PRILOG

DIO III. – HORIZONTALNA PRAVILA

Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (1)

SADRŽAJ

UVOD

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

1.1.

Područje primjene

1.2.

Mjere potpora obuhvaćene Smjernicama

1.3.

Definicije

POTPORE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGIJU KOJE PODLIJEŽU OBVEZI PRIJAVLJIVANJA

PROCJENA SUKLADNOSTI NA TEMELJU ČLANKA 61. STAVKA 3. TOČKE (C) SPORAZUMA O EGP-U

3.1.

Zajednička načela procjene

3.2.

Opće odredbe o spojivosti

3.3.

Potpore za energiju iz obnovljivih izvora

3.4.

Mjere energetske učinkovitosti, uključujući kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlađenje

3.5.

Potpore za resursnu učinkovitost i posebno potpore za gospodarenje otpadom

3.6.

Potpore za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS)

3.7.

Potpore u obliku smanjenja ili oslobađanja od poreza za zaštitu okoliša i u obliku smanjenja financiranja pomoći za električnu energiju iz obnovljivih izvora

3.8.

Potpore za energetsku infrastrukturu

3.9.

Potpore za adekvatnost proizvodnje

3.10.

Potpore u obliku sustava trgovanja dozvolama

3.11.

Potpore za preseljenje poduzetnika

EVALUACIJA

PRIMJENA

IZVJEŠĆIVANJE I PRAĆENJE

REVIZIJA

UVOD

(1)

Kako se državnim potporama ne bi narušavalo tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i utjecalo na trgovinu među ugovornim strankama na način protivan zajedničkom interesu, u članku 61. stavku 1. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”) utvrđuje se načelo zabrane državnih potpora. Međutim u određenim slučajevima državne potpore mogu biti spojive s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u na temelju članka 61. stavaka 2. i 3. Sporazuma o EGP-u.

(2)

Na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u, Nadzorno tijelo EFTA-e („Tijelo”) može spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u smatrati državne potpore namijenjene omogućivanju razvoja određenih gospodarskih djelatnosti na području EGP-a ako te potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri protivnoj zajedničkom interesu.

(3)

Pri ocjeni spojivosti državnih potpora u području zaštite okoliša trebalo bi uzeti u obzir ciljeve politike zaštite okoliša osobito radi promicanja održivog razvoja, vidjeti članke 73.–75. i uvodnu izjavu 9. Preambule Sporazuma o EGP-u. U skladu s tim politika tržišnog natjecanja i politika zaštite okoliša nisu oprečne, ali zahtjevi zaštite okoliša moraju se ugraditi u definiciju i provedbu politike tržišnog natjecanja osobito u cilju promicanja održivog razvoja.

(4)

Europska komisija („Komisija”) donijela je nove Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. („Smjernice Komisije”). Smjernice Komisije instrument su za provedbu niza političkih odluka koje je donijela Europska unija, uključujući strategiju Europa 2020. (2), klimatsko-energetski paket (3), vodeću inicijativu „Resursno učinkovita Europaf” (4), Plan za resursnu učinkovitost (5) i Komunikaciju „Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020.–2030.” (6) (Okvir 2030.) kojom se utvrđuju energetski i klimatski ciljevi koje je potrebno ostvariti do 2030. I Vijeće je donijelo nekoliko zaključaka kojim poziva na postupno ukidanje ekološki štetnih subvencija (7). Stoga se u Smjernicama Komisije razmatraju negativni učinci ekološki štetnih subvencija pri čemu se uzima u obzir potreba za postizanjem kompromisa među različitim područjima i politikama prepoznatima u tim političkim instrumentima. Primjerice, ovim Smjernicama nisu obuhvaćene potpore za vađenje fosilnih goriva.

(5)

Tijelo smatra da ti politički instrumenti i niz zakonodavnih odredaba na koje se Smjernice odnose ne moraju biti ugrađeni u Sporazum o EGP-u – ili nisu obuhvaćeni područjem njegove primjene (8). Međutim u cilju ujednačene primjene odredaba o državnim potporama i osiguranja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja diljem EGP-a, Tijelo će za ocjenu spojivosti potpora za zaštitu okoliša s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u uzimajući u obzir naročito zakonodavno stanje u državama EFTA-e općenito primjenjivati iste referentne točke iz Smjernica Komisije. To podrazumijeva da se ovim Smjernicama upućuje na relevantno zakonodavstvo i političke dokumente Europske unije ako su doneseni. Tijelo naglašava da upućivanje na zakonodavstvo Europske unije ne podrazumijeva da su države EFTA-e obvezne poštovati to zakonodavstvo ako ono nije provedeno u Sporazum o EGP-u (9). Ti su dokumenti samo temelj za ocjenu spojivosti mjera državnih potpora s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u smislu članka 61. stavka 3. Sporazuma o EGP-u.

(6)

U ovim Smjernicama Tijelo utvrđuje uvjete uz koje se potpore za energiju i zaštitu okoliša mogu smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u.

(7)

Komisija je u Komunikaciji o modernizaciji državnih potpora (10) najavila tri cilja kojima se teži modernizacijom kontrole državnih potpora:

(a)	poticanje održivog, pametnog i uključivog rasta na konkurentnom unutarnjem tržištu;

(b)	usmjeravanje ex ante kontrole Komisije na slučajeve s najvećim utjecajem na unutarnje tržište uz jačanje suradnje s državama članicama u provedbi propisa o državnim potporama;

(c)	pojednostavljenje pravila i brže donošenje odluka.

(8)

Komunikacijom se ponajprije poziva na zajednički pristup u preispitivanju različitih smjernica i okvira koji se temelje na jačanju unutarnjeg tržišta, promicanju veće djelotvornosti u javnoj potrošnji s pomoću većeg doprinosa državnih potpora ciljevima od zajedničkog interesa, većoj kontroli poticajnog učinka, ograničavanju potpora na najmanju moguću mjeru i sprječavanju mogućih negativnih učinaka potpora na tržišno natjecanje i trgovinu. Ta načela provodi i Tijelo. Uvjeti spojivosti utvrđeni u ovim Smjernicama temelje se na tim zajedničkim načelima procjene.

1. Područje primjene i definicije

1.1. Područje primjene

(9)

Ove Smjernice primjenjuju se na državne potpore dodijeljene za ciljeve zaštite okoliša ili energetske ciljeve u svim sektorima na koje se odnosi Sporazum o EGP-u ako su te mjere obuhvaćene odjeljkom 1.2. Stoga se one primjenjuju i na sektore koji podliježu posebnim pravilima EGP-a o državnim potporama (npr. promet (11) i ugljen) osim ako je posebnim pravilima predviđeno drukčije.

(10)

Ove se smjernice ne primjenjuju:

(a)	na osmišljavanje i proizvodnju proizvoda, strojeva ili prijevoznih sredstava prihvatljivih za okoliš radi uporabe uz potrošnju manje količine prirodnih resursa te na mjere koje se poduzimaju u pogonima ili drugim proizvodnim jedinicama radi poboljšanja sigurnosti ili higijene (12);

(b)	na financiranje mjera za zaštitu okoliša koje se odnose na infrastrukturu u zračnom, cestovnom i željezničkom prometu, prometu unutarnjim plovnim putovima i pomorskom prometu;

(c)	na izgubljene investicije kako su utvrđene u Smjernicama koje se odnose na metodologiju analiza državnih potpora povezanih s izgubljenim investicijama (13);

(d)	na državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije (14) koje podliježu pravilima utvrđenima u Smjernicama za državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije (15);

(e)	na državne potpore za mjere biološke raznolikosti (16).

(11)

Potpore za zaštitu okoliša i energiju ne mogu se dodijeliti poduzećima u teškoćama kako je za potrebe ovih Smjernica definirano u primjenjivim Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (17), kako su izmijenjene ili zamijenjene.

(12)

Pri ocjeni potpora u korist poduzetnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Tijela kojom se potpore ocjenjuju nezakonitima i nespojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, Tijelo će uzeti u obzir iznos potpora koji još nije vraćen (18).

1.2. Mjere potpora obuhvaćene Smjernicama

(13)

Tijelo je utvrdilo niz mjera za zaštitu okoliša i energiju za koje državne potpore prema određenim uvjetima mogu biti spojive s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u:

(a)	potpore za premašivanje normi Unije ili povećavanje razine zaštite okoliša u nedostatku normi Unije (uključujući potpore za nabavu novih prijevoznih sredstava);

(b)	potpore za ranu prilagodbu budućim normama Unije;

(c)	potpore za studije zaštite okoliša;

(d)	potpore za zbrinjavanje onečišćenih lokacija;

(e)	potpore za energiju iz obnovljivih izvora;

(f)	potpore za mjere energetske učinkovitosti, uključujući kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlađenje;

(g)	potpore za učinkovitu uporabu resursa i posebno potpore za gospodarenje otpadom;

(h)	potpore za hvatanje, prijevoz i skladištenje CO2 uključujući pojedinačne elemente lanca tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS);

(i)	potpore u obliku smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša;

(j)	potpore u obliku smanjenja financijske pomoći za električnu energiju iz obnovljivih izvora;

(k)	potpore za energetsku infrastrukturu;

(l)	potpore za mjere adekvatnosti proizvodnje;

(m)	potpore u obliku trgovanja dozvolama;

(n)	potpore za preseljenje poduzetnika.

1.3. Definicije

(14)

Za potrebe ovih Smjernica primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„zaštita okoliša” znači svako djelovanje kojim se ublažava i sprječava šteta nanesena fizičkom okolišu ili prirodnim resursima nastala zbog djelatnosti korisnika, kojim se smanjuje rizik takve štete ili koji vodi učinkovitijoj uporabi prirodnih resursa, uključujući mjere štednje energije i uporabu obnovljivih izvora energije;

(2)	„energetska učinkovitost” znači količina ušteđene energije utvrđena mjerenjem i/ili procjenom potrošnje prije i poslije provedbe mjere poboljšanja energetske učinkovitosti uz osiguranje normalizacije vanjskih uvjeta koji utječu na potrošnju energije;

(3)

„norma Unije” znači:

(a)	obvezna norma Unije kojom se utvrđuju razine zaštite okoliša koje pojedini poduzetnici moraju ostvariti (19); ili

(b)

obveza na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20) za uporabu najboljih raspoloživih tehnika (NRT) i osiguravanje da razine emisija onečišćujućih tvari nisu više nego što bi bile uz primjenu NRT-a; u slučaju da su razine emisija povezane s NRT-om utvrđene u provedbenim aktima donesenima na temelju Direktive 2010/75/EU, te će razine biti primjenjive za potrebe ovih Smjernica; ako su te razine izražene kao raspon, primjenjivat će se granica postizanja NRT-a;

(4)

„ekološka inovacija” znači svi oblici inovacijskih aktivnosti koje dovode do znatnog poboljšanja zaštite okoliša ili im je to cilj, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge i nove metode upravljanja i poslovanja čijom bi se uporabom ili provedbom vjerojatno spriječili ili znatno umanjili rizici za okoliš, onečišćenje i ostali negativni učinci koji proizlaze iz uporabe resursa, tijekom životnog ciklusa povezanih aktivnosti.

Za potrebe ove definicije, sljedeće stavke ne smatraju se inovacijama:

i.	male promjene ili poboljšanja;

ii.	povećanje proizvodnih ili uslužnih kapaciteta dodavanjem proizvodnih ili logističkih sustava koji su vrlo slični onima koji su već u uporabi;

iii.	promjene u poslovnoj praksi, organizaciji radnog mjesta ili vanjskim odnosima koje se temelje na organizacijskim metodama kojima se poduzetnik već koristi;

iv.	promjene upravljačke strategije;

v.	spajanja i preuzimanja;

vi.	prestanak uporabe procesa;

vii.	jednostavna zamjena ili proširenje temeljnog kapitala;

viii.

promjene koje proizlaze isključivo iz promjena cijena faktora, prilagodbe, redovite sezonske ili druge ciklične promjene;

ix.	trgovanje novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

(5)

„obnovljivi izvori energije” znači sljedeći obnovljivi nefosilni izvori energije: energija vjetra, solarna, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija oceana, energija vode, energija biomase, energija iz plinova s odlagališta, plinova iz postrojenja za preradu otpadnih voda i bioloških plinova;

(6)

„biomasa” znači biološki razgradiva frakcija proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivrede (uključujući tvari životinjskog i biljnog podrijetla), šumarstva i s tim povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biološki plinovi i biološki razgradiva frakcija industrijskog i komunalnog otpada;

(7)	„biogorivo” znači tekuće ili plinsko gorivo za promet proizvedeno iz biomase;

(8)	„tekuće biogorivo” znači tekuće gorivo koje se upotrebljava u energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje proizvedenu iz biomase;

(9)	„održiva biogoriva” znači biogoriva koja ispunjuju uvjete održivosti utvrđene u članku 17. Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i svim izmjenama te Direktive (21);

(10)	„mehanizam suradnje” znači mehanizam koji ispunjuje uvjete iz članaka 6., 7. ili 8. Direktive 2009/28/EZ;

(11)

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija koju proizvode postrojenja koja upotrebljavaju samo obnovljive izvore energije te udio, izražen u kalorijskoj vrijednosti, energije proizvedene iz obnovljivih izvora u hibridnim postrojenjima u kojima se upotrebljavaju i konvencionalni izvori energije te uključuje električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za punjenje sustava skladištenje, ali ne uključuje električnu energiju proizvedenu kao rezultat sustava za skladištenje;

(12)	„kogeneracija” ili suproizvodnja toplinske i električne energije (CHP) znači istovremena proizvodnja toplinske i električne i/ili mehaničke energije u jednom procesu;

(13)	„visokoučinkovita kogeneracija” znači kogeneracija koja zadovoljava definiciju visokoučinkovite kogeneracije iz članka 2. stavka 34. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22);

(14)

„energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači centralizirano grijanje i hlađenje koje zadovoljava definiciju učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja iz članka 2. stavaka 41. i 42. Direktive 2012/27/EU. U definicija su uključena postrojenja za proizvodnju grijanja/hlađenja i mreža (uključujući povezane objekte) potrebna za distribuciju grijanja/hlađenja od proizvodnih jedinica do prostora potrošača;

(15)

„porez za zaštitu okoliša” znači porez s posebnom poreznom osnovicom koji ima jasan negativan učinak na okoliš ili koji za cilj ima oporezivanje određenih djelatnosti, roba ili usluga tako da troškovi zaštite okoliša mogu biti uključeni u njihovu cijenu i/ili tako da se proizvođači i potrošači usmjere na djelatnosti koje su prihvatljivije za okoliš;

(16)	„najniža razina oporezivanja u Uniji” znači najniža razina oporezivanja predviđena zakonodavstvom Unije; za energente i električnu energiju znači najniža razina oporezivanja utvrđena u Prilogu I. Direktivi 2003/96/EZ;

(17)	„malo i srednje poduzeće” (MSP) znači poduzetnik koji ispunjuje uvjete utvrđene u Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003. o definiranju mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (23);

(18)	„veliko poduzeće” i „veliki poduzetnik” znači poduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom MSP-ova;

(19)	„pojedinačna potpora” znači potpora odobrena na temelju programa potpora ili jednokratno;

(20)

„intenzitet potpore” znači bruto iznos potpore izražen kao postotak prihvatljivih troškova; svi upotrijebljeni iznosi moraju biti oduzeti prije svakog odbitka poreza ili drugog troška; ako se potpore ne dodjeljuju u obliku bespovratnog sredstva, iznos potpore mora biti izražen kao ekvivalent bespovratnog sredstva, a potpora isplaćena u nekoliko obroka mora se izračunati kao vrijednost u trenutku njezine dodjele. Kamatna stopa koja se upotrebljava u svrhu diskontiranja i pri izračunu iznosa potpore u povoljnim zajmovima mora biti referentna kamatna stopa na snazi u vrijeme dodjele. Intenzitet potpore računa se po korisniku;

(21)

„operativna korist” znači, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, u prvom redu uštedu troškova ili dodatnog troška pomoćne proizvodnje u izravnoj vezi s dodatnim ulaganjem u zaštitu okoliša i, ako je primjenjivo, koristi dobivene iz ostalih mjera pomoći bez obzira na to je li riječ o državnim potporama, uključujući operativne potpore dodijeljene za iste prihvatljive troškove, zajamčene tarife ili ostale mjere pomoći;

(22)	„operativni trošak” znači, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, u prvom redu dodatni trošak proizvodnje kao što je trošak održavanja koji proizlazi iz dodatnog ulaganja u zaštitu okoliša;

(23)

„materijalna imovina” znači, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, ulaganja u zemljište koja su nužno potrebna kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite okoliša, ulaganja u građevine, postrojenja i opremu s namjerom smanjenja ili uklanjanja onečišćenja i neugodnosti te ulaganja u prilagodbu proizvodnih metoda u svrhu zaštite okoliša;

(24)

„nematerijalna imovina” znači, za potrebe izračuna prihvatljivih troškova, troškovi prijenosa tehnologije ishođenjem uporabnih dozvola ili patentiranog i nepatentiranog znanja ako su ti troškovi u skladu sa sljedećim uvjetima imovine:

(a)	mora se voditi kao imovina koja se amortizira;

(b)	mora biti kupljena po tržišnim uvjetima od poduzetnika nad kojim kupac nema neposredan ili posredan utjecaj;

(c)

mora biti uključena u imovinu poduzetnika i ostati u poslovnoj jedinici primatelja potpora te se ondje upotrebljavati u razdoblju od najmanje pet godina; taj se uvjet ne primjenjuje ako je ta nematerijalna imovina tehnološki zastarjela; ako se takva imovina proda tijekom pet godina, prinos od prodaje mora se odbiti od prihvatljivih troškova te se cijeli iznos ili dio iznosa potpore mora, ako je primjenjivo, nadoknaditi;

(25)	„internalizacija troškova” znači načelo da bi svi troškovi povezani sa zaštitom okoliša trebali biti sadržani u proizvodnim troškovima poduzetnika onečišćivača;

(26)	„onečišćivač” znači osoba koja izravno ili neizravno nanosi štetu okolišu ili stvara uvjete koji uzrokuju takvu štetu (24);

(27)	„onečišćenje” znači šteta koju je prouzročio onečišćivač izravnim ili neizravnim nanošenjem štete okolišu ili stvaranjem uvjeta koji uzrokuju takvu štetu za fizički okoliš ili prirodne resurse;

(28)	„načelo ‚onečišćivač plaća’” ili „PPP” znači da bi troškove mjera potrebnih za otklanjanje onečišćenja trebao snositi onečišćivač koji je prouzročio onečišćenje;

(29)	„onečišćena lokacija” znači lokacija na kojoj je potvrđena prisutnost opasnih tvari, koju je uzrokovao čovjek, do te mjere da one predstavljaju znatan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš uzimajući u obzir trenutačnu ili odobrenu buduću uporabu zemljišta;

(30)	„jednokratna potpora” znači potpora koja nije dodijeljena na temelju programa potpora;

(31)

„energetska infrastruktura” znači svaka fizička oprema ili postrojenje koje se nalazi na EGP-u ili povezuje EGP s jednom trećom zemljom ili više njih i koja ulazi u sljedeće kategorije:

(a)

za električnu energiju:

i.	infrastruktura za prijenos, kako je utvrđena u članku 2. stavku 3. Direktive 2009/72/EZ (25);

ii.	infrastruktura za distribuciju, kako je utvrđena u članku 2. stavku 5. Direktive 2009/72/EZ;

iii.	objekti za skladištenje električne energije, utvrđeni kao objekti za trajno ili privremeno skladištenje električne energije u nadzemnoj ili podzemnoj infrastrukturi ili geološkim lokacijama uz uvjet da su izravno povezani na visokonaponske kabele izrađene za napon od 110 kV ili više;

iv.	sva oprema ili postrojenja koji su neophodni kako bi sustavi utvrđeni u točkama i. do iii. radili na siguran, zaštićen i učinkovit način, uključujući sustave zaštite, praćenja i nadzora na svim naponskim razinama i podstanicama; i

pametne mreže, utvrđene kao sva oprema, kabeli ili postrojenja, na razini prijenosa niskonaponske i srednjonaponske distribucije u cilju dvostrane digitalne komunikacije u stvarnom vremenu ili gotovo stvarnom vremenu, interaktivnog i pametnog praćenja proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje električne energije u elektroenergetskoj mreži i upravljanja njima za potrebe razvoja mreže koja učinkovito objedinjuje ponašanje i postupke svih korisnika koji su na nju spojeni, tj. proizvođača, potrošača i onih koji su istodobno proizvođači i potrošači, kako bi se osigurao ekonomski učinkovit i održiv elektroenergetski sustav s niskim gubitcima te visokom kakvoćom i sigurnošću opskrbe i zaštitom;

(b)

za plin:

i.	plinovodi za prijenos i distribuciju za transport prirodnog plina i bioplina koji čine dio mreže, bez visokotlačnih plinovoda koji se upotrebljavaju za distribuciju prirodnog plina;

ii.	podzemni skladišni objekti povezani s visokotlačnim plinovodima iz točke i.;

iii.	objekti za prihvat, skladištenje, uplinjavanje ili dekompresiju ukapljenog prirodnog plina (UPP) ili stlačenog prirodnog plina (SPP); i

iv.	sva oprema ili instalacije potrebne kako bi sustav radio na siguran, zaštićen i učinkovit način ili kako bi se omogućili dvosmjerni kapaciteti, uključujući postaje za stlačivanje plina;

(c)

za naftu:

i.	naftovodi koji se upotrebljavaju za transport sirove nafte;

ii.	crpne postaje i skladišni objekti potrebni za rad naftovoda za sirovu naftu; i

iii.	sva oprema ili instalacije potrebne kako bi predmetni sustav radio na ispravan, siguran i učinkovit način, uključujući sustave zaštite, praćenja i nadzora te uređaje za obrnuti protok;

(d)	za CO2: mreže plinovoda, uključujući povezane kompresorske postaje, za prijevoz CO2 do skladišnih lokacija kako bi se CO2 ubrizgao u odgovarajuće podzemne geološke formacije radi trajnog skladištenja;

(32)	„manjak financijskih sredstava” znači razlika između pozitivnih i negativnih novčanih tokova tijekom ulaganja, diskontiranih na njihovu trenutačnu vrijednost (najčešće s pomoću troška kapitala);

(33)

„hvatanje i skladištenje ugljika” ili „CCS” znači skup tehnologija za hvatanje ugljikova dioksida (CO2) koji se ispušta iz industrijskih postrojenja koja se temelje na fosilnim gorivima ili biomasi, uključujući elektrane, njegov prijevoz do odgovarajuće skladišne lokacije i ubrizgavanje CO2 u odgovarajuće podzemne geološke formacije za potrebe trajnog skladištenja CO2;

(34)

„adekvatnost proizvodnje” znači razina proizvedenih kapaciteta koja se smatra odgovarajućom za zadovoljavanje razina potražnje u ugovornoj stranci u bilo kojem razdoblju, na temelju uporabe klasičnog statističkog pokazatelja kojim se koriste organizacije s ključnom ulogom u stvaranju jedinstvenog tržišta električne energije, poput Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E);

(35)	„proizvođač” znači poduzetnik koji proizvodi električnu energiju u komercijalne svrhe;

(36)	„mjera adekvatnosti proizvodnje” znači mehanizam kojim se osigurava da se određene razine adekvatnosti proizvodnje postignu na nacionalnoj razini;

(37)	„odgovornost za uravnoteženje” znači odgovornost za odstupanja između proizvodnje, potrošnje i tržišnih transakcija VBS-a u određenom razdoblju namirivanja neravnoteže;

(38)	„standardne odgovornosti za uravnoteženje” znači nediskriminacijske odgovornosti za uravnoteženje u tehnologijama, što ni jednog proizvođača ne oslobađa od tih odgovornosti;

(39)	„voditelj bilančne skupine” (VBS) znači sudionik tržišta ili njegov izabrani predstavnik odgovoran za neravnoteže;

(40)	„neravnoteže” znači odstupanja između proizvodnje, potrošnje i komercijalnih transakcija VBS-a u određenom razdoblju namirivanja neravnoteže;

(41)	„namirivanje neravnoteže” znači mehanizam financijske nagodbe namijenjen vraćanju troškova uravnoteženja primjenjivih na neravnoteže VBS-ova;

(42)	„razdoblje namirivanja neravnoteže” znači vremenske jedinice koje se upotrebljavaju za izračun neravnoteža VBS-ova;

(43)

„nadmetanje u postupku prikupljanja ponuda” znači nediskriminirajući postupak prikupljanja ponuda kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja poduzetnika i kojim se potpore dodjeljuju na temelju početne ponude koju je dostavio ponuđač ili na temelju dražbovne cijene. Osim toga, sredstva ili obujam povezani s natječajnim postupkom obvezujuće je ograničenje, tako da potpore ne mogu biti dodijeljene svim sudionicima postupka;

(44)

„početak radova” znači početak građevinskih radova na ulaganju ili prva čvrsta obveza naručivanja opreme ili druga obveza koja ulaganje čini neopozivim, ovisno o tome što nastupi prije. Kupnja zemljišta i pripremni radovi poput ishođenja dozvola i provođenja preliminarnih studija izvedivosti ne smatraju se početkom radova. U slučaju preuzimanja „početak radova” znači trenutak stjecanja imovine koja je izravno povezana sa stečenom poslovnom jedinicom;

(45)	„demonstracijski projekt” znači projekt kojim se neka tehnologija demonstrira kao prva te vrste na EGP-u i predstavlja znatnu inovaciju koja uvelike premašuje „vrhunac tehnologije”;

(46)	„potpomognuta područja” znači područja utvrđena u odobrenoj mapi regionalnih potpora za razdoblje od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2020. u primjeni članka 61. stavka 3. točaka (a) i (c) Sporazuma o EGP-u;

(47)	„mapa regionalnih potpora” znači popis područja koje je određena ugovorna stranka utvrdila u skladu s uvjetima utvrđenima u Smjernicama o regionalnim državnim potporama 2014.–2020. (26)

2. Potpore za zaštitu okoliša i energiju koje podliježu obvezi prijavljivanja

(15)

Pojedinačne potpore dodijeljene na temelju prijavljenog programa potpora i dalje podliježu obvezi prijavljivanja u skladu s člankom 62. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u ako potpore prekoračuju sljedeće pragove za prijavu (27) i nisu dodijeljene na temelju nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda:

(a) potpore za ulaganje: ako iznos premašuje 15 milijuna EUR za jednog poduzetnika;

(b) operativne potpore za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i/ili kombiniranu proizvodnju obnovljive topline: ako se potpore dodjeljuju postrojenjima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na lokacijama gdje kapacitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora po lokaciji premašuje 250 megavata („MW”);

(c) operativne potpore za proizvodnju biogoriva: ako se potpore dodjeljuju postrojenju za proizvodnju biogoriva na lokacijama gdje proizvodnja premašuje 150 000 tona („t”) godišnje;

(d) operativne potpore za kogeneraciju: ako se potpore dodjeljuju postrojenjima za kogeneraciju u kojima kapacitet proizvodnje električne energije u kogeneraciji prelazi 300 MW; potpore za proizvodnju topline kogeneracijom procjenjivat će se u kontekstu prijava na temelju kapaciteta električne energije;

(e) potpore za energetsku infrastrukturu: ako iznos potpora premašuje 50 milijuna EUR za jednog poduzetnika po investicijskom projektu;

(f) potpore za hvatanje i skladištenje ugljika: ako iznos potpora premašuje 50 milijuna EUR po investicijskom projektu;

(g) potpore u obliku mjere adekvatnosti proizvodnje: ako iznos potpora premašuje 15 milijuna EUR po projektu po poduzetniku.

(16)

Izuzeća od poreza, smanjenja poreza za zaštitu okoliša i izuzeća od financiranja energije iz obnovljivih izvora obuhvaćena odjeljkom 3.7. neće podlijegati uvjetima za pojedinačne prijavljene potpore. Međutim potpore dodijeljene u obliku fiskalne potpore koje nisu obuhvaćene odjeljkom 3.7. ovih Smjernica podlijegat će pojedinačnoj procjeni ako se premaše pragovi iz tog odjeljka. To se primjenjuje i neovisno o tome koristi li se pojedinačni korisnik istodobno oslobođenjem od poreza ili smanjenjem iz odjeljka 3.7.

(17)

U ovim Smjernicama predviđeni su kriteriji spojivosti za programe potpora i pojedinačne potpore za ciljeve zaštite okoliša i energetske ciljeve koje podliježu obvezi prijavljivanja u skladu s člankom 62. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u.

3. Procjena sukladnosti na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u

(18)

Državne potpore za ciljeve zaštite okoliša i energetske ciljeve smatrat će se spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u smislu članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u ako na temelju zajedničkih načela procjene utvrđenih u ovom poglavlju dovode do povećanog doprinosa ciljevima zaštite okoliša ili energetskim ciljevima EGP-a bez negativnog utjecaja na trgovinske uvjete u mjeri suprotnoj zajedničkom interesu. U obzir će se uzeti posebna ograničenja potpomognutih područja.

(19)

U ovom poglavlju objašnjava se kako će Tijelo primjenjivati zajednička načela procjene iz odjeljka 3.1. pri procjeni mjera potpora obuhvaćenih područjem primjene ovih Smjernica te se, ako je primjenjivo, utvrđuju posebni uvjeti za pojedinačne potpore (dodijeljene na temelju programa ili jednokratno).

(20)

U odjeljku 3.2. utvrđuju se opći uvjeti spojivosti primjenjivi na sve mjere potpora obuhvaćene područjem primjene ovih Smjernica osim ako se u posebnim odjeljcima poglavlja 3. ti opći uvjeti spojivosti pobliže određuju ili izmjenjuju. U skladu s tim odjeljak 3.2. posebno je primjenjiv na sljedeće mjere koje nisu sastavni dio posebnih odjeljaka poglavlja 3.:

(a)	potpore za studije zaštite okoliša;

(b)	potpore za zbrinjavanje onečišćenih lokacija;

(c)	potpore za poduzetnike koji premašuju norme Unije ili povećavaju razinu zaštite okoliša u nedostatku normi Unije;

(d)	potpore za ranu prilagodbu budućim normama Unije.

3.1. Zajednička načela procjene

(21)

U cilju procjene može li se prijavljena mjera potpore smatrati spojivom s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, Tijelo općenito analizira je li mjera potpore osmišljena tako da osigurava da pozitivni učinak potpora na cilj od zajedničkog interesa premašuje njezine moguće negativne učinke na trgovinu i tržišno natjecanje.

(22)

U Komunikaciji o modernizaciji državnih potpora od 8. svibnja 2012. (28) poziva se na utvrđivanje i definiranje zajedničkih načela primjenjivih na procjenu sukladnosti svih mjera potpora koje provodi Komisija. I Tijelo slijedi taj pristup. U tu će svrhu Tijelo smatrati mjeru državne potpore spojivom sa funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u samo ako ona ispunjuje sve sljedeće kriterije:

(a) doprinos jasno definiranom cilju od zajedničkog interesa: mjera državne potpore teži cilju od zajedničkog interesa u skladu s člankom 61. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u (odjeljak 3.2.1.);

(b) potreba za intervencijom države: mjera državne potpore namijenjena je za situacije u kojima rezultat potpora može biti materijalno poboljšanje koje tržište ne može ostvariti samo po sebi, primjerice uklanjanjem ispravno definiranog tržišnog neuspjeha (odjeljak 3.2.2.);

(c) prikladnost mjere potpore: predložena mjera potpore primjeren je instrument politike namijenjen ostvarenju cilja od zajedničkog interesa (odjeljak 3.2.3.);

(d) poticajni učinak: potporom se mijenja ponašanje predmetnih poduzetnika tako da se oni bave dodatnom aktivnosti kojom se ne bi bavili bez potpore ili bi se njome bavili na ograničen ili drukčiji način (odjeljak 3.2.4.);

(e) razmjernost potpora (minimalni iznos potpora): iznos potpora ograničen je na minimalne potpore potrebne za poticanje dodatnih ulaganja ili aktivnosti u predmetnom području (odjeljak 3.2.5.);

(f) izbjegavanje neopravdanih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu među ugovornim strankama: negativni učinci potpora dovoljno su ograničeni kako bi ukupna bilanca mjere bila pozitivna (odjeljak 3.2.6.);

(g) transparentnost potpora: ugovorne stranke, Tijelo, gospodarski subjekti i javnost imaju jednostavan pristup svim relevantnim aktima i važnim informacijama o potporama koje su dodijeljene u skladu s njima (odjeljak 3.2.7.).

(23)

Na određene kategorije programa potpora može se dodatno nametnuti zahtjev ex post ocjene kako je opisano u poglavlju 4. U takvim slučajevima Tijelo može ograničiti trajanje tih programa (obično do najviše četiri godine) uz mogućnost ponovnog obavješćivanja o njihovu produženju.

(24)

Osim toga, ako mjera državne potpore ili njezini uvjeti, uključujući način njezina financiranja kada je on sastavni dio mjere, podrazumijevaju neizbježnu povredu prava EGP-a, potpora se ne može proglasiti spojivom s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (29). Primjerice, u području energetike svaka naknada namijenjena financiranju mjere državne potpore mora posebno biti u skladu s člancima 10. i 14. Sporazuma o EGP-u (30).

3.2. Opće odredbe o spojivosti

3.2.1. Doprinos cilju od zajedničkog interesa

3.2.1.1. Opći uvjeti

(25)

Opći je cilj potpora za zaštitu okoliša povećanje razine zaštite okoliša u usporedbi s razinom koja bi se ostvarila bez potpora. Strategijom Europa 2020. posebno se određuju ciljevi održivog rasta za poticanje prijelaza na resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. Za gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika sa znatnim udjelom varijabilne energije iz obnovljivih izvora nužna je prilagodba energetskog sustava, a posebno su nužna znatna ulaganja u energetske mreže (31). Osnovni je cilj potpora u energetskom sektoru osiguravanje konkurentnog, održivog i sigurnog energetskog sustava na europskom energetskom tržištu koje dobro funkcionira (32).

(26)

Ugovorne stranke koje namjeravaju dodijeliti potpore za zaštitu okoliša ili energiju morat će točno definirati cilj koji se nastoji ostvariti i objasniti koji je očekivani doprinos mjere tom cilju.

(27)

Studijama o zaštiti okoliša može se pridonijeti ostvarenju zajedničkog cilja ako su izravno povezane s ulaganjima prihvatljivima u skladu s ovim Smjernicama te ako se nakon rezultata pripremne studije ne provede ulaganje koje se istražuje.

3.2.1.2. Dodatni uvjeti za pojedinačne prijavljene potpore

(28)

Kako bi pokazala doprinos pojedinačnih prijavljenih potpora povećanoj razini zaštite okoliša, ugovorna stranka može upotrebljavati razne pokazatelje, na što je više moguće mjerljivi način, osobito one koji se navode u nastavku:

(a) tehnologije za ublažavanje klimatskih promjena: količina stakleničkih plinova ili onečišćujućih tvari koji se ne emitira trajno u atmosferu (što dovodi do smanjenog unosa fosilnih goriva);

(b) postojeće norme Unije: apsolutna vrijednost i relativni iznos povećanja razine zaštite okoliša iznad norme, tj. smanjenje onečišćenja koje se ne bi ostvarilo normom u nedostatku bilo kakve državne potpore;

3.2.2. Potreba za intervencijom države

3.2.2.1. Opći uvjeti

(29)

Budući da je općenito prihvaćeno da konkurentna tržišta nastoje ostvariti učinkovite rezultate u pogledu cijena, ishoda i uporabe resursa, u slučajevima tržišnih neuspjeha (33) državnom se intervencijom može poboljšati učinkovito funkcioniranje tržišta. Mjerama državnih potpora mogu se u određenim uvjetima ispraviti tržišni neuspjesi i time pridonijeti ostvarenju zajedničkog cilja u onoj mjeri u kojoj tržište samo po sebi ne može ostvariti učinkovite rezultate. Kako bi se procijenilo jesu li državne potpore učinkovite za ostvarenje cilja, potrebno je prvo utvrditi i definirati problem koji treba riješiti. Državne potpore trebale bi biti usmjerene na situacije u kojima one mogu donijeti materijalno poboljšanje koje tržište ne može ostvariti samo.

(30)

Kako bi se utvrdile smjernice kojima se osigurava da se mjerama potpora ostvari zajednički cilj, ugovorne stranke trebale bi definirati tržišne neuspjehe koji otežavaju povećanu razinu zaštite okoliša ili dobro funkcioniranje sigurnog, pristupačnog i održivog unutarnjeg energetskog tržišta. Tržišni neuspjesi povezani s ciljevima zaštite okoliša i energetskim ciljevima mogu biti različiti ili slični, ali se njima mogu spriječiti optimalni rezultati te oni mogu dovesti do neučinkovitog rezultata zbog sljedećih razloga:

(a) negativni vanjski učinci: najčešći su za mjere potpora za zaštitu okoliša i pojavljuju se kad onečišćenju nije određena ispravna cijena, tj. kada predmetno poduzeće ne snosi cjelokupni trošak onečišćenja. U tom slučaju poduzetnici koji djeluju u vlastitom interesu možda nemaju dovoljno poticaja da uzmu u obzir negativne vanjske učinke nastale tijekom proizvodnje pri donošenju odluka o određenoj proizvodnoj tehnologiji i pri donošenju odluka o razini proizvodnje. Drugim riječima, proizvodni troškovi koje snosi poduzetnik manji su od troškova koje snosi društvo. Stoga poduzetnici obično nemaju dovoljno poticaja da smanje svoje razine onečišćenja ili da poduzmu pojedinačne mjere za zaštitu okoliša;

(b) pozitivni vanjski učinci: činjenica da će osim ulagača dio ulaganja pogodovati i tržišnim sudionicima dovest će do nedovoljnih ulaganja poduzetnika. Pozitivni vanjski učinci mogu se pojaviti primjerice u slučaju ulaganja u ekološke inovacije (34), stabilnost sustava, nove i inovativne obnovljive tehnologije i inovativne mjere potražnje i odgovora ili u slučaju energetskih infrastruktura ili mjera adekvatnosti proizvodnje koje pogoduju brojnim ugovornim strankama (ili većem broju potrošača);

(c) asimetrične informacije: one se obično pojavljuju na tržištima na kojima postoji nepodudarnost između informacija dostupnih na jednoj strani tržišta i informacija dostupnih na drugoj strani tržišta. To bi se primjerice moglo pojaviti ako vanjski financijski ulagači nemaju dovoljno informacija o vjerojatnim povratima i rizicima projekta. To se može pojaviti i u prekograničnoj infrastrukturi ako jedna strana nema dovoljno informacija u odnosu na drugu stranu. Iako rizik ili nesigurnost sami po sebi ne dovode do tržišnog neuspjeha, problem asimetričnih informacija povezan je sa stupnjem takvog rizika i nesigurnosti. I jedno i drugo veće je za ulaganja u zaštitu okoliša s uobičajeno duljim razdobljem amortizacije. To bi moglo povećati usmjerenost na kratkoročne programe koje bi mogli otežati financijski uvjeti za takva ulaganja, osobito za MSP-ove;

(d) nedostatna koordinacija: ona može spriječiti razvoj projekta ili njegovo učinkovito osmišljavanje zbog različitih interesa i poticaja ulagača, tzv. podijeljene motivacije, troškova ugovaranja, nesigurnosti ishoda suradnje i mrežnih učinaka, primjerice neprekidna opskrba električnom energijom. Ona se primjerice može pojaviti u odnosu između vlasnika zgrade i stanara u pogledu primjene energetski učinkovitih rješenja. Probleme u koordinaciji mogu dodatno otežati problemi s informacijama, a osobito oni koji se odnose na asimetrične informacije. Problemi u koordinaciji mogu proizići i iz potrebe za ostvarenjem određene kritične mase prije nego što postane komercijalno privlačno pokrenuti projekt koji bi mogao predstavljati posebno važan aspekt u (prekograničnim) infrastrukturnim projektima.

(31)

Samo postojanje tržišnih neuspjeha u određenom kontekstu nije dovoljno opravdanje za državnu intervenciju. Osobito druge politike i mjere mogu već biti posebno uspostavljene radi rješavanja nekih utvrđenih tržišnih neuspjeha. Primjeri su za to regulacija sektora, obvezne norme onečišćenja, mehanizmi utvrđivanja cijena kao što su sustav trgovanja emisijama (ETS) i porezi na ugljik. Dodatne mjere, uključujući državne potpore, mogu biti usmjerene samo na preostali tržišni neuspjeh, tj. tržišni neuspjeh koji nije riješen drugim politikama i mjerama. Važno je pokazati i kako se državnim potporama jačaju ostale uspostavljene politike i mjere kojima je cilj ukloniti isti tržišni neuspjeh. Stoga je opravdanje potrebe za državnim potporama slabije ako je njihovo djelovanje suprotno ostalim politikama usmjerenima na isti tržišni neuspjeh.

(32)

Tijelo će smatrati da su potpore potrebne ako ugovorna stranka dokaže da se potporama učinkovito rješava neki (preostali) neriješeni tržišni neuspjeh.

3.2.2.2. Dodatni uvjeti za pojedinačne prijavljene potpore

(33)

Budući da tržišni neuspjesi mogu biti općeniti, a mjere potpore u načelu dobro osmišljene za ostvarenje učinkovitog rezultata tržišta, možda neće svi predmetni poduzetnici biti suočeni s tim tržišnim neuspjesima u istoj mjeri. S tim u vezi, za pojedinačne prijavljene potpore Tijelo će procijeniti posebnu potrebu za potporama u predmetnom slučaju. Obveza je ugovorne stranke da pokaže da postoji tržišni neuspjeh koji i dalje nije riješen u pogledu posebne djelatnosti koja se podupire potporama i da pokaže jesu li potpore na učinkovit način namijenjene rješavanju tog tržišnog neuspjeha.

(34)

Ovisno o određenom tržišnom neuspjehu koji se uklanja, Tijelo će u obzir uzeti sljedeće čimbenike:

(a)	postoje li druge mjere politike kojima se predmetni tržišni neuspjeh već rješava na dovoljno primjeren način, posebno postoje li norme za zaštitu okoliša ili druge norme Unije, sustav ETS-a ili porezi za zaštitu okoliša;

(b)	je li državna intervencija potrebna, uzimajući u obzir troškove provedbe nacionalnih normi za korisnika potpora ako potpore ne postoje u usporedbi s troškovima, ili njihovim nepostojanjem, provedbe tih normi za glavne tržišne konkurente korisnika potpora;

(c)	u slučaju nedostatne koordinacije, broj poduzetnika koji moraju surađivati, različite interese strana koje surađuju i praktične probleme u koordinaciji suradnje kao što su jezični problemi, osjetljivost informacija i neusklađene norme.

3.2.3. Prikladnost potpora

(35)

Predložena mjera potpore mora biti prikladan instrument namijenjen za predmetni cilj politike. Mjera potpore neće se smatrati spojivom s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako se isti pozitivni doprinos zajedničkom cilju može postići s pomoću instrumenata politika kojima se tržište narušava u manjoj mjeri ili drugih vrsta instrumenata potpora kojima se tržište narušava u manjoj mjeri.

3.2.3.1. Prikladnost alternativnih instrumenata politike

(36)

Državne potpore nisu jedini instrument politike dostupan ugovornim strankama za promicanje povećane razine zaštite okoliša ili ostvarenje sigurnog, pristupačnog i održivog europskog energetskog tržišta koje dobro funkcionira. Važno je imati na umu da mogu postojati drugi, bolje plasirani instrumenti za ostvarenje tih ciljeva. Propisi i instrumenti koji se temelje na tržištu najvažniji su instrumenti za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša i energetske ciljeve. I neobvezni instrumenti, poput dobrovoljnih oznaka za okoliš i širenje tehnologija prihvatljivih za okoliš, mogu igrati važnu ulogu u ostvarenju više razine zaštite okoliša.

(37)

Različite mjere za uklanjanje istog tržišnog neuspjeha mogu se međusobno poništavati. To je slučaj ako se uspostavlja učinkovit mehanizam koji se temelji na tržištu čija je svrha rješavanje isključivo problema vanjskih učinaka. Dodatna mjera pomoći za uklanjanje istog tržišnog neuspjeha dovodi do rizika od narušavanja učinkovitosti mehanizma koji se temelji na tržištu.

(38)

I različite mjere za uklanjanje različitih neuspjeha tržišta mogu međusobno imati suprotan učinak. Mjera za rješavanje problema adekvatnosti proizvodnje treba biti u ravnoteži s ciljem zaštite okoliša za postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš ili gospodarstvo, uključujući subvencije za fosilna goriva. Slično tomu, mjerom za smanjenje emisija stakleničkih plinova može se povećati opskrba varijabilnom električnom energijom, što bi moglo imati negativan učinak na probleme adekvatnosti proizvodnje.

(39)

Poštovanjem načela „onečišćivač plaća” (PPP) iz zakonodavstva o zaštiti okoliša u načelu se osigurava uklanjanje tržišnog neuspjeha povezanog s negativnim vanjskim učincima. Stoga državne potpore nisu prikladan instrument i ne mogu se dodijeliti ako se korisnik potpora može smatrati odgovornim za onečišćenje u skladu s postojećim pravom EGP-a ili nacionalnim pravom (35).

3.2.3.2. Prikladnost drugih instrumenata potpore

(40)

Potpore za zaštitu okoliša i energiju mogu se dodijeliti u različitim oblicima. Međutim ugovorna stranka trebala bi osigurati da se potpore dodjeljuju u obliku kojim se vjerojatno najmanje narušava trgovina i tržišno natjecanje. U tom pogledu ugovorna stranka mora pokazati zašto drugi potencijalno manje narušavajući oblici potpora, poput povratnih predujmova u usporedbi s izravnim bespovratnim sredstvima ili poreznih kredita u usporedbi sa smanjenjima poreza, ili oblici potpora koji se temelje na financijskim instrumentima, poput instrumenata duga ili dioničkog kapitala (primjerice zajmovi s niskim kamatnim stopama ili popusti na kamatnu stopu, državna jamstva ili alternativni oblici osiguranja kapitala po povoljnim uvjetima), nisu toliko prikladni.

(41)

Izbor instrumenta potpora trebao bi biti u skladu s tržišnim neuspjehom čijem je uklanjanju namijenjena mjera potpore. Povratni predujam, osobito ako su stvarni prihodi nesigurni, primjerice u slučaju mjera uštede energije, može biti prikladni instrument. Za programe potpora kojima se provode ciljevi i prioriteti operativnih programa, financijski instrument koji je odabran u tom programu u načelu se smatra prikladnim instrumentom.

(42)

Za operativne potpore ugovorna stranka mora pokazati da su one prikladne za ostvarenje cilja programa za koji su namijenjene. Kako bi pokazala da su potpore prikladne, ugovorna stranka može izračunati ex ante iznos potpora kao fiksni iznos kojim se u određenom razdoblju pokrivaju očekivani dodatni troškovi kako bi poduzetnike potaknula da maksimalno smanje svoje troškove i da tijekom vremena svoje poslovanje razviju na učinkovitiji način (36).

(43)

Za potrebe pokazivanja prikladnosti programa ugovorna stranka može se osloniti i na rezultate prethodnih evaluacija kako je opisano u poglavlju 4.

3.2.4. Poticajni učinak

3.2.4.1. Opći uvjeti

(44)

Potpore za zaštitu okoliša i energiju mogu biti spojive s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u samo ako imaju poticajni učinak. Poticajni učinak pojavljuje se kada se potporama korisnik potiče na promjenu svojeg ponašanja kako bi povećao razinu zaštite okoliša ili poboljšao funkcioniranje sigurnog, pristupačnog i održivog energetskog tržišta, što ne bi učinio bez potpora. Potporama se ne smiju subvencionirati troškovi aktivnosti koje bi poduzetnik svejedno snosio i ne smije se nadoknađivati uobičajen poslovni rizik gospodarske djelatnosti.

(45)

Tijelo smatra da potpore za korisnika potpora ne stvaraju poticajni učinak u svim slučajevima u kojima je projekt već otpočeo prije no što korisnik nacionalnim vlastima uputi zahtjev za potpore. U slučaju da korisnik počne provoditi projekt prije nego što uputi zahtjev za potpore, potpore dodijeljene za taj projekt neće se smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(46)

Ugovorne stranke moraju uvesti i upotrebljavati prijavni obrazac za potpore. Prijavni obrazac mora uključivati barem ime i veličinu podnositelja zahtjeva, opis projekta, uključujući njegovu lokaciju te datume početka i završetka, iznos potpora potrebnih za provedbu projekta te popis prihvatljivih troškova. U prijavnom obrascu korisnici moraju opisati stanje bez potpora, tj. stanje koje se naziva protučinjeničnim scenarijem ili alternativnim scenarijem ili projektom. Osim toga, veliki poduzetnici moraju predati dokumentirane dokaze u prilog protučinjeničnom scenariju opisanom u prijavnom obrascu.

(47)

Pri primitku prijavnog obrasca davatelj potpore mora izvršiti provjeru vjerodostojnosti protučinjeničnog scenarija i potvrditi da potpore imaju potrebni poticajni učinak. Protučinjenični scenarij vjerodostojan je ako je istinit i ako se odnosi na dominantne čimbenike donošenja odluka u trenutku kada korisnik donosi odluku o ulaganju. Nije nužno ispuniti uvjete iz točaka 45. i 46. ako se potpore dodjeljuju na temelju nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda.

Poticajni učinak i prilagodba normama Unije

(48)

Tijelo smatra da potpore koje se dodjeljuju za prilagodbu budućim normama Unije u načelu imaju poticajni učinak, uključujući ako je norma već donesena, ali još nije na snazi. Međutim u potonjem slučaju potpore imaju poticajni učinak ako se njima potiče realizacija ulaganja mnogo prije nego što norma stupi na snagu. Smatrat će se da potpore dodijeljene za prilagodbu već donesenim normama Unije koje još nisu stupile na snagu imaju poticajni učinak ako se ulaganje provede i završi najmanje godinu dana prije nego što norme Unije stupe na snagu.

(49)

Kao daljnje izuzeće od točke 48., poticajni učinak može se pojaviti ako se potpore dodjeljuju:

(a)

za nabavu novih transportnih vozila za cestovni i željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i pomorski promet u skladu s prihvaćenim normama Unije uz uvjet da se nabava provede prije nego što te norme stupe na snagu i da se, nakon što postanu obvezne, ne primjenjuju retroaktivno na već kupljena vozila; ili

(b)	za prilagodbu već postojećih transportnih vozila za cestovni i željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i pomorski promet uz uvjet da norme Unije još nisu stupile na snagu na dan stavljanja tih vozila u rad i da se, nakon što postanu obvezne, ne primjenjuju retroaktivno na ta vozila.

(50)

Tijelo smatra da se potporama za ulaganja kojima se korisniku omogućuje poduzimanje mjera kojima se premašuju primjenjive norme Unije pozitivno pridonosi cilju zaštite okoliša ili energetskom cilju. Kako se ugovorne stranke ne bi obeshrabrile u uspostavi obveznih nacionalnih normi koje su strože od odgovarajućih normi Unije, taj pozitivan doprinos postoji neovisno o prisutnosti obveznih nacionalnih normi koje su strože od normi Unije. To primjerice uključuje mjere za poboljšanje kakvoće vode i zraka koje premašuju obvezne norme Unije. Taj pozitivan doprinos postoji i usporedno s obveznim nacionalnim normama donesenima u nedostatku normi Unije.

Poticajni učinak i energetski pregledi

(51)

Na temelju Direktive 2012/27/EU („Direktiva o energetskoj učinkovitosti” ili „EED”) velika poduzeća moraju svake četiri godine provoditi energetske preglede. Stoga potpore za energetske preglede za velika poduzeća mogu imati poticajni učinak samo u mjeri u kojoj se njima ne nadoknađuje energetski pregled koji se zahtijeva na temelju EED-a. S obzirom na to da za MSP-ove nije uvedena ta obveza, državne potpore dodijeljene MSP-ovima za provođenje energetskog pregleda mogu imati poticajni učinak.

(52)

Prethodnom točkom ne dovodi se u pitanje procjena poticajnog učinka državnih potpora za mjere energetske učinkovitosti propisane energetskim pregledom ili iz njega proizlaze ili one koje proizlaze iz drugih instrumenata, poput sustava upravljanja energijom i sustava upravljanja okolišem.

3.2.4.2. Dodatni uvjeti za pojedinačne prijavljene potpore

(53)

Za mjere koje podliježu pojedinačnoj prijavi ugovorne stranke moraju Tijelu potpuno pokazati poticajni učinak potpore. Moraju dati jasne dokaze da potpore imaju učinkovit utjecaj na odluku o ulaganju tako da se njima mijenja ponašanje korisnika i da dovode do toga da korisnik povećava razinu zaštite okoliša ili pak dovodi do boljeg funkcioniranja europskog energetskog tržišta. Kako bi omogućila sveobuhvatnu procjenu, ugovorna stranka ne smije dati samo informacije o projektu za koji se dodjeljuju potpore, nego i sveobuhvatan opis protučinjeničnog scenarija, prema kojem nijedna ugovorna stranka korisnicima ne dodjeljuje potpore.

(54)

Prednosti novih ulaganja ili proizvodnih metoda obično nisu ograničene na njihove izravne učinke na okoliš ili učinke na energetsko tržište. Takve prednosti posebno mogu biti proizvodne prednosti (37), dok se rizici posebno odnose na nesigurnost u to hoće li ulaganje biti onoliko produktivno koliko se očekuje.

(55)

Poticajni učinak u načelu se mora utvrditi s pomoću analize protučinjeničnog scenarija usporedbom razina planirane djelatnosti s potporama i bez njih. To u biti znači provjera profitabilnosti projekta u nedostatku potpora kako bi se procijenilo gubi li zaista poduzeće dobit provedbom alternativnog projekta.

(56)

U tom kontekstu razina profitabilnosti može se ocijeniti primjenom metodologija koje su standardne metode u određenoj mjerodavnoj industriji i koje mogu uključivati metode za ocjenu neto sadašnje vrijednosti projekta (NPV) (38), unutarnju stopu povrata (IRR) (39) ili prosječnog povrata na uloženi kapital (ROCE). Profitabilnost projekta mora se usporediti s uobičajenim stopama povrata koje primjenjuje to poduzeće u drugim investicijskim projektima slične vrste. Ako te stope nisu dostupne, profitabilnost projekta mora se usporediti s ukupnim troškovima kapitala tog poduzeća ili sa stopama povrata opće zabilježenima u mjerodavnoj industriji.

(57)

Ako nije poznat ni jedan određeni protučinjenični scenarij, poticajni učinak može se pretpostaviti ako postoji financijski jaz, tj. ako troškovi ulaganja premašuju neto sadašnju vrijednost (NPV) očekivane poslovne dobiti od ulaganja na temelju ex ante poslovnog plana.

(58)

Ugovorne stranke posebno se pozivaju da se oslone na sadašnje, mjerodavne i vjerodostojne dokaze uključujući primjerice službene dokumente uprave, izvješća kreditnog odbora, procjene rizika, financijske izvještaje, interne poslovne planove, stručna mišljenja i ostale studije koje se odnose na projekt ulaganja koji se procjenjuje. Dokumenti koji sadržavaju informacije o prognozama potražnje, prognozama troškova, financijskim prognozama, dokumenti koji se dostavljaju investicijskom odboru i u kojima su razrađeni različiti scenariji ulaganja ili dokumenti koji se dostavljaju financijskim institucijama mogu pomoći u provjeri poticajnog učinka.

(59)

Kako bi se osiguralo utvrđivanje poticajnog učinka na objektivnoj osnovi, Tijelo u svojoj procjeni poticajnog učinka može usporediti podatke koji se odnose na to poduzeće s podatcima koji se odnose na industriju u kojoj je to poduzeće aktivno, što je poznato kao usporedba po mjerilima. Ugovorna stranka posebno bi trebala, gdje je to moguće, dostaviti podatke o mjerodavnoj industriji koji pokazuju opravdanost protučinjeničnog scenarija tog poduzeća, njegovu razinu profitabilnosti i očekivane novčane tokove.

(60)

Tijelo može potvrditi da postoji poticajni učinak u slučajevima u kojima poduzetnik može imati poticaj za provedbu projekta, s potporama, čak i ako projekt za koji su potpore dodijeljene ne ostvaruje uobičajeno potrebnu razinu profitabilnosti. To se primjerice može opravdati širim koristima koje se ne odražavaju na profitabilnost samog projekta. U takvim okolnostima posebno postaju važni dokazi postojanja poticajnog učinka.

(61)

Ako se poduzetnik prilagođava nacionalnoj normi koja premašuje norme Unije ili je ona donesena u nedostatku norme Unije, Tijelo će provjeriti je li korisnik potpora mogao biti znatno pogođen povećanim troškovima pa zbog toga nije bio sposoban snositi troškove povezane s neposrednom provedbom nacionalnih normi.

(62)

Za ulaganja koja poduzetnike dovode iznad najnižih razina potrebnih u skladu s normama Unije, Tijelo i dalje ne mora potvrditi poticajni učinak, osobito ako takva ulaganja odgovaraju najnižim tehničkim normama dostupnima na tržištu.

(63)

Ako se potporama ne mijenja ponašanje korisnika poticanjem dodatnih djelatnosti, te potpore nemaju poticajni učinak u smislu promicanja ekološkog ponašanja na EGP-u ili jačanja funkcioniranja europskoga energetskog tržišta. Stoga se potpore neće odobriti u slučajevima u kojima se čini da bi se iste djelatnosti mogle provoditi bez potpora.

3.2.5. Razmjernost potpora

3.2.5.1. Opći uvjeti

(64)

Potpore za zaštitu okoliša i energiju smatraju se razmjernima ako je iznos potpora po korisniku ograničen na minimum potreban kako bi se ostvario cilj zaštite okoliša ili energetski cilj za koji su potpore namijenjene.

(65)

Kao opće načelo, potpore će se smatrati ograničenima na potrebni minimum ako odgovaraju neto dodatnim troškovima potrebnima za ostvarenje cilja u usporedbi s protučinjeničnim scenarijem bez potpora. Neto dodatni trošak utvrđuje se na temelju razlike između ekonomskih koristi i troškova (uključujući ulaganje i poslovanje) projekta s potporama i onih alternativnog projekta ulaganja koje bi poduzeće provodilo bez potpora, tj. prema protučinjeničnom scenariju.

(66)

Međutim može biti teško u potpunosti uzeti u obzir sve ekonomske koristi koje će poduzeće ostvariti od dodatnog ulaganja (40). Stoga se za mjere koje ne podliježu pojedinačnoj procjeni može upotrebljavati pojednostavljena metoda koja je usmjerena na izračun dodatnih troškova ulaganja, tj. bez uzimanja u obzir koristi i troškova poslovanja. Mjere koje ne podliježu pojedinačnoj procjeni smatrat će se razmjernima ako iznos potpora ne premašuje maksimalni intenzitet potpore, tj. određeni postotak prihvatljivih troškova kako je definirano u točkama 67. do 71. Ti maksimalni intenziteti potpora služe i kao gornja granica potpora koje se daju za mjere koje se moraju prijaviti.

Prihvatljivi troškovi

(67)

Prihvatljivi troškovi za potpore za zaštitu okoliša dodatni su troškovi ulaganja u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu koji su izravno povezani s ostvarivanjem zajedničkog cilja.

(68)

Prihvatljivi troškovi određuju se na sljedeći način:

(a)	ako se troškovi ostvarenja cilja od zajedničkog interesa mogu utvrditi u ukupnim troškovima ulaganja kao odvojeno ulaganje, primjerice zato što je zeleni element lako prepoznatljiva „dodatna komponenta” postojećem objektu, troškovi posebnog ulaganja predstavljaju prihvatljive troškove (41);

(b)

u svim ostalim slučajevima prihvatljivi troškovi dodatni su troškovi ulaganja utvrđeni usporedbom ulaganja s potporama s protučinjeničnom situacijom bez državnih potpora. U načelu, mogu se navesti troškovi tehnički usporedivog ulaganja (42) koje bi se ostvarilo na vjerodostojan način bez potpora (43) i kojim se ne ostvaruje cilj od zajedničkog interesa ili kojim se taj cilj ostvaruje samo u manjoj mjeri.

(69)

U Prilogu 2. sadržan je popis odgovarajućeg protučinjeničnog scenarija ili izračunâ prihvatljivih troškova koji odražavaju protučinjenični scenarij koji bi trebalo primjenjivati u sličnim slučajevima. Tijelo može prihvatiti alternativne protučinjenične situacije ako ih ugovorna stranka propisno opravda.

(70)

Za mjere kojima se podupiru integrirani projekti poput integriranih mjera energetske učinkovitosti ili projekti povezani s bioplinom može biti teško utvrditi protučinjenični scenarij. Ako se protučinjenični scenarij ne može vjerodostojno utvrditi, Tijelo može kao alternativu razmotriti ukupne troškove projekta, što bi radi odražavanja razlike u izračunu prihvatljivog troška moglo podrazumijevati smanjene intenzitete potpora.

(71)

Pravila iz točaka 68. do 70. primjenjiva su na izgradnju proizvodnih postrojenja u energetski učinkovitim projektima centraliziranoga grijanja ili hlađenja. Međutim pristup financijskog jaza primijenit će se za potpore za izgradnju mreže, slično procjeni energetske infrastrukture.

Maksimalni intenziteti potpora

(72)

Kako bi se osigurala predvidljivost i ravnopravni uvjeti, Tijelo primjenjuje maksimalne intenzitete potpora utvrđene u Prilogu 1. Ti intenziteti potpora pokazuju potrebu za državnom intervencijom koja se s jedne strane utvrđuje mjerodavnim tržišnim neuspjehom, a s druge očekivanom razinom narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine.

(73)

Za neke vrste potpora ili za investicijske projekte koji se nalaze na području kojemu je dodijeljena potpora mogu se odobriti veći intenziteti potpora, ali intenzitet potpore nikada ne smije premašiti 100 % prihvatljivih troškova. Mogu se dopustiti sljedeći veći intenziteti potpora:

(a)

intenzitet potpore može se povećati za 15 postotnih bodova za ulaganja u energiju i zaštitu okoliša u potpomognutim područjima i koja ispunjuju uvjete iz članka 61. stavka 3. točke (a) Sporazuma o EGP-u te za pet postotnih bodova za ulaganja u energiju i zaštitu okoliša u potpomognutim područjima i koja ispunjuju uvjete članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u. Tijelo ta povećanja smatra opravdanima s obzirom na različita ograničenja s kojima se suočavaju ta područja, a koja mogu biti prepreka ulaganjima u zaštitu okoliša ili energiju;

(b)

intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i za 20 postotnih bodova za mala poduzeća. U pogledu malih i srednjih poduzeća koja se, s jedne strane, možda suočavaju s relativno višim troškovima kako bi ostvarila ciljeve zaštite okoliša ili energetske ciljeve u usporedbi s veličinom svoje djelatnosti i, s druge strane, s nesavršenostima tržišta kapitala koja ih ograničavaju da snose takve troškove, mogu se isto tako odobriti veći intenziteti potpora jer će se rizik od ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine smanjiti ako je korisnik malo ili srednje poduzeće;

(c)

veći intenziteti potpora mogu se opravdati uz određene uvjete u slučaju ekoloških inovacija namijenjenih za uklanjanje dvostrukoga tržišnog neuspjeha povezanog s većim rizicima inovacija, zajedno s ekološkim aspektom projekta. To se posebno primjenjuje na mjere učinkovitosti resursa. Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova uz uvjet da se ispune sljedeći kumulativni uvjeti:

i.	imovina ili projekt ekološke inovacije moraju biti novi ili znatno poboljšani u usporedbi s vrhuncem tehnologije u toj industriji na EGP-u (44);

ii.	očekivana ekološka korist mora biti znatno veća od poboljšanja koje proizlazi iz općeg razvoja vrhunca tehnologije u usporedivim djelatnostima (45); i

iii.	inovativna priroda imovine ili projekata uključuje jasan stupanj rizika u tehnološkom, tržišnom ili financijskom smislu, viši od rizika koji se općenito pripisuje usporedivoj neinovativnoj imovini ili projektima (46).

(74)

Tijelo će stoga potpore smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako su prihvatljivi troškovi točno izračunani i ako se poštuju maksimalni intenziteti potpora utvrđeni u Prilogu 1.

(75)

Ako se potpore dodjeljuju korisnicima nadmetanjem u postupku prikupljanja ponuda na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, iznos potpora može dosegnuti 100 % prihvatljivih troškova (47). Takav natječajni postupak prikupljanjem ponuda mora biti nediskriminirajući i mora predvidjeti sudjelovanje dovoljnog broja poduzetnika. Nadalje, proračun koji se odnosi na postupak prikupljanja ponuda mora biti obvezujuće ograničenje u smislu da ne mogu svi sudionici postupka dobiti potpore. Naposljetku, potpore moraju biti dodijeljene na temelju početne ponude koju je ponuđač dostavio, čime se isključuju naknadni pregovori.

3.2.5.2. Zbrajanje potpora

(76)

Potpore se mogu dodijeliti istodobno na temelju nekoliko programa potpora ili zbrojiti s jednokratnim potporama, uz uvjet da ukupni iznos državnih potpora za djelatnost ili projekt ne prekoračuje granice postavljene gornjom granicom potpora utvrđenom u ovim Smjernicama.

(77)

Potpore se ne smiju zbrajati s de minimis potporama u pogledu istih prihvatljivih troškova ako bi takvo zbrajanje rezultiralo intenzitetom potpore većim od onog određenog u ovim Smjernicama.

3.2.5.3. Dodatni uvjeti za pojedinačne prijavljene potpore za ulaganje i operativne potpore

(78)

Za pojedinačne potpore nije dovoljna sukladnost s maksimalnim intenzitetima potpora utvrđenima u ovom odjeljku i u Prilogu 1. kako bi se osigurala razmjernost. Ti maksimalni intenziteti potpora upotrebljavaju se kao gornja granica za pojedinačne potpore (48).

(79)

Kao opće pravilo, pojedinačne prijavljene potpore smatrat će se ograničenima na minimum ako iznos potpora odgovara neto dodatnim troškovima ulaganja s potporama u usporedbi s protučinjeničnim scenarijem bez potpore. Za vrijeme cjelokupnog trajanja projekta u obzir se moraju uzeti svi mjerodavni troškovi i koristi.

(80)

Ako se određeni alternativni projekt ne može utvrditi kao protučinjenični scenarij, Tijelo će provjeriti prekoračuje li iznos potpora minimum potreban da projekt s potporama bude dovoljno profitabilan, primjerice povećava li svoj IRR iznad uobičajenih stopa povrata koje primjenjuje predmetni poduzetnik u ostalim investicijskim projektima slične vrste. Ako to mjerilo nije dostupno, u tu svrhu mogu se upotrijebiti cjelokupni troškovi kapitala tog poduzetnika ili stope povrata opće zabilježene u mjerodavnoj industriji.

(81)

Ugovorna strana morala bi dati dokaze da je iznos potpora ostao na minimumu. Kako bi se procijenilo jesu li potpore razmjerne, mogu se upotrebljavati i izračuni koji se upotrebljavaju za analizu poticajnog učinka. Ugovorna stranka mora pokazati razmjernost na temelju dokumentacije iz točke 58.

(82)

Za operativne potpore koje se dodjeljuju na temelju nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda pretpostavlja se da je razmjernost pojedinačnih potpora prisutna ako su ispunjeni opći uvjeti.

3.2.6. Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

3.2.6.1. Opće napomene

(83)

Kako bi potpore bile spojive s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, negativni učinci mjere potpore u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu među ugovornim strankama moraju se ograničiti i nadmašiti pozitivnim učincima u smislu doprinosa cilju od zajedničkog interesa.

(84)

Tijelo utvrđuje dvije glavne moguće vrste narušavanja prouzročene potporama, to jest narušavanje tržišta proizvoda i učinke mjesta gospodarske djelatnosti. Obje vrste narušavanja mogu dovesti do neučinkovitosti dodijeljenih sredstava zbog kojih se narušava gospodarska učinkovitost unutarnjeg tržišta i do problema s rasprostranjenošću zbog kojih se narušava rasprostranjenost gospodarske djelatnosti u regijama.

(85)

Potporama za potrebe zaštite okoliša zbog same njihove prirode obično se prednost daje proizvodima i tehnologijama prihvatljivima za okoliš na štetu drugih, koji više onečišćuju, a taj se učinak potpora u načelu neće smatrati neopravdanim narušavanjem tržišnog natjecanja jer je taj učinak usko povezan sa samim ciljem potpora, tj. ozelenjivanjem gospodarstva. Pri procjenjivanju mogućih negativnih učinaka potpore za zaštitu okoliša Tijelo će uzeti u obzir sveukupni ekološki učinak mjere u odnosu na njezin negativni učinak na tržišni položaj, i time na prihode poduzeća kojima potpore nisu dodijeljene. Na taj će način Tijelo posebno razmotriti štetne učinke na tržišne natjecatelje koji isto tako djeluju na osnovi prihvatljivoj za okoliš, čak i bez potpora. Isto tako, što je manji očekivani ekološki učinak predmetne mjere, to je važnija provjera njezina učinka na tržišne udjele i prihode tržišnih natjecatelja na tržištu.

(86)

Mogući štetni učinak državnih potpora na ciljeve zaštite okoliša i energetske ciljeve jest taj da se njima tržišni mehanizam sprječava da ostvari učinkovite rezultate nagrađivanjem najučinkovitijih i najinovativnijih proizvođača i stavljanjem pritiska na one najmanje učinkovite kako bi se oni poboljšali, restrukturirali ili maknuli s tržišta. To bi moglo dovesti do situacije u kojoj, zbog potpora dodijeljenih nekim poduzećima, učinkovitiji ili inovativniji tržišni natjecatelji, primjerice tržišni natjecatelji s različitom, možda čak i čišćom tehnologijom, koji bi inače mogli ući na tržište i proširiti se, to ne mogu učiniti. Dugoročno bi se uplitanjem u konkurentne postupke ulaska na tržište i izlaska s tržišta mogle potisnuti inovacije i usporiti poboljšanja produktivnosti u cijeloj industriji.

(87)

Potpore mogu imati i narušavajuće učinke zbog povećanja ili zadržavanja znatne tržišne snage korisnika. Čak i kada se potporama izravno ne povećava znatna tržišna snaga, one mogu neizravno do toga dovesti obeshrabrujući širenje postojećih tržišnih natjecatelja, potičući njihov izlazak s tržišta ili obeshrabrujući ulazak novih natjecatelja.

(88)

Osim narušavanja tržišta proizvoda, potporama se mogu proizvesti i učinci na trgovinu i odabir mjesta ulaganja. Do tog narušavanja može doći u ugovornim strankama ili kada se poduzeća nadmeću preko državnih granica ili kada razmatraju različita mjesta ulaganja. Potpore namijenjene očuvanju gospodarske djelatnosti u jednoj regiji ili njezinu odvajanju od drugih regija na unutarnjem tržištu ne moraju neposredno dovesti do narušavanja tržišta proizvoda, ali njima se djelatnosti ili ulaganja mogu premjestiti iz jedne regije u drugu bez neto ekološkog učinka.

Očiti negativni učinci

(89)

U načelu je potrebno analizirati mjeru potpore i kontekst u kojem se ona primjenjuje kako bi se utvrdio opseg u kojem se može smatrati štetnom. Međutim postoje situacije u kojima je očito da negativni učinci prevladavaju nad pozitivnim učincima, što znači da se ne može utvrditi da su potpore spojive s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(90)

Tijelo utvrđuje maksimalne intenzitete potpora koji čine osnovni uvjet spojivosti i čiji je cilj spriječiti uporabu državnih potpora za projekte u kojima se omjer između iznosa potpora i prihvatljivih troškova mora smatrati vrlo visokim i vrlo vjerojatno štetnim.

(91)

Isto tako, potpore za ciljeve zaštite okoliša i energetske ciljeve koje samo dovode do promjene mjesta gospodarske djelatnosti bez poboljšanja postojeće razine zaštite okoliša u ugovornim strankama neće se smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

3.2.6.2. Opći uvjeti

(92)

U procjenjivanju negativnih učinaka mjere potpore Tijelo se usredotočuje na narušavanja koja proizlaze iz predvidljivog utjecaja potpora za zaštitu okoliša i energiju na tržišno natjecanje među poduzetnicima na zahvaćenim tržištima proizvoda i mjestu gospodarske djelatnosti. Ako su mjere državnih potpora dobro usmjerene na tržišni neuspjeh koji se želi riješiti, onda je rizik da će se potporama neopravdano narušiti tržišno natjecanje ograničeniji.

(93)

Ako su potpore razmjerne i ograničene na dodatne troškove ulaganja, negativni učinak potpora u načelu je umanjen. Međutim, čak i ako su potpore nužne i razmjerne, one mogu dovesti do promjene u ponašanju korisnikâ koje narušava tržišno natjecanje. Profitom motivirani poduzetnik obično povećava razinu zaštite okoliša premašujući obvezne uvjete samo ako smatra da će to dovesti do neke vrste prednosti za njega, makar i granične.

(94)

Kako bi se narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine svelo na najnižu moguću razinu, Tijelo veliki naglasak stavlja na postupak odabira. Ako je moguće, postupak odabira trebalo bi provesti na nediskriminirajući, transparentan i otvoren način, bez nepotrebnog isključivanja poduzeća koja se mogu nadmetati projektima koji su usmjereni na isti cilj zaštite okoliša ili energetski cilj. Postupak odabira treba dovesti do odabira korisnikâ koji mogu djelovati prema ciljevima zaštite okoliša ili energetskim ciljevima uporabom najmanjeg iznosa potpora ili postupanjem na najekonomičniji način.

(95)

Tijelo će posebno procijeniti negativne učinke potpora razmatranjem sljedećih elemenata:

(a) smanjenje ili nadoknada troškova proizvodne jedinice : ako se zahvaljujući novoj opremi (49)) smanjuju troškovi po proizvedenoj jedinici u usporedbi sa stanjem bez potpora ili ako se potporama nadoknađuje dio troškova poslovanja, onda je vjerojatno da će korisnici povećati prihode od prodaje. Što je proizvod cjenovno elastičniji, to je veća mogućnost da će se potporama narušiti tržišno natjecanje;

(b) novi proizvod : ako korisnici pribave novi ili kvalitetniji proizvod, to će vjerojatno povećati njihovu prodaju i možda im osigurati prednost „prvog pristupanja” tržištu.

3.2.6.3. Dodatni uvjeti za pojedinačne prijavljene potpore

(96)

Ugovorna stranka mora osigurati da negativni učinci kako su prethodno opisani u odjeljku 3.2.6.1. budu ograničeni. Osim elemenata navedenih u odjeljku 3.1.6.2., Tijelo će uzeti u obzir i procijeniti dovode li pojedinačne potpore do sljedećeg:

(a)	poticanja neučinkovite proizvodnje, kočeći pritom rast produktivnosti u sektoru;

(b)	narušavanja dinamičnih poticaja;

(c)	stvaranja ili povećavanja tržišne snage ili isključujućih djelovanja;

(d)	umjetne promjene trgovinskih tokova ili mjesta proizvodnje.

(97)

Tijelo može razmatrati planirano uvođenje programa pomoći za zaštitu okoliša i energiju osim onih koji su prijavljeni, što neposredno ili posredno pogoduje korisniku u smislu procjene učinka zbrojenih potpora.

(98)

Tijelo će procijeniti i dovode li potpore na nekim područjima do koristi na temelju pogodnijih uvjeta proizvodnje, ponajprije zbog usporedivo nižih proizvodnih troškova koji proizlaze iz potpora ili zbog viših proizvodnih normi postignutih s pomoću potpora. To može rezultirati time da poduzeća ostanu na potpomognutim područjima ili se iz njih presele ili do premještanja trgovinskih tokova prema potpomognutim područjima. U svojoj analizi pojedinačnih prijavljenih potpora Tijelo stoga uzima u obzir sve dokaze o tome da je korisnik potpora razmatrao alternativne lokacije.

3.2.7. Transparentnost

(99)

Ugovorne stranke moraju osigurati da se na web-mjestu na kojem su objedinjene informacije o državnim potporama, na državnoj ili regionalnoj razini, objave sljedeće informacije: puni tekst odobrenog programa potpora ili odluke o dodijeljenim pojedinačnim potporama te njihove provedbene odredbe ili poveznica na taj tekst, naziv davatelja potpore, nazivi pojedinih korisnika, oblik i iznos potpora dodijeljenih svakom korisniku, datum dodjele, vrsta poduzetnika (MSP/veliko poduzeće), regija u kojoj se korisnik nalazi (na razini NUTS II.) i glavni gospodarski sektor u kojem korisnik djeluje (na razini skupine NACE).

(100)

Za programe u obliku poreznih olakšica i potpore u obliku smanjenja financiranja pomoći za električnu energiju iz obnovljivih izvora, informacije o iznosima pojedinačnih potpora mogu se izraziti u sljedećim rasponima (u milijunima EUR): [0,5 – 1]; [1 – 2]; [2 – 5]; [5 – 10]; [10 – 30]; [30 i više].

(101)

Te se informacije moraju objaviti nakon donošenja odluke o dodjeli potpora, čuvaju se najmanje deset godina i dostupne su općoj javnosti bez ograničenja (50). Od ugovornih stranaka neće se zahtijevati da te informacije dostave prije 1. srpnja 2016. Zahtjev za objavu informacija može se zanemariti u slučaju dodjele pojedinačnih potpora manjih od 500 000 EUR.

3.3. Potpore za energiju iz obnovljivih izvora

3.3.1. Opći uvjeti za potpore za ulaganje i operativne potpore za energiju iz obnovljivih izvora

(102)

Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u pogledu klimatskih promjena i energetske održivosti, posebno kao dio strategije EU 2020. U nizu zakonodavnih akata Unije već je podržano ostvarivanje tih ciljeva, kao što su ETS, Direktiva 2009/28/EZ (51) („Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora” ili „RED”) i Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (52) („Direktiva o kakvoći goriva”). Međutim njihova provedba ne mora uvijek dovesti do najučinkovitijeg tržišnog rezultata i uz određene uvjete državne potpore mogu biti prikladan instrument koji pridonosi ostvarenju ciljeva Unije i povezanih nacionalnih ciljeva.

(103)

Ove Smjernice primjenjuju se u razdoblju do 2020. Međutim njima bi se trebao pripremiti temelj za ostvarivanje ciljeva postavljenih u Okviru za 2030. Naime, očekuje se da će u razdoblju od 2020. do 2030. uspostavljeni obnovljivi izvori energije postati konkurentni za uključivanja na mrežu, što znači da bi se subvencije i izuzeća od odgovornosti za uravnoteženje trebali postupno isključivati. Ove Smjernice usklađene su s tim ciljem i njima će se s pomoću mehanizama koji se temelje na tržištu osigurati prijelaz na ekonomičnu isporuku.

(104)

Tržišnim instrumentima, poput prodaja na dražbi ili nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda otvorenih za sve proizvođače koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora koji se na razini EGP-a nadmeću na ravnopravnoj osnovi, obično bi se trebalo osigurati da se subvencije smanje na najmanju moguću mjeru kako bi se mogle potpuno postupno isključiti.

(105)

Međutim, s obzirom na različite faze tehnološkog razvoja tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora, ovim se Smjernicama ugovornim strankama dopušta provođenje natječajâ za posebne tehnologije na temelju dugoročnog potencijala određene nove i inovativne tehnologije, potrebne za postizanje raznolikosti, ograničenja i stabilnosti mreže te troškova (za integraciju) sustava.

(106)

Posebne su iznimke predviđene za postrojenja određene veličine, za koja se ne može smatrati da je primjereno provesti natječajni postupak ili za postrojenja koja su u fazi demonstracije. Uključenje tih postrojenja nije obvezno.

(107)

S obzirom na prekomjerni kapacitet na tržištu biogorivâ proizvedenih iz prehrambenih sirovina, Tijelo će potpore za ulaganje u nove i postojeće kapacitete za biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina smatrati neopravdanima. Međutim potpore za prenamjenu postrojenja za proizvodnju biogoriva iz prehrambenih sirovina u postrojenja za proizvodnju naprednih biogoriva dopuštene su radi pokrivanja troškova te prenamjene. Osim u tom posebnom slučaju, potpore za ulaganja u biogoriva mogu se dodijeliti isključivo u korist naprednih biogoriva.

(108)

Dok će dodjela potpora za ulaganje u biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina prestati s danom stupanja na snagu ovih Smjernica, operativne potpore za biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina moći će se dodjeljivati do 2020. Stoga će se te potpore moći dodjeljivati isključivo postrojenjima koja su počela s radom prije 31. prosinca 2013. do potpune amortizacije postrojenja, ali u svakom slučaju ne kasnije od 2020.

(109)

Pored toga, Tijelo će smatrati da se potporama ne povećava razina zaštite okoliša i da se stoga te potpore ne mogu smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako se potpore dodjeljuju za biogoriva koja podliježu obvezi opskrbe ili miješanja (53) osim ako ugovorna stranka može dokazati da su potpore ograničene na održiva biogoriva koja su preskupa za ulazak na tržište samo s obvezom opskrbe ili miješanja.

(110)

Točnije, iako se porezima sustava ETS i porezima na CO2 internaliziraju troškovi emisija stakleničkih plinova, na taj se način ti troškovi ipak još ne internaliziraju u potpunosti. Državnim potporama stoga se može pridonijeti ostvarenju povezanih, ali posebnih ciljeva EGP-a u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Osim ako ima dokaze o suprotnom, Tijelo stoga pretpostavlja da i dalje postoji preostali tržišni neuspjeh, koji se može riješiti potporama za energiju iz obnovljivih izvora.

(111)

Kako bi ugovornim strankama omogućilo da ostvare svoje ciljeve u skladu s ciljevima strategije EU 2020., Tijelo pretpostavlja prikladnost potpora i ograničene štetne učinke potpora uz uvjet da su svi ostali uvjeti zadovoljeni.

(112)

Kad je riječ o potporama za proizvodnju energije vode, njihov učinak može biti dvojak: s jedne strane te potpore imaju pozitivan učinak u smislu niskih emisija stakleničkih plinova, a s druge strane mogu imati i negativan učinak na vodne sustave i biološku raznolikost. Stoga pri dodjeli potpora za proizvodnju energije vode, ugovorne stranke moraju poštovati Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (54), a posebno njezin članak 4. stavak 7. u kojem se utvrđuju kriteriji povezani s dopuštenjem novih promjena vodnih tijela.

(113)

Osnovno je načelo zakonodavstva EGP-a o otpadu takozvana hijerarhija otpada kojom se određuju prioriteti za načine obrade otpada (55). Državnim potporama za energiju iz obnovljivih izvora za koju se kao ulazno gorivo upotrebljava otpad, uključujući otpadnu toplinu, može se pozitivno pridonijeti zaštiti okoliša, uz uvjet da se ne zaobilazi to načelo.

(114)

Potpore za energiju iz obnovljivih izvora mogu se dodijeliti kao potpore za ulaganje ili operativne potpore. Za programe potpora za ulaganje i pojedinačne prijavljene potpore za ulaganje primjenjuju se uvjeti utvrđeni u odjeljku 3.2.

(115)

Za programe operativnih potpora primjenjuje se opća odredba iz odjeljka 3.2. kako je izmijenjena određenim odredbama utvrđenima u ovom odjeljku. Za pojedinačne prijavljene operativne potpore prema potrebi se primjenjuju uvjeti utvrđeni u odjeljku 3.2. uzimanjem u obzir izmjene na temelju ovog odjeljka za programe operativnih potpora.

(116)

Tijelo odobrava programe potpora za razdoblje od najviše deset godina. Ako se održi, takva mjera mora se ponovno prijaviti nakon tog razdoblja. U pogledu biogoriva proizvedenih iz prehrambenih sirovina, postojeći i novoobjavljeni programi trebali bi biti ograničeni do 2020.

(117)

Unija je odredila sveukupni cilj Unije za udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije i prenijela ga je u obvezne nacionalne ciljeve. Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora sadržava mehanizme suradnje (56) kako bi se olakšala prekogranična pomoć za ostvarenje nacionalnih ciljeva. Programi operativnih potpora u načelu bi trebali biti otvoreni za ostale zemlje EGP-a i ugovorne stranke Energetske zajednice kako bi se ograničili sveukupni štetni učinci. Time se minimaliziraju troškovi za ugovorne stranke čiji je jedini cilj ostvariti nacionalni cilj energije iz obnovljivih izvora utvrđen u zakonodavstvu Unije. Međutim ugovorne stranke možda žele prije odobravanja prekogranične pomoći imati uspostavljen mehanizam suradnje jer se u protivnom proizvodnja iz postrojenja u ostalim zemljama neće pripojiti nacionalnom cilju u skladu s RED-om (57). Tijelo će smatrati pozitivnima programe koji su otvoreni ostalim zemljama EGP-a ili Energetske zajednice.

(118)

Potporama za električnu energiju iz obnovljivih izvora treba se u načelu pridonijeti integriranju električne energije iz obnovljivih izvora na tržištu. Međutim za određene male vrste postrojenja to možda neće biti izvedivo ili prikladno.

3.3.2. Operativne potpore za energiju iz obnovljivih izvora

3.3.2.1. Potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora

(119)

Kako bi se potaknula tržišna integracija električne energije iz obnovljivih izvora, važno je da korisnici svoju električnu energiju prodaju izravno na tržištu i da podliježu tržišnim obvezama. Sljedeći kumulativni uvjeti primjenjuju se na sve nove programe i mjere potpora od 1. siječnja 2016.:

(a)	potpore se dodjeljuju kao premije povrh tržišne cijene (premija) pri čemu proizvođači svoju električnu energiju prodaju izravno na tržištu;

(b)	korisnici (58) podliježu standardnim odgovornostima za uravnoteženje osim ako ne postoje likvidna tržišta dnevnog uravnoteženja; i

(c)	uvode se mjere kojima se osigurava da proizvođači nemaju poticaja za proizvodnju električne energije po negativnim cijenama.

(120)

Uvjeti iz točke 119. ne primjenjuju se na postrojenja s instaliranim kapacitetom električne energije manjim od 500 kW ni na demonstracijske projekte osim električne energije dobivene iz vjetra za koju se primjenjuje instalirani kapacitet električne energije od 3 MW ili tri proizvodne jedinice.

(121)

U prijelaznom razdoblju kojim će se obuhvatiti 2015. i 2016., potpore za najmanje 5 % planiranog novog kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora trebale bi se dodjeljivati na temelju nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija.

Od 1. siječnja 2017. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

Potpore se dodjeljuju u nadmetanju u postupku prikupljanja ponuda na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija (59) osim ako:

(a)	ugovorne stranke pokažu da bi samo jedan ili vrlo ograničen broj projekata ili postrojenja mogao biti prihvatljiv; ili

(b)	ugovorne stranke pokažu da bi zbog nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda došlo do većih razina pomoći (primjerice radi izbjegavanja strateškog prikupljanja ponuda); ili

(c)	ugovorne stranke pokažu da bi se nadmetanjem u postupku prikupljanja ponuda uzrokovale niske stope realizacije projekata (izbjegavanje ponuda s preniskim cijenama).

Ako su nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda otvorena za sve proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora na nediskriminirajućoj osnovi, Tijelo će smatrati da su potpore razmjerne i da se njima ne narušava tržišno natjecanje u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno funkcioniranju Sporazuma o EGP-u.

Natječajni postupak može se ograničiti na posebne tehnologije za koje bi postupak otvoren za sve proizvođače doveo do rezultata koji nije optimalan i koji se u osmišljavanju postupka ne može riješiti, posebno u pogledu sljedećeg:

(a)	dugoročnog potencijala određene nove i inovativne tehnologije; ili

(b)	potrebe za postizanjem raznolikosti; ili

(c)	ograničenja i stabilnosti mreže; ili

(d)	troškova (integracije) sustava; ili

(e)	potrebe za izbjegavanjem narušavanja tržišta sirovina zbog pomoći za biomasu (60).

(122)

Potpore se mogu dodijeliti bez nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda kako je opisano u točki 121. za postrojenja s instaliranim kapacitetom električne energije manjim od 1 MW ili za demonstracijske projekte, osim električne energije dobivene iz vjetra, za postrojenja s instaliranim kapacitetom električne energije u iznosu do 6 MW ili šest proizvodnih jedinica.

(123)

U nedostatku nadmetanja u postupku prikupljanja ponuda, primjenjuju se uvjeti iz točaka 119. i 120. i uvjeti za operativnu potporu za energiju iz obnovljivih izvora osim za električnu energiju kako je određeno točkom 126.

(124)

Potpore se dodjeljuju samo dok se postrojenje potpuno ne amortizira u skladu s uobičajenim računovodstvenim pravilima, a sve prethodno primljene potpore za ulaganje moraju se odbiti od operativnih potpora.

(125)

Tim uvjetima ne dovodi se u pitanje mogućnost da ugovorne stranke uzmu u obzir razmatranja prostornog planiranja, primjerice zahtijevanje dozvola za gradnju prije sudjelovanja u natječajnom postupku ili zahtijevanje odluka o ulaganju u određenom roku.

3.3.2.2. Potpore za energiju iz obnovljivih izvora osim za električnu energiju

(126)

Za energiju iz obnovljivih izvora osim za električnu energiju operativne će se potpore smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	potpore po jedinici energije ne premašuju razliku između ukupno ujednačenih troškova proizvodnje energije određenom tehnologijom i tržišne cijene predmetne vrste energije;

(b)	ujednačeni troškovi proizvodnje energije mogu uključivati uobičajeni povrat na kapital. Potpore za ulaganje odbijaju se od ukupnog iznosa ulaganja pri izračunu ujednačenih troškova proizvodnje energije;

(c)	proizvodni troškovi ažuriraju se redovito, najmanje jednom godišnje; i

(d)	potpore se dodjeljuju samo dok se postrojenje potpuno ne amortizira u skladu s uobičajenim računovodstvenim pravilima kako bi se izbjeglo da operativne potpore koje se temelje na ujednačenim troškovima proizvodnje energije premašuju amortizaciju ulaganja.

3.3.2.3. Potpore za postojeća postrojenja na biomasu nakon njihove amortizacije

(127)

Za razliku od većine drugih obnovljivih izvora energije za biomasu su potrebni relativno niski troškovi ulaganja, ali veći operativni troškovi. Veći operativni troškovi mogu spriječiti rad postrojenja na biomasu (61) čak i nakon amortizacije postrojenja jer operativni troškovi mogu biti veći od prihoda (tržišne cijene). S druge strane, postojeće postrojenje za biomasu može raditi s pomoću fosilnih goriva umjesto biomase kao resursa ako je uporaba fosilnih goriva kao resursa ekonomičnija od uporabe biomase. Kako bi se očuvala uporaba biomase u oba slučaja, Tijelo može operativne potpore smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u čak i nakon amortizacije postrojenja.

(128)

Tijelo će smatrati operativne potpore za postrojenje na biomasu nakon njegove amortizacije spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako ugovorna stranka pokaže da su operativni troškovi koje snosi korisnik nakon amortizacije postrojenja još uvijek veći od tržišne cijene predmetne energije i uz uvjet da su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	potpore se dodjeljuju samo na temelju energije proizvedene iz obnovljivih izvora;

(b)	mjera je osmišljena tako da se njome nadoknadi razlika između operativnih troškova koje snosi korisnik i tržišne cijene; i

(c)	uspostavljen je mehanizam praćenja kojim se provjerava jesu li operativni troškovi još uvijek veći od tržišne cijene energije. Mehanizam praćenja mora se temeljiti na ažuriranim informacijama o proizvodnim troškovima i provoditi najmanje jednom godišnje.

(129)

Tijelo će operativne potpore za biomasu nakon amortizacije postrojenja smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako ugovorna stranka pokaže da je, neovisno o tržišnoj cijeni predmetne energije, uporaba fosilnih goriva kao resursa ekonomičnija od uporabe biomase i uz uvjet da su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	potpore se dodjeljuju samo na temelju energije proizvedene iz obnovljivih izvora;

(b)	mjera je osmišljena tako da se njome nadoknadi razlika između operativnih troškova koje snosi korisnik biomase u usporedbi s unosom alternativnog fosilnog goriva;

(c)	dostavljeni se vjerodostojni dokazi koji pokazuju da bi bez potpora došlo do prijelaza s uporabe biomase na uporabu fosilnih goriva u istom postrojenju; i

(d)	uspostavljen je mehanizam praćenja kojim se provjerava je li uporaba fosilnih goriva korisnija od uporabe biomase. Mehanizam praćenja mora se temeljiti na ažuriranim informacijama o troškovima i provoditi najmanje jednom godišnje.

3.3.2.4. Potpore dodijeljene s pomoću certifikata

(130)

Ugovorne stranke mogu dodijeliti pomoć za obnovljive izvore energije s pomoću tržišnih mehanizama poput zelenih certifikata. Ti tržišni mehanizmi (62) omogućuju svim proizvođačima obnovljive energije da ostvare posrednu korist od zajamčene potražnje za njihovom energijom po cijeni višoj od tržišne cijene za konvencionalnu energiju. Cijena takvih zelenih certifikata nije unaprijed određena, nego ovisi o tržišnoj ponudi i potražnji.

(131)

Tijelo će potpore iz točke 130. smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako ugovorna stranka dostavi dostatne dokaze: i. da je takva pomoć nužna za osiguravanje održivosti predmetnih obnovljivih izvora energije; ii. da na razini programa one ne dovode do prekomjerne naknade tijekom vremena i u raznim tehnologijama ili do prekomjerne naknade za pojedinačne manje upotrebljavane tehnologije u onoj mjeri u kojoj se uvode različite razine potvrda po jedinici proizvodnje; i iii. da one ne sprječavaju proizvođače energije iz obnovljivih izvora od toga da povećaju svoju konkurentnost.

(132)

Tijelo posebno smatra da se s pomoću zelenih certifikata ne smije primijeniti nikakva diferencijacija razina potpore osim ako ugovorna stranka dokaže potrebu za diferencijacijom na temelju razloga iz točke 121. Uvjeti iz točaka 119. i 120. primjenjuju se kad je to tehnički moguće. Od operativnih potpora oduzimaju se eventualne prethodno dodijeljene potpore za ulaganje.

3.4. Mjere energetske učinkovitosti, uključujući kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlađenje

(133)

Europska unija utvrdila je cilj uštede potrošnje primarne energije Unije od 20 % do 2020. Unija je posebno donijela Direktivu o energetskoj učinkovitosti, kojom se uspostavlja zajednički okvir promicanja energetske učinkovitosti u Uniji za potrebe sveukupnog cilja ostvarenja glavnog cilja Unijine strategije 2020. o energetskoj učinkovitosti i pripremanja za daljnje poboljšanje energetske učinkovitosti nakon 2020.

3.4.1. Cilj od zajedničkog interesa

(134)

Kako bi se osiguralo da se potporama pridonosi višoj razini zaštite okoliša, potpore za centralizirano grijanje i hlađenje te kogeneraciju grijanja i električne energije smatrat će se spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u samo ako se dodjeljuju za ulaganje, uključujući nadogradnje, u visokoučinkovitu kogeneraciju grijanja i električne energije te energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje.

(135)

Državnim potporama za postrojenja kogeneracije i postrojenja za centralizirano grijanje u kojima se kao ulazno gorivo upotrebljava otpad, uključujući otpadnu toplinu, može se pozitivno pridonijeti zaštiti okoliša uz uvjet da se ne zaobilazi načelo hijerarhije otpada (iz točke 113.).

(136)

Kako bi pokazala doprinos potpora povećanoj razini zaštite okoliša, ugovorna stranka može upotrijebiti, na što je više moguće mjerljivi način, razne pokazatelje, posebno količinu ušteđene energije zbog bolje, niže energetske izvedbe i veće energetske produktivnosti ili dobiti od učinkovitosti zbog smanjene potrošnje energije i smanjenog unosa goriva.

3.4.2. Potreba za intervencijom države

(137)

Mjere energetske učinkovitosti usmjerene su na negativne vanjske učinke kako je navedeno u točki 30. stvaranjem pojedinačnih poticaja kako bi se ostvarili ciljevi zaštite okoliša za energetsku učinkovitost i za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Osim općih tržišnih neuspjeha utvrđenih u odjeljku 3.2. jedan primjer tržišnog neuspjeha koji se može pojaviti u području mjera energetske učinkovitosti odnosi se na mjere energetske učinkovitosti za zgrade. Kada se razmatraju radovi na obnavljanju zgrada, vlasnik zgrade koji u načelu snosi troškove obnove obično ne ostvaruje korist od mjera energetske učinkovitosti, već je ostvaruju stanari. Stoga bi se državnim potporama morala promicati ulaganja u energetsku učinkovitost kako bi se zadovoljili ciljevi EED-a.

3.4.3. Poticajni učinak

(138)

U EED-u se utvrđuju ciljevi uključujući ciljeve energetski učinkovite obnove zgrada i konačne potrošnje energije. Međutim EED-om se ne uvode ciljevi energetske učinkovitosti za poduzetnike i njome se u tom pogledu neće sprječavati da potpore u području energetske učinkovitosti imaju poticajni učinak.

(139)

Poticajni učinak potpora procjenjivat će se na temelju uvjeta utvrđenih u odjeljku 3.2.4. ovih Smjernica.

3.4.4. Prikladnost potpora

(140)

Državne potpore mogu se smatrati prikladnim instrumentom za financiranje mjera energetske učinkovitosti, bez obzira na oblik u kojem se dodjeljuju.

(141)

Za mjere energetske učinkovitosti povratni predujam može se smatrati prikladnim instrumentom državnih potpora posebno ako su prihodi od mjere energetske učinkovitosti nesigurni.

(142)

Pri procjeni državnih potpora dodijeljenih posebno za energetski učinkovitu obnovu zgrada može se smatrati da je financijski instrument koji je uspostavila ugovorna stranka za financiranje radova obnove prikladan instrument za dodjeljivanje državnih potpora.

3.4.5. Proporcionalnost

Potpore za ulaganje za mjere energetske učinkovitosti

(143)

Prihvatljivi troškovi određuju se kao dodatni troškovi ulaganja kako je utvrđeno u točki 68. Za mjere energetske učinkovitosti teško je uspostaviti protučinjenični scenarij posebno u slučaju integriranih projekata. Za takve projekte Tijelo može uvažiti zamjenu za određivanje prihvatljivih troškova kako je utvrđeno u točki 70.

(144)

Primjenjuju se intenziteti potpora kako je utvrđeno u Prilogu 1.

Operativne potpore za mjere energetske učinkovitosti (osim operativnih potpora za energetski visokoučinkovitu kogeneraciju)

(145)

Tijelo će operativne potpore za energetsku učinkovitost smatrati razmjernima samo ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)

potpore su ograničene na nadoknađivanje neto dodatnih proizvodnih troškova koji proizlaze iz ulaganja, uzimanjem u obzir koristi proizašlih iz uštede energije (63). Pri određivanju iznosa operativnih potpora svaka potpora za ulaganje dodijeljena predmetnom poduzetniku za novo postrojenje mora se oduzeti od proizvodnih troškova; i

(b)	trajanje operativnih potpora ograničeno je na pet godina.

Operativne potpore za energetski visokoučinkovitu kogeneraciju

(146)

Operativne potpore za energetski visokoučinkovita postrojenja kogeneracije mogu se dodijeliti na temelju uvjeta koji se primjenjuju na operativne potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora kako je utvrđeno u odjeljku 3.3.2.1. i to samo:

(a)	poduzetnicima koji proizvode električnu energiju i toplinu za javnost ako troškovi proizvodnje takve električne energije ili topline premašuju njihovu tržišnu cijenu;

(b)	za industrijsku uporabu istodobne proizvodnje električne energije i topline ako se može pokazati da proizvodna cijena jedne jedinice energije uz uporabu te tehnologije premašuje tržišnu cijenu jedne jedinice konvencionalne energije.

3.5. Potpore za resursnu učinkovitost i posebno potpore za gospodarenje otpadom

3.5.1. Resursna učinkovitost

(147)

Vodeća inicijativa strategije Europa 2020. za „resursno učinkovitu Europu” namijenjena je održivom rastu utvrđivanjem i stvaranjem novih poslovnih prilika, među ostalim, s pomoću novih i inovativnih načina proizvodnje, poslovnih modela i proizvodnog dizajna. Njome se utvrđuje kako se taj rast može odvojiti od uporabe resursa te njegov općeniti utjecaj na okoliš.

(148)

Tržišni neuspjesi kako su utvrđeni u točki 30. posebno su mjerodavni za resursnu učinkovitost. Osim toga, tržišni neuspjesi u tom području ne rješavaju se često ostalim politikama i mjerama, poput oporezivanja ili regulative. U takvim slučajevima možda su potrebne državne potpore.

(149)

Za pojedinačne mjere ugovorne stranke moraju pokazati mjerljive koristi u tom području politike, posebno količinu ušteđenih resursa ili prihode od resursne učinkovitosti.

(150)

U pogledu bliskih veza s novim inovativnim proizvodnim sredstvima Tijelo podsjeća da mjere kojima se promiče resursna učinkovitost mogu ostvariti korist, nakon ispunjenja mjerodavnih kriterija, od dodatnog bonusa za ekološke inovacije kako je utvrđeno u točki 73.

3.5.2. Potpore za gospodarenje otpadom

(151)

Točnije, u skladu s načelom hijerarhije otpada (iz točke 113.), Unijinim Sedmim programom djelovanja za okoliš utvrđuju se sprječavanje, ponovna uporaba i recikliranje otpada kao jedan od glavnih prioriteta. Od ugovornih stranaka zahtijeva se da uspostave planove za gospodarenje otpadom (64), a one bi trebale poštovati tu hijerarhiju i oblikovati mjere državnih potpora koje su u skladu s provedbom tih planova. Još jedan od ključnih koncepata za zakonodavstvo EGP-a u području zaštite okoliša jest načelo „onečišćivač plaća” opisano u točki 39.

(152)

Državnim potporama za gospodarenje otpadom, posebno za djelatnosti u cilju sprječavanja, ponovne uporabe i recikliranja otpada, može se pozitivno pridonijeti zaštiti okoliša uz uvjet da se načela iz prethodne točke ne zaobiđu. To obuhvaća ponovnu uporabu ili recikliranje vode ili minerala koji bi inače bili neiskorišteni otpad. Posebno u smislu načela „onečišćivač plaća” poduzetnici koji proizvode otpad ne bi smjeli biti oslobođeni od troškova obrade otpada. Nadalje, ne bi trebalo biti negativnih učinaka na uobičajeno funkcioniranje tržišta sekundarnih tvari.

(153)

Tijelo će smatrati da su potpore za gospodarenje otpadom namijenjene cilju od zajedničkog interesa u skladu s prethodno utvrđenim načelima gospodarenja otpadom utvrđenima ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	ulaganje je namijenjeno smanjivanju otpada koji proizvode drugi poduzetnici i njime nije obuhvaćen otpad koji proizvodi korisnik potpora;

(b)	potpore neizravno ne oslobađaju onečišćivače od opterećenja koje snose u skladu s pravom EGP-a ili nacionalnim pravom, to bi se opterećenje trebalo smatrati redovitim troškom poduzeća za te onečišćivače;

(c)	ulaganje je iznad vrhunca tehnologije (65), tj. sprječavanja, ponovne uporabe, recikliranja ili oporabe, ili se za njega klasične tehnologije upotrebljavaju na inovativan način posebno za prijelaz prema stvaranju kružnoga gospodarstva s pomoću otpada kao resursa;

(d)	tvari koji se obrađuju u suprotnome bi bile odbačene ili obrađene na način koji je manje prihvatljiv za okoliš; i

(e)	ulaganjem se ne povećava samo potražnja za tvarima koje će se reciklirati, nego se povećava i prikupljanje tih tvari.

(154)

Potpore koje su, suprotno točki 153. podtočki (a), namijenjene gospodarenju vlastitim otpadom korisnika procjenjivat će se na temelju općih kriterija iz odjeljka 3.2. primjenjivih na potpore za poduzetnike koji premašuju norme Unije ili povećavaju zaštitu okoliša u nedostatku normi Unije u skladu s točkom 20. podtočkom (c).

3.6. Potpore za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS)

(155)

Kako je potvrđeno u Direktivi 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (66) („Direktiva o CCS-u”) i u Komunikaciji Komisije o budućnosti CCS-a u Europi (67), CCS-om se može pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Pri prijelazu na gospodarstvo s potpuno niskom razinom emisija ugljika CCS-om se potražnja za fosilnim gorivima može pomiriti s potrebom smanjenja emisija stakleničkih plinova. U nekim industrijskim sektorima CCS trenutačno može predstavljati jedinu tehnološku mogućnost kojom se mogu smanjiti emisije povezane s procesima u mjeri koja je dugoročno potrebna. S obzirom na to da je trošak hvatanja, prijevoza i skladištenja važna prepreka uvođenju CCS-a, državnim potporama može se pridonijeti poticanju razvoja te tehnologije.

(156)

Kako bi promicalo dugoročne ciljeve smanjenja emisija ugljikova dioksida, Tijelo smatra da se potporama za CCS pridonosi zajedničkom cilju zaštite okoliša.

(157)

EGP je poduzeo nekoliko inicijativa za uklanjanje negativnih vanjskih učinaka. ETS-om se posebno osigurava internalizacija troškova emisija stakleničkih plinova, čime se svejedno možda još neće osigurati ostvarenje dugoročnih ciljeva EGP-a u pogledu smanjenja emisija ugljikova dioksida. Tijelo stoga pretpostavlja da se potporama za CCS rješava preostali tržišni neuspjeh osim ako dobije dokaze da taj preostali tržišni neuspjeh više ne postoji.

(158)

Ne dovodeći u pitanje osobito propise EGP-a u tom području, Tijelo pretpostavlja da su potpore prikladne ako su svi ostali uvjeti ispunjeni. Dopuštene su operativne potpore i potpore za ulaganje.

(159)

Potpore se mogu dodijeliti za poticanje elektrana na fosilna goriva, elektrana na biomasu (uključujući elektrane koje rade na fosilna goriva i na biomasu) ili ostalih industrijskih postrojenja opremljenih objektima za hvatanje, prijevoz i skladištenje CO2 ili pojedinačnim elementima lanca CCS-a. Međutim potpore za podupiranje projekata povezanih s CCS-om ne uključuju potpore za postrojenja koja emitiraju CO2 (industrijska postrojenja ili elektrane) kao takva, nego potpore za troškove koji proizlaze iz projekta povezanog s CCS-om.

(160)

Potpore su ograničene na dodatne troškove za hvatanje, prijevoz i skladištenje emitiranog CO2. Općenito se prihvaća da bi protučinjenični scenarij činila situacija u kojoj se projekt ne provodi kao povezan s CCS-om, ali je sličan dodatnoj infrastrukturi koja nije potrebna za rad postrojenja. U pogledu tog protučinjeničnog scenarija, prihvatljivi troškovi definiraju se kao financijski jaz. U obzir se uzimaju svi prihodi, uključujući primjerice uštede troškova od smanjene potrebe za emisijskim jedinicama ETS-a.

(161)

Tijelo procjenjuje narušavajuće učinke potpora na temelju kriterija utvrđenih u odjeljku 3.2.6. razmatrajući jesu li na snazi utvrđeni dogovori o razmjeni znanja, je li infrastruktura otvorena za treće osobe te ima li pomoć za pojedinačne elemente lanca CCS-a pozitivan utjecaj na ostala postrojenja na fosilna goriva u vlasništvu korisnika.

3.7. Potpore u obliku smanjenja ili oslobađanja od poreza za zaštitu okoliša i u obliku smanjenja financiranja pomoći za električnu energiju iz obnovljivih izvora

3.7.1. Potpore u obliku smanjenja ili oslobođenja od poreza za zaštitu okoliša

(162)

Porezi za zaštitu okoliša uvode se kako bi se povećali troškovi ponašanja koje šteti okolišu na taj način obeshrabrujući takvo ponašanje i povećavajući razinu zaštite okoliša. U načelu bi porezi za zaštitu okoliša trebali predstavljati cjelokupne troškove za društvo i, u skladu s time, iznos poreza plaćenog po jedinici emisije trebao bi biti istovjetan za sva poduzeća koja emitiraju CO2. Iako bi se smanjenjima ili oslobađanjima od poreza za zaštitu okoliša moglo negativno utjecati na taj cilj (68), taj bi pristup mogao ipak biti potreban ako bi za korisnike u suprotnom postojale takve konkurentne poteškoće da uopće ne bi bilo izvedivo uvesti porez za zaštitu okoliša.

(163)

Odobravanjem povoljnijeg poreznog postupanja prema nekim poduzetnicima zaista se može olakšati postizanje više opće razine porezâ za zaštitu okoliša. U skladu s tim, smanjenjima ili oslobođenjima od poreza za zaštitu okoliša (69), uključujući povrat poreza, može se barem posredno pridonijeti višoj razini zaštite okoliša. Međutim ne smije se ugroziti sveukupni cilj poreza za zaštitu okoliša, a to je obeshrabrivanje ponašanja kojim se šteti okolišu. Smanjenja poreza trebala bi biti nužna i utemeljena na objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima, a predmetni poduzetnici trebali bi dati doprinos povećanju zaštite okoliša. To bi se moglo postići dodjeljivanjem naknada u obliku povrata poreza, pri čemu poduzetnici nisu izuzeti od poreza kao takvog, ali primaju fiksnu godišnju naknadu za očekivano povećanje iznosa poreza koji treba platiti.

(164)

Tijelo će odobriti programe potpora za razdoblja od najviše 10 godina, nakon čega ugovorne stranke mogu ponovno prijaviti mjeru ako same ponovno evaluiraju prikladnost predmetnih mjera potpora.

(165)

Tijelo će smatrati da se smanjenjima poreza ne narušava opći cilj koji se nastoji ostvariti i da se barem posredno pridonosi povećanoj razini zaštite okoliša ako ugovorna stranka pokaže: i. da su smanjenja dobro usmjerena na poduzetnike koji su najviše pogođeni višim porezom; i ii. da se općenito može primijeniti viša porezna stopa nego što bi se mogla bez izuzeća.

(166)

Tijelo će u tu svrhu ocijeniti informacije koje dostave ugovorne stranke. U tim bi informacijama s jedne strane trebalo navesti odgovarajuće sektore ili kategorije korisnika obuhvaćenih izuzećima ili smanjenjima, a s druge strane situaciju kod glavnih korisnika u svakom predmetnom sektoru te način na koji se oporezivanjem može pridonijeti zaštiti okoliša. Izuzeti sektori trebali bi biti ispravno opisani i trebao bi se priložiti popis najvećih korisnika u svakom sektoru (posebno uzimajući u obzir promet, tržišne udjele i visinu porezne osnovice).

(167)

Za sve neusklađene poreze za zaštitu okoliša i kako bi se pokazala potreba za potporama i njihova razmjernost, ugovorna stranka trebala bