajuće popratne dokumentacije.
Ta izmjena, međutim, ne znači da dužnosnik za mjesto od osobnog interesa može odabrati mjesto izvan državnih područja država članica Unije, kao ni izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i državnih područja država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu.
Članak 8.
1. Dužnosnici koji imaju pravo na naknadu za život u inozemstvu ili za boravak u stranoj zemlji svake kalendarske godine u granicama utvrđenima u stavku 2. imaju pravo na paušalnu naknadu u visini troškova putovanja od mjesta rada do matičnog mjesta koje je za njih utvrđeno člankom 7. i ako imaju pravo na naknadu za kućanstvo, za bračnog druga ili uzdržavanike u smislu članka 2.
Ako su oba bračna druga dužnosnici Europske unije, svaki od njih ima pravo na paušalnu naknadu putnih troškova za sebe i uzdržavanike, u skladu s prethodno navedenim odredbama; naknada se za svakog uzdržavanika isplaćuje samo jednom. Iznos te naknade za uzdržavanu djecu utvrđuje se na zahtjev jednog od bračnih drugova na temelju matičnog mjesta jednog od njih.
Ako dužnosnik sklopi brak u tekućoj godini te time stekne pravo na naknadu za kućanstvo, putni troškovi za bračnog druga izračunavaju se razmjerno vremenu proteklom od datuma sklapanja braka do kraja tekuće godine.
Ako se nakon datuma isplate predmetnih iznosa zbog izmijenjene obiteljske situacije dužnosnika njegova osnovica za obračun promijeni, dužnosnik nije obvezan vratiti iznose koji su mu isplaćeni.
Putni se troškovi za djecu mlađu od dvije godine tijekom cijele kalendarske godine ne nadoknađuju.
2. Isplata paušalne naknade temelji se na naknadi prema kilometru geografske udaljenosti između mjesta rada dužnosnika i njegovog matičnog mjesta.
Ako je matično mjesto utvrđeno člankom 7. izvan državnog područja država članica Unije i izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i državnih područja država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, paušalna se naknada temelji na naknadi po kilometru geografske udaljenosti između mjesta rada dužnosnika i glavnog grada države članice čiji je državljanin. Dužnosnici čije je matično mjesto izvan državnog područja država članica Unije i izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i državnih područja država članica Europskog udruženja za slobodnu trgovinu i koji nisu državljani jedne od država članica nemaju pravo na paušalnu naknadu.
Naknada za kilometražu iznosi:
0 EUR po kilometru |
od 0 do 200 km |
0,3820 EUR po kilometru |
od 201 do 1 000 km |
0,6367 EUR po kilometru |
od 1 001 do 2 000 km |
0,3820 EUR po kilometru |
od 2 001 do 3 000 km |
0,1272 EUR po kilometru |
od 3 001 do 4 000 km |
0,0614 EUR po kilometru |
od 4 001 do 10 000 km |
0 EUR po kilometru |
preko 10 000 km. |
Prethodno navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu od:
— 191,00 EUR ako udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta iznosi od 725 km do 1 450 km;
— 381,96 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 1 450 km.
Prethodno navedena naknada za kilometražu i paušalni dodaci ažuriraju se svake godine u jednakom omjeru kao i primici od rada.
3. Dužnosnik čiji radni odnos u službi prestaje u tekućoj kalendarskoj godini zbog bilo kojeg razloga osim smrti ili koji je na dopustu iz osobnih razloga tijekom jednog dijela godine, a u aktivnoj je službi institucije Unije proveo manje od devet mjeseci tekuće godine, ima pravo samo na dio paušalne naknade iz stavaka 1. i 2. koja se izračunava razmjerno vremenu provedenom u aktivnoj službi.
4. Stavci 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se na dužnosnike čije je mjesto rada na državnom području država članica. Dužnosnik čije je mjesto rada izvan državnog područja države članice ima jednom u svakoj kalendarskoj godini pravo na paušalnu naknadu putnih troškova do svojeg matičnog mjesta ili na naknadu putnih troškova do drugog mjesta ako oni nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta, a ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, to se pravo primjenjuje i na bračnog druga i ostale uzdržavanike u smislu članka 2. Međutim, ako bračni drug i osobe iz članka 2. stavka 2. ne žive s dužnosnikom u mjestu rada, oni jednom u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na naknadu putnih troškova od matičnog mjesta do mjesta rada ili do drugog mjesta, ako putni troškovi nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta.
Paušalna naknada temelji se na trošku putovanja zrakoplovom u ekonomskom razredu.
D.
Troškovi selidbe
Članak 9.
1. Dužnosnici koji moraju promijeniti boravište radi zahtjeva iz članka 20. Pravilnika o osoblju za dužnosnike pri početku radnog odnosa ili zbog kasnije promjene mjesta zaposlenja tijekom službe, a koji za iste troškove nisu dobili nadoknadu iz nekog drugog izvora, imaju pravo na povrat troškova nastalih uslijed selidbe namještaja i osobnih predmeta, uključujući troškove osiguranja od uobičajenih rizika (posebno loma, krađe, požara) unutar gornje granice određene za povrat tih troškova.
Gornja granica uzima u obzir obiteljsku situaciju dužnosnika u trenutku selidbe te prosječnu cijenu selidbe i s tim povezanog osiguranja.
Tijelo za imenovanje svake institucije usvaja opće provedbene odredbe kojima će se omogućiti provedba ovog stavka.
2. Nakon prestanka ugovora o radu ili u slučaju smrti dužnosnika, troškovi preseljenja od mjesta zaposlenja do matičnog mjesta dužnosnika vraćaju se u skladu sa stavkom 1. Ako preminuli dužnosnik nije bio u braku, ti se troškovi vraćaju osobama koja svoje prava izvode iz njegova prava.
3. Stalno zaposleni dužnosnici dužni su se preseliti tijekom godine koja slijedi nakon isteka probnog roka. Nakon završetka radnog odnosa dužnosnik se mora preseliti unutar tri godine prema odredbama članka 6. stavka 4. drugog podstavka. Troškovi preseljenja izvršenih nakon roka iz ovog stavka vraćaju se samo u iznimnim slučajevima i posebnom odlukom tijela za imenovanje.
E.
Dnevnice
Članak 10.
1. Ako dužnosnik dostavi dokaz da mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju, tijekom razdoblja predviđenog stavkom 2. ovog članka ima pravo na sljedeći iznos dnevnice po kalendarskom danu:
— 39,48 EUR za dužnosnika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo;
— 31,83 EUR za dužnosnika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.
Prethodno navedena ljestvica revidira se prilikom svake revizije plaća na temelju članka 65. Pravilnika o osoblju.
2. Isplata dnevnica odobrava se za sljedeća razdoblja:
(a) u slučaju dužnosnika ►M25 koji nema pravo na naknadu za kućanstvo ◄ : 120 dana;
(b) u slučaju dužnosnika ►M25 koji ima pravo na naknadu za kućanstvo ◄ : 180 dana ili, ako je dužnosnik na probnom radu, za vrijeme trajanja probnog rada produženo za mjesec dana.
U slučajevima kada oba bračna druga koji su dužnosnici ►M112 ili ostali službenici ◄ ►M128 Europske unije ◄ imaju pravo na isplatu osnovne dnevnice, razdoblje u kojem je isplata dnevnica odobrena kako je utvrđeno točkom (b), primjenjuje se samo na onoga od njih čija je osnovna plaća veća. Razdoblje iz točke (a) primjenjuje se na drugu osobu.
Isplata dnevnica ni u kojem slučaju ne odobrava se nakon datuma preseljenja koje dužnosnik obavlja kako bi ispunio zahtjeve iz članka 20. Pravilnika o osoblju.
▼M112 —————
F.
Troškovi službenog putovanja
Članak 11.
1. Dužnosnik koji je na službenom putovanju s odgovarajućim putnim nalogom ima pravo na naknadu putnih troškova i dnevnice u skladu sa sljedećim odredbama.
▼M112 —————
2. ►M112 Na putnom nalogu navodi se predviđeno trajanje službenog putovanja, na temelju čega se izračunava predujam u odnosu na dnevnice na koje dužnosnik ima pravo. ◄ Osim u slučaju donošenja posebne odluke, predujam se ne isplaćuje ako se predviđa da će službeno putovanje trajati manje od dvadeset i četiri sata te ako je valuta države u koju dužnosnik putuje jednaka valuti koja se koristi u njegovu mjestu rada.
3. Osim u posebnim slučajevima koji se utvrđuju posebnom odlukom, a osobito kada se dužnosnika koji je na godišnjem odmoru pozove da se vrati na posao, iznos naknade troškova službenog putovanja ograničen je na cijenu najekonomičnijeg putovanja između mjesta rada i mjesta službenog putovanja, zbog čega dužnosnik koji je na službenom putovanju ne mora znatno produžiti svoj boravak.
Članak 12.
1. Putovanje vlakom
Putni troškovi za službena putovanja vlakom nadoknađuju se po predočenju popratne dokumentacije na temelju cijene putovanja prvim razredom te najkraćim putem između mjesta rada i mjesta službenog putovanja.
2. Putovanje avionom
Dužnosnicima se odobrava putovanje avionom ako povratno putovanje vlakom iznosi najmanje 800 kilometara.
3. Putovanje brodom
U svakom pojedinom slučaju te uzimajući u obzir dužinu i cijenu putovanja, tijelo za imenovanje odobrava razred u kojem dužnosnik može putovati i dodatke za kabinu koji mu se mogu nadoknaditi.
4. Putovanje automobilom
Putni troškovi nadoknađuju se u obliku paušalnog iznosa koji se temelji na cijeni putovanja vlakom, u skladu s točkom 1.; drugi se dodaci ne nadoknađuju.
Međutim, ako dužnosnik ide na službeno putovanje u posebnim okolnostima i ako bi mu korištenje javnog prijevoza prouzročilo očite neugodnosti, tijelo za imenovanje može dužnosniku umjesto prethodno navedene naknade putnih troškova odobriti naknadu po prijeđenom kilometru.
Članak 13.
1. Iznos dnevnice za službena putovanja je paušalni iznos koji pokriva sve troškove nastale tijekom službenog putovanja: doručka i dvaju glavnih obroka te dodatne troškove, uključujući lokalni prijevoz. Troškovi smještaja, uključujući lokalne poreze, nadoknađuju se do najvećeg iznosa koji se utvrđuje za svaku zemlju po predočenju popratne dokumentacije.
2.
(a) Ljestvica je za države članice sljedeća:
(u EUR) |
||
Odredište |
Gornja granica za troškove hotelskog smještaja |
Dnevnica |
Belgija |
140 |
92 |
Bugarska |
169 |
58 |
Češka |
155 |
75 |
Danska |
150 |
120 |
Njemačka |
115 |
93 |
Estonija |
110 |
71 |
Grčka |
140 |
82 |
Španjolska |
125 |
87 |
Francuska |
150 |
95 |
Irska |
150 |
104 |
Italija |
135 |
95 |
Cipar |
145 |
93 |
Latvija |
145 |
66 |
Litva |
115 |
68 |
Luksemburg |
145 |
92 |
Mađarska |
150 |
72 |
Malta |
115 |
90 |
Nizozemska |
170 |
93 |
Austrija |
130 |
95 |
Poljska |
145 |
72 |
Portugal |
120 |
84 |
Rumunjska |
170 |
52 |
Slovenija |
110 |
70 |
Slovačka |
125 |
80 |
Finska |
140 |
104 |
Švedska |
160 |
97 |
Ujedinjena Kraljevina |
175 |
101 |
Dužnosnik koji je na službenom putovanju mora prijaviti svaki obrok ili smještaj koji mu je platila ili troškove koje mu je nadoknadila jedna od institucija ►M128 Unije ◄ , državna uprava ili vanjsko tijelo. U tom se slučaju odbija odgovarajući iznos.
(b) Tijelo za imenovanje utvrđuje i periodički usklađuje ljestvicu za službena putovanja u zemlje izvan europskog područja država članica.
3. Komisija svake dvije godine preispituje iznose iz stavka 2. točke (a). To preispitivanje vodi računa o izvješću o cijenama hotela, restorana i službi za pripremu i dostavu hrane i temelji se na indeksu koji prati razvoj tih cijena. Za potrebe tog preispitivanja Komisija odlučuje delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. Pravilnika o osoblju za dužnosnike.
4. Odstupajući od stavka 1. troškovi smještaja dužnosnika tijekom službenih putovanja u glavna mjesta rada njihove institucije u skladu s Protokolom br. 6 uz Ugovor o funkcioniranju Europske unije mogu se nadoknaditi na temelju paušalnog iznosa koji ne premašuje najveću svotu određenu za dotičnu državu članicu.
Članak 13.a
Detaljna pravila za primjenu članaka 11., 12. i 13. ovog Priloga utvrđuju ►M131 tijela za imenovanje raznih institucija ◄ u okviru općih provedbenih odredaba.
G.
Fiksna nadoknada troškova
Članak 14.
1. Tijelo za imenovanje može dužnosnicima koji zbog službenih dužnosti imaju redovne troškove reprezentacije odobriti fiksnu naknadu troškova i odrediti njezin iznos.
U posebnim slučajevima tijelo za imenovanje može odlučiti i da institucija snosi dio troškova smještaja dotičnog dužnosnika.
2. U slučaju dužnosnika koji zbog posebnih uputa koje je dobio povremeno ima troškove reprezentacije u službene svrhe, iznos naknade za troškove reprezentacije utvrđuje se za svaki slučaj posebno po predočenju popratne dokumentacije i u skladu s uvjetima koje određuje tijelo za imenovanje.
▼M112 —————
Članak 15.
Na temelju odluke tijela za imenovanje, ►M112 više rukovodeće osoblje u smislu članka 29. stavka 2. Pravilnika o osoblju ◄ koje nema na raspolaganju službeni automobil, ima pravo na fiksnu naknadu koja ne smije biti veća od ►M97 892,42 EUR ◄ godišnje za pokrivanje troškova redovnog prijevoza unutar mjesta rada.
Na temelju obrazložene odluke tijela za imenovanje tu se naknadu može odobriti dužnosniku koji zbog obavljanja poslova mora stalno putovati i kojem je u tu svrhu odobreno korištenje njegova osobnog automobila.
Članak 16.
1. Primici od rada dužnosnicima se isplaćuju petnaesti dan u mjesecu za tekući mjesec. Iznos plaće zaokružuje se na najbliži viši ►M94 cent ◄ .
2. Ako se primici od rada ne isplaćuju za cijeli mjesec, iznos se dijeli na tridesetine, s tim da
(a) ako stvarni broj dana koji se trebaju platiti iznosi 15 ili manje, broj tridesetina jednak je stvarnom broju dana koji se trebaju platiti;
(b) ako je stvarni broj dana koji se trebaju platiti veći od 15, broj tridesetina jednak je razlici između stvarnog broja dana koji se ne trebaju platiti i 30.
3. Ako pravo na obiteljske naknade i naknadu za život u inozemstvu počinje teći nakon datuma stupanja u službu, dužnosnik te naknade prima od prvog dana mjeseca u kojemu to pravo počinje teći. Nakon što mu to pravo prestane, dužnosnik prima naknade do zadnjeg dana mjeseca u kojem mu je to pravo prestalo.
Članak 17.
1. Plaćanja se dužnosniku izvršavaju u mjestu rada i u valuti države u kojoj radi ili, na zahtjev dužnosnika, u eurima u banci u Europskoj uniji.
U skladu s uvjetima predviđenima pravilima koja sporazumno utvrđuju tijela za imenovanje svake institucije nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju, dužnosnik može podnijeti zahtjev za poseban redovan prijenos dijela svojih primitaka od rada.
◄
Na temelju prethodne odredbe mogu se pojedinačno ili skupno prenositi sljedeći iznosi:
(a) za djecu koja se školuju u drugoj državi članici, najveći iznos po uzdržavanom djetetu jednak je iznosu naknade za obrazovanje koji se stvarno prima za to dijete;
(b) po predočenju valjane popratne dokumentacije, redovne isplate svim drugim osobama koje imaju boravište u predmetnoj državi članici te za koje je dužnosnik dostavio dokaz o obvezi skrbi o njima koja proizlazi iz odluke suda ili nadležnog upravnog tijela.
Iznosi prenesenih novčanih sredstava iz točke (b) ne smiju biti veći od 5 % dužnosnikove osnovne plaće.
3. Prijenosi novčanih sredstava predviđeni stavkom 2. obavljaju se ►M131 u valuti dotične države članice ◄ prema deviznom tečaju iz drugog stavka članka 63. Pravilnika o osoblju. Preneseni iznosi množe se s koeficijentom kojim se izražava razlika između koeficijenta ispravka za državu u koju se sredstva prenose, kako je definirano člankom 3. stavkom 5. točkom (b) Priloga XI. Pravilniku o osoblju, i koeficijenta ispravka koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika (iz članka 3. stavka 5. točke (a) Priloga XI. Pravilniku o osoblju).
