„[Prisežem/Svečano obećavam] da ću svoje dužnosti obnašati nepristrano i savjesno; [Prisežem/Svečano obećavam] da ću čuvati tajnost vijećanja Suda EFTA-e.”

1.   Kad Sud na temelju članka 6. Statuta odlučuje ispunjava li sudac i dalje potrebne uvjete te izvršava li obveze koje proizlaze iz njegove dužnosti, predsjednik poziva suca o kojem je riječ da iznese svoje očitovanje Sudu, na zatvorenoj sjednici i bez prisutnosti tajnika.

2.   Sud odlučuje bez prisutnosti tajnika. Predmetni sudac ne sudjeluje u vijećanju.

1.   Senioritet sudaca računa se od dana preuzimanja dužnosti.

2.   U slučaju jednakog trajanja dužnosti, položaj prema senioritetu određuje se prema životnoj dobi.

3.   Suci kojima je obnovljen mandat zadržavaju svoj dotadašnji položaj prema senioritetu.

4.   Suci izabrani s popisa predviđenog člankom 30. stavkom 4. SNS-a imaju niži položaj od redovnih sudaca. Ako dvoje ili više sudaca postupa u istom predmetu, njihov interni položaj određuje se prema životnoj dobi.

1.   Suci među sobom biraju predsjednika suda na razdoblje od tri godine, u skladu s člankom 30. stavkom 3. SNS-a.

2.   Ako se mjesto predsjednika isprazni prije redovnog isteka njegova mandata, Sud bira njegova nasljednika za preostalo razdoblje.

3.   Na izborima predviđenima ovim člankom glasa se tajno. Sudac se bira apsolutnom većinom. Ako nijedan sudac ne dobije apsolutnu većinu glasova, glasanje se ponavlja i odabire se sudac koji je dobio većinu glasova. Ako dvoje ili više sudaca dobije jednak broj glasova, najstariji među njima smatra se odabranim.

4.   Ime predsjednika izabranog u skladu s ovim člankom objavljuje se u odjeljku o EGP-u Službenog lista Europske unije i u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

1.   Predsjednik predstavlja Sud.

2.   Predsjednik upravlja radom i službama Suda. On predsjeda raspravama, vijećanjima i administrativnim sastancima.

3.   Predsjednik osigurava uredan rad Suda.

1.   Sud imenuje tajnika.

2.   Kad se isprazni mjesto tajnika, zainteresirane osobe pozivaju se da se jave na javni oglas, u roku koji ne može biti kraći od tri tjedna, i da podnesu zahtjeve koji sadržavaju sve podatke o njihovoj dobi, državljanstvu, sveučilišnom obrazovanju, poznavanju jezika, sadašnjim i prijašnjim zaposlenjima, kao i o njihovu pravničkom te međunarodnom iskustvu.

3.   Imenovanje se provodi prema postupku utvrđenom člankom 8. stavkom 3.

4.   Tajnik se imenuje na razdoblje od tri godine. Mandat mu je obnovljiv. Sud može odlučiti da tajniku koji već obnaša dužnost obnovi mandat bez provođenja postupka utvrđenog stavkom 2. ovog članka.

5.   Tajnik polaže prisegu iz članka 4. i potpisuje izjavu iz članka 5.

6.   Tajnika se može razriješiti dužnosti samo ako više ne zadovoljava potrebne uvjete ili ako ne ispunjava obveze koje proizlaze iz njegove dužnosti. Sud o tome odlučuje nakon što omogući tajniku da iznese svoje očitovanje.

7.   Ako se mjesto tajnika isprazni prije isteka njegova mandata, Sud imenuje novog tajnika na razdoblje od tri godine.

8.   Ime tajnika izabranog u skladu s ovim člankom objavljuje se u odjeljku o EGP-u Službenog lista i u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

1.   Tajnik je zadužen, pod nadzorom predsjednika, za zaprimanje, upućivanje i čuvanje svih dokumenata te za dostavu na temelju ovog Poslovnika.

2.   Tajnik pomaže sucima u izvršavanju svih njihovih dužnosti.

3.   Tajnik čuva žigove i odgovoran je za arhivu. Zadužen je za izdanja Suda, osobito za izvješća Suda EFTA-e, te za objavu na internetu dokumenata koji se odnose na Sud.

4.   Zadužen je, pod nadzorom predsjednika, za upravljanje osobljem i administracijom Suda te za financijsko upravljanje i račune, uključujući pripremu i izvršenje proračuna.

5.   Upute za tajnika donosi Sud na prijedlog predsjednika.

6.   Tajnik prisustvuje sudskim ročištima ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

1.   U tajništvu se vodi upisnik za koji je odgovoran tajnik, a u koji se prema redu zaprimanja upisuju svi podnesci te ostali dokazni elementi i dokumenti.

2.   Po zaprimanju dokumenta tajnik na izvornike stavlja zabilješku o upisu u upisnik, a na zahtjev stranaka i na ostale primjerke podnesene u tu svrhu.

3.   Upisi u upisnik i zabilješke iz prethodnog stavka javne su isprave.

4.   Pravila o vođenju upisnika propisana su Uputama za tajnika iz članka 14. stavka 5.

5.   U odjeljku o EGP-u Službenog lista Europske unije i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije objavljuje se obavijest o danu upisa akta kojim se pokreće postupak, imenima stranaka, tužbenom zahtjevu, kao i o naznakama razloga i glavnih argumenata na koje se u zahtjevu poziva, ili, ovisno o slučaju, obavijest o danu podnošenja zahtjeva za prethodnu odluku, naznaci suda koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku, strankama glavnog postupka i pitanjima upućenima Sudu.

1.   Svatko može izvršiti uvid u upisnik u tajništvu i dobiti primjerke ili izvatke, uključujući ovjerene primjerke presuda i rješenja, prema tarifi tajništva koju određuje Sud na prijedlog tajnika.

2.   Svaka stranka u postupku može, u skladu s člancima 59. i 60., prema tarifi tajništva određenoj u prethodnom stavku, dobiti ovjerene primjerke postupovnih akata te ovjerene primjerke rješenja i presuda.

3.   Nijedna treća strana, ni privatna ni javna, nema pristup spisu predmeta bez izričitog odobrenja predsjednika, koje se daje nakon što se saslušaju stranke. Takvo odobrenje može se dati, u cijelosti ili djelomično, samo na temelju pisanog zahtjeva popraćenog detaljnim obrazloženjem legitimnog interesa treće strane za pristup spisu.

4.   Sud može utvrditi pravila koja se odnose na pristup povijesnim arhivima Suda.

1.   Dužnosnici i drugi službenici Suda imenuju se u skladu s odredbama Pravilnika o osoblju Suda EFTA-e.

2.   Prije preuzimanja dužnosti, dužnosnik ili drugi službenik polažu sljedeću prisegu ili, umjesto toga, daju sljedeću svečanu izjavu pred predsjednikom u prisutnosti tajnika:

1.   Sudska godina započinje 1. siječnja i završava 31. prosinca svake kalendarske godine.

2.   Sudske praznike utvrđuje Sud.

3.   U hitnim slučajevima predsjednik može sazvati suce tijekom sudskih praznika.

4.   Sud poštuje službene praznike mjesta u kojem ima sjedište.

5.   Sud može, iz opravdanih razloga, odobriti dopust sucima.

6.   Dani sudskih praznika i popis službenih praznika svake se godine objavljuju u odjeljku o EGP-u Službenog lista Europske unije i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

1.   Nakon podnošenja akta kojim se pokreće postupak predsjednik Suda što prije određuje suca izvjestitelja zaduženog za predmet.

2.   Predsjednik poduzima potrebne korake za imenovanje drugog suca izvjestitelja ako je određeni sudac izvjestitelj spriječen.

1.   Ako sudac, u skladu s člankom 15. stavcima 1. i 2. Statuta, smatra da ne može sudjelovati u rješavanju određenog predmeta, o tome obavješćuje predsjednika, koji ga oslobađa postupanja u tom predmetu.

2.   Ako predsjednik smatra da sudac, u skladu s člankom 15. stavcima 1. i 2. Statuta, ne može sudjelovati u rješavanju određenog predmeta, o tome obavješćuje suca o kojem je riječ i prije donošenja odluke saslušava njegova očitovanja.

3.   U skladu s člankom 15. stavkom 3. Statuta sve poteškoće koje proizlaze iz primjene ovog članka rješavaju se prema članku 30. stavku 4. SNS-a.

4.   U slučaju samoizuzeća ili izuzeća suca na temelju ovog članka, bira se ad hoc sudac kao zamjena u skladu s člankom 30. stavkom 4. SNS-a.

1.   Dan i sat rasprava Suda određuje predsjednik.

2.   Za održavanje ročišta Sud može odabrati mjesto različito od mjesta svojeg sjedišta.

1.   Kad Sud zasjeda u prisutnosti tajnika, tajnik prema potrebi sastavlja zapisnik koji potpisuju predsjednik i tajnik.

2.   Kad Sud zasjeda bez prisutnosti tajnika, predsjednik zadužuje suca s najnižim položajem prema senioritetu utvrđenom u članku 7. da prema potrebi sastavi zapisnik koji potpisuju taj sudac i predsjednik.

1.   Ako je bila održana rasprava, u vijećanju sudjeluju samo suci koji su sudjelovali na raspravi.

2.   Svaki sudac koji sudjeluje u vijećanju iznosi svoje obrazloženo mišljenje.

3.   Odluka Suda određuje se na temelju zaključaka koje nakon konačne diskusije prihvaća većina sudaca.

4.   Vijećanja Suda jesu i ostaju tajna.

5.   Kad se vijećanje Suda tiče administrativnih pitanja, prisustvuje mu i tajnik, osim ako Sud ne odluči drukčije.

1.   Odluke Suda valjane su samo ako svi suci sudjeluju u vijećanju.

2.   Ako Sud nije u punom sastavu zbog spriječenosti, izuzeća ili samoizuzeća suca, ad hoc sudac odabire se kao zamjena, u skladu s člankom 30. stavkom 4. SNS-a.

3.   Odluke Suda o upravnim pitanjima mogu donijeti dva prisutna suca. U takvim slučajevima predsjednik ima odlučujući glas.

1.   Sud objavljuje izvješća, rješenja, presude i ostale sudske odluke na svojim internetskim stranicama.

2.   Sud može odlučiti da svoje godišnje izvješće objavi elektroničkim putem.

1.   Jezik je Suda engleski. To se primjenjuje na cijeli postupak uključujući vijećanje, odluke i zapisnike Suda.

2.   Engleski jezik koristi se u pisanim i usmenim dijelovima postupka ako nije drukčije određeno ovim Poslovnikom.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 30., sve se priložene isprave podnose Sudu na engleskom jeziku ili se mora priložiti prijevod na engleski jezik, osim ako Sud odluči drukčije.

4.   U slučaju opsežnih dokumenata prijevodi se mogu ograničiti na izvatke. Međutim, Sud u svakom trenutku može po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke zatražiti potpuniji ili cjelovitiji prijevod.

5.   Na zahtjev stranke ili intervenijenta koji nije zainteresirana strana Sud može toj stranci ili intervenijentu dopustiti da se u usmenom dijelu postupka Sudu obraćaju i da se Sud njima obraća na službenom jeziku jedne od država EFTA-e ili Europske unije. Sud osigurava tumačenje na engleski jezik i s njega. Takav se zahtjev podnosi najmanje tri tjedna prije usmenog dijela postupka.

1.   Ako se zahtjev za savjetodavno mišljenje uputi Sudu u skladu s člankom 34. SNS-a, sud koji je uputio zahtjev ima pravo predati zahtjev na jeziku na kojem se predmet vodi pred sudom. Sud osigurava prijevod na engleski jezik.

2.   Sud koji je uputio zahtjev i stranke koje sudjeluju u sporu mogu Sudu podnijeti dokumente na jeziku na kojemu se predmet vodi pred sudom. Ti se dokumenti prevode na engleski jezik u mjeri u kojoj Sud to smatra nužnim. Sud osigurava prijevod.

3.   Sud osigurava prijevod izvješća za raspravu kako bi ga učinio dostupnim i na jeziku na kojem se predmet vodi pred sudom koji je uputio zahtjev.

4.   Stranke u sporu pred sudom koji je uputio zahtjev imaju pravo usmeno se obraćati Sudu i zatražiti da se Sud njima obraća na jeziku na kojem se predmet vodi pred sudom. Sud osigurava tumačenje na engleski jezik i s njega. Stranka koja želi koristiti drugi jezik obavješćuje tajnika o tome najmanje tri tjedna prije usmenog dijela postupka.

5.   Presuda Suda izriče se na engleskom jeziku i na jeziku zahtjeva. Vjerodostojne su presude na tim jezicima.

1.   Agenti, savjetnici i odvjetnici koji se pojavljuju pred Sudom ili pred bilo kojim pravosudnim tijelom od kojeg je Sud zatražio pravnu pomoć uživaju imunitet povezan s izgovorenim i napisanim riječima u vezi s predmetom ili strankama.

2.   Agenti, savjetnici i odvjetnici isto tako uživaju sljedeće povlastice i pogodnosti:

1.   Da bi imale pravo na povlastice, imunitete i pogodnosti spomenute u članku 33., sljedeće osobe moraju podnijeti dokaz o svojem statusu kako slijedi:

2.   Ako je potrebno, tajnik im izdaje iskaznicu. Njezina je valjanost ograničena na određeni rok koji se može produljiti ili skratiti ovisno o trajanju postupka.

1.   Povlastice, imuniteti i pogodnosti predviđeni člankom 33. dodjeljuju se isključivo u interesu postupka.

2.   Sud može ukinuti imunitet ako smatra da to nije u suprotnosti s interesom postupka.

1.   Ako Sud ili predsjednik smatraju da je ponašanje agenta, savjetnika ili odvjetnika pred Sudom, predsjednikom, sucem ili tajnikom nespojivo s dostojanstvom Suda ili zahtjevima dobrog sudovanja, ili ako se agent, savjetnik ili odvjetnik služe pravima koja imaju na temelju svoje funkcije u svrhu različitu od one zbog koje su mu takva prava priznata, oni o tome obavješćuje osobu o kojoj je riječ. Ako Sud o tome obavijesti nadležna tijela kojima ta osoba odgovara, primjerak obavijesti naslovljene na ta tijela upućuje se i toj osobi.

2.   Iz istih razloga Sud u svakom trenutku, nakon što sasluša osobu o kojoj je riječ, može obrazloženim rješenjem isključiti iz postupka agenta, savjetnika ili odvjetnika. Takvo rješenje odmah je izvršno.

3.   Kad se agenta, savjetnika ili odvjetnika isključi iz postupka, s postupkom se zastaje do isteka roka koji određuje predsjednik kako bi se stranci omogućilo da odredi drugog agenta, savjetnika ili odvjetnika.

4.   Odluke donesene na temelju ovog članka mogu se opozvati.

1.   Dokumenti se mogu uručiti osobi poštom, u skladu sa stavkom 2., putem aplikacije e-EFTACourt, u skladu sa stavkom 3., ili drugim tehničkim sredstvom komunikacije, u skladu sa stavcima 4. i 5.

2.   Izvršenje dostave predviđene ovim Poslovnikom na adresu koju je adresat izabrao za dostavu osigurava tajnik, slanjem preporučenom pošiljkom primjerka dokumenata uz povratnicu ili osobnom dostavom primjerka dokumenata uz potvrdu o primitku. Primjerke dokumenata koje treba dostaviti priprema i ovjerava tajnik, ako ih ne podnose same stranke u skladu s člankom 54. stavkom 3.

3.   Sud može odlukom utvrditi uvjete pod kojima se podnesak može dostaviti elektroničkim putem ili drugim tehničkim sredstvom. Ta se odluka objavljuje u Odjeljku o EGP-u Službenog lista i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, i dio je Priloga I. ovom Poslovniku.

4.   Ako je adresat pristao da mu se dostava obavlja drugim tehničkim sredstvom komunikacije, svi postupovni akti, uključujući presude i rješenja Suda, mogu mu se dostaviti upućivanjem primjerka dokumenta na taj način. Ako se dokument dostavlja osobi putem takvih tehničkih sredstava, dostava se obavlja na dan na koji je Sud poslao dokument zainteresiranoj osobi putem dogovorenih tehničkih sredstava.

5.   Ako iz tehničkih razloga ili zbog prirode ili duljine akta takvo slanje u skladu sa stavkom 4. nije moguće, akt se dostavlja, ako adresat nije naveo adresu za dostavu, na njegovu adresu na jedan od načina predviđenih stavkom 2. ovog članka. Adresata se o tome obavješćuje tehničkim sredstvom komunikacije. U takvom se slučaju smatra da je preporučena pošiljka uručena adresatu deseti dan od predaje preporučene pošiljke poštanskom uredu u mjestu sjedišta Suda, osim ako se na temelju povratnice pokaže da je pošiljka primljena na neki drugi dan ili ako adresat obavijesti tajnika, u roku od tri tjedna od kad je obaviješten tehničkim sredstvom komunikacije, da nije primio dokument koji mu je trebao biti dostavljen.

1.   Postupovni rokovi predviđeni Sporazumom o EGP-u, SNS-om, Statutom ili ovim Poslovnikom računaju se na sljedeći način:

2.   Ako kraj roka pada na subotu, nedjelju ili službeni blagdan, rok se produljuje do isteka prvog sljedećeg radnog dana.

1.   Rokove koji se određuju na temelju ovog Poslovnika može produljiti onaj tko ih je odredio.

2.   Predsjednik može na tajnika prenijeti ovlast određivanja ili produljenja nekih rokova, koju ima na temelju ovog Poslovnika.

3.   Postupovni akt podnesen tajništvu nakon isteka roka koji je predsjednik ili tajnik odredio na temelju ovog Poslovnika može se prihvatiti samo na temelju odluke predsjednika u tom smislu.

1.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe predviđene Statutom ili ovim Poslovnikom, postupak pred Sudom sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe iz stavaka 3. i 5., Sud predmete rješava prema redoslijedu njihove spremnosti za postupanje. Ako se izvođenje dokazâ u više predmeta završi istodobno, redoslijed postupanja određuje se prema datumima upisa u registar zahtjeva za pokretanje pojedinačnih izvođenja dokaza.

3.   Predsjednik može, u posebnim okolnostima, odlučiti da se određenom predmetu da prednost pri odlučivanju.

4.   O zahtjevu za savjetodavno mišljenje može se odlučivati ubrzanim postupkom u skladu s uvjetima iz poglavlja 2. glave III.

5.   O izravnoj tužbi može se odlučivati ubrzanim postupkom u skladu s uvjetima iz poglavlja 5. glave IV.

1.   Sud u svakom trenutku može, nakon što strankama omogući da iznesu svoja stajališta, odrediti da se dva ili više predmeta iste prirode koji se odnose na isti predmet odlučivanja spoje na temelju njihove međusobne povezanosti za potrebe pisanog ili usmenog dijela postupka ili u svrhu donošenja odluke kojom se zatvara postupak. Spojeni predmeti naknadno se mogu razdvojiti.

2.   Sve stranke u spojenim predmetima mogu u tajništvu izvršiti uvid u spise spojenih predmeta. Međutim, na zahtjev stranke predsjednik može rješenjem isključiti iz uvida određene podatke iz spisa predmeta koji su povjerljive naravi.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., postupovni akti uloženi u spise predmeta na koje se odnosi spajanje dostavljaju se strankama spojenih predmeta ako to zatraže zastupnici tih stranaka i ako su oni suglasni s načinom dostave iz članka 38. stavka 3.

1.   Postupak koji je u tijeku može se prekinuti:

2.   Odluku o prekidu postupka donosi predsjednik nakon što sasluša suca izvjestitelja i, osim u slučaju savjetodavnih mišljenja, stranke.

3.   Postupak se nastavlja odlukom predsjednika donesenom prema istom postupku utvrđenom u stavku 2., osim ako je u odluci o prekidu predviđen prestanak prekida.

4.   Odluke iz stavaka 2. i 3. dostavljaju se strankama i zainteresiranim osobama.

5.   Prekid postupka nastupa na dan naznačen u odluci o prekidu ili, u nedostatku takve naznake, na dan donošenja takve odluke.

6.   Za trajanja prekida ne teku postupovni rokovi.

7.   Odluka o nastavku postupka prije prestanka prekida, ili odluka iz stavka 8., donosi se na način predviđen stavkom 2.

8.   Kad odlukom o prekidu nije predviđen prestanak prekida, prekid prestaje na dan naznačen u odluci o nastavku postupka ili, u nedostatku takve naznake, na dan donošenja takve odluke.

9.   Počevši od dana nastavka postupka nakon prekida, postupovni rokovi koji su prestali teći zamjenjuju se novim rokovima koje određuje predsjednik i koji počinju teći od dana nastavka postupka.

1.   Svaka stranka koja zbog svojeg imovinskog stanja nije u mogućnosti, u potpunosti ili djelomično, snositi troškove postupka pred Sudom može u svakom trenutku zatražiti besplatnu pravnu pomoć. Imovinsko stanje podnositelja zahtjeva ocjenjuje se na temelju objektivnih čimbenika kao što su prihod, imovina i obiteljske okolnosti.

2.   Besplatna pravna pomoć pokriva, u cijelosti ili djelomično, troškove povezane s pravnom pomoći i odvjetničkim zastupanjem u postupcima pred Sudom. Sud je odgovoran za te troškove u skladu s člankom 52.

1.   Zahtjevu se prilažu sve informacije i potvrde iz kojih je moguće utvrditi imovinsko stanje podnositelja zahtjeva, kao što su potvrde nadležnog nacionalnog tijela o imovinskom stanju.

2.   Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć ne mora se podnijeti po odvjetniku.

3.   U postupku savjetodavnog mišljenja, ako je podnositelj zahtjeva već dobio besplatnu pravnu pomoć pred sudom koji je uputio zahtjev, odluku o tome podnosi sudu i navodi što je obuhvaćeno već dodijeljenim iznosima.

4.   U izravnim tužbama besplatna pravna pomoć može se zatražiti prije podnošenja pravnog sredstva ili u tijeku postupka. Ako je zahtjev podnesen prije podnošenja pravnog sredstva, podnositelj mora ukratko izložiti predmet pravnog sredstva koje namjerava podnijeti, činjenično stanje i argumente u prilog pravnom sredstvu. Zahtjevu se moraju priložiti relevantne potvrde.

Podnošenjem zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć zaustavlja se, za podnositelja zahtjeva, tijek roka za podnošenje pravnog sredstva do dana dostave rješenja kojim se o tom zahtjevu odlučuje ili, u slučajevima iz članka 51. stavka 4., do dana dostave rješenja kojim se određuje odvjetnik za zastupanje podnositelja zahtjeva.

Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć odbija se ako je pravno sredstvo za koje se zahtijeva pomoć očito nedopustivo ili neosnovano.

Sud poziva drugu stranku da dostavi svoja pisana očitovanja, osim ako je već na temelju dostavljenih informacija očito da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 49. stavka 1. ili da se primjenjuje prethodni podstavak.

1.   Predsjednik odmah po podnošenju dodjeljuje zahtjev sucu izvjestitelju koji u kratkom roku predlaže kako dalje postupati sa zahtjevom.

2.   Odluku o potpunom ili djelomičnom prihvaćanju zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć ili o njegovu odbijanju donosi Sud na prijedlog suca izvjestitelja.

3.   Sud odlučuje rješenjem. U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u rješenju se obrazlažu razlozi odbijanja.

4.   Rješenjem kojim se odobrava besplatna pravna pomoć može se odrediti odvjetnik za zastupanje podnositelja zahtjeva ako ga je on predložio u zahtjevu za besplatnu pravnu pomoć i ako je taj odvjetnik dao svoju suglasnost za zastupanje podnositelja zahtjeva pred Sudom.

5.   Ako podnositelj zahtjeva ne predloži odvjetnika ili ako Sud ocijeni da njegovu prijedlogu nije moguće udovoljiti, tajnik šalje otpravak rješenja i primjerak zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć nadležnom tijelu dotične države EFTA-e, navedenom u Prilogu II.

6.   Odvjetnik zadužen za zastupanje podnositelja zahtjeva određuje se rješenjem, ovisno o slučaju, uzimajući u obzir prijedloge podnositelja zahtjeva ili uzimajući u obzir prijedloge tijela iz stavka 5.

7.   U rješenju o odobrenju besplatne pravne pomoći može se odrediti iznos koji se isplaćuje odvjetniku određenom za zastupanje podnositelja zahtjeva ili se može odrediti najviši iznos troškova i nagrada za rad odvjetnika, koji u načelu nije dopušteno prijeći. U rješenju se može odrediti doprinos podnositelja zahtjeva troškovima iz članka 52. stavka 1. Poslovnika vodeći računa o njegovu imovinskom stanju.

1.   Kad je besplatna pravna pomoć odobrena, Sud prema potrebi i u utvrđenim granicama preuzima troškove povezane s pomoći podnositelju zahtjeva i zastupanjem pred Sudom. Na zahtjev podnositelja zahtjeva ili njegova zastupnika moguća je isplata predujma za te troškove.

2.   U izravnim tužbama, ako je na temelju odluke kojom se završava postupak korisnik besplatne pravne pomoći dužan snositi vlastite troškove, predsjednik obrazloženim rješenjem određuje iznos troškova i nagrada za rad odvjetnika koje podmiruje Sud. Predsjednik može odlučivanje prepustiti Sudu.

Ako Sud odlukom kojom se završava postupak drugoj stranci naloži snošenje troškova korisnika besplatne pravne pomoći, ta druga stranka dužna je Sudu nadoknaditi iznos koji je predujmljen na ime besplatne pravne pomoći.

Tajnik osigurava da se iznos iz prethodnog podstavka naplati od stranke kojoj je naloženo njegovo plaćanje.

Ako korisnik besplatne pravne pomoći ne uspije u postupku, Sud može, ako to zahtijeva pravičnost, odlukom kojom se završava postupak odrediti da jedna ili više drugih stranaka snose vlastite troškove ili da navedene troškove u potpunosti ili djelomično podmiri Sud u ime besplatne pravne pomoći.

1.   Podnesci se mogu podnijeti u papirnatoj verziji, u skladu sa stavcima 2. i 7., ili s pomoću aplikacije e-EFTACourt, u skladu sa stavkom 8.

2.   Izvornik svakog podneska mora sadržavati potpis zastupnika ili odvjetnika stranke ili, u slučaju očitovanja podnesenih u okviru postupka savjetodavnog mišljenja, stranke glavnog postupka ili njezina zastupnika, ako se to dopušta nacionalnim postupovnim pravilima koja se primjenjuju na te glavne postupke.

3.   Izvornik, kao i svi prilozi na koje se u njemu upućuje, predaju se zajedno s pet primjeraka za Sud i, za postupke koji nisu postupci savjetodavnog mišljenja, s primjerkom za svaku stranku postupka. Primjerke je dužna ovjeriti stranka koja ih podnosi.

4.   Na svakom podnesku navodi se datum. Pri računanju postupovnih rokova uzima se u obzir samo dan podnošenja izvornika tajništvu.

5.   Svakom podnesku prilaže se spis koji sadržava dokazne elemente i dokumente na koje se podnesak poziva, zajedno s njihovim popisom.

6.   Ako su zbog opsežnosti elemenata ili dokumenta podnesku priloženi samo izvaci, cjelovit element ili dokument ili njegova cjelovita preslika podnose se tajništvu.

7.   Odstupajući od druge rečenice stavka 4., datum na koji je u tajništvu bilo kojim tehničkim sredstvom komunikacije dostupnom Sudu zaprimljena preslika potpisanog izvornika podneska, uključujući popis dokaznih elemenata i dokumenata iz stavka 5., smatra se datumom podnošenja za potrebe poštovanja postupovnih rokova, pod uvjetom da se najkasnije deset dana nakon toga tajništvu podnese potpisani izvornik podneska, s prilozima i primjercima iz stavka 3.

8.   Sud može odlukom odrediti uvjete pod kojima se podnesak poslan tajništvu Suda elektroničkim putem ili nekim drugim tehničkim sredstvom smatra izvornikom tog dokumenta. Ta se odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u Službenog lista Europske unije i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, i dio je Priloga I. ovom Poslovniku.

1.   Nakon zatvaranja pisanog dijela postupka predsjednik određuje dan na koji sudac izvjestitelj podnosi Sudu prethodno izvješće.

2.   Prethodno izvješće sadržava prijedloge o tome treba li poduzimati posebne mjere upravljanja postupkom, izvođenja dokaza ili, prema potrebi, zahtijevati od suda koji je uputio zahtjev dodatna pojašnjenja. Sadržava i prijedlog suca izvjestitelja da se o predmetu, prema potrebi, odluči bez održavanja rasprave.

3.   Sud odlučuje o prijedlozima suca izvjestitelja.

1.   U svim fazama postupka Sud može odlučivati o svim mjerama upravljanja postupkom ili izvođenja dokazâ iz sljedećih članaka ili odrediti da se koji od izvedenih dokaza ponovi ili dopuni.

2.   Mjere upravljanja postupkom ili izvođenja dokazâ, koje je Sud odredio, može provesti sam Sud ili se mogu dodijeliti sucu izvjestitelju.

1.   Cilj je mjera upravljanja postupkom osigurati pripremu predmetâ za raspravu, odvijanje postupaka i rješavanje sporova u najboljim mogućim uvjetima.

2.   Mjere upravljanja postupkom imaju za cilj posebice:

3.   Mjere upravljanja postupkom mogu se, među ostalim, sastojati od:

4.   Svaka stranka može u bilo kojoj fazi postupka predložiti određivanje ili izmjenu mjera upravljanja postupkom. Takav se prijedlog podnosi zasebnim aktom ili se podnosi u posebnom odjeljku predmetnog podneska. U tom se slučaju druge stranke saslušava prije određivanja predmetnih mjera.

5.   Ako je to potrebno zbog postupovnih okolnosti, tajnik obavješćuje stranke o mjerama koje je predvidio Sud i daje im mogućnost da usmeno ili pismeno podnesu primjedbe.

1.   Sud određuje prikladne mjere izvođenja dokazâ rješenjem u kojem naznačuje činjenice koje su predmet dokazivanja. To se rješenje dostavlja strankama.

2.   Prije nego Sud odluči o mjerama izvođenja dokazâ iz stavka 3. točaka od (c) do (e), tajnik obavješćuje stranke o mjerama koje je predvidio Sud i daje im mogućnost da usmeno ili pismeno podnesu primjedbe.

3.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 21. i 22. Statuta, mjere izvođenja dokazâ mogu biti:

4.   Mogu se podnositi dokazi o protivnom i dopunjavati postojeći dokazni prijedlozi.

5.   Stranke mogu prisustvovati mjerama izvođenja dokazâ.

1.   Kad Sud treba, na temelju pravnih i činjeničnih elemenata koje je iznijela stranka, provjeriti povjerljivu narav, u odnosu na druge stranke, određenih informacija ili dokaznih elementa koji su mu podneseni na temelju mjere izvođenja dokaza iz članka 58., a koji mogu biti relevantni za odlučivanje o sporu, te se informacije ili dokazni elementi u fazi te provjere ne priopćavaju drugim strankama.

2.   Kad Sud tijekom provjere iz stavka 1. zaključi da su određeni podaci ili dokazni elementi koji su mu podneseni relevantni za odlučivanje o predmetu i povjerljive naravi u odnosu na druge stranke, procijenit će važnost te povjerljive naravi s jedne strane i zahtjeva povezanih s pravom na djelotvornu sudsku zaštitu, posebice uz poštovanje načela kontradiktornosti, s druge strane.

3.   Nakon procjene važnosti iz stavka 2. Sud može odlučiti upoznati druge stranke s povjerljivim informacijama ili dokaznim elementima, po potrebi uvjetujući njihovo otkrivanje preuzimanjem posebnih obveza, ili može odlučiti da ih ne priopći, pri čemu će obrazloženim rješenjem pobliže odrediti načine na koje će te druge stranke moći u najvećoj mogućoj mjeri iznijeti svoja očitovanja, primjerice nalaganjem podnošenja verzije koja nije povjerljiva ili sažetka informacija ili dokaznih elemenata koji nije povjerljiv, a koji sadržavaju njihov bitan sadržaj.

1.   Sud određuje provjeru određenih činjenica saslušanjem svjedoka po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. U zahtjevu stranke za saslušanje svjedoka precizno se navode činjenice o kojima svjedoka treba saslušati i razlozi zbog kojih ga treba saslušati. Sud o zahtjevu odlučuje obrazloženim rješenjem.

2.   Svjedoci se pozivaju rješenjem Suda koje sadržava slijedeće informacije:

3.   Odluka se dostavlja strankama i svjedocima.

1.   Nakon provjere identiteta svjedoka predsjednik ga upozorava da mora potvrditi istinitost svojih iskaza na način predviđen ovim Poslovnikom i da svako kršenje ovog zahtjeva predstavlja kazneno djelo na temelju članka 26. Statuta.

2.   Prije davanja iskaza svjedok polaže sljedeću prisegu ili, umjesto toga, daje sljedeću svečanu izjavu:

Sud može, nakon što sasluša stranke, osloboditi svjedoka polaganja prisege ili davanja svečane izjave.

3.   Svjedoke saslušava Sud, uz pozivanje stranaka. Nakon davanja glavnog iskaza predsjednik i drugi suci mogu, na zahtjev stranaka ili po službenoj dužnosti, postavljati pitanja svjedocima. Pod nadzorom predsjednika pitanja svjedocima mogu postavljati zastupnici stranaka.

1.   Sud može odrediti vještačenje. Rješenjem kojim se imenuje stručnjak utvrđuje se njegova zadaća i određuje rok za podnošenje njegova izvješća.

2.   Stručnjaku se dostavljaju primjerci rješenja i svih dokumenata potrebnih za obavljanje njegove zadaće. On postupa pod nadzorom suca izvjestitelja, koji može prisustvovati vještačenju i kojeg stručnjak obavješćuje o napretku u obavljanju zadaće koja mu je povjerena.

3.   Sud može odrediti saslušanje svjedoka na zahtjev stručnjaka. Saslušanje se provodi u skladu s člankom 62.

4.   Stručnjak iznosi svoje mišljenje samo o pitanjima koja su mu izričito upućena.

5.   Nakon podnošenja izvješća i njegove dostave strankama Sud može odrediti da se stručnjaka sasluša. Stranke se poziva da prisustvuju saslušanju. Predsjednik i drugi suci mogu, na zahtjev stranaka ili po službenoj dužnosti, postavljati pitanja stručnjaku. Pod nadzorom predsjednika pitanja stručnjaku mogu postavljati i zastupnici stranaka.

6.   Nakon podnošenja izvješća stručnjak pred Sudom polaže sljedeću prisegu, ili, umjesto toga, daje svečanu izjavu:

Sud može, nakon što sasluša stranke, osloboditi stručnjaka polaganja prisege ili davanja svečane izjave.

1.   Uredno pozvani svjedok dužan je odazvati se pozivu i prisustvovati saslušanju ako Sudu ne podnese opravdanu ispriku.

2.   Sud može u skladu s člankom 26. Statuta odlučiti nadležnim tijelima države EFTA-e iz Priloga II. prijaviti svjedoke koji se ne odazovu pozivu ili davanje lažnog iskaza svjedoka ili stručnjaka. Upućivanje odluke Suda osigurava tajnik. U odluci se navode činjenice i okolnosti na kojima se prijava temelji.

1.   Ako jedna od stranaka zatraži izuzeće svjedoka ili stručnjaka zbog nesposobnosti ili neprikladnosti ili nekog drugog razloga, ili ako svjedok ili stručnjak odbije dati iskaz, položiti prisegu ili dati istovjetnu svečanu izjavu, o tome odlučuje Sud.

2.   Izuzeće svjedoka ili stručnjaka potrebno je zatražiti u roku od dva tjedna od dostave rješenja kojim se poziva svjedok ili imenuje stručnjak. U aktu se navode razlozi za izuzeće i dokazni prijedlozi.

1.   Svjedoci i stručnjaci imaju pravo na naknadu troškova puta i boravka.

2.   Kad odredi saslušanje svjedoka ili vještačenje, Sud od stranaka ili jedne od njih može zatražiti da polože predujam dostatan za naknadu troškova svjedoka ili stručnjaka.

3.   Sud isplaćuje predujam sredstava potrebnih za ispitivanje svakog svjedoka ili za naručivanje vještačenja koje je Sud tražio po službenoj dužnosti.

4.   Svjedoci imaju pravo na naknadu izgubljene zarade, a stručnjaci na nagradu za svoj rad. Sud isplaćuje te iznose svjedocima i stručnjacima nakon izvršenja njihovih dužnosti odnosno zadataka.

1.   Tajnik ili sudac kojeg je odredio predsjednik sastavlja zapisnik sa svakog ročišta za izvođenje dokaza. Zapisnik potpisuju predsjednik ili sudac izvjestitelj ovlašten za saslušanje svjedoka ili stručnjaka i tajnik ili sudac određen za sastavljanje zapisnika. Prije tog potpisivanja svjedoku se omogućuje da provjeri sadržaj zapisnika i da ga potpiše.

2.   Zapisnik je javna isprava.

1.   Na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti Sud može uputiti molbe za pravnu pomoć radi saslušanja svjedokâ ili stručnjakâ.

2.   Molba za pravnu pomoć upućuje se rješenjem koje sadržava prezime, ime, svojstvo i adresu svjedoka ili stručnjaka, naznaku činjenica o kojima će svjedok ili stručnjak biti saslušan, naznaku stranaka, njihovih agenata, odvjetnika ili savjetnika, kao i adresu koju su izabrali za dostavu te sažeti prikaz predmeta spora.

Rješenje strankama dostavlja tajnik.

3.   Tajnik rješenje upućuje nadležnom tijelu države EFTA-e navedene u Prilogu II., na čijem području treba provesti saslušanje svjedoka ili stručnjaka.

Po potrebi rješenju prilaže prijevod na službeni jezik ili službene jezike države kojoj se rješenje upućuje.

Tijelo navedeno u prvom podstavku prosljeđuje rješenje pravosudnom tijelu nadležnom prema nacionalnom pravu.

Nadležno pravosudno tijelo postupa po molbi za pravnu pomoć u skladu s odredbama svojeg nacionalnog prava. Po okončanju postupanja nadležno pravosudno tijelo prosljeđuje tijelu navedenom u prvom podstavku rješenje o molbi za pravnu pomoć, dokumente u vezi s postupanjem po molbi i detaljan popis troškova. Ti se dokumenti šalju tajniku.

Tajnik osigurava prijevod dokumenata na engleski jezik.

4.   Troškove povezane s molbama za pravnu pomoć snosi Sud, uz mogućnost da iste po potrebi stavi na teret stranaka.

1.   Kad stranka obavijesti Sud da neće prisustvovati raspravi ili kad Sud na raspravi utvrdi neopravdani izostanak uredno pozvane stranke, rasprava se odvija bez prisutnosti stranke o kojoj je riječ.

2.   Kad glavne stranke obavijeste Sud da neće prisustvovati raspravi, predsjednik odlučuje može li se usmeni dio postupka zatvoriti.

1.   Zbog ozbiljnih razloga Sud može isključiti javnost u skladu s člankom 27. Statuta. To se može odnositi i na predmete za koje je zatraženo savjetodavno mišljenje, na zahtjev suda koji je uputio zahtjev.

2.   Zahtjev za isključenje javnosti koji podnese stranka mora biti obrazložen i mora se navesti odnosi li se na cijelu raspravu ili na neki njezin dio. Ako stranka podnese takav zahtjev, Sud odlučuje o njemu nakon saslušanja stranaka.

3.   Odluka o isključenju javnosti podrazumijeva i zabranu objavljivanja sadržaja rasprave.

1.   Tajnik ili sudac kojeg je odredio predsjednik sastavlja zapisnik sa svake rasprave u skladu s člankom 25.

2.   Zapisnik sadržava dan i mjesto rasprave, imena sudaca i prisutnog tajnika, upućivanje na predmet, imena stranaka, imena i opise agenata, savjetnika i odvjetnika stranaka, naznaku svih dokumenata koje su stranke podnijele tijekom rasprave te odluke Suda ili predsjednika dane na raspravi.

3.   Zapisnik potpisuju predsjednik i tajnik ili sudac određen za sastavljanje zapisnika. Zapisnik je javna isprava.

4.   Stranke i zainteresirane osobe mogu u tajništvu izvršiti uvid u zapisnike i dobiti primjerke zapisnika o vlastitom trošku.

1.   Objava presude javna je; stranke se pozivaju na objavu presude.

2.   Na izvornik presude, koji potpisuju predsjednik, suci koji su sudjelovali u vijećanju i tajnik, stavlja se žig te se isti pohranjuje u tajništvu; ovjereni primjerci presude dostavljaju se svakoj stranci i, prema potrebi, sudu koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku te zainteresiranim osobama.

3.   Tajnik i predsjednik na izvorniku presude bilježe datum kad je presuda izrečena.

1.   Rješenje sadržava:

2.   Kad ovaj Poslovnik propisuje da rješenje mora biti obrazloženo, ono isto tako sadržava:

1.   Presuda ima obvezujući učinak od dana njezine objave.

2.   Rješenje ima obvezujući učinak od dana njegove dostave.

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe koje se tiču tumačenja presuda, pogreške u pisanju ili računanju te očite netočnosti Sud može ispraviti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke ili zainteresirane osobe podnesen u roku od dva tjedna od dana objave presude ili dostave rješenja.

2.   Zahtjevi za ispravak dodjeljuju se sucu izvjestitelju odgovornom za predmet na koji se zahtjev odnosi. Predsjednik poduzima potrebne korake za imenovanje drugog suca izvjestitelja ako je određeni sudac izvjestitelj spriječen.

3.   Kad se zahtjev za ispravke odnosi na izreku ili na dio obrazloženja na kojem se izreka temelji, stranke, koje tajnik na odgovarajući način obavješćuje, mogu podnijeti pisana očitovanja u roku koji odredi predsjednik.

4.   Sud donosi odluku na zatvorenoj sjednici.

5.   Izvornik rješenja o ispravku prilaže se izvorniku ispravljene odluke. Zabilješka o tom rješenju stavlja se na margini izvornika ispravljene odluke.

1.   Uz zahtjev za savjetodavno mišljenje prilaže se sažetak predmeta pred nacionalnim sudom, uključujući opis činjeničnog stanja predmeta, kao i opis odredaba nacionalnog prava o kojima je riječ i, prema potrebi, relevantne nacionalne sudske prakse potrebne Sudu za ocjenjivanje pitanja na koje se traži odgovor.

2.   Zahtjevu se prilaže obrazloženje razloga koji su naveli sud koji je uputio zahtjev da zatraži savjetodavno mišljenje te odnosa između odredaba prava EGP-a i nacionalnog zakonodavstva primijenjenog na glavni postupak.

1.   Kad sud koji je uputio zahtjev odredi zaštitu identiteta, Sud poštuje takvu zaštitu u postupku koji se pred njim vodi.

2.   Na zahtjev suda koji je uputio zahtjev i na temelju uredno obrazloženog zahtjeva jedne od stranaka glavnog postupka ili po službenoj dužnosti, predsjednik također može, ako to smatra potrebnim i nakon saslušanja suca izvjestitelja, zaštititi tajnost identiteta jedne ili više osoba ili drugih subjekata na koje se postupak odnosi.

1.   U roku od dva mjeseca od obavijesti tajnika na temelju članka 37. stranke glavnog postupka i zainteresirane osobe imaju pravo podnijeti podneske ili pisana očitovanja Sudu.

2.   Nesudjelovanje u pisanom postupku ne isključuje sudjelovanje u usmenom dijelu postupka.

1.   Stranke glavnog postupka su one koje kao takve odredi sud koji je uputio zahtjev u skladu s nacionalnim postupovnim pravilima.

2.   Kad sud koji je uputio zahtjev obavijesti Sud da je u glavnom postupku dopušteno sudjelovanje novoj stranci, a postupak pred Sudom već je u tijeku, stranka o kojoj je riječ prihvaća postupak u stanju u kojem se nalazi u trenutku te obavijesti. Toj stranci dostavljaju se svi podnesci koji su već dostavljeni strankama glavnog postupka i zainteresiranim osobama.

3.   Kad je riječ o zastupanju i nazočnosti stranaka glavnog postupka, Sud uzima u obzir postupovna pravila koja obvezuju sud koji je uputio zahtjev. Ako postoji sumnja o tome može li neka osoba na temelju nacionalnog prava zastupati stranku glavnog postupka, Sud se može informirati o primjenjivim postupovnim pravilima kod suda koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku.

1.   Sud ostaje nadležan odlučiti o zahtjevu za savjetodavno mišljenje sve dok sud koji je uputio zahtjev ne povuče taj zahtjev. Povlačenje zahtjeva može se uzeti u obzir do dostave obavijesti o danu objave presude zainteresiranim osobama.

2.   Međutim, Sud u svakom trenutku može utvrditi kako više nisu ispunjeni uvjeti za njegovu nadležnost.

1.   Ne dovodeći u pitanje mjere upravljanja postupkom i izvođenja dokazâ predviđene ovim Poslovnikom, Sud od suda koji je uputio zahtjev može zatražiti da u određenom roku dostavi pojašnjenja.

2.   Odgovor suda koji je uputio zahtjev dostavlja se strankama glavnog postupka i zainteresiranim osobama.

1.   Članak 138., koji se odnosi na tumačenje presuda i rješenja, ne primjenjuje se na odluke donesene na temelju zahtjeva za savjetodavno mišljenje.

2.   Nacionalni sudovi procjenjuju je li im savjetodavnim mišljenjem dovoljno razjašnjeno postavljeno pitanje ili smatraju potrebnim ponovno podnijeti Sudu zahtjev za prethodnu odluku.

1.   Kada okolnosti upućuju na hitnost donošenja odluke, predsjednik na zahtjev nacionalnog suda ili iznimno po službenoj dužnosti može, nakon što sasluša suca izvjestitelja, odlučiti na zahtjev za savjetodavno mišljenje primijeniti ubrzani postupak odstupajući od odredaba ovog Poslovnika.

2.   U tom slučaju predsjednik može odmah odrediti dan rasprave koji se strankama glavnog postupka i zainteresiranim osobama priopćava istodobno s dostavom zahtjeva za savjetodavno mišljenje.

3.   Stranke glavnog postupka i zainteresirane osobe mogu u roku koji odredi predsjednik, a koji nije kraći od 15 dana, podnijeti podneske ili pisana očitovanja. Predsjednik ih može pozvati da svoje podneske ili pisana očitovanja ograniče na bitna pravna pitanja koja su postavljena u upućenom pitanju.

4.   Svi podnesci ili pisana očitovanja priopćavaju se prije rasprave strankama glavnog postupka i zainteresiranim osobama.

5.   Predsjednik može odlučiti odustati od izvješća za raspravu ili odustati od prijevoda izvješća za raspravu.

1.   Članak 54. odnosi se na podnošenje podnesaka. Odstupajući od članka 54. stavka 7., datum na koji je u tajništvu bilo kojim tehničkim sredstvom komunikacije zaprimljena preslika potpisanog izvornika podnesaka ili pisanih očitovanja, uključujući raspored dokumenata iz članka 54. stavka 5., smatra se datumom podnošenja za potrebe poštovanja postupovnih rokova, pod uvjetom da se najkasnije pet dana nakon toga tajništvu podnese potpisani izvornik podnesaka ili pisanih očitovanja, s prilozima i primjercima iz članka 54. stavka 3.

2.   Ako se člankom 98. zahtijeva uručenje ili priopćenje dokumenta, takvo uručenje ili priopćenje može se izvršiti prijenosom primjerka dokumenta bilo kojim tehničkim sredstvom komunikacije koje je na raspolaganju Sudu i primatelju.

1.   Stranku može zastupati samo agent ili odvjetnik.

2.   Agenti i odvjetnici polažu u tajništvu službeni dokument ili punomoć koju im je dala stranka koju zastupaju.

3.   Odvjetnik koji zastupa stranku u tajništvu polaže i dokument kojim se potvrđuje da je ovlašten za zastupanje pred sudovima države EFTA-e ili države članice Europske unije.

1.   Tužba iz članka 19. Statuta sadržava:

2.   Ako je tužitelj pravna osoba privatnog prava, on tužbi prilaže:

1.   Za potrebe postupka u tužbi se navodi adresa za dostavu. U tužbi se navodi i ime osobe koja je ovlaštena i koja je pristala primati svu dostavu.

2.   Osim adrese za dostavu iz stavka 1. ili umjesto nje, u tužbi se može navesti da odvjetnik ili agent pristaju na dostavu putem aplikacije e-EFTACourt ili drugim tehničkim sredstvom komunikacije.

3.   Ako tužba ne ispunjava zahtjeve iz stavaka 1. i 2., sve dostave stranci u postupku izvršavaju se preporučenom pošiljkom adresiranom na agenta ili odvjetnika stranke sve dok se taj nedostatak ne otkloni. Odstupajući od članka 38., redovna dostava smatra se izvršenom predajom preporučene pošiljke pošti u mjestu sjedišta Suda.

1.   Tužbi se prema potrebi prilažu dokumenti navedeni u članku 19. stavku 2. Statuta.

2.   U slučajevima iz članka 37. SNS-a tužbi se prilaže pisani dokaz o datumu na koji je u skladu s tim člankom od Nadzornog tijela EFTA-e zatraženo djelovanje.

1.   Kad se odluka Nadzornog tijela EFTA-e čije se poništenje zahtijeva zamijeni ili izmijeni drugom odlukom Nadzornog tijela EFTA-e o istom predmetu, tužitelj može prije zatvaranja usmenog dijela postupka ili prije odluke Suda o neprovođenju usmenog dijela postupka prilagoditi tužbu kako bi se uzeo u obzir taj novi čimbenik.

2.   Prilagodba tužbe mora se izvršiti zasebnim aktom i u roku predviđenim člankom 36. stavkom 3. SNS-a, u kojem se može zahtijevati poništenje odluke Nadzornog tijela EFTA-e koja opravdava prilagodbu.

3.   Podnesak kojim se vrši prilagodba sadržava:

4.   Podnesku kojim se vrši prilagodba prilaže se odluka Nadzornog tijela EFTA-e koja opravdava prilagodbu tužbe. Ako ta odluka nije podnesena, tajnik tužitelju određuje razuman rok za njezino podnošenje. Ako tužitelj ne dostavi odluku u tom roku, Sud odlučuje izaziva li nepoštovanje tog zahtjeva nedopuštenost podneska kojim se vrši prilagodba tužbe.

5.   Ne dovodeći u pitanje naknadnu odluku Suda o dopuštenosti podneska kojim se vrši prilagodba tužbe, predsjednik tuženiku određuje rok za odgovor na podnesak kojim se vrši prilagodba.

6.   Predsjednik prema potrebi intervenijentima određuje rok za dopunu njihovih intervencijskih podnesaka s obzirom na podnesak kojim se vrši prilagodba tužbe i odgovor na taj podnesak. U tu svrhu ti se podnesci istodobno dostavljaju intervenijentima.

1.   Tužba se dostavlja tuženiku slanjem ovjerenog primjerka tužbe preporučenom pošiljkom uz povratnicu ili osobnom dostavom uz potvrdu o primitku. Ako se tuženik prethodno suglasio da mu se tužbe dostavljaju putem aplikacije e-EFTACourt ili nekim drugim tehničkim sredstvom komunikacije, dostava tužbe može se obaviti na taj način.

2.   U slučajevima u kojima se primjenjuje članak 105. dostava se obavlja odmah po otklanjanju nedostatka ili čim Sud dopusti tužbu, bez obzira na nedostatke u poštovanju zahtjeva utvrđenih u članku 100., članku 101. stavku 2. i članku 103.

1.   Tuženik podnosi odgovor na tužbu u roku od dva mjeseca od dostave tužbe. Taj odgovor na tužbu sadržava:

2.   Na odgovor na tužbu primjenjuje se članak 102.

3.   Na temelju uredno obrazloženog zahtjeva tuženika predsjednik može iznimno produljiti rok predviđen stavkom 1.

1.   Akt kojim se pokreće postupak te odgovor na tužbu mogu se nadopuniti replikom tužitelja i, prema potrebi, odgovorom tuženika na repliku.

2.   Predsjednik određuje rok u kojem se moraju podnijeti ovi podnesci. Predsjednik može odrediti i pitanja na koja se replika i odgovor na repliku trebaju odnositi.

1.   Sud uzima u obzir samo one podneske koji su dostupni odvjetnicima ili agentima stranaka i o kojima im je omogućeno izlaganje svojih stajališta, podložno odredbama članka 46. stavka 2., članaka 59. i 60. i članka 115. stavka 1.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 42. stavka 3. i članka 111., Sud može odbiti sve podneske dostavljene nakon zatvaranja pisanog dijela postupka.

1.   Tijekom postupka zabranjeno je iznositi nove razloge, osim onih koje se temelje na pravnim ili činjeničnim pitanjima za koja se saznalo tijekom postupka.

2.   Ne dovodeći u pitanje kasniju odluku o dopuštenosti razloga, predsjednik može, na prijedlog suca izvjestitelja, odrediti drugoj stranci rok za odgovor na taj razlog.

3.   Odluka o dopuštenosti ocjenjuje se u konačnoj presudi kojom se završava postupak.

1.   Dokazi i dokazni prijedlozi podnose se u okviru prve razmjene podnesaka. Stranke mogu podnositi dokaze i stavljati dokazne prijedloge u prilog svojim argumentima i u replici i odgovoru na repliku. Stranke moraju obrazložiti kašnjenje u podnošenju takvih dokaza.

2.   Iznimno, stranke mogu podnositi dokaze i stavljati dokazne prijedloge i po zatvaranju pisanog dijela postupka. Stranke moraju opravdati kašnjenje u podnošenju takvih dokaza. Na prijedlog suca izvjestitelja predsjednik može drugoj stranci odrediti rok za izjašnjavanje o tim dokazima odnosno dokaznim prijedlozima.

1.   Intervencija može imati za svrhu samo podupiranje, u cijelosti ili djelomično, zahtjeva jedne od stranaka. Ne daje za pravo zahtijevati održavanje rasprave.

2.   Intervencija je akcesorna glavnom postupku. Ona postaje bespredmetna ako je predmet brisan iz sudskog upisnika Suda, u slučaju povlačenja tužbe ili sporazuma između stranaka ili kad se tužba proglasi nedopuštenom.

3.   Intervenijent prihvaća postupak u stanju u kojem se nalazi u trenutku njegove intervencije.

1.   Zahtjev za intervenciju podnosi se u roku od šest tjedana od objave iz članka 15. stavka 5.

2.   Zahtjev za intervenciju podnesen nakon isteka roka iz stavka 1., ali prije provođenja odluke o otvaranju usmenog dijela postupka iz članka 69., može se uzeti u obzir. U tom slučaju, ako predsjednik dopusti intervenciju, intervenijent može iznijeti svoja očitovanja tijekom rasprave ako se ta rasprava održi.

3.   Zahtjev za intervenciju sadržava:

4.   Na zastupanje intervenijenta primjenjuju se odredbe članka 17. Statuta.

5.   Primjenjuju se članak 100., članak 101. stavak 2. te članci 102., 103. i 105.

1.   Zahtjev za intervenciju dostavlja se glavnim strankama. Predsjednik omogućuje strankama da iznesu svoja očitovanja prije nego što odluči o zahtjevu. Predsjednik odlučuje može li se očitovati usmeno ili pisano.

2.   Predsjednik o zahtjevu za intervenciju odlučuje rješenjem ili prepušta odluku Sudu.

1.   Ako se dopusti intervencija za koju je zahtjev podnesen u roku od šest tjedana propisanom člankom 113. stavkom 1., intervenijent prima primjerak svih podnesaka dostavljenih strankama, pod uvjetom da te stranke nisu podnijele očitovanja na zahtjev za intervenciju u roku od deset dana od dana dostave iz članka 114. stavka 1. ili ako u istom roku nisu istaknule tajne ili povjerljive dokazne elemente ili dokumente čije bi im priopćivanje intervenijentu moglo nanijeti štetu.

2.   Intervenijent može predati intervencijski podnesak u roku od mjesec dana nakon što mu se priopće podnesci iz stavka 1. Taj rok predsjednik može produljiti na temelju uredno obrazloženog zahtjeva intervenijenta.

3.   Intervencijski podnesak sadržava:

4.   Nakon podnošenja intervencijskog podneska predsjednik određuje rok u kojem stranke mogu odgovoriti na taj podnesak.

5.   Ako se zahtjev za intervenciju podnese nakon isteka roka od šest tjedana propisanog člankom 113. stavkom 1., intervenijentu se dostavljaju primjerci svih podnesaka dostavljenih strankama kako je predviđeno stavkom 1. ili izvješćem za raspravu, a on podnosi očitovanja tijekom usmenog dijela postupka.

1.   Na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti predsjednik može s obzirom na osobitu hitnost i okolnosti predmeta te nakon što sasluša stranke i suca izvjestitelja odlučiti da se o predmetu odlučuje u ubrzanom postupku.

2.   Zahtjev za odlučivanje o predmetu u skladu s ubrzanim postupkom mora se podnijeti zasebnim aktom pri podnošenju akta kojim se pokreće postupak ili odgovora na tužbu, ovisno o slučaju. U tom zahtjevu može biti naznačeno da se određeni razlozi, argumenti ili dijelovi akta kojim se pokreće postupak odnosno odgovora na tužbu iznose samo ako se o predmetu neće odlučivati u ubrzanom postupku, posebno prilaganjem zahtjevu skraćene verzije akta kojim se pokreće postupak, popisa prilogâ te samih prilogâ koji se trebaju uzeti u obzir samo ako će se o predmetu odlučivati u ubrzanom postupku.

1.   Odstupajući od članka 107. stavka 1., kad se o predmetu odlučuje u ubrzanom postupku, rok za podnošenje odgovora na tužbu je mjesec dana nakon što predsjednik dostavi odluku o prihvaćanju ubrzanog postupka.

2.   U okviru ubrzanog postupka akt kojim se pokreće postupak i odgovor na tužbu mogu se dopuniti replikom i odgovorom na repliku samo ako predsjednik to ocijeni potrebnim.

3.   Zainteresirane osobe mogu podnijeti izjave o slučaju ili pisana očitovanja u roku koji odredi predsjednik, a koji nije kraći od 15 dana. Predsjednik može zahtijevati da se takve izjave o slučaju ili pisana očitovanja ograniče na ključne točke zakona koje su glavne stranke istaknule.

4.   Odlukom predsjednika o odlučivanju u ubrzanom postupku mogu se odrediti uvjeti u vezi s opsežnosti i podnošenjem podnesaka glavnih stranaka, daljnjim odvijanjem postupka te razlozima i argumentima o kojima Sud treba odlučiti.

5.   Predsjednik može odlučiti odustati od izvješća za raspravu.

6.   Članak 54. odnosi se na podnošenje podnesaka. Odstupajući od članka 54. stavka 7., datum na koji je u tajništvu bilo kojim tehničkim sredstvom komunikacije zaprimljena preslika potpisanog izvornika podneska, uključujući popis dokaznih elemenata i dokumenata iz članka 54. stavka 5., smatra se datumom podnošenja za potrebe poštovanja postupovnih rokova, pod uvjetom da se najkasnije pet dana nakon toga tajništvu podnese potpisani izvornik podneska, uz priloge i primjerke iz članka 54. stavka 3.

7.   Ako jedna od stranaka ne ispuni neki od uvjeta iz stavka 4., odluka o odlučivanju u ubrzanom postupku može se opozvati. Postupak se tada nastavlja kao redovni postupak.

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe iz poglavlja 4. ove glave, zahtjev za intervenciju podnosi se najkasnije u roku od tri tjedna od objave iz članka 15. stavka 5. Intervenijent može predati intervencijski podnesak u roku koji odredi predsjednik, a koji ne može biti kraći od 15 dana.

2.   Nakon podnošenja intervencijskog podneska predsjednikdaje strankama priliku na repliku na tu izjavu tijekom usmene rasprave.

1.   Odmah po podnošenju odgovora na tužbu predsjednik određuje dan rasprave koji se odmah priopćava strankama. Predsjednik može odgoditi dan održavanja rasprave kad je potrebno provesti mjere izvođenja dokazâ ili kad to zahtijevaju mjere upravljanja postupkom.

2.   Ne dovodeći u pitanje članke 110. i 111., stranke mogu nadopuniti svoje argumente i podnijeti dokaze ili staviti dokazne prijedloge tijekom usmenog dijela postupka. Međutim, stranke moraju obrazložiti kašnjenje u podnošenju takvih dokaza odnosno stavljanju dokaznih prijedloga.

1.   Stranka koja ne uspije u postupku dužna je, na zahtjev protivne stranke, snositi troškove.

Ako više stranaka ne uspije u postupku, Sud odlučuje o podjeli troškova.

2.   Ako stranke djelomično uspiju u svojim zahtjevima, ili ako se radi o izvanrednim okolnostima, Sud može odlučiti o podjeli troškova ili odlučiti da svaka stranka snosi vlastite troškove. Međutim, ako se to čini opravdanim u danim okolnostima, Sud može odlučiti da, osim vlastitih troškova, jedna stranka snosi i dio troškova druge stranke.

3.   Kad to zahtijeva pravičnost, Sud može odlučiti da stranka koja ne uspije u postupku, osim vlastitih snosi samo dio troškova druge stranke ili da ih ne snosi uopće.

4.   Sud može jednoj stranci, čak i ako je uspjela u postupku, naložiti snošenje troškova djelomično ili u potpunosti, ako se to čini opravdanim na temelju njezina ponašanja, uključujući ponašanje prije pokretanja postupka, a posebno ako je drugoj stranci prouzročila troškove koje Sud smatra nepotrebnima ili nastalima zloupotrebom prava.

1.   Zainteresirane osobe, koje interveniraju ili podnesu očitovanja u postupku, snose vlastite troškove.

2.   Sud može odlučiti da intervenijent koji nije jedan od nabrojenih u stavku 1. snosi vlastite troškove.

1.   Stranka koja povuče tužbu ili zahtjev dužna je snositi troškove ako je to zatražila druga stranka u svojim očitovanjima na povlačenje. Međutim, na zahtjev stranke koja je povukla tužbu ili zahtjev troškove snosi druga stranka ako se to čini opravdanim s obzirom na njezino ponašanje.

2.   Ako su se stranke sporazumjele o troškovima, odluka o troškovima donosi se u skladu s takvim sporazumom.

3.   Ako nijedna stranka nije tražila naknadu troškova, svaka stranka snosi vlastite troškove.

1.   Postupak pred Sudom ne naplaćuje se, osim u sljedećim situacijama:

2.   Troškove koje je jedna stranka imala u svrhu izvršenja presude ili zahtjeva Suda nadoknađuje joj druga stranka prema tarifi ili drugom pravnom načinu koji se koristi u državi u kojoj je izvršenje provedeno.

1.   U slučaju spora o troškovima čiju je naknadu moguće tražiti Sud na zahtjev predmetne stranke i nakon saslušanja suprotne stranke donosi rješenje.

2.   Stranke mogu, u svrhu izvršenja, tražiti otpravak rješenja.

1.   Sud vrši plaćanja u valuti zemlje u kojoj je sjedište Suda.

2.   Kad su troškovi koje treba nadoknaditi nastali u valuti koja nije euro ili kad su radnje koje su uzrokovale troškove poduzete u državi u kojoj euro nije službena valuta ili kad su troškovi koji se trebaju nadoknaditi nastali u različitim valutama, predmetna stranka može izabrati valutu u kojoj se vrši nadoknada sredstava. U takvim slučajevima konverzija valute obavlja se prema referentnom deviznom tečaju Europske središnje banke na dan plaćanja. U iznimnim okolnostima Sud može ograničiti to pravo izbora.

1.   Osim zahtjeva iz članka 140., zahtjevi iz ove glave i zahtjev za ispravak iz članka 87. dodjeljuju se sucu izvjestitelju zaduženom za predmet na koji se zahtjev odnosi.

2.   U slučaju spriječenosti suca izvjestitelja predsjednik dodjeljuje predmetne zahtjeve drugom sucu.

1.   Ako se prije nego što je Sud donio odluku stranke nagode o rješenju spora i ako obavijeste Sud da odustaju od svojih zahtjeva, predsjednik određuje brisanje predmeta iz upisnika i donosi odluku o troškovima u skladu s člankom 123., uzimajući u obzir prijedloge stranaka u tom pogledu.

2.   Ova odredba ne primjenjuje se na tužbe iz članaka 36. i 37. SNS-a.

1.   Kad je Sud očito nenadležan za odlučivanje o nekoj tužbi ili kad je tužba očito nedopuštena ili očito pravno neosnovana, Sud može, na prijedlog suca izvjestitelja, u svakom trenutku odlučiti obrazloženim rješenjem, bez poduzimanja daljnjih koraka u postupku.

2.   Sud u svakom trenutku može po službenoj dužnosti, nakon što sasluša stranke, odlučiti obrazloženim rješenjem donijeti odluku o postojanju apsolutne zapreke vođenju postupka ili utvrditi da je tužba postala bespredmetna i da postupak treba obustaviti.

1.   Ako stranka zatraži da Sud odluči o nedopuštenosti ili prigovoru i prethodnim postupovnim pitanjima bez ulaska u raspravljanje o meritumu, takav zahtjev podnosi zasebnim aktom.

2.   Zahtjev mora sadržavati prikaz činjeničnih i pravnih razloga na kojima se temelji i tužbeni zahtjev. Zahtjevu se moraju priložiti dokazni elementi i dokumenti.

3.   Odmah po podnošenju zahtjeva predsjednik određuje rok u kojem suprotna stranka može pisanim putem podnijeti svoje pravne i činjenične razloge i zahtjev.

4.   Osim u slučaju drukčije odluke Suda, nastavak postupka o zahtjevu je usmen.

5.   Sud u najkraćem mogućem roku odlučuje o zahtjevu ili, ako to opravdavaju posebne okolnosti, odgađa svoju odluku do odluke o meritumu.

6.   Ako Sud odbije zahtjev ili odluku o njemu odgodi do odluke o meritumu, predsjednik određuje nove rokove za nastavak postupka.

1.   Ako tuženik kojem je tužba uredno dostavljena ne odgovori na tužbu u propisanom obliku i roku, tužitelj može, u roku koji odredi predsjednik, tražiti da Sud donese presudu zbog ogluhe.

2.   Tuženik koji se oglušio ne sudjeluje u postupku donošenja presude zbog ogluhe i ne dostavlja mu se nijedan postupovni akt, osim odluke kojom se završava postupak.

3.   U presudi zbog ogluhe Sud prihvaća tužbeni zahtjev, osim ako je očito nenadležan za odlučivanje o tužbi ili je ta tužba očito nedopuštena ili očito pravno neosnovana.

4.   Presuda zbog ogluhe je izvršna. Međutim, Sud može suspendirati izvršenje dok ne odluči o prigovoru podnesenom na temelju članka 135. ili može uvjetovati izvršenje davanjem jamstva čiju visinu i vrstu određuje ovisno o okolnostima. To se jamstvo vraća ako prigovor ne bude podnesen ili ako bude odbijen.

1.   Može se podnijeti prigovor protiv presude zbog ogluhe.

2.   Prigovor se podnosi u roku od mjesec dana od dana dostave presude i podnosi se u obliku predviđenom člancima od 101. do 103.

3.   Po dostavi prigovora predsjednik određuje drugoj stranci rok za podnošenje pisanih očitovanja.

4.   Postupak se odvija u skladu s člancima od 54. do 87.

5.   Sud odlučuje presudom protiv koje nije dopušten prigovor.

6.   Izvornik te presude prilaže se izvorniku presude zbog ogluhe. Zabilješka o presudi donesenoj povodom prigovora stavlja se na margini izvornika presude zbog ogluhe.

1.   Ako je Sud propustio odlučiti o nekom određenom dijelu zahtjeva ili o troškovima, stranka može u roku od mjesec dana od dostave odluke zahtijevati od Suda dopunu odluke.

2.   Zahtjev se dostavlja drugoj stranci, kojoj predsjednik određuje rok u kojemu može podnijeti pisana očitovanja.

3.   Po primitku tih očitovanja Sud odlučuje o dopuštenosti i u isto vrijeme o osnovanosti zahtjeva.

1.   Na prigovore trećeg na temelju članka 38. Statuta primjenjuju se članci od 101. do 103. Takav prijedlog, uz navedeno, sadržava:

2.   Prigovor se podnosi protiv svih stranaka prvotnog postupka.

3.   Prigovor se podnosi u roku od dva mjeseca od objave odluke u odjeljku o EGP-u Službenog lista i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

4.   Sud može, na zahtjev treće strane koja podnosi prigovor, odrediti suspenziju izvršenja pobijane odluke. Primjenjuju se odredbe iz poglavlja 5. ove glave.

5.   Prigovor trećeg dostavlja se strankama, koje mogu podnijeti pisana očitovanja u roku koji odredi predsjednik.

6.   Sud odlučuje nakon što je strankama omogućio da podnesu svoja očitovanja.

7.   U mjeri u kojoj bude prihvaćen prigovor treće strane, pobijana se odluka mijenja.

8.   Izvornik presude donesene povodom prigovora trećeg prilaže se izvorniku pobijane odluke. Zabilješka o presudi donesenoj povodom prigovora trećeg stavlja se na margini izvornika pobijane odluke.

1.   U skladu s člankom 39. Statuta u slučaju nejasnoće smisla ili dosega neke presude ili rješenja Sud ih tumači na zahtjev stranke koja za to dokaže pravni interes ili Nadzornog tijela EFTA-e.

2.   Zahtjev za tumačenje podnosi se u roku od dvije godine od dana objave presude ili dostave rješenja.

3.   Zahtjev za tumačenje podnosi se u skladu s člancima od 103. do 105. Uz navedeno, sadržava:

4.   Zahtjev se podnosi protiv svih stranaka u postupku u kojemu je donesena odluka čije se tumačenje traži.

5.   Sud odlučuje presudom nakon što je omogućio strankama da iznesu svoja očitovanja.

6.   Izvornik presude o tumačenju prilaže se izvorniku protumačene odluke. Zabilješka o presudi o tumačenju stavlja se na margini izvornika protumačene odluke.

1.   U skladu s člankom 40. Statuta ponavljanje postupka može se tražiti samo ako se sazna za činjenicu odlučujuće naravi koja prije objave presude ili dostave rješenja nije bila poznata ni Sudu ni stranci koja traži ponavljanje postupka.

2.   Ne dovodeći u pitanje rok od deset godina iz članka 40. stavka 3. Statuta, ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je predlagatelj saznao za činjenicu na kojoj se temelji prijedlog za ponavljanje postupka.

3.   Na prijedlog za ponavljanje postupka primjenjuju se odredbe članaka od 101. do 103. Takav prijedlog, uz navedeno, sadržava:

4.   Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se protiv svih stranaka na koje se odnosi pobijana odluka.

5.   Ne dovodeći u pitanje odluku o meritumu, Sud rješenjem odlučuje o dopuštenosti prijedloga, uzimajući u obzir pisana očitovanja stranaka.

6.   Ako Sud proglasi prijedlog dopuštenim, nastavlja ispitivanja o meritumu i odlučuje presudom, u skladu s ovim Poslovnikom.

7.   Izvornik presude povodom prijedloga za ponavljanje postupka prilaže se izvorniku odluke zbog koje se tražilo ponavljanje postupka. Zabilješka o presudi povodom prijedloga za ponavljanje postupka stavlja se na margini pobijane odluke.

1.   Zahtjev za suspenziju primjene bilo kojeg akta Nadzornog tijela EFTA-e, u skladu s člankom 40. SNS-a, dopušten je samo ako je podnositelj zahtjeva pobijao taj akt u nekom od postupaka pred Sudom.

2.   Zahtjev za neku drugu privremenu mjeru u skladu s člankom 41. SNS-a dopušten je samo ako ga je podnijela stranka u postupku pred Sudom i ako se odnosi na taj postupak.

3.   U zahtjevima iz prethodnih stavaka potrebno je navesti predmet spora, okolnosti zbog kojih postoji hitnost te činjenične i pravne razloge koji na prvi pogled opravdavaju određivanje privremene mjere koja se zahtijeva.

4.   Zahtjev se podnosi zasebnim aktom i u skladu s člancima od 101. do 103.

5.   Zahtjev se dostavlja drugoj stranci, kojoj predsjednik određuje kratak rok za podnošenje pisanih ili usmenih očitovanja.

6.   Predsjednik može odrediti mjere upravljanja postupkom ili izvođenja dokazâ.

7.   Predsjednik može prihvatiti zahtjev čak i prije nego što je druga strana podnijela svoje očitovanje. Takva se odluka naknadno može izmijeniti ili ukinuti i po službenoj dužnosti.

1.   Predsjednik o zahtjevu odlučuje sam ili ga upućuje Sudu.

2.   Kad mu se uputi zahtjev, Sud o njemu odlučuje bez nepotrebne odgode.

1.   O zahtjevu se odlučuje obrazloženim rješenjem. To se rješenje odmah dostavlja strankama.

2.   Izvršenje rješenja može se uvjetovati time da podnositelj zahtjeva položi jamstvo, čiji se iznos i vrsta određuju ovisno o okolnostima.

3.   Rješenjem se može odrediti dan kada se privremena mjera prestaje primjenjivati. U suprotnom mjera prestaje proizvoditi učinke odmah po objavi presude kojom se završava postupak.

4.   Rješenje ima samo privremeni karakter i ne prejudicira odluku Suda o glavnoj stvari.

1.   Zahtjev kojim se traži suspenzija izvršenja odluke Suda ili akta Nadzornog tijela EFTA-e na temelju članaka 19. SNS-a uređen je odredbama ovog poglavlja.

2.   Rješenjem kojim se prihvaća takav zahtjev određuje se, prema potrebi, dan kada privremena mjera prestaje proizvoditi učinke.