4. Osim prijenosa iz stavaka 1. i 3., dužnosnik može zatražiti redovni prijenos sredstava u drugu državu članicu ►M131 u lokalnoj valuti ◄ prema mjesečnom deviznom tečaju i bez primjene koeficijenta. U tom slučaju iznos prenesenih novčanih sredstava ne smije biti veći od 25 % dužnosnikove osnovne plaće.
Prilog VIII.: Mirovinski sustav
POGLAVLJE 1.
Opće odredbe
Članak 1.
1. Ako se liječničkim pregledom koji dužnosnik obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, tijelo za imenovanje može, u pogledu rizika prouzročenih bolešću ili invalidnošću, dužnosniku priznati pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu ►M128 Unije ◄ .
Dužnosnik može Odboru za utvrđivanje invalidnosti podnijeti pravni lijek protiv takve odluke.
2. Dužnosnik koji je na „dopustu za služenje vojnog roka” prestaje primati davanja za slučaj invalidnosti ili smrti izravno prouzročene nesrećom ili bolešću koje su povezane sa služenjem vojnog roka. Prethodno navedene odredbe ne utječu na pravo na mirovinu za nadživjele osobe koja se temelji na pravima koja je dužnosnik stekao do datuma odlaska na „dopust za služenje vojnog roka”.
POGLAVLJE 2.
Starosna mirovina i otpremnina
Članak 2.
Starosna mirovina isplaćuje se na temelju ukupnog broja godina mirovinskog staža kojeg je dužnosnik stekao u službi. Za svaku godinu staža u službi, kako je predviđeno člankom 3., dužnosnik ima pravo na jednu godinu mirovinskog staža, a za svaki cijeli mjesec na jednu dvanaestinu godine mirovinskog staža.
Najveći broj godina mirovinskog staža koji se može uzeti u obzir za izračun prava na starosnu mirovinu jednak je ►M112 broju godina potrebnom za stjecanje prava na najvišu mirovinu, u smislu drugog stavka članka 77. Pravilnika o osoblju ◄ .
Članak 3.
Pod uvjetom da su dotični službenici platili svoj dio doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom na odgovarajući radni staž u službi, za potrebe izračuna mirovinskog staža u smislu članka 2. u obzir se uzima sljedeće:
(a) radni staž u svojstvu dužnosnika u jednoj od institucija s jednim od administrativnih statusa utvrđenih člankom 35. točkama (a), (b), (c), (e) i (f) Pravilnika o osoblju. Međutim, na dužnosnike na koje se primjenjuje članak 40. Pravilnika o osoblju primjenjuju se uvjeti utvrđeni u posljednjoj rečenici drugog podstavka stavka 3. tog članka;
(b) razdoblja tijekom kojih je imao pravo na naknadu ►M131 na temelju članaka 41., 42.c i 50. ◄ Pravilnika o osoblju, do najviše pet godina;
(c) razdoblja tijekom kojih je imao pravo na naknadu za invalidnost;
(d) radni staž u bilo kojem drugom svojstvu u skladu s Uvjetima zaposlenja ostalih službenika. Međutim, u slučaju da član ugovornog osoblja u smislu tih Uvjeta zaposlenja postane dužnosnik, on na temelju godina mirovinskog staža navršenih u svojstvu člana ugovornog osoblja ima pravo na mirovinski staž dužnosnika koji se izračunava na temelju omjera zadnje osnovne plaće koju je primio kao član ugovornog osoblja i prve osnovne plaće koju je primio kao dužnosnik do broja godina stvarnog staža u službi. Mogući preplaćeni doprinosi, koji odgovaraju razlici između broja godina izračunanog mirovinskog staža i broja godina stvarnog staža u službi, nadoknađuju se dotičnoj osobi na temelju zadnje osnovne plaće koju je primila u svojstvu člana ugovornog osoblja. Ova se odredba, uz potrebne izmjene, primjenjuje i na slučajeve kada dužnosnici postanu članovi ugovornog osoblja.
Članak 4.
1. Dužnosnik koji, nakon što je određeno razdoblje proveo u aktivnoj službi u jednoj od institucija u svojstvu dužnosnika, člana privremenog osoblja ili člana ugovornog osoblja, ponovno stupa u aktivnu službu u jednoj od institucija ►M128 Unije ◄ stječe daljnja mirovinska prava. U skladu s člankom 3. ovog Priloga, on može zatražiti da mu se za potrebe izračuna mirovinskih prava u obzir uzme ukupno razdoblje staža u svojstvu dužnosnika, člana privremenog osoblja ili člana ugovornog osoblja za koje su plaćeni doprinosi, pod uvjetom da:
(a) vrati otpremninu koja mu je isplaćena na temelju članka 12., uvećanu za složene kamate po godišnjoj stopi od ►M123 3,1 % ◄ . Ako se u slučaju dotičnog dužnosnika primijenio članak 42. ili članak 112. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, dotični dužnosnik mora vratiti i iznos koji mu je isplaćen na temelju predmetnog članka, uvećan za složene kamate prema prethodno navedenoj stopi;
(b) raspolaže iznosom koji je izdvojio u tu svrhu, prije izračuna priznatih godina uplate doprinosa predviđenih člankom 11. stavkom 2. te pod uvjetom da je dužnosnik zatražio i da mu je odobrena primjena predmetnog članka prilikom ponovnog stupanja u službu, a taj je iznos jednak dijelu iznosa prenesenog u mirovinski sustav ►M128 Unije ◄ koji odgovara aktuarskoj protuvrijednosti koja je izračunana i prenesena u matični mirovinski sustav u skladu s člankom 11. stavkom 1. ili člankom 12. stavkom 1. točkom (b), uvećano za složene kamate po godišnjoj stopi od ►M123 3,1 % ◄ .
Ako se u slučaju dotičnog dužnosnika primijenio članak 42. ili članak 112. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, pri izračunu iznosa koji je potrebno izdvojiti uzima se u obzir i iznos koji je isplaćen na temelju tih članaka, uvećan za složene kamate po godišnjoj stopi od ►M123 3,1 % ◄ .
Ako iznos koji je prenesen u mirovinski sustav ►M128 Unije ◄ nije dovoljan za potrebe ostvarivanja mirovinskih prava koja proizlaze iz prethodnog razdoblja zaposlenja, dužnosnik može na zahtjev nadoplatiti iznos do visine iznosa utvrđenog točkom (b) prvog stavka.
2. Kamatna stopa utvrđena stavkom 1. može se revidirati u skladu s pravilima utvrđenim člankom 10. Priloga XII.
Članak 5.
Neovisno o odredbama članka 2. ovog Priloga, dužnosnik koji ostane u službi nakon što dosegne dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ima pravo na povećanje mirovine koje iznosi 1,5 % osnovne plaće koja se uzima u obzir za izračun njegove mirovine po godini staža nakon te dobi, pod uvjetom da njegova ukupna mirovina uvećana za povećanje nije veća od 70 % njegove zadnje osnovne plaće iz, ovisno o slučaju, članka 77. drugog ili trećeg stavka Pravilnika o osoblju.
To se povećanje isplaćuje i u slučaju smrti dužnosnika koji je ostao u službi nakon dosezanja dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu.
Članak 6.
Za potrebe izračuna mirovinskih prava, iznos za minimalne troškove života odgovara osnovnoj plaći dužnosnika ►M131 na prvom stupnju razreda AST 1 ◄ .
▼M112 —————
Članak 8.
Aktuarska protuvrijednost starosne mirovine definira se kao kapitalizirana vrijednost prava koja dužnosnik ostvaruje, izračunana na temelju tablice mortaliteta iz članka 9. Priloga XII. i godišnje kamatne stope od ►M123 3,1 % ◄ , koja može biti revidirana u skladu s pravilima utvrđenim člankom 10. Priloga XII.
Članak 9.
Dužnosnik koji napusti službu prije nego što dosegne dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu može zatražiti da mu se starosna mirovina:
(a) počne isplaćivati tek prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je dosegao dob za odlazak u mirovinu; ili
(b) isplati odmah, pod uvjetom da nije mlađi od 58 godina. U tom se slučaju starosna mirovina umanjuje za iznos izračunan na temelju dužnosnikove dobi u trenutku kada počne primati mirovinu.
Mirovina se umanjuje za 3,5 % za svaku godinu koja prethodi godini u kojoj bi dužnosnik stekao pravo na starosnu mirovinu u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju. Ako razlika između dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju i dobi dotične osobe u danom trenutku ne odgovara određenom cijelom broju godina, smanjenju se dodaje još jedna godina.
Članak 9.a
Za potrebe utvrđivanja smanjene mirovine za dužnosnike koji su stekli mirovinska prava koja premašuju 70 % njihove zadnje osnovne plaće te traže da im se starosna mirovina isplati odmah u skladu s člankom 9., smanjenje iz članka 9. primjenjuje se na indikativni iznos koji odgovara godinama mirovinskog staža, a ne iznosu koji je ograničen na 70 % zadnje osnovne plaće. Međutim, tako izračunana smanjena mirovina ne smije ni u kojem slučaju biti veća od 70 % zadnje osnovne plaće u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju.
Članak 10.
Pravo na isplatu starosne mirovine proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dužnosnik, automatski ili na vlastiti zahtjev, ispunio uvjete za isplatu te mirovine; primici od rada mu se isplaćuje sve dok mu se ne počne isplaćivati mirovina.
Članak 11.
1. Dužnosnik koji napusti službu ►M128 Unije ◄ kako bi:
— stupio u službu državne uprave, nacionalne ili međunarodne organizacije koja je sklopila sporazum s ►M128 Unijom ◄ ,
— obavljao djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, na temelju koje stječe mirovinska prava u okviru mirovinskog sustava čija su upravna tijela sklopila sporazum s ►M128 Unijom ◄ ,
ima pravo na to da mu se aktuarska protuvrijednost njegovih prava na starosnu mirovinu koje je stekao u ►M128 Uniji ◄ , ►M112 ažurirana na stvarni datum prijenosa ◄ prenese u mirovinski fond predmetne uprave ili organizacije ili u mirovinski fond u okviru kojeg stječe prava na starosnu mirovinu od u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe.
2. Dužnosnik koji stupi u službu ►M128 Unije ◄ nakon što je:
— napustio službu državne uprave, nacionalne ili međunarodne organizacije, ili
— obavljao djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe,
ima pravo, nakon što ga se imenuje na stalno radno mjesto, ali prije nego što ispuni uvjete za isplatu starosne mirovine u smislu članka 77. Pravilnika o osoblju, na to da se ►M128 Uniji ◄ isplati kapitalizirana vrijednost mirovinskih prava koje je stekao na temelju tog prethodnog radnog odnosa, ažurirana na stvarni datum prijenosa.
U tom slučaju ►M131 tijelo za imenovanje institucije ◄ za koju dužnosnik radi, uzimajući u obzir osnovnu plaću i dob dužnosnika te devizni tečaj na datum podnošenja zahtjeva za prijenos, utvrđuje na temelju općih provedbenih uredaba broj godina mirovinskog staža koji će mu se priznati u okviru mirovinskog sustava ►M128 Unije ◄ s obzirom na prethodni staž i na temelju prenesene kapitalizirane vrijednosti, nakon što se odbije iznos koji predstavlja povećanje vrijednosti kapitala od datuma podnošenja zahtjeva za prijenos sredstava do stvarnog datuma prijenosa.
Dužnosnik može iskoristiti ovu mogućnost samo jedanput za pojedinu državu članicu i pojedini mirovinski fond;
3. Stavak 2. primjenjuje se i na dužnosnika koji se nakon razdoblja upućivanja na temelju članka 37. stavka 1. točke (b) druge alineje Pravilnika o osoblju raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto te na dužnosnika koji se raspoređuje na svoje prethodno radno mjesto nakon isteka dopusta za osobne potrebe na temelju članka 40. Pravilnika o osoblju.
Članak 12.
1. Dužnosnik koji nije navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i čiji radni odnos prestaje, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, te koji nema pravo na to da mu se starosna mirovina isplati odmah ili s odgodom, pri odlasku iz službe ima pravo na sljedeće:
(a) ako je navršio manje od godinu dana staža u službi i ako nije iskoristio mogućnost predviđenu člankom 11. stavkom 2., ima pravo na isplatu otpremnine koja je jednaka trostrukoj vrijednosti iznosa odbijenog od njegove osnovne plaće za doprinose za mirovinsko osiguranje nakon što se odbiju svi iznosi koji su mu isplaćeni na temelju članaka 42. i 112. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika;
(b) u drugim slučajevima ima pravo na davanja predviđena člankom 11. stavkom 1. ili na to da aktuarska protuvrijednost tih davanja uplati u privatno mirovinsko osiguranje ili mirovinski fond po vlastitom izboru, pod uvjetom da predmetno osiguravajuće društvo ili fond jamči sljedeće:
i. da glavnica neće biti isplaćena;
ii. da će se mjesečni dohodak početi isplaćivati najranije kad dužnosnik navrši 60. godinu života, a najkasnije kad navrši 66. godinu života;
iii. da su uključene odredbe na temelju kojih se pravnim sljednicima nakon smrti dužnosnika isplaćuje mirovina za nadživjele osobe;
iv. da se prijenos sredstava u drugo osiguravajuće društvo ili u drugi fond odobrava samo ako takav fond ispunjava uvjete utvrđene podtočkama i., ii. i iii.
2. Odstupajući od stavka 1. točke (b) dužnosnik koji nije navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu i koji je, kako bi ostvario ili zadržao prava na mirovinu, od trenutka stupanja u službu uplaćivao doprinose u nacionalni mirovinski sustav, privatno mirovinsko osiguranje ili mirovinski fond po vlastitom izboru koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene stavkom 1. i kojemu prestaje radni odnos, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, s tim da nije stekao pravo na to da mu se starosna mirovina isplati odmah ili s odgodom, pri odlasku iz službe ima pravo na otpremninu u visini aktuarske vrijednosti mirovinskih prava stečenih tijekom radnog odnosa u institucijama. U tim se slučajevima od otpremnine odbijaju iznosi uplaćeni radi ostvarivanja ili zadržavanja mirovinskih prava dužnosnika u okviru njegovog nacionalnog mirovinskog sustava na temelju članaka 42. ili 112. Uvjeta o zaposlenju ostalih službenika.
3. Ako je dužnosniku radni odnos prestao zbog udaljivanja s radnog mjesta, otpremnina koja mu se treba isplatiti ili, ovisno o slučaju, aktuarska protuvrijednost koju je potrebno prenijeti utvrđuju se na temelju odluke donesene u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (h) Priloga IX.
▼M112 —————
POGLAVLJE 3.
Naknada za invalidnost
Članak 13.
►M112 1. ◄ Pridržavajući se odredaba članka 1. stavka 1., dužnosnik koji ima manje od 65 godina i za kojeg Odbor za utvrđivanje invalidnosti u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja u kojem stječe mirovinska prava utvrdi da ima potpunu trajnu invalidnost zbog koje ne može obavljati poslove koji odgovaraju radnom mjestu u njegovu karijernom razredu, te koji zbog toga mora prestati raditi u službi ►M15 u ►M128 Uniji ◄ ◄ , ima pravo ►M23 na ►M112 naknadu za invalidnost ◄ u skladu s člankom 78. Pravilnika o osoblju ◄ za čitavo vrijeme trajanja te nesposobnosti.
2. Osobe koje primaju naknadu za invalidnost ne smiju obavljati plaćenu djelatnost bez prethodnog odobrenja tijela za imenovanje. Svaki dohodak od plaćene djelatnosti koji zajedno s naknadom za invalidnost prelazi iznos zadnjih ukupnih primitaka od rada koju je dužnosnik primao u aktivnoj službi, kako je utvrđeno na temelju ljestvice plaća koja je na snazi od prvog dana mjeseca u kojemu mu se naknada treba isplatiti, odbija se od naknade za invalidnost.
Primatelj naknade dužan je na zahtjev dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njega može zatražiti te obavijestiti svoju instituciju o svakom čimbeniku koji može utjecati na njegovo pravo na naknadu.
Članak 14.
Pravo na isplatu ►M112 naknade za invalidnost ◄ proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon umirovljenja dužnosnika na temelju članka 53. Pravilnika o osoblju.
Ako ►M62 bivši dužnosnik ◄ prestane ispunjivati uvjete za isplatu ►M112 naknade ◄ , mora se rasporediti na prvo slobodno radno mjesto u njegovoj kategoriji ili službi koje odgovara njegovu karijernom razredu, pod uvjetom da ispunjuje zahtjeve za to radno mjesto. Ako dužnosnik odbije ponuđeno radno mjesto, zadržava pravo na to da ga se rasporedi na sljedeće slobodno radno mjesto koje odgovara njegovu karijernom razredu u njegovoj kategoriji ili službi, pri čemu mora ispunjivati iste uvjete; ako odbije drugi put, od njega se može tražiti da podnese ostavku ►M112 ————— ◄ .
U slučaju smrti ►M62 bivšeg dužnosnika ◄ koji prima ►M112 naknadu za invalidnost ◄ , pravo na ►M112 naknadu ◄ prestaje teći na kraju kalendarskog mjeseca u kojem je preminuo.
Članak 15.
Institucija može od ►M62 bivšeg dužnosnika ◄ koji prima ►M112 naknadu za invalidnost ◄ i još nije navršio ►M131 dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ zahtijevati da odlazi na redovne liječničke preglede kako bi se utvrdilo ispunjuje li još uvijek uvjete za isplatu naknade.
▼M112 —————
POGLAVLJE 4.
Mirovina za nadživjele osobe
Članak 17.
►M23 U slučaju smrti dužnosnika s jednim od administrativnih statusa utvrđenih člankom 35. Pravilnika o osoblju, ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ ima pravo ◄ , ►M112 pod uvjetom da je par bio u braku ◄ najmanje godinu dana u trenutku smrti dužnosnika i pridržavajući se odredaba iz članka 1. stavka 1. i članka 22., na ►M112 mirovinu za nadživjele osobe ◄ koja iznosi ►M5 60 % ◄ starosne mirovine koju bi dužnosnik primao da je u trenutku smrti imao pravo na tu mirovinu, neovisno o stažu u službi ►M62 i dobi ◄ .
Trajanje bračne zajednice ne uzima se u obzir ako dužnosnik iz predmetnog ili prethodnog braka ima jedno dijete ili više njih, pod uvjetom da ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu, ili ako je dužnosnik preminuo zbog fizičke invalidnosti ili bolesti koja je nastala tijekom obavljanja dužnosti ili je posljedica nesreće.
Članak 17.a
Pridržavajući se članka 1. stavka 1. i članka 22., ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ bivšeg dužnosnika koji je otpušten ili čiji je radni odnos prestao na temelju Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68, Uredbe (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2530/72 ili Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1543/73 i koji je u trenutku smrti primao mjesečnu naknadu na temelju članka 50. Pravilnika o osoblju ili na temelju jedne od prethodno navedenih uredaba ima pravo, ►M112 pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik napustio službu institucije i da je trajao najmanje godinu dana ◄ , na ►M112 mirovinu za nadživjele osobe ◄ koja iznosi 60 % starosne mirovine na koju bi ►M112 bračni drug ◄ imao pravo da je dužnosnik u trenutku smrti imao pravo na tu mirovinu, neovisno o stažu u službi i dobi.
Iznos ►M112 mirovine za nadživjele osobe ◄ predviđen prvim stavkom ne smije biti manji od iznosa predviđenog drugim stavkom članka 79. Pravilnika o osoblju. Iznos ►M112 mirovine za nadživjele osobe, ◄ međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veći od prvog isplaćenog iznosa starosne mirovine na koji bi bivši dužnosnik imao pravo pod pretpostavkom da bi, da je poživio i iskoristio sva prava na prethodno navedene naknade, stekao pravo na starosnu mirovinu.
Trajanje braka utvrđeno prvim stavkom ne uzima se u obzir ako dužnosnik ima jedno dijete ili više djece iz braka sklopljenog prije napuštanja službe, pod uvjetom da ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ uzdržava ili je uzdržavao tu uzdržavanu djecu u smislu članka 2. stavka 2. Priloga VII.
Trajanje braka ne uzima se u obzir ni u slučaju da bivši dužnosnik premine u nekoj od okolnosti koje su opisane u drugom stavku članka 17.
Članak 18.
Ako je bivši dužnosnik primao starosnu mirovinu, nadživjeli bračni drug ima pravo, pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik napustio službu institucije i da je trajao najmanje godinu dana i pridržavajući se odredaba iz članka 22., na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine koju je primao u trenutku smrti. Najmanja mirovina za nadživjele osobe iznosi 35 % zadnje osnovne plaće; iznos mirovine za nadživjele osobe, međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veći od iznosa starosne mirovine koju je bračni drug primao u trenutku smrti.
Trajanje braka ne uzima se u obzir ako dužnosnik ima jedno dijete ili više njih iz braka sklopljenog prije nego što je napustio službu, pod uvjetom da nadživjeli bračni drug uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu.
Članak 18.a
►M112 Nadživjeli bračni drug ◄ bivšeg dužnosnika koji je napustio službu prije navršene ►M131 dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio ►M131 dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ ima pravo, ►M112 pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik napustio službu institucije i da je trajao najmanje godinu dana ◄ i pridržavajući se odredaba iz članka 22., na ►M112 mirovinu za nadživjele osobe ◄ koja iznosi 60 % starosne mirovine na koju bi ►M112 bračni drug ◄ stekao pravo ►M131 u dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ . Najmanja ►M112 mirovina za nadživjele osobe ◄ , međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veća od starosne mirovine na koju bi dužnosnik imao pravo ►M131 u dobi za stjecanje prava na odlazak u mirovinu ◄ .
Trajanje braka ne uzima se u obzir ako ►M62 bivši dužnosnik ◄ ima jedno dijete ili više njih iz braka sklopljenog prije nego što je napustio službu, pod uvjetom da ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu.
Članak 19.
Ako je bivši dužnosnik primao naknadu za invalidnost, nadživjeli bračni drug ima pravo, pridržavajući se odredaba iz članka 22. ovog Priloga i pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je dužnosnik stekao pravo na naknadu, na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % naknade za invalidnost koji je bračni drug primao u trenutku smrti.
Najmanja mirovina za nadživjele osobe iznosi 35 % zadnje osnovne plaće; iznos mirovine za nadživjele osobe, međutim, ne smije ni u kojem slučaju biti veći od iznosa naknade za invalidnost kojeg je bračni drug primao u trenutku smrti.
Članak 20.
►M62 Za potrebe članaka 17.a, 18., 18.a, i 19. ◄ trajanje braka ne uzima se u obzir ako je brak, iako sklopljen nakon prestanka radnog odnosa dužnosnika, trajao najmanje pet godina.
Članak 21.
1. Mirovina za dijete preminule osobe, predviđena člankom 80. ►M62 stavcima prvim, drugim i trećim ◄ Pravilnika o osoblju, za prvo dijete preminule osobe iznosi osam desetina mirovine za nadživjele osobe na koju bi ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ dužnosnika ►M62 ili bivšeg dužnosnika koji je primao ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ ◄ imao pravo, pri čemu se smanjenja utvrđena člankom 25. ne primjenjuju.
Ta mirovina ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života, pridržavajući se odredaba iz članka 22.
2. Mirovina se za svako sljedeće uzdržavano dijete nakon prvog uvećava za iznos jednak dvostrukom iznosu naknade za uzdržavano dijete.
Dijete preminule osobe ima pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s člankom 3. Priloga VII.
3. Ukupni iznos mirovine i naknade izračunan na taj način dijeli se na jednake dijelove među djecom preminule osobe koja na njega imaju pravo.
Članak 22.
Ako preminuli dužnosnik za sobom ostavi ►M112 nadživjelog bračnog druga ◄ i djecu iz prethodnog braka ili druge osobe koje su njegovi pravni sljednici, ukupan iznos mirovine, izračunan kao iznos na koji pravo ima ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ koji uzdržava sve te osobe, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.
Ako preminuli dužnosnik iza sebe ostavi djecu iz različitih brakova, ukupan iznos mirovine, izračunan kao da su sva djeca iz istog braka, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.
Za potrebe izračuna te raspodjele djeca iz prethodnog braka bilo kojeg od bračnih drugova koja su priznata kao uzdržavanici u smislu članka 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju uključuju se u kategoriju djece iz braka s dužnosnikom ►M62 ili bivšim dužnosnikom koji prima ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ ◄ .
U slučaju predviđenom drugim stavkom, srodnici u uzlaznoj liniji koji su priznati kao uzdržavanici u skladu s člankom 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju smatraju se uzdržavanom djecom te su, za potrebe izračuna raspodjele, uključeni u kategoriju potomaka.
▼M62 —————
Članak 24.
Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe počinje proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je preminuo dužnosnik ►M62 ili bivši dužnosnik koji prima ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ ◄ . ►M23 Kada je riječ o isplati predviđenoj člankom 70. Pravilnika o osoblju u slučaju smrti dužnosnika ili osobe koja ima pravo na mirovinu, pravo na isplatu proizvodi učinke od prvog dana četvrtog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt. ◄
Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe prestaje teći na kraju kalendarskog mjeseca u kojem primatelj mirovine premine ili prestane ispunjivati uvjete za isplatu mirovine. ►M112 Isto tako prestaje teći i pravo na mirovinu za djecu preminule osobe ako se primatelja više ne smatra uzdržavanim djetetom u smislu članka 2. Priloga VII. ◄
Članak 25.
Ako je dobna razlika između preminulog dužnosnika, ►M62 ili bivšeg dužnosnika koji prima ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ ◄ , i nadživjelog bračnog druga, umanjena za broj godina trajanja braka veća od deset godina, na mirovinu za nadživjele osobe, izračunanu u skladu s prethodnim odredbama, primjenjuje se smanjenje po punoj godini dobne razlike u visini od:
— 1 % za godine od 10 do 20,
— 2 % za godine od 20 do uključujući 24,
— 3 % za godine od 25 do uključujući 29,
— 4 % za godine od 30 do uključujući 34,
— 5 % za godine od 35 naviše.
Članak 26.
►M112 Pravo nadživjelog bračnog druga ◄ na mirovinu za nadživjele osobe prestaje teći sklapanjem novog braka. ►M112 Nadživjeli bračni drug ima pravo na to ◄ da mu se glavnica u visini dvostrukoga godišnjeg iznosa mirovine za nadživjele osobe isplati odmah, pod uvjetom da se drugi stavak članka 80. Pravilnika o osoblju ne primjenjuje.
Članak 27.
Razvedeni bračni drug dužnosnika ili bivšeg dužnosnika ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, kako je definirano ovim poglavljem, pod uvjetom da u slučaju smrti bivšeg bračnog druga može dokazati da ima pravo na uzdržavanje na temelju sudske odluke ili službeno registriranog sporazuma između bivših bračnih drugova.
Mirovina za nadživjele osobe, međutim, ne smije biti veća od iznosa za uzdržavanje koji se isplaćuje u trenutku smrti bivšeg bračnog druga, s tim da se iznos ►M131 ažurira ◄ u skladu s postupkom utvrđenim člankom 82. Pravilnika o osoblju.
Pravo razvedenog bračnog druga prestaje teći ako on uđe u novi brak prije smrti bivšeg bračnog druga. U slučaju sklapanja novog braka nakon smrti bivšeg bračnog druga, primjenjuje se članak 26.
Članak 28.
Ako preminuli dužnosnik iza sebe ostavi više ►M112 razvedenih bračnih drugova ◄ koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe ili pak jednog ►M112 razvedenog bračnog druga ◄ ili više njih i ►M112 nadživjelog bračnog druga ◄ koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspoređuje razmjerno trajanju svakog braka. Primjenjuju se odredbe drugog i trećeg stavka članka 27.
Ako jedna od osoba koje imaju pravo na mirovinu premine ili se odrekne ►M112 svojeg dijela, taj se dio ◄ pribraja dijelovima ostalih primatelja, osim ako je riječ o pravima djece preminule osobe, na temelju drugog stavka članka 80. Pravilnika o osoblju.
Na mirovine raspodijeljene u skladu s ovim člankom pojedinačno se primjenjuju smanjenja s obzirom na dobnu razliku, kako je predviđeno člankom 25.
Članak 29.
Ako ►M112 razvedeni bračni drug ◄ na temelju članka 42. izgubi pravo na mirovinu, ►M112 nadživjeli bračni drug ◄ ima pravo na cijeli iznos mirovine, pod uvjetom da se ne primjenjuje drugi stavak članka 80. Pravilnika o osoblju.
POGLAVLJE 5.
Privremene mirovine
Članak 30.
Bračni drug ili priznati uzdržavanici dužnosnika ►M62 koji imaju jedan od statusa navedenih u članku 35. Pravilnika o osoblju ◄ i čije mjesto boravišta nije poznato duže od godinu dana, mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju imaju pravo na temelju ovog Priloga.
Članak 31.
Bračni drug ili priznati uzdržavanici ►M62 bivšeg dužnosnika ◄ koji prima ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ i čije mjesto boravišta nije poznato duže od godinu dana mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju imaju pravo na temelju ovog Priloga.
Članak 31.a
Bračni drug ili priznati uzdržavanici bivšeg dužnosnika u smislu članka 18.a Priloga VIII., ili bivšeg dužnosnika koji ima pravo na naknadu na temelju članka 50. Pravilnika o osoblju ►M112 ili na temelju Uredbe (EEZ) br. 1857/89 ( 8 ), Uredbe (EZ, Euratom) br. 1746/2002 ( 9 ), Uredbe (EZ, Euratom) br. 1747/2002 ( 10 ) ili Uredbe (EZ, Euratom) br. 1748/2002 ( 11 ) ◄ mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju bi imali pravo na temelju ovog Priloga u slučaju da mjesto boravišta dužnosnika nije poznato duže od godinu dana.
Članak 32.
Odredbe članka 31. primjenjuju se na priznate uzdržavanike osobe koja prima mirovinu za nadživjele osobe ili na nju ima pravo i čije mjesto boravišta nije poznato duže od godinu dana.
Članak 33.
Privremene mirovine na temelju članaka 30., 31., ►M62 31.a ◄ i 32. postaju konačne mirovine u slučaju da se službeno potvrdi smrt dužnosnika ►M62 ili bivšeg dužnosnika ◄ ili ako se dužnosnika ili bivšeg dužnosnika zakonski proglasi nestalim pod pretpostavkom da je preminuo.
POGLAVLJE 6.
Povećanja mirovine za uzdržavanu djecu
Članak 34.
Na primatelje privremene mirovine primjenjuju se odredbe drugog stavka članka 81. Pravilnika o osoblju.
Članci 80. i 81. Pravilnika o osoblju primjenjuju se i na djecu rođenu manje od 300 dana nakon smrti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika koji prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost.
▼M23 —————
Članak 35.
Ako prima ►M112 starosnu mirovinu ili mirovinu za nadživjele osobe ili naknadu za invalidnost ◄ ili privremenu mirovinu, umirovljenik nema pravo na naknadu za život u inozemstvu.
POGLAVLJE 7.
Članak 36.
Od plaća ►M112 i naknada za invalidnost ◄ u svim se slučajevima odbija doprinos za mirovinsko osiguranje predviđen člancima 77. do 84. Pravilnika o osoblju.
Članak 37.
Upućeni dužnosnik nastavlja uplaćivati doprinos iz prethodnog članka koji se obračunava na temelju plaće koja odgovara njegovu stupnju i razredu. Isto se primjenjuje na dužnosnika koji prima naknadu u slučaju mirovanja ili u slučaju umirovljenja u interesu službe ►M39 tijekom razdoblja od najviše pet godina kako je predviđeno člankom 3. te na dužnosnika koji je na dopustu za osobne potrebe i koji nastavlja stjecati daljnja mirovinska prava u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 40. stavkom 3. Pravilnika o osoblju. ◄
Sva davanja na koja može imati pravo taj dužnosnik ili osobe koje svoja prava izvode iz njegova prava u okviru ovog mirovinskog sustava izračunavaju se na osnovi prethodno spomenute plaće.
Članak 38.
Doprinosi koji su pravilno uplaćeni ne vraćaju se. Pravo na mirovinu ne ostvaruje se na temelju pogrešno uplaćenih doprinosa; oni se vraćaju bez kamata na zahtjev dotičnog dužnosnika ili osoba koje svoje prava izvode iz njegova prava.
▼M112 —————
Članak 40.
Za izračun iznosa ►M112 starosne mirovine, mirovine za nadživjele osobe ili privremene mirovine ili naknade za invalidnost ◄ nadležna je institucija u kojoj je dužnosnik bio zaposlen u trenutku prestanka aktivnog radnog odnosa. Dužnosniku ili osobama koje svoja prava izvode iz njegova prava i ►M128 Europskoj komisiji ◄ , koja isplaćuje mirovinu, dostavlja se detaljni izvještaj o izračunu zajedno s odlukom o dodjeli mirovine.
Starosna mirovina ili naknada za invalidnost ne isplaćuju se istovremeno s plaćom koja se isplaćuje iz općeg proračuna Europske unije ili koju isplaćuje jedna od agencija, niti istovremeno s naknadom koja se isplaćuje na temelju članaka 41. i 50. Pravilnika o osoblju. Oni se, isto tako, ne mogu isplaćivati istovremeno s primicima od rada koje prima na radnom mjestu u jednoj od institucija ili agencija.
Članak 41.
U slučaju pogreške ili propusta, iznos mirovine može se u svakom trenutku izračunati iznova.
Ako je pravo na mirovinu dodijeljeno u suprotnosti s odredbama Pravilnika o osoblju ili ovog Priloga, mirovina se može izmijeniti ili ukinuti.
Članak 42.
Ako pravni sljednici preminulog dužnosnika ►M62 ili bivšeg dužnosnika koji je primao ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ ◄ ne podnesu zahtjev za mirovinu ►M112 ili naknadu ◄ u roku od godinu dana od datuma njegove smrti, oni gube to pravo, osim u slučajevima u kojima se utvrdi viša sila.
Članak 43.
►M62 Bivši dužnosnik ◄ ili njegovi pravni sljednici koji imaju pravo na davanja u ovom mirovinskom sustavu obvezni su dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njih zatraži te instituciju iz drugog stavka članka 45. obavijestiti o svim činjenicama koje mogu utjecati na njihovo pravo.
Članak 44.
Ako se dužnosniku djelomično ili u potpunosti ►M112 privremeno ◄ uskrate mirovinska prava ►M112 na temelju članka 9. Priloga IX. ◄ , on ima pravo zatražiti naknadu uplaćenih mirovinskih doprinosa razmjerno iznosu za koji mu je mirovina umanjena.
Članak 45.
Davanja iz mirovinskog osiguranja isplaćuju se mjesečno, unatrag.
Ta davanja ►M15 u ime ►M128 Unije ◄ ◄ isplaćuje institucija koju određuju proračunska tijela; nijedna druga institucija ne smije, u bilo kojem obliku, iz vlastitih sredstava isplatiti davanja predviđena ovim mirovinskim sustavom.
Umirovljeniku koji ima boravište u Europskoj uniji davanja se uplaćuju u eurima na račun koji ima u banci u ►M131 Europskoj uniji ◄ .
Umirovljeniku koji ima boravište izvan Europske unije mirovina se uplaćuje u eurima na račun koji ima u banci ►M131 u Europskoj uniji ili ◄ u zemlji boravišta. Mirovina se iznimno može uplatiti ►M131 ————— ◄ u stranoj valuti na račun koji umirovljenik ima u banci u zemlji boravišta, preračunano po najnovijem deviznom tečaju koji se primjenjuje na opći proračun ►M128 Europske unije ◄ .
Ovaj se članak analogno primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost.
▼M62 —————
Članak 46.
Svi iznosi koje dužnosnik ►M62 ili bivši dužnosnik koji prima ►M112 starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost ◄ ◄ duguje ►M15 ►M128 Uniji ◄ ◄ na datum isplate davanja iz ovog mirovinskog osiguranja, odbijaju se od iznosa davanja koji mu se isplaćuje ili od davanja na koja imaju pravo njegovi pravni sljednici. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.
▼M62 —————
POGLAVLJE 8.
Prijelazne odredbe
Članak 48.
Dužnosnik na kojega se primjenjuje Pravilnik o osoblju ima na temelju prijelaznih odredaba pravo na mirovinu koja se izračunava od datuma njegova uključivanja u privremeni zajednički sustav mirovinskog osiguranja institucija ►M128 Unije ◄ .
Ako dužnosnik tako zatraži, njegova se mirovinska prava, neovisno o odredbama iz Pravilnika o osoblju koje upućuju na suprotno, izračunavaju od datuma stupanja u službu institucije ►M128 Europske unije ◄ u bilo kojem svojstvu. Ako dužnosnik tijekom određenog razdoblja prijašnjeg radnog odnosa ili tijekom cijelog njegovog trajanja nije uplaćivao doprinose u sustav mirovinskog osiguranja, on ima pravo u ratama uplatiti doprinose za mirovinska prava za koja prethodno nije uplaćivao doprinose. Doprinosi koje dužnosnik uplaćuje zajedno s odgovarajućim doprinosima koje je uplatila institucija smatraju se evidentiranima na računu dužnosnika u privremenom sustavu mirovinskog osiguranja na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika o osoblju.
Članak 49.
Ako je dužnosnik iskoristio mogućnost da sa svojeg računa u okviru privremenog zajedničkog sustava mirovinskog osiguranja institucija ►M128 Unije ◄ povuče sredstva koja je trebao uplatiti kao doprinose u matičnoj zemlji kako bi zadržao tamošnja mirovinska prava, mirovinska prava koja proizlaze iz razdoblja kada je bio uključen u privremeni sustav mirovinskog osiguranja smanjuju se razmjerno iznosu sredstava koja je povukao sa svojeg računa.
Prethodni stavak ne primjenjuje se na dužnosnika koji je, u roku od tri mjeseca nakon što se Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati, zatražio da mu se dopusti vraćanje tih sredstava uvećanih za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %.
Članak 50.
Ako dužnosnik na kojeg se primjenjuje Pravilnik o osoblju napusti službu u dobi od 65 godina, a da pritom nije navršio deset godina staža u službi kako je utvrđeno prvim stavkom članka 77. Pravilnika o osoblju, on na temelju prijelaznih odredaba ima pravo odabrati isplatu otpremnine koja se izračunava u skladu s člankom 12. ovog Priloga ili isplatu razmjerno smanjene mirovine koja se izračunava u skladu s drugim stavkom članka 77. Pravilnika o osoblju.
Članak 51.
Pravila kojima se uređuje ovaj sustav mirovinskog osiguranja primjenjuju se na udovicu i pravne sljednike službenika ►M128 Unije ◄ koji je preminuo u aktivnoj službi prije stupanja na snagu Pravilnika o osoblju te na službenika ►M128 Unije ◄ kojemu je prije stupanja na snagu Pravilnika o osoblju utvrđena potpuna trajna invalidnost u smislu članka 78. Pravilnika o osoblju, pod uvjetom da se sredstva s njegovog računa u privremenom sustavu zajedničkog mirovinskog osiguranja institucija ►M128 Unije ◄ prenesu na ►M128 Uniju ◄ . ►M128 Unija ◄ preuzima odgovornost za isplatu davanja predviđenih ovim sustavom mirovinskog osiguranja.
Prilog IX.: Stegovni postupak
Članak 1.
1. Kad god se u istrazi OLAF-a otkrije mogućnost osobne upletenosti dužnosnika ili bivšeg dužnosnika institucije, ta se osoba brzo obavješćuje pod uvjetom da se time ne šteti istrazi. U svakom slučaju, zaključci u kojima se dužnosnika navodi imenom ne mogu se donijeti nakon završetka istrage a da se dotičnom dužnosniku nije pružila mogućnost da iznese primjedbe na činjenice koje se na njega odnose. U zaključcima se upućuje na te primjedbe.
2. U slučajevima u kojima se za potrebe istrage zahtijeva apsolutna tajnost i za koje su potrebni istražni postupci koji potpadaju pod nadležnost nacionalnih sudskih tijela, ispunjivanje obveze pozivanja dužnosnika da iznese svoje primjedbe može se odgoditi u dogovoru s tijelom za imenovanje. U tim slučajevima, stegovni postupak ne može se pokrenuti dok se dužnosniku nije pružila mogućnost da iznese svoje primjedbe.
3. Ako se nakon istrage OLAF-a ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv dužnosnika, opredmetna se istraga zaključuje bez poduzimanja daljnjih mjera na temelju odluke direktora OLAF-a, koji o tome u pisanom obliku obavješćuje dužnosnika i njegovu instituciju. Dužnosnik može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.
Članak 2.
1. Pravila iz članka 1. ovog Priloga primjenjuju se, s potrebnim promjenama, na ostale administrativne istražne radnje koje provodi tijelo za imenovanje.
2. Tijelo za imenovanje obavješćuje dotičnu osobu o završetku istrage i dostavlja joj zaključke izvješća o istrazi te, na zahtjev i podložno zaštiti zakonitih interesa trećih stranaka, sve dokumente izravno povezane s optužbama koje su protiv nje iznesene.
3. ►M131 Tijelo za imenovanje svake institucije ◄ donose provedbene odredbe ovog članka u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.
Članak 3.
1. Na temelju izvješća o istrazi te nakon što je obavijestilo dotičnog dužnosnika o svim dokazima u dosjeima i nakon što ga je saslušalo, tijelo za imenovanje može:
(a) odlučiti da se ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv dužnosnika i u tom se slučaju dužnosnik o tome obavješćuje u pisanom obliku; ili
(b) odlučiti da se, čak i ako se obveze nisu ispunile ili se čini da se nisu ispunile, ne poduzima nikakva stegovna mjera te da se, po potrebi, dužnosniku uputi upozorenje; ili
(c) u slučaju neispunjenja obveza u smislu članka 86. Pravilnika o osoblju:
i. odlučiti pokrenuti stegovni postupak predviđen odjeljkom 4. ovog Priloga; ili
ii. odlučiti pokrenuti stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom.
Članak 4.
Od dužnosnika kojeg se iz objektivnih razloga ne može saslušati u skladu s odredbama ovog Priloga može se zatražiti da u pisanom obliku iznese svoje primjedbe ili ga može predstavljati osoba po njegovu izboru.
Članak 5.
1. ►M131 Stegovno povjerenstvo, dalje u tekstu „povjerenstvo” osniva se u svakoj instituciji osim ako dvije ili više agencija u skladu sa člankom 9. stavkom 1.a Pravilnika o osoblju odluče osnovati zajedničko povjerenstvo. ◄ Najmanje jedan član povjerenstva, koji može biti njegov predsjednik, odabire se izvan institucije.
2. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i četiriju punopravnih članova, koje mogu zamijeniti zamjenici i, u slučajevima koji se odnose na dužnosnika razreda do AD 13, dvaju dodatnih članova u istoj funkcijskoj skupini i razredu kao dužnosnik na kojeg se odnosi stegovni postupak.
3. U svim slučajevima, osim onih koji se odnose na dužnosnike razreda AD 16 ili AD 15, članovi povjerenstva i njihovi zamjenici imenuju se među dužnosnicima razreda AD 14 ili višeg koji su u aktivnoj službi.
4. U svim slučajevima koji se odnose na dužnosnike razreda AD 16 ili AD 15, članovi povjerenstva i njihovi zamjenici imenuju se među dužnosnicima razreda AD 16 koji su u aktivnoj službi.
5. Tijelo za imenovanje i odbor osoblja dogovaraju ad hoc postupak za imenovanje dodatnih članova iz stavka 2. koji sudjeluju u slučajevima što se odnose na dužnosnika koji obavlja poslove u trećoj zemlji.
Članak 6.
1. Tijelo za imenovanje i odbor osoblja istodobno imenuju po dva člana i dva zamjenika.
2. Predsjednika i njegova zamjenika imenuje tijelo za imenovanje.
3. Predsjednik, članovi i zamjenici imenuju se na razdoblje od tri godine. Međutim, institucije mogu za članove i zamjenike predvidjeti kraće razdoblje s time da ne smije trajati kraće od jedne godine.
4. Dva člana povjerenstva proširenog u skladu s člankom 5. stavkom 2. ovog Priloga imenuju se na sljedeći način:
(a) tijelo za imenovanje sastavlja popis koji po mogućnosti sadržava imena dvaju dužnosnika iz svakog razreda svake funkcijske skupine. Istodobno odbor osoblja tijelu za imenovanje šalje popis sastavljen na istoj osnovi;
(b) u roku od deset dana od obavijesti o izvješću na kojem se temelji odluka o pokretanju stegovnog postupka ili postupka iz članka 22. Pravilnika o osoblju, predsjednik povjerenstva, u prisutnosti dotične osobe, s prethodno navedenih popisa ždrijebom izabire imena dvaju članova povjerenstva, po jednog sa svakog popisa. Predsjednik može odlučiti da ga u ovom postupku zamjenjuje tajnik. Predsjednik o punom sastavu povjerenstva obavješćuje dotičnog dužnosnika i članove povjerenstva.
5. Dotični dužnosnik ima pravo odbiti jednog člana povjerenstva u roku od pet dana od njegova osnivanja. Institucija isto tako ima pravo odbiti jednog člana povjerenstva.
Članovi povjerenstva mogu u istom vremenskom roku zatražiti da ih se zbog opravdanih razloga oslobodi od dužnosti te se moraju povući ako postoji sukob interesa.
Predsjednik povjerenstva po potrebi novim ždrijebom zamjenjuje članove imenovane u skladu sa stavkom 4.
Članak 7.
Povjerenstvu pomaže tajnik kojeg imenuje tijelo za imenovanje.
Članak 8.
1. Predsjednik i članovi povjerenstva potpuno su neovisni u obavljanju poslova.
2. Vijećanje i postupci povjerenstva odvijaju se u tajnosti.
Članak 9.
1. Tijelo za imenovanje može izreći sljedeće sankcije:
(a) pisano upozorenje;
(b) ukor;
(c) odgodu napredovanja na viši stupanj u razdoblju od jednog do 23 mjeseca;
(d) nazadovanje na niži stupanj;
(e) privremeni prelazak u niži razred u razdoblju od 15 dana do jedne godine;
(f) prelazak u niži razred u istoj funkcijskoj skupini;
(g) razvrstavanje u nižu funkcijsku skupinu, s prelaskom u niži razred ili bez njega;
(h) udaljavanje s radnog mjesta i prema potrebi pro tempore smanjenje mirovine ili uskraćivanje na određeno vrijeme dijela iznosa naknade za invalidnost, a učinak ove mjere ne odnosi se na uzdržavanike dužnosnika. U slučaju tog smanjenja, dohodak bivšeg dužnosnika ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života iz članka 6. Priloga VIII., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.
2. Ako dužnosnik prima starosnu mirovinu ili naknadu za invalidnost, tijelo za imenovanje može odlučiti uskratiti na određeno razdoblje dio iznosa mirovine ili naknade za invalidnost, a učinak ove mjere ne odnosi se na uzdržavanike dužnosnika. Dohodak bivšeg dužnosnika međutim ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života iz članka 6. Priloga VIII., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.
3. Za jedan slučaj povrede dužnosti izriče se samo jedna stegovna sankcija.
Članak 10.
Težina propisanih stegovnih sankcija razmjerna je težini povrede dužnosti. Kako bi se utvrdila težina povrede dužnosti i donijela odluka o stegovnoj sankciji koju treba izreći, posebno se uzimaju u obzir:
(a) priroda povrede dužnosti i okolnosti pod kojima je do nje došlo;
(b) u kojoj mjeri povreda dužnosti negativno utječe na integritet, ugled ili interese institucija;
(c) u kojoj mjeri povreda dužnosti uključuje namjerne radnje ili nepažnju;
(d) dužnosnikovi motivi za povredu dužnosti;
(e) razred i radni staž dužnosnika;
(f) stupanj osobne odgovornosti dužnosnika;
(g) razina dužnosnikovih poslova i odgovornosti;
(h) uključuje li povreda dužnosti ponavljane radnje ili ponašanje;
(i) ponašanje dužnosnika tijekom njegove karijere.
Članak 11.
Tijelo za imenovanje može donijeti odluku o sankciji u obliku pisanog upozorenja ili ukora bez savjetovanja s povjerenstvom. Prije nego što donese takvu odluku, tijelo za imenovanje saslušava dotičnog dužnosnika.
Članak 12.
1. Tijelo za imenovanje povjerenstvu podnosi izvješće u kojem jasno iznosi činjenice u vezi s pritužbom i, prema potrebi, okolnosti pod kojima su nastale, uključujući sve otegotne i olakotne okolnosti.
2. Izvješće se dostavlja dotičnom dužnosniku i predsjedniku povjerenstva, koji o tome obavješćuje članove povjerenstva.
Članak 13.
1. Po primitku izvješća dotični dužnosnik ima pravo pristupiti cjelokupnom osobnom dosjeu i izraditi preslike svih dokumenata koji se odnose na postupak, uključujući oslobađajuće dokaze.
2. Za pripremu obrane dotični dužnosnik ima najmanje 15 dana od dana primitka izvješća kojim se pokreće stegovni postupak.
3. Dotičnom dužnosniku može pomagati osoba po vlastitom izboru.
Članak 14.
Ako dotični dužnosnik u prisutnosti predsjednika povjerenstva prizna povredu dužnosti i bez zadrške prihvati izvješće iz članka 12. ovog Priloga, tijelo za imenovanje može slučaj povući s povjerenstva u skladu s načelom proporcionalnosti između prirode povrede dužnosti i moguće sankcije. Ako se slučaj povuče s povjerenstva, predsjednik iznosi mišljenje o mogućoj sankciji.
U okviru ovog postupka tijelo za imenovanje može, odstupajući od članka 11. ovog Priloga, izreći neku od sankcija predviđenih člankom 9. stavkom 1. točkama (a) do (d) ovog Priloga.
Prije nego što prizna povredu dužnosti, dotičnog dužnosnika obavješćuje se o mogućim posljedicama takvog priznanja.
Članak 15.
Predsjednik prije prvog sastanka povjerenstva zadužuje jednog od članova da pripremi opće izvješće o predmetu sastanka i o tome obavješćuje ostale članove.
Članak 16.
1. Povjerenstvo saslušava dotičnog dužnosnika, koji se na saslušanju može očitovati u usmenom ili pisanom obliku, osobno ili putem svojeg predstavnika. Dotični dužnosnik može pozvati svjedoke.
2. Instituciju pred povjerenstvom zastupa dužnosnik kojeg je za to zadužilo tijelo za imenovanje i koji ima jednaka prava kao i dotični dužnosnik.
3. U slučajevima u kojim je istragu pokrenuo OLAF, povjerenstvo može saslušati istražitelje OLAF-a.
Članak 17.
1. Ako povjerenstvo smatra da ne posjeduje dovoljno jasne informacije o činjenicama u vezi s pritužbom ili okolnostima pod kojima su nastale, ono naređuje provedbu istrage u kojoj svaka strana može iznijeti svoje navode i odgovoriti na navode druge strane.
2. U ime povjerenstva istragu provodi predsjednik ili član povjerenstva. Za potrebe istrage povjerenstvo može zatražiti sve dokumente povezane s dotičnim predmetom. Institucija sve te zahtjeve ispunjava u roku koji je povjerenstvo može postaviti. Ako se taj zahtjev uputi dužnosniku, bilježi se svako njegovo odbijanje ispunjenja tog zahtjeva.
Članak 18.
Nakon razmatranja podnesenih dokumenata i uzimajući u obzir sve pisane ili usmene izjave i rezultate svih provedenih istraga, povjerenstvo većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o tome jesu li utvrđene činjenice u vezi s pritužbom i o mogućim sankcijama koje iz njih proizlaze. To mišljenje potpisuju svi članovi povjerenstva. Svaki član može uz mišljenje priložiti različiti stav. Povjerenstvo to mišljenje dostavlja tijelu za imenovanje i dotičnom dužnosniku u roku od dva mjeseca od dana primitka izvješća tijela za imenovanje, pod uvjetom da je taj rok razmjeran stupnju složenosti slučaja. Ako je istraga provedena na inicijativu povjerenstva, taj rok iznosi četiri mjeseca, pod uvjetom da je razmjeran stupnju složenosti slučaja.
Članak 19.
1. Predsjednik ne glasa o predmetima pred povjerenstvom, osim u postupovnim pitanjima ili u slučaju izjednačenog broja glasova.
2. Predsjednik osigurava provedbu odluka povjerenstva i obavješćuje svakog člana povjerenstva o svim informacijama i dokumentima u vezi s predmetom.
Članak 20.
Tajnik sastavlja zapisnik sa sastanaka stegovnog povjerenstva. Svjedoci potpisuju zapisnik o svom svjedočenju.
Članak 21.
1. Ako se kao posljedica stegovnog postupka izrekne jedna od sankcija predviđenih člankom 9. ovog Priloga, troškove koji tijekom njegova trajanja nastanu na inicijativu dotičnog dužnosnika, a osobito honorare isplaćene osobi odabranoj da dužnosniku pomaže ili ga brani, snosi sam dužnosnik.
2. Međutim, u iznimnim slučajevima u kojima bi taj teret bio nepravedan prema dužnosniku, tijelo za imenovanje može odlučiti drugačije.
Članak 22.
1. Nakon što sasluša dužnosnika i u roku od dva mjeseca od primitka mišljenja povjerenstva, tijelo za imenovanje donosi odluku kako je predviđeno člancima 9. i 10. ovog Priloga. Odluka se mora obrazložiti.
2. Ako tijelo za imenovanje odluči zaključiti slučaj bez izricanja stegovne sankcije, o tome bez odgode u pisanom obliku obavješćuje dotičnog dužnosnika. Dužnosnik može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.
Članak 23.
1. Ako tijelo za imenovanje dužnosnika optuži za tešku povredu dužnosti zbog neispunjavanja profesionalnih obveza ili kršenja zakona, ono osobu optuženu za tu povredu dužnosti može odmah suspendirati na određeno ili neodređeno razdoblje.
2. Osim u iznimnim okolnostima, tijelo za imenovanje tu odluku donosi nakon što sasluša dotičnog dužnosnika.
Članak 24.
1. U odluci o suspenziji dužnosnika navodi se hoće li on za vrijeme suspenzije i dalje primati pune primitke od rada ili će mu se uskratiti jedan njihov dio. Iznos koji se isplaćuje dužnosniku, zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju, ne smije ni u kojim okolnostima biti manji od iznosa za minimalne troškove života iz članka 6. Priloga VIII. ovom Pravilniku o osoblju.
2. Konačna odluka o položaju suspendiranog dužnosnika mora se donijeti u roku od šest mjeseci od datuma kada suspenzija počne proizvoditi pravne učinke. Ako se u roku od šest mjeseci ta odluka ne donese, dotični dužnosnik ima pravo ponovno primati pune primitke od rada, podložno stavku 3.
3. Dio primitaka od rada može se nastaviti uskraćivati i nakon isteka roka od šest mjeseci iz stavka 2. ako se protiv dotičnog dužnosnika za isto djelo vodi kazneni postupak i zbog toga mu je postupka oduzeta sloboda. U tom slučaju dužnosnik ne prima punu plaću dok nadležni sud ne naloži njegovo puštanje na slobodu.
4. Iznosi uskraćeni u skladu sa stavkom 1. dužnosniku se vraćaju ako se konačnom odlukom izrekne stegovna sankcija koja nije teža od pisanog upozorenja, ukora ili odgode napredovanja na viši stupanj ili ako se stegovna sankcija ne izrekne; u potonjem slučaju ti se iznosi vraćaju uz složene kamate prema stopi definiranoj člankom 12. Priloga XII.
Članak 25.
Ako se dužnosnik za ista djela kazneno goni, konačna odluka donosi se tek nakon pravomoćne presude suda pred kojim se taj predmet nalazi.
Članak 26.
U slučajevima u kojima je istraga pokrenuta na inicijativu OLAF-a, odluke iz članaka 11., 14., 22. i 23. ovog Priloga dostavljaju mu se na uvid.
Članak 27.
Dužnosnik kojemu je izrečena stegovna sankcija osim sankcije udaljavanja s radnog mjesta može nakon tri godine, u slučaju pisanog upozorenja ili ukora, ili nakon šest godina, u slučaju druge sankcije, podnijeti zahtjev za brisanje svake naznake te mjere iz osobnog dosjea. O odobravanju tog zahtjeva odluku donosi tijelo za imenovanje.
Članak 28.
Ako se otkriju nove činjenice s priloženim odgovarajućim dokazima, tijelo za imenovanje može ponovno pokrenuti stegovni postupak na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dotičnog dužnosnika.
Članak 29.
Ako se ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv dužnosnika u skladu s člankom 1. stavkom 3. i člankom 22. stavkom 2. ovog Priloga, dužnosnik ima pravo zahtijevati da mu se šteta koju je pretrpio nadoknadi primjernom objavom odluke tijela za imenovanje.
Članak 30.
Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 3., tijelo za imenovanje svake institucije prema potrebi donosi provedbene odredbe ovog Priloga nakon savjetovanja s odborom osoblja.
Prilog X.: Posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike koji rade u trećoj zemlji
POGLAVLJE 1.
Opće odredbe
Članak 1.
Ovim se Prilogom utvrđuju posebne i iznimne odredbe koje se primjenjuju na dužnosnike ►M128 Europske unije ◄ koji rade u trećoj zemlji.
Samo državljani država članica ►M128 Unije ◄ mogu raditi u trećoj zemlji, a tijelo za imenovanje ne smije se pozvati na izuzeće iz članka 28. točke (a) Pravilnika o osoblju.
Opće provedbene odredbe donose se u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.
Članak 2.
Na temelju odluke tijela za imenovanje donesene u interesu službe dužnosnici se periodično premještaju, prema potrebi neovisno o slobodnim radnim mjestima.
Tijelo za imenovanje te premještaje provodi posebnim postupkom pod nazivom „postupak mobilnosti”, za koji utvrđuje detaljna provedbena pravila nakon savjetovanja s odborom osoblja.
Članak 3.
►M112 U okviru postupka mobilnosti dužnosnik raspoređen na rad u trećoj zemlji može se odlukom tijela za imenovanje privremeno rasporediti, zadržavajući svoje radno mjesto, u sjedište institucije ili neko drugo mjesto zaposlenja u ►M128 Uniji ◄ ; takva raspoređivanja, kojima ne prethodi objava slobodnog radnog mjesta, ne mogu biti na razdoblje duže od četiri godine. ◄ Odstupajući od prvog podstavka članka 1., tijelo za imenovanje može, na temelju općih provedbenih odredaba, odlučiti da se na dužnosnika za vrijeme ovog privremenog raspoređivanja i dalje primjenjuju određene odredbe ovog Priloga, osim njegovih članka 5., 10. i 12.
POGLAVLJE 2.
Obveze
Članak 4.
Dužnosnik obavlja poslove u mjestu u kojem je zaposlen ili u kojeg je u interesu službe premješten primjenom postupka mobilnosti.
Članak 5.
1. Ako institucija dužnosniku osigura smještaj koji odgovara razini poslova i sastavu njegove uzdržavane obitelji, dužnosnik je obvezan u njemu boraviti.
2. Tijelo za imenovanje utvrđuje detaljna pravila o primjeni stavka 1. nakon savjetovanja s odborom osoblja. Tijelo za imenovanje odlučuje i o pravu na namještaj i ostalu stambenu opremu u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na svako mjesto rada.
POGLAVLJE 3.
Uvjeti rada
Članak 6.
Dužnosnik ima pravo na dva radna dana godišnjeg odmora u jednoj kalendarskoj godini za svaki mjesec staža u službi.
Neovisno o stavku 1. ovog članka, dužnosnici već upućeni na rad u treće zemlje na dan 1. siječnja 2014. imaju pravo na:
— tri radna dana od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014.;
— dva i pol radnja dana od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015.
Članak 7.
U godini u kojoj započne ili prestane obavljati poslove u trećoj zemlji, dužnosnik ima pravo na dva radna dana godišnjeg odmora za svaki puni mjesec staža u službi, dva radna dana godišnjeg odmora za nepuni mjesec u kojem je radio više od 15 dana i na jedan radni dan za nepuni mjesec u kojem je radio 15 dana ili manje.
Ako dužnosnik, zbog razloga koji nisu zahtjevi službe, nije iskoristio godišnji odmor prije kraja tekuće kalendarske godine, broj dana godišnjeg odmora koje može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu ne smije biti veći od 14 radnih dana.
Članak 8.
Iznimno, tijelo za imenovanje može posebnom obrazloženom odlukom dužnosniku odobriti dopust za oporavak zbog posebno teških životnih uvjeta u njegovom mjestu rada. Tijelo za imenovanje za svako takvo mjesto određuje grad odnosno gradove u kojima se dopust za oporavak može koristiti.
Dužnosnici koji pohađaju tečajeve stručnog usavršavanja na temelju članka 24.a Pravilnika o osoblju i kojima je odobren dopust za oporavak u skladu s prvim stavkom ovog članka po potrebi se obvezuju spojiti razdoblja stručnog usavršavanja s dopustom za oporavak.
Članak 9.
1. Godišnji se odmor može koristiti odjednom ili u dijelovima, u skladu sa željama dužnosnika i uzimajući u obzir zahtjeve službe. Međutim, godišnji odmor mora se barem jedanput koristiti u trajanju od dva uzastopna tjedna.
2. Dopust za oporavak iz članka 8. ne može biti duži od 15 ►M112 radnih dana ◄ za svaku godinu staža u službi. ►M112 ————— ◄
Dopust za oporavak produžuje se dodavanjem vremena za putovanje koje se izračunava u skladu s člankom 7. Priloga V. Pravilniku o osoblju.
Članak 9.a
Za vrijeme roditeljskog dopusta i obiteljskog dopusta predviđenih člancima 42.a i 42.b Pravilnika o osoblju, nastavljaju se primjenjivati članci 5., 23. i 24. ovog Priloga na najduže kumulativno razdoblje od šest mjeseci za svako dvogodišnje razdoblje raspoređivanja na rad u trećoj zemlji, a članak 15. ovog Priloga nastavlja se primjenjivati na najduže kumulativno razdoblje od devet mjeseci za svako dvogodišnje razdoblje raspoređivanja na rad u trećoj zemlji.
POGLAVLJE 4.
Prihodi i davanja iz sustava socijalne sigurnosti
Članak 10.
1. Naknada za životne uvjete utvrđuje se, u skladu s mjestom rada dužnosnika, kao postotak referentnog iznosa. Taj referentni iznos uključuje ukupnu osnovnu plaću uvećanu za naknadu za život u inozemstvu, naknadu za kućanstvo i naknadu za uzdržavano dijete, od čega se oduzimaju obvezni odbitci iz Pravilnika o osoblju ili propisa donesenih za njegovu provedbu.
Ako je dužnosnik zaposlen u zemlji u kojoj se životni uvjeti mogu smatrati jednakima onima u Europskoj uniji, ta se naknada ne isplaćuje.
Naknada za životne uvjete u slučaju drugih mjesta zaposlenja utvrđuje se uzimajući u obzir, inter alia, sljedeće parametre:
— zdravstvene i bolničke uvjete,
— sigurnost,
— klimu,
— stupanj izoliranosti,
— ostale lokalne životne uvjete.
Tijelo za imenovanje preispituje naknadu za životne uvjete utvrđenu za svako mjesto rada i prema potrebi svake je godine usklađuje nakon što dobije mišljenje odbora osoblja.
Tijelo za imenovanje može odlučiti odobriti dopunsku premiju uz naknadu za životne uvjete u slučajevima kada je dužnosnik bio više nego jedanput raspoređen u mjesto rada za koje se smatra da su uvjeti u njemu teški ili vrlo teški. Ta dopunska premija ne premašuje 5 % referentnog iznosa navedenog u prvom podstavku, a tijelo za imenovanje propisno obrazlaže svoje pojedinačne odluke kako bi poštovalo jednako postupanje i temelji ih na stupnju teškoće u mjestu rada gdje je dužnosnik bio prethodno raspoređen.
2. Ako je zbog životnih uvjeta u mjestu rada dužnosniku ugrožena sigurnost, tijelo za imenovanje može mu posebnom obrazloženom odlukom odobriti privremenu dodatnu naknadu. Ta se naknada utvrđuje kao postotak referentnog iznosa iz stavka 1. prvog podstavka:
— ako tijelo svojem osoblju savjetuje da u mjestu rada ne nastanjuju obitelj ili druge uzdržavanike, pod uvjetom da ono slijedi tu preporuku;
— ako tijelo odluči privremeno smanjiti broj osoblja koje radi u tom mjestu rada.
U propisno obrazloženim slučajevima tijelo za imenovanje može također odrediti da mjesto u koje se osoblje upućuje nije prikladno za obitelji. Prethodno navedena naknada isplaćuje se članovima osoblja koji poštuju tu odluku.
3. O detaljnim odredbama primjene ovog članka odlučuje tijelo za imenovanje.
Članak 11.
Primici od rada te naknade iz članka 10. isplaćuju u ►M94 eurima ◄ u ►M131 Europskoj uniji ◄ . Na njih se primjenjuje ponder koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika zaposlenih u Belgiji.
Članak 12.
Tijelo za imenovanje može, na zahtjev dužnosnika, odlučiti da mu se ukupni primici od rada ili jedan njihov dio isplaćuje u valuti zemlje zaposlenja. U tom se slučaju na primitke od rada primjenjuje ponder za mjesto rada i preračunava se na temelju odgovarajućeg deviznog tečaja.
Tijelo za imenovanje može, utemeljenim iznimnim slučajevima, cijeli iznos ili jedan njegov dio isplatiti u valuti koja nije valuta zemlje zaposlenja tako da se održi kupovna moć.
Članak 13.
Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurala istovjetna kupovna moć dužnosnika neovisno o mjestu rada, ponder naveden u članku 12. ažurira se jednom godišnje u skladu s Prilogom XI. U vezi s ažuriranjem sve se vrijednosti smatraju referentnim vrijednostima. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane vrijednosti u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.
Ako se međutim ustanovi da je u slučaju određene zemlje promjena troškova života izračunana na temelju pondera i odgovarajućeg deviznog tečaja veća od 5 % u odnosu na zadnje ažuriranje, radi se privremeno ažuriranje radi prilagođavanja pondera u skladu s postupkom utvrđenim prvim stavkom.
Članak 14.
Komisija Vijeću podnosi godišnje izvješće o primjeni ovog Priloga, a posebno o utvrđivanju iznosa naknade za životne uvjete kako je predviđeno člankom 10.
Članak 15.
U skladu s uvjetima koje je utvrdilo tijelo za imenovanje, dužnosnik prima naknadu za obrazovanje kako bi se pokrili stvarni troškovi obrazovanja, a naknada se isplaćuje po predočenju popratne dokumentacije. Ta naknada ne smije biti tri puta veća od dvostrukog iznosa najveće naknade za obrazovanje, osim u slučajevima koje tijelo za imenovanje smatra iznimnim.
Članak 16.
Troškovi se dužnosnicima nadoknađuju se u ►M112 eurima, valuti zemlje zaposlenja ili valuti u kojoj su troškovi nastali ◄ , temeljem obrazloženog zahtjeva dužnosnika.
Dužnosnici mogu izabrati da im se naknada za nastanjenje ili naknada za preseljenje isplati u ►M94 eurima ◄ ili u valuti mjesta nastanjenja ili preseljenja; u potonjem slučaju na naknade se primjenjuje ponder utvrđen za dotično mjesto i preračunavaju se u skladu s odgovarajućim deviznim tečajem.
Članak 17.
Dužnosniku ►M112 kojemu je osiguran smještaj na temelju članaka 5. ili 23. ovog Priloga i ◄ koji je, zbog razloga izvan njegove kontrole, prisiljen promijeniti boravište u mjestu rada nadoknađuju se, posebnom obrazloženom odlukom tijela za imenovanje, troškovi preseljenja namještaja i osobnih stvari po predočenju popratne dokumentacije i u skladu s pravilima o preseljenju.
U tom se slučaju ►M112 ostali troškovi nastali zbog promjene boravišta ◄ dužnosniku nadoknađuju po predočenju popratne dokumentacije, a iznosi ne smiju biti veći od polovine naknade za nastanjenje.
Članak 18.
Ako dužnosnik u mjestu rada boravi u hotelu zbog toga što mu se smještaj iz članka 5. još ne može dodijeliti ili mu više nije dostupan i ako se zbog razloga izvan njegove kontrole nije mogao u njega useliti, troškovi hotelskog smještaja njega i njegove obitelji nadoknađuju mu se po predočenju hotelskih računa i nakon prethodnog odobrenja tijela za imenovanje.
Dužnosnik prima i dnevnicu predviđenu člankom 10. Priloga VII., umanjenu za 50 %, osim u slučajevima više sile koje utvrđuje tijelo za imenovanje.
Ako nije moguće osigurati hotelski smještaj, dužnosnik ima pravo na nadoknadu stvarnog troška unajmljivanja privremenog smještaja nakon prethodnog odobrenja tijela za imenovanje.
Članak 19.
Dužnosnik koji nema na raspolaganju službeni automobil za službena putovanja izravno povezana s obavljanjem poslova, prima naknadu po prijeđenom kilometru za korištenje vlastitog automobila. Iznos te naknade utvrđuje tijelo za imenovanje.
Članak 20.
Za dopust za oporavak dužnosnik ima pravo na nadoknadu putnih troškova od mjesta rada do odobrenog mjesta dopusta, a ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, isto vrijedi i za bračnog druga i uzdržavanike ako s njim žive.
Ako putovanje vlakom nije moguće ili izvedivo, nadoknada se isplaćuje na temelju posebne odluke po predočenju avionskih karata, neovisno o udaljenosti.
Članak 21.
Ako je dužnosnik prilikom stupanja u službu ili premještaja dužan promijeniti boravište kako bi se pridržavao članka 20. Pravilnika o osoblju, institucija snosi, pridržavajući se uvjeta koje je utvrdilo tijelo za imenovanje i ovisno o vrsti smještaja koji mu se može osigurati u mjestu rada, troškove:
(a) preseljenja namještaja ili dijela namještaja i osobnih stvari od mjesta u kojem se nalaze do mjesta rada te prijevoza osobnih stvari u slučaju da mu je osiguran nenamješten stan;
(b) prijevoza osobnih stvari te skladištenja namještaja i osobnih stvari u slučaju da mu je osiguran namješten stan.
U slučaju prestanka radnog odnosa ili smrti dužnosnika, institucija snosi, pridržavajući se uvjeta koje je utvrdilo tijelo za imenovanje, stvarne troškove preseljenja namještaja i osobnih stvari od mjesta u kojem se nalaze do matičnog mjesta dužnosnika ili prijevoza osobnih stvari od mjesta rada do matičnog mjesta dužnosnika. Naknada se može isplatiti za neke ili sve te troškove.
U slučaju smrti dužnosnika koji nije u braku, nadoknada se isplaćuje pravnim sljednicima.
Članak 22.
Institucija dužnosniku koji je na probnom radu isplaćuje predujam naknade za privremeni smještaj i troškova prijevoza osobnih stvari njegova bračnog druga i uzdržavanika.
U slučaju da dužnosnika koji je na probnom radu po njegovu isteku ne zaposli, institucija može u iznimnim slučajevima poduzeti mjere za povrat najviše polovine tih iznosa na temelju odredaba koje utvrđuje tijelo za imenovanje.
Članak 23.
Na temelju popisa zemalja koje utvrdi tijelo za imenovanje i ako dužnosniku institucija ne osigura smještaj, tijelo za imenovanje dužnosniku plaća naknadu za smještaj ili nadoknađuje trošak stanarine koji je snosio dužnosnik.
Naknada za smještaj isplaćuje se po predočenju ugovora o najmu stana osim ako tijelo za imenovanje odustane od te obveze iz propisno obrazloženih razloga povezanih s običajima i lokalnim uvjetima u mjestu rada dotične treće zemlje. Naknada za smještaj izračunava se prvenstveno ovisno o razini poslova dužnosnika i nakon toga o sastavu njegove uzdržavane obitelji.
Trošak stanarine se nadoknađuje, pod uvjetom da je tijelo za imenovanje smještaj izrijekom odobrilo smještaj i da prvenstveno odgovara razini njegovih poslova i nakon toga sastavu njegove uzdržavane obitelji.
Detaljne odredbe za primjenu ovog članka utvrđuje tijelo za imenovanje. Naknada za smještaj ni u kojem slučaju ne premašuje troškove koje je snosio dužnosnik.
Članak 24.
Dužnosnik, njegov bračni drug, djeca i ostali uzdržavanici osigurani su u okviru dopunskog zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva razlika između stvarnih rashoda i isplata iz sustava osiguranja predviđenog člankom 72. Pravilnika o osoblju; ne isplaćuju se naknade na temelju članka 72. stavka 3.
Polovinu premije plaća dužnosnik, a drugu polovinu institucija. Doprinosi dužnosnika međutim ne smiju biti veći od 0,6 % njegove osnovne plaće, s time da eventualnu razliku plaća institucija.
Dužnosnik, njegov bračni drug, djeca i ostali uzdržavanici osigurani su za slučaj repatrijacije zbog zdravstvenih razloga u hitnom ili krajnje hitnom slučaju, a premiju u cijelosti plaća institucija.
Članak 25.
Bračni drug, djeca i ostali uzdržavanici dužnosnika osigurani su od nesreća koje se dogode izvan ►M128 Unije ◄ u zemljama s popisa koji je u tu svrhu donijelo tijelo za imenovanje.
Polovinu premije plaća dužnosnik, a drugu polovinu institucija.
▼M112 —————
PRILOG XI.
PRAVILA ZA PRIMJENU ČLANAKA 64. I 65. PRAVILNIKA O OSOBLJU
POGLAVLJE 1.
GODIŠNJE AŽURIRANJE PRIMITAKA OD RADA PREDVIĐENO ČLANKOM 65. STAVKOM 1. PRAVILNIKA O OSOBLJU
Čimbenici za utvrđivanje godišnjih ažuriranja
Članak 1.
1. Izvješće Statističkog ureda Europske unije (Eurostat)
Za potrebe ažuriranja predviđenog člankom 65. stavkom 1. Pravilnika o osoblju i člankom 13. Priloga X., Eurostat svake godine do kraja listopada sastavlja izvješće o promjenama troškova života u Belgiji i Luksemburgu, gospodarskim paritetima između Bruxellesa i određenih mjesta u državama članicama i po potrebi trećim zemljama te promjenama kupovne moći plaća u nacionalnim središnjim državnim službama.
2. Promjene troškova života u Belgiji i Luksemburgu
Eurostat sastavlja indeks za mjerenje promjena troškova života dužnosnika Unije u Belgiji i Luksemburgu. Taj indeks (dalje u tekstu „zajednički indeks”) izračunava se ponderiranjem nacionalne inflacije (kako je izmjerena harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HICP) u slučaju Belgije i indeksom potrošačkih cijena (CPI) u slučaju Luksemburga) između lipnja prethodne i lipnja tekuće godine prema raspodjeli osoblja koje radi u tim državama članicama.
3. Promjene troškova života izvan Bruxellesa
(a) Eurostat, u dogovoru s nacionalnim zavodima za statistiku ili drugim nadležnim tijelima u državama članicama kao što je određeno Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) (dalje u tekstu „nacionalni zavodi za statistiku ili druga odgovarajuća tijela u državama članicama”,) izračunava gospodarske paritete kojima se utvrđuje istovjetnost kupovne moći:
i. plaća dužnosnika Unije koji rade u glavnim gradovima država članica, osim Nizozemske gdje se umjesto Amsterdama u obzir uzima Haag, i u nekim drugim mjestima rada u odnosu na Bruxelles;
ii. mirovina dužnosnika koje su isplaćene u državama članicama u odnosu na Belgiju.
(b) Gospodarski pariteti odnose se na mjesec lipanj svake godine.
(c) Gospodarski pariteti izračunavaju se tako da se svaka osnovna komponenta može dva puta godišnje ažurirati (c) i provjeriti izravnom anketom najmanje jednom svakih pet godina. Eurostat ažurira gospodarske paritete koristeći promjenu u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena u državama članicama i primjenom najprikladnijih indeksa koje je definirala radna skupina za članke 64. i 65. Pravilnika o osoblju iz članka 13.
(d) Promjene troškova života izvan Belgije i Luksemburga u referentnom razdoblju mjere se implicitnim indeksima. Ti se indeksi izračunavaju množenjem zajedničkog indeksa s promjenom gospodarskog pariteta.
4. Promjene kupovne moći plaća službenika u nacionalnim središnjim državnim službama (posebni pokazatelji).
(a) Za potrebe mjerenja postotne promjene, u vidu rasta ili pada, kupovne moći plaća u nacionalnim državnim službama, Eurostat, na temelju podataka koje do kraja rujna dostave nacionalni zavodi za statistiku ili druga odgovarajuća tijela u državama članicama izračunava posebne pokazatelje koji ukazuju na promjene u realnim primicima od rada službenika u središnjim državnim službama od srpnja prethodne do srpnja tekuće godine. Oba obuhvaćaju jednu dvanaestinu svih elemenata isplaćenih na godišnjoj razini.
Posebni pokazatelji imaju dva oblika:
i. jedan pokazatelj za svaku funkcijsku skupinu, kako su definirane Pravilnikom o osoblju;
ii. prosječni pokazatelj ponderiran tako da odražava broj nacionalnih državnih službenika koji odgovara svakoj funkcijskoj skupini.
Svaki od tih pokazatelja izražava se kao realni bruto i realni neto iznos. Pri preračunavanju bruto iznosa u neto iznose uzimaju se u obzir obvezni odbici i opći porezni faktori.
Kako bi se utvrdili bruto i neto pokazatelji za cijelu Europsku uniju, Eurostat se koristi uzorkom koji se sastoji od sljedećih država članica: Belgije, Njemačke, Španjolske, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Austrije, Poljske, Švedske i Ujedinjene Kraljevine. Europski parlament i Vijeće mogu, na prijedlog Komisije na temelju članka 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, donijeti novi uzorak koji predstavlja najmanje 75 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije i koji se primjenjuje od godine koja slijedi nakon godine donošenja. Rezultati za pojedinu zemlju ponderiraju se razmjerno odgovarajućem ukupnom nacionalnom BDP-u izmjerenom na temelju pariteta kupovne moći kako su prikazani u najnovijim statistikama objavljenima u skladu s definicijama nacionalnih računa u Europskom sustavu računa koji je trenutačno na snazi.
(b) Nacionalni zavodi za statistiku ili druga odgovarajuća tijela u državama članicama dostavljaju Eurostatu, na njegov zahtjev, dodatne podatke koje smatra potrebnima za sastavljanje posebnih pokazatelja kojima se točno mjere promjene kupovne moći nacionalnih državnih službenika.
Ako nakon daljnjeg savjetovanja sa zavodima za statistiku ili drugim odgovarajućim tijelima u državama članicama Eurostat ustanovi statističke anomalije u dobivenim podacima ili ustanovi da nije moguće sastavljanje pokazatelja kojima bi se statistički točno mjerile promjene realnog dohotka državnih službenika u određenoj državi članici, on o tome izvješćuje Komisiju i dostavlja joj sve materijale koji su joj potrebni za procjenu.
(c) Osim posebnih pokazatelja Eurostat izračunava i primjerene kontrolne pokazatelje. Jedan je takav pokazatelj u obliku podataka o realnim prihodima per capita u središnjoj državnoj službi, koji su sastavljeni u skladu s definicijama nacionalnih računa u Europskom sustavu računa koji je trenutačno na snazi.
Izvješću Eurostata o posebnim pokazateljima prilažu se napomene o razlikama između tih pokazatelja i kontrolnih pokazatelja navedenih u ovoj točki.
Članak 2.
Za potrebe članka 15. ovog Priloga Komisija redovito ispituje potrebe institucija za zapošljavanjem.
Odredbe za godišnje ažuriranje primitaka i mirovina
Članak 3.
1. U skladu s člankom 65. Pravilnika o osoblju, na temelju kriterija iz odjeljka 1. ovog Priloga, primici i mirovine ažuriraju se prije kraja svake godine s učinkom od 1. srpnja.
2. Iznos ažuriranja dobiva se množenjem zajedničkog indeksa s posebnim pokazateljem. Ažuriranje je izraženo u neto iznosu kao jedinstveni postotak.
3. Tako utvrđeni iznos ažuriranja unosi se u skladu sa sljedećom metodom u tablice osnovnih plaća iz članka 66. Pravilnika o osoblju, Priloga XIII. Pravilniku o osoblju i članaka 20.,93. i 133. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika:
(a) neto primici od rada i neto mirovina bez koeficijenta ispravka povećavaju se ili smanjuju za gore navedeni iznos ažuriranja;
(b) nova tablica osnovnih plaća sastavlja se izračunom bruto iznosa koji, nakon odbitka poreza uzimajući u obzir stavak 4. i obveznih odbitaka doprinosa za socijalno osiguranje i mirovinsko osiguranje, odgovara neto iznosu;
(c) preračunavanje neto iznosa u bruto iznose temelji se na položaju dužnosnika koji nije u braku i ne prima naknade predviđene Pravilnikom o osoblju.
4. Za potrebe primjene Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 iznosi iz članka 4. te Uredbe množe se s faktorom koji se sastoji od:
(a) faktora koji proizlazi iz prethodnog ažuriranja i/ili
(b) stope ažuriranja primitaka iz stavka 2.
5. U Belgiji i Luksemburgu ne primjenjuje se koeficijent ispravka. Koeficijenti ispravka koji se primjenjuju:
(a) na plaće dužnosnika Europske unije koji rade u drugim državama članicama i u nekim drugim mjestima rada;
(b) odstupajući od članka 82. stavka 1. Pravilnika o osoblju, na mirovine Europske unije koje se isplaćuju u drugim državama članicama za dio koji se odnosi na prava stečena prije 1. svibnja 2004.,
određuju se na temelju omjera između odgovarajućih gospodarskih pariteta iz članka 1. ovog Priloga i deviznih tečajeva navedenih u članku 63. Pravilnika o osoblju za odgovarajuće zemlje.
U mjestima rada s visokom stopom inflacije primjenjuju se postupci iz članka 8. ovog Priloga u vezi s retroaktivnom primjenom koeficijenata ispravka.
6. Institucije provode odgovarajuće pozitivno ili negativno ažuriranje primitaka od rada i mirovina dužnosnika, bivših dužnosnika i ostalih dotičnih osoba, s retroaktivnim učinkom za razdoblje od dana od kada sljedeće ažuriranje proizvodi učinke do dana njegova stupanja na snagu.
Ako je zbog tog retroaktivnog ažuriranja potreban povrat preplaćenih iznosa, taj se povrat može raspodijeliti u razdoblju od najviše 12 mjeseci od dana stupanja na snagu sljedećeg godišnjeg ažuriranja.
POGLAVLJE 2.
INTERMEDIJARNO AŽURIRANJE PRIMITAKA OD RADA I MIROVINA (ČLANAK 65. STAVAK 2. PRAVILNIKA O OSOBLJU)
Članak 4.
1. Intermedijarno ažuriranje primitaka od rada i mirovina u skladu s člankom 65. stavkom 2. Pravilnika o osoblju, koje proizvodi učinke od 1. siječnja, provodi se u slučaju znatne promjene troškova života između lipnja i prosinca (upućivanjem na prag osjetljivosti definiran člankom 6. ovog Priloga) i uz dužno uvažavanje predviđanja promjene kupovne moći tijekom tekućeg godišnjeg referentnog razdoblja.
2. Takva intermedijarna ažuriranja uzimaju se u obzir za godišnje ažuriranje plaća.
Članak 5.
1. U ožujku svake godine Eurostat izrađuje predviđanja promjena kupovne moći za predmetno razdoblje na temelju podataka dobivenih na sastanku predviđenom člankom 13. ovog Priloga.
Ako je rezultat tog predviđanja negativan postotak, polovina tog postotka uzima se u obzir pri izračunu intermedijarnog ažuriranja.
2. Promjena troškova života u Belgiji i Luksemburgu mjeri se zajedničkim indeksom za razdoblje od lipnja do prosinca prethodne kalendarske godine.
3. Za svako mjesto za koje je određen koeficijent ispravka (osim Belgije i Luksemburga) za prosinac se izračunava procjena gospodarskih pariteta iz članka 1. stavka 3. Promjena troškova života izračunava se u skladu s pravilima utvrđenima člankom 1. stavkom 3.
Članak 6.
1. Prag osjetljivosti za šestomjesečno razdoblje navedeno u članku 5. stavku 2. ovog Priloga postotak je koji iznosi 6 % za razdoblje od 12 mjeseci.
2. Prag se primjenjuje u skladu sa sljedećim postupkom, podložno primjeni članka 5. stavka 1. drugog podstavka ovog Priloga:
(a) ako se prag osjetljivosti u Belgiji i Luksemburgu dosegne ili prijeđe (mjeren zajedničkim indeksom u razdoblju od lipnja do prosinca), primici od rada za sva mjesta ažuriraju se nakon postupka godišnjeg ažuriranja;
(b) ako se prag osjetljivosti u Belgiji i Luksemburgu ne dosegne, ažuriraju se samo koeficijenti ispravka za mjesta u kojima je promjena troškova života (mjerena implicitnim indeksima u razdoblju od lipnja do prosinca) prešla prag osjetljivosti.
Članak 7.
Za potrebe članka 6. ovog Priloga:
Iznos ažuriranja jednak je zajedničkom indeksu pomnoženom, prema potrebi, s polovinom predviđenog posebnog pokazatelja ako je taj pokazatelj negativan.
Koeficijenti ispravka omjer su između odgovarajućega gospodarskog pariteta i deviznog tečaja predviđenog člankom 63. Pravilnika o osoblju, koji se, ako se ne dosegne prag osjetljivosti za Belgiju i Luksemburg, množi s vrijednošću ažuriranja.
POGLAVLJE 3.
DATUM OD KADA KOEFICIJENT ISPRAVKA PROIZVODI UČINKE (MJESTA RADA S VISOKIM RASTOM TROŠKOVA ŽIVOTA)
Članak 8.
1. Za mjesta s visokim rastom troškova života (mjereno promjenom implicitnih indeksa) koeficijent ispravka počinje proizvoditi učinke prije 1. siječnja u slučaju intermedijarnog ažuriranja ili 1. srpnja u slučaju godišnjeg ažuriranja. To je stoga da se gubitak kupovne moći uskladi s gubitkom kupovne moći u mjestu rada gdje je promjena troškova života odgovarala pragu osjetljivosti.
2. Datumi od kada godišnje ažuriranje proizvodi učinke su sljedeći:
(a) 16. svibnja za mjesta rada u kojima je stopa inflacije veća od 6 %, i
(b) 1. svibnja za mjesta rada u kojima je stopa inflacije veća od 10 %.
3. Datumi od kada intermedijarno ažuriranje proizvodi učinke su sljedeći:
(a) 16. studenoga za mjesta rada u kojima je stopa inflacije veća od 6 %, i
(b) 1. studenoga za mjesta rada u kojima je stopa inflacije veća od 10 %.
POGLAVLJE 4.
UTVRĐIVANJE I UKIDANJE KOEFICIJENATA ISPRAVKA (ČLANAK 64. PRAVILNIKA O OSOBLJU)
Članak 9.
1. Nadležna tijela predmetnih država članica, administracija pojedine institucije Unije ili predstavnici dužnosnika Unije u određenom mjestu rada mogu zatražiti utvrđivanje posebnog koeficijenta ispravka za to mjesto.
Takav zahtjev treba potkrijepiti objektivnim čimbenicima koji ukazuju na znatnu višegodišnju razliku u troškovima života između tog mjesta rada i glavnog grada predmetne države članice (osim Nizozemske gdje se umjesto Amsterdama u obzir uzima Haag). Ako Eurostat potvrdi da je ta razlika znatna (više od 5 %) i trajna, Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. Pravilnika o osoblju donosi koeficijent ispravka za to mjesto.
2. Komisija delegiranim aktima u skladu s člancima 111. i 112. Pravilnika o osoblju odlučuje ukinuti primjenu posebnog koeficijenta ispravka za određeno mjesto. U tom slučaju odluka se temelji na sljedećem:
(a) zahtjevu nadležnog tijela predmetne države članice, administracije pojedine institucije Unije ili predstavnika dužnosnika Unije u određenom mjestu rada u kojem se ukazuje na to da u troškovima života između tog mjesta i glavnog grada dotične države članice više nema znatne razlike (manje od 2 %). Takva usklađenost trebala bi biti trajna i trebao bi je potvrditi Eurostat;
(b) činjenici da u tom mjestu više nema zaposlenih dužnosnika ili privremenog osoblja Unije.
POGLAVLJE 5.
UMJERENOST I KLAUZULE O IZUZEĆIMA
Članak 10.
Vrijednost posebnog pokazatelja koja se koristi za godišnje ažuriranje podložna je gornjoj granici od 2 % i donjoj granici od – 2 %. Ako vrijednost posebnog pokazatelja premaši gornju granicu ili je ispod donje granice, vrijednost granice koristi se za izračun vrijednosti ažuriranja.
Prvi stavak ne primjenjuje se kad se primjenjuje članak 11.
Ostatak godišnjeg ažuriranja koji je rezultat razlike između vrijednosti ažuriranja izračunane pomoću posebnog pokazatelja i vrijednosti ažuriranja izračunane pomoću granice primjenjuje se od 1. travnja sljedeće godine.
Članak 11.
1. Ako se stvarni BDP Unije za tekuću godinu poveća prema predviđanjima Komisije, a posebni je pokazatelj pozitivan, za izračun vrijednosti ažuriranja koristi se samo dio posebnog pokazatelja. Taj ostatak vrijednosti ažuriranja koji odgovara ostatku posebnog pokazatelja primjenjuje se od kasnijeg datuma sljedeće godine. Taj se ostatak vrijednosti ažuriranja ne uzima u obzir za potrebe članka 10. Vrijednost BDP-a Unije, posljedice dijeljenja posebnog pokazatelja i datum primjene utvrđuju se u skladu sa sljedećom tablicom:
BDP Unije |
Posljedice za posebni pokazatelj |
Datum plaćanja drugog dijela |
[– 0,1 %; – 1 %] |
33 %; 67 % |
1. travnja godine n + 1 |
[– 1 %; – 3 %] |
0 %; 100 % |
1. travnja godine n + 1 |
ispod – 3 % |
0 % |
— |
2. Ako postoji razlika između predviđanja iz tablice iz stavka 1. i konačnih podataka o BDP Unije koje je osigurala Komisija, a ti bi konačni podaci promijenili posljedice utvrđene u tablici iz stavka 1., nužni ispravci, uključujući pozitivna ili negativna retroaktivna usklađivanja, provode se u skladu s istom tablicom.
3. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje taj ažurirani referentni iznos u roku od dva tjedna od ispravka u seriji C Službenog lista Europske unije.
4. Kad zbog primjene stavka 1 ili 2.. vrijednost posebnog pokazatelja nije poslužila ažuriranju primitaka i mirovina, ta vrijednost čini osnovu za izračun budućeg ažuriranja kad kumulativno povećanje BDP-a Unije mjereno od godine u kojoj je primjenjivan stavak 1. ili 2. postane pozitivno. Na vrijednost iz prve rečenice u svakom se slučaju na analogni način odnose ograničenja i načela utvrđena u članku 10. ovog Priloga. Eurostat u tu svrhu redovito mjeri razvoj BDP-a Unije.
5. Pravne posljedice koje su rezultat primjene članka 10. i ovog članka po potrebi i dalje imaju puni učinak, čak i nakon datuma isteka ovog Priloga utvrđenog u članku 15.
POGLAVLJE 6.
ULOGA EUROSTATA I ODNOSI S NACIONALNIM ZAVODIMA ZA STATISTIKU ILI DRUGIM ODGOVARAJUĆIM TIJELIMA DRŽAVA ČLANICA
Članak 12.
Dužnost je Eurostata pratiti kvalitetu osnovnih podataka i statističkih metoda korištenih za izračun čimbenika koji se uzimaju u obzir pri ažuriranju primitaka od rada. On osobito izrađuje sve procjene i provodi sve studije potrebne za to praćenje.
Članak 13.
U ožujku svake godine Eurostat saziva sastanak radne skupine sastavljene od stručnjaka iz nacionalnih zavoda za statistiku država članica pod nazivom „Radna skupina za članke 64. i 65. Pravilnika o osoblju”.
Na tom se sastanku preispituje statistička metodologija i njezina primjena u vezi s posebnim i kontrolnim pokazateljima, zajedničkim indeksom i gospodarskim paritetima.
Dostavljaju se i podaci potrebni za izradu predviđanja promjena kupovne moći radi intermedijarnog ažuriranja primitaka od rada, zajedno s podacima o radnom vremenu u središnjim državnim službama.
Članak 14.
Države članice informiraju Eurostat, na njegov zahtjev, o svim čimbenicima koji imaju izravan ili neizravan učinak na sastav i promjene primitaka od rada službenika u središnjim državnim službama.
POGLAVLJE 7.
ZAVRŠNA ODREDBA I KLAUZULA O PREISPITIVANJU
Članak 15.
1. Odredbe ovog Priloga primjenjuju se od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2023.
2. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću prije 31. ožujka 2022. U tom izvješću se uzima u obzir ispitivanje koje se provodi u skladu s člankom 2. ovog Priloga i posebno se procjenjuje razvoj kupovne moći primitaka i mirovina dužnosnika Unije u skladu s promjenama kupovne moći plaća u nacionalnim središnjim državnim službama. Na temelju tog izvješća Komisija po potrebi podnosi prijedlog izmjene ovog Priloga kao i članka 66.a Pravilnika o osoblju na temelju članka 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
3. Sve dok Europski parlament i Vijeće ne donesu uredbu na osnovi prijedloga Komisije, ovaj Prilog i članak 66.a Pravilnika o osoblju nastavljaju se primjenjivati privremeno nakon datuma isteka utvrđenih u stavku 1. ovog članka i članku 66.a Pravilnika o osoblju.
4. Krajem 2018. Komisija podnosi privremeno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ovog Priloga i članka 66.a Pravilnika o osoblju.
Prilog XII.
Pravila za primjenu članka 83.a Pravilnika o osoblju
POGLAVLJE 1.
Opća načela
Članak 1.
1. Kako bi se odredili doprinosi dužnosnika za mirovinsko osiguranje iz članka 83. stavka 2. Pravilnika o osoblju, Komisija svakih pet godina počevši od 2004. provodi aktuarsku procjenu ravnoteže sustava mirovinskog osiguranja iz članka 83.a stavka 3. Pravilnika o osoblju. Tom procjenom utvrđuje se jesu li doprinosi dužnosnika dostatan za financiranje jedne trećine troškova sustava mirovinskog osiguranja.
2. Radi pripreme preispitivanja iz članka 83.a stavka 4. Pravilnika o osoblju, Komisija svake godine ažurira aktuarsku procjenu, uzimajući pritom u obzir promjene populacije kako su definirane člankom 9. ovog Priloga, promjene kamatne stope kako su definirane člankom 10. ovog Priloga i stope godišnje promjene u ljestvici plaća dužnosnika kako su definirane člankom 11. ovog Priloga
3. Procjena i ažuriranja provode se u svakoj godini n, na temelju populacije aktivnih članova sustava mirovinskog osiguranja na dan 31. prosinca prethodne godine (n-1).
Članak 2.
1. Svako ažuriranje stope doprinosa proizvodi učinke od 1. srpnja istovremeno s godišnjim ažuriranjem primitaka od rada u skladu s člankom 65. Pravilnika o osoblju. Doprinosi se ažuriranjem ne smiju povećati ili smanjiti za više od jednog postotnog boda u odnosu na stopu koja je bila na snazi prethodne godine.
2. Razlika utvrđena između ažuriranja stope doprinosa koje bi proizašlo iz aktuarskog izračuna i ažuriranja koje proizlazi iz odstupanja navedenog u stavku 1. zadnjoj rečenici nikada se ne vraća i stoga se ne uzima u obzir u kasnijim aktuarskim izračunima. Stopa doprinosa koja bi proizašla iz aktuarskog izračuna navodi se u izvješću o procjeni predviđenom člankom 1. ovog Priloga.
POGLAVLJE 2.
Procjena aktuarske ravnoteže
Članak 3.
U petogodišnjim aktuarskim procjenama utvrđuju se uvjeti za ravnotežu, pri čemu se uzimaju u obzir, kao davanja iz sustava, starosne mirovine kako su definirane člankom 77. Pravilnika o osoblju, naknade za invalidnost kako su definirane u člankom 78 Pravilnika o osoblju, mirovine za nadživjele osobe kako su definirane člancima 79., i 80. Pravilnika o osoblju.
Članak 4.
1. Aktuarska ravnoteža procjenjuje se na temelju metode izračuna predviđene u ovom poglavlju.
2. Prema toj metodi aktuarska vrijednost mirovinskih prava stečenih prije dana izračuna obveza je prethodne službe, dok je aktuarska vrijednost mirovinskih prava koja se steknu u godini službe koja počinje s danom izračuna „trošak službe”.
3. Pretpostavlja se da će se sva umirovljenja (osim u slučaju invalidnosti) dogoditi u određenoj prosječnoj dobi (r). Prosječna dob umirovljenja ažurira se samo prilikom petogodišnje aktuarske procjene iz članka 1. ovog Priloga i može biti različita za različite skupine osoblja.
4. Pri određivanju aktuarskih vrijednosti:
(a) uzimaju se u obzir buduće promjene osnovne plaće svakog dužnosnika u razdoblju od dana izračuna do pretpostavljene dobi umirovljenja;
(b) ne uzimaju se u obzir mirovinska prava stečena prije dana izračuna (obveza prethodne službe).
5. Pri aktuarskoj procjeni troška službe uzimaju se u obzir sve relevantne odredbe predviđene ovim Pravilnikom o osoblju (posebno Prilogom VIII. i Prilogom XIII.).
6. Kako bi se odredile realna diskontna stopa i stopa godišnje promjene u ljestvici plaća dužnosnika ►M128 Unije ◄ , primjenjuje se postupak izglađivanja. Izglađivanje se postiže primjenom ►M131 tridesetogodišnjeg ◄ pomičnog prosjeka na kamatnu stopu i na povećanje u ljestvici plaća.
Članak 5.
1. Formula za doprinose temelji se na jednadžbi:
stopa doprinosa za godinu n = trošak službe za godinu n /ukupne godišnje osnovne plaće
2. Doprinosi dužnosnika za troškove financiranja sustava mirovinskog osiguranja izračunavaju se kao jedna trećina omjera između troška službe za tekuću godinu (n) za sve dužnosnike koji su aktivni članovi sustava mirovinskog osiguranja i ukupnih godišnjih osnovnih plaća za istu populaciju aktivnih članova sustava mirovinskog osiguranja na dan 31. prosinca prethodne godine (n-1).
3. Trošak službe zbroj je:
(a) troška službe za umirovljenje (detaljno navedenog u članku 6. ovog Priloga), tj. aktuarske vrijednosti mirovinskih prava koja će se steći u godini n, uključujući vrijednost dijela te mirovine koji će se isplaćivati nadživjelom bračnom drugu i/ili uzdržavanoj djeci nakon smrti dužnosnika po umirovljenju (reverzija);
(b) troška službe za invalidnost (detaljno navedenog u članku 7. ovog Priloga), tj. aktuarske vrijednosti mirovinskih prava koja dospijevaju za isplatu aktivnim dužnosnicima za koje se očekuje da će postati invalidi u godini n; i
(c) troška službe za mirovine za nadživjele osobe (detaljno navedenog u članku 8. ovog Priloga), tj. aktuarske vrijednosti mirovinskih prava koja dospijevaju za isplatu u ime aktivnih dužnosnika za koje se očekuje da će preminuti u godini n.
4. Procjena troška službe temelji se na mirovinskim pravima i odgovarajućim rentama, kako je detaljno navedeno u člancima 6. do 8. ovog Priloga.
Aktuarska sadašnja vrijednosti koja proizlazi iz tih renti godišnje iznosi 1 EUR, uzimajući pritom u obzir kamatnu stopu, stopu godišnje promjene u ljestvici plaća i vjerojatnost doživljenja dobi umirovljenja.
5. Uzimaju se u obzir iznosi za minimalne troškove života navedeni u poglavlju 2. glave V. Pravilnika o osoblju i Prilogu VIII.
Članak 6.
1. Kako bi se izračunala vrijednost starosnih mirovina, mirovinska prava stečena u godini n izračunavaju se za svakog aktivnog dužnosnika množenjem njegove predviđene osnovne plaće pri umirovljenju s odgovarajućim akumulacijskim faktorom.
Ako akumulirana mirovinska prava (prava od zapošljavanja, uključujući prijenose) u korist dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 iznose najmanje 70 %, smatra se da taj dužnosnik nije stekao nikakva mirovinska prava tijekom godine n.
2. Predviđena osnova plaća (PS) pri umirovljenju izračunava se na temelju osnovne plaće na dan 31. prosinca prethodne godine, uzimajući u obzir stopu godišnjeg povećanja ljestvice plaća i procijenjenu godišnju stopu povećanja na temelju staža u službi i promaknuća, na sljedeći način:
pri čemu je:
SAL |
= |
sadašnja plaća |
GSG |
= |
procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) |
ISP |
= |
procijenjena godišnja stopa povećanja na temelju staža u službi i promaknućâ |
m |
= |
razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x). |
Budući da su izračuni prikazani u realnim vrijednostima, bez inflacije, stopa godišnje promjene u ljestvici plaća i godišnja stopa povećanja na temelju staža u službi i promaknuća stope su rasta bez inflacije.
3. Na temelju izračuna mirovinskih prava koje je stekao određeni dužnosnik, aktuarska vrijednost tih mirovinskih prava (i mirovina za nadživjele osobe koje su s njima povezane) izračunava se množenjem godišnjih mirovinskih prava, kako su prethodno definirana, sa zbrojem:
(a) neposredne odgođene rente u dobi x, odgođene za m godina:
pri čemu je:
x |
= |
dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 |
τ |
= |
kamatna stopa |
kpx |
= |
vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina |
m |
= |
razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) |
GSG |
= |
procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) |
ω |
= |
gornja granica iz tablica mortaliteta; |
i
(b) neposredne odgođene rente koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe u dobi x i dobi y, pri čemu je y pretpostavljena dob bračnog druga. Ta renta množi se s vjerojatnosti da je dužnosnik u braku i s odgovarajućom stopom koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe utvrđenom u skladu s Prilogom VIII.:
pri čemu je:
x |
= |
dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 |
y |
= |
dob bračnog druga dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 |
τ |
= |
kamatna stopa |
kpx |
= |
vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina |
kpy |
= |
vjerojatnost da će osoba dobi y (bračni drug dužnosnika dobi x) još biti živa za k godina |
m |
= |
razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) |
GSG |
= |
procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) |
ω |
= |
gornja granica iz tablica mortaliteta. |
4. Pri izračunu troška službe za umirovljenje uzimaju se u obzir:
(a) akumulacijski poticaj za dužnosnike koji ostaju u službi nakon što navrše dob u kojoj stječu pravo na odlazak u mirovinu;
(b) koeficijent smanjenja za dužnosnike koje odlaze iz službe prije nego što navrše dob u kojoj stječu pravo na odlazak u mirovinu.
Članak 7.
1. Kako bi se izračunala vrijednost naknade za invalidnost, očekivani broj tih naknada koji će se isplaćivati u godini n izračunava se primjenom vjerojatnosti da će u godini n postati invalid na svakog aktivnog dužnosnika. Ta vjerojatnost zatim se množi s godišnjim iznosom naknade za invalidnost na koje bi dužnosnik imao pravo.
2. Pri izračunu aktuarske vrijednosti naknade za invalidnost koji se u godini n prvi put isplaćuju koriste se sljedeće rente:
(a) neposredna privremena renta u dobi x:
pri čemu je:
x |
= |
dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 |
τ |
= |
kamatna stopa |
kpx |
= |
vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina |
m |
= |
razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) |
GSG |
= |
procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) |
i
(b) neposredna renta koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe. Ta renta množi se s vjerojatnosti da je dužnosnik u braku i s odgovarajućom stopom koja se odnosi na mirovinu za nadživjele osobe:
pri čemu je:
x |
= |
dob dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 |
y |
= |
dob bračnog druga dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 |
τ |
= |
kamatna stopa |
kpx |
= |
vjerojatnost da će osoba dobi x još biti živa za k godina |
m |
= |
razlika između pretpostavljene dobi umirovljenja (r) i sadašnje dobi dužnosnika (x) |
kpy |
= |
vjerojatnost da će osoba dobi y (bračni drug dužnosnika dobi x) još biti živa za k godina |
GSG |
= |
procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća). |
Članak 8.
1. Vrijednost mirovinskih prava koja će se isplaćivati nadživjelim osobama u godini n izračunava se primjenom vjerojatnosti da će u godini n umrijeti na svakog aktivnog dužnosnika. Ta vjerojatnost zatim se množi s godišnjim iznosom mirovine bračnog druga koja će se isplatiti u tekućoj godini. Pri izračunu se uzimaju u obzir eventualne mirovine za djecu preminule osobe koje bi mogle dospijevati za isplatu.
2. Pri izračunu aktuarske vrijednost mirovinskih prava koja će se u godini n isplaćivati nadživjelim osobama koristi se neposredna renta. Ta renta množi se s vjerojatnosti da je dužnosnik u braku:
pri čemu je:
y |
= |
dob bračnog druga dužnosnika na dan 31. prosinca godine n-1 |
τ |
= |
kamatna stopa |
kpy |
= |
vjerojatnost da će osoba dobi y (bračni drug dužnosnika dobi x) još biti živa za k godina |
GSG |
= |
procijenjena godišnja stopa općeg rasta plaća (stopa godišnje promjene u ljestvici plaća) |
ω |
= |
gornja granica iz tablica mortaliteta. |
POGLAVLJE 3.
Sustav izračuna
Članak 9.
1. Demografski parametri koji se uzimaju u obzir pri aktuarskoj procjeni temelje se na promatranju populacije sudionika u sustavu, a sastoji se od osoblja u aktivnoj službi i umirovljenika. Te podatke godišnje prikuplja Komisija, koristeći pritom podatke koje su joj dostavile različite institucije i agencije čiji osoblje su članovi sustava.
Na temelju promatranja te populacije posebno se donose zaključci o njezinoj strukturi, prosječnoj dobi umirovljenja i tablici invaliditeta.
2. Tablice mortaliteta odnose se na populaciju koja je osobinama najsličnija populaciji članova sustava. Ažuriraju se samo prilikom petogodišnje aktuarske procjene iz članka 1. ovog Priloga.
Članak 10.
1. Kamatne stope koje se pri aktuarskim izračunima uzimaju u obzir temelje se na zabilježenim prosječnim godišnjim kamatnim stopama na dugoročni javni dug država članica kako ih je objavila Komisija. Za izračun odgovarajuće kamatne stope, bez inflacije, potrebne za aktuarske izračune koristi se odgovarajući indeks potrošačkih cijena.
2. Efektivna godišnja stopa koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir prosjek je prosječnih realnih kamatnih stopa za ►M131 tridesetogodišnje ◄ razdoblje koje prethodi tekućoj godini.
Članak 11.
1. Godišnja promjena u ljestvici plaća dužnosnika koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir temelji se na posebnim pokazateljima iz članka 1. stavka 4. Priloga XI.
2. Efektivna godišnja stopa koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir prosjek je neto posebnih pokazatelja za Europsku uniju za ►M131 tridesetogodišnje ◄ razdoblje koje prethodi tekućoj godini.
Članak 11.a
Do 2020., za primjenu članka 4. stavka 6., članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2. ovog Priloga, pomični prosjek izračunava se na temelju sljedeće vremenske ljestvice:
u 2014. – 16 godina
u 2015. – 18 godina
u 2016. – 20 godina
u 2017. – 22 godine
u 2018. – 24 godine
u 2019. – 26 godina
u 2020. – 28 godina.
Članak 12.
Stopa iz članaka 4. i 8. Priloga VIII. za izračun složenih kamata efektivna je stopa iz članka 10. ovog Priloga i po potrebi se ažurira prilikom petogodišnje aktuarske procjene.
U odnosu na ažuriranje, stopa iz članaka 4. i 8. Priloga VIII. smatra se referentnom stopom. Komisija u svrhu obavještavanja objavljuje ažurirane efektivne stope u seriji C Službenog lista Europske unije u roku od dva tjedna nakon ažuriranja.
POGLAVLJE 4.
Primjena
Članak 13.
1. Eurostat je tijelo nadležno za tehničku provedbu ovog Priloga.
2. Eurostatu u provedbi aktuarskih procjena iz članka 1. ovog Priloga pomaže kvalificirani neovisni stručnjak ili više njih. Tim stručnjacima Eurostat dostavlja osobito parametre iz članaka 9. do 11. ovog Priloga.
3. Svake godine 1. rujna Eurostat podnosi izvješće o procjenama i ažuriranjima iz članka 1. ovog Priloga.
4. Metodološka pitanja koja se pojave u vezi s primjenom ovog Priloga rješava Eurostat u suradnji s nacionalnim stručnjacima iz nadležnih tijela država članica i kvalificiranim neovisnim stručnjakom odnosno stručnjacima. Eurostat u tu svrhu saziva sastanak te skupine najmanje jednom godišnje. Eurostat međutim može, ako to smatra potrebnim, sastanke sazivati češće.
POGLAVLJE 5.
Klauzula o reviziji
Članak 14.
1. Komisija 2022. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. U tom izvješću se uzimaju u obzir proračunske posljedice ovog Priloga i procjenjuje se aktuarska ravnoteža mirovinskog sustava. Na temelju tog izvješća Komisija će po potrebi podnijeti prijedlog izmjene ovog Priloga.
2. Komisija 2018. podnosi privremeno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ovog Priloga.
Prilog XIII.
Prijelazne mjere koje se primjenjuju na dužnosnike ►M128 Unije ◄
(članak 107.a Pravilnika o osoblju)
Članak 1.
1. U razdoblju od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2006. članak 5. stavci 1. i 2. Pravilnika o osoblju zamjenjuju se sljedećim:
„1. Radna mjesta obuhvaćena ovim Pravilnikom o osoblju razvrstavaju se silaznim redoslijedom, u skladu s naravi i značenjem poslova povezanih s tim radnim mjestima, u četiri kategorije A*, B*, C* i D*.
2. Kategorija A* sastavljena je od dvanaest razreda, kategorija B* sastavljena je od devet razreda, kategorija C* sastavljena je od sedam razreda, a kategorija D* sastavljena je od pet razreda.”
2. Svako upućivanje na datum zapošljavanja smatra se upućivanjem na datum stupanja u službu.
Članak 2.
1. Na dan 1. svibnja 2004. i pridržavajući se članka 8. ovog Priloga, razredi dužnosnika s jednim od administrativnih statusa navedenih u članku 35. Pravilnika o osoblju preimenuju se i glase:
Bivši razred |
Novi (privremeni) razred |
Bivši razred |
Novi (privremeni) razred |
Bivši razred |
Novi (privremeni) razred |
Bivši razred |
Novi (privremeni) razred |
A1 |
A*16 |
|
|
|
|
|
|
A2 |
A*15 |
|
|
|
|
|
|
A3/LA3 |
A*14 |
|
|
|
|
|
|
A4/LA4 |
A*12 |
|
|
|
|
|
|
A5/LA5 |
A*11 |
|
|
|
|
|
|
A6/LA6 |
A*10 |
B1 |
B*10 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A7/LA7 |
A*8 |
B2 |
B*8 |
|
|
|
|
A8/LA8 |
A*7 |
B3 |
B*7 |
C1 |
C*6 |
|
|
|
|
B4 |
B*6 |
C2 |
C*5 |
|
|
|
|
B5 |
B*5 |
C3 |
C*4 |
D1 |
D*4 |
|
|
|
|
C4 |
C*3 |
D2 |
D*3 |
|
|
|
|
C5 |
C*2 |
D3 |
D*2 |
|
|
|
|
|
|
D4 |
D*1 |
2. Pridržavajući se odredaba članka 7. ovog Priloga, osnovne mjesečne plaće utvrđuju se za svaki razred i stupanj kako je predviđeno u sljedećim tablicama (u eurima):
Bivši razred |
Novi (privremeni) razred |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
A1 |
A*16 |
14822,86 |
15445,74 |
16094,79 |
16094,79 |
16094,79 |
16094,79 |
|
|
|
|
12717,09 |
13392,63 |
14068,17 |
14743,71 |
15419,25 |
16094,79 |
|
|
|
|
0,8579377 |
0,8670760 |
0,8740822 |
0,9160548 |
0,9580274 |
1,0 |
|
|
A2 |
A*15 |
13100,93 |
13651,45 |
14225,11 |
14620,87 |
14822,86 |
15445,74 |
|
|
|
|
11285,38 |
11930,01 |
12574,64 |
13219,27 |
13863,90 |
14508,53 |
|
|
|
|
0,8614182 |
0,8739006 |
0,8839749 |
0,9041370 |
0,9353053 |
0,9393224 |
|
|
A3 |
A*14 |
11579,04 |
12065,60 |
12572,62 |
12922,41 |
13100,93 |
13651,45 |
14225,11 |
14822,86 |
|
|
9346,34 |
9910,20 |
10474,06 |
11037,92 |
11601,78 |
12165,64 |
12729,50 |
13293,36 |
|
|
0,8071775 |
0,8213599 |
0,8330849 |
0,8541688 |
0,8855692 |
0,8911610 |
0,8948613 |
0,8968148 |
|
A*13 |
10233,93 |
10663,98 |
11112,09 |
11421,25 |
11579,04 |
|
|
|
A4 |
A*12 |
9045,09 |
9425,17 |
9821,23 |
10094,47 |
10233,93 |
10663,98 |
11112,09 |
11579,04 |
|
|
7851,92 |
8292,03 |
8732,14 |
9172,25 |
9612,36 |
10052,47 |
10492,58 |
10932,69 |
|
|
0,8680864 |
0,8797751 |
0,8891086 |
0,9086411 |
0,9392638 |
0,9426565 |
0,9442490 |
0,9441793 |
A5 |
A*11 |
7994,35 |
8330,28 |
8680,33 |
8921,83 |
9045,09 |
9425,17 |
9821,23 |
10233,93 |
|
|
6473,51 |
6857,02 |
7240,53 |
7624,04 |
8007,55 |
8391,06 |
8774,57 |
9158,08 |
|
|
0,8097606 |
0,8231440 |
0,8341307 |
0,8545377 |
0,8852925 |
0,8902821 |
0,8934288 |
0,8948742 |
A6 |
A*10 |
7065,67 |
7362,57 |
7671,96 |
7885,41 |
7994,35 |
8330,28 |
8680,33 |
9045,09 |
|
|
5594,32 |
5899,56 |
6204,80 |
6510,04 |
6815,28 |
7120,52 |
7425,76 |
7731,00 |
|
|
0,7917607 |
0,8012909 |
0,8087633 |
0,8255804 |
0,8525121 |
0,8547756 |
0,8554698 |
0,8547179 |
|
A*9 |
6244,87 |
6507,29 |
6780,73 |
6969,38 |
7065,67 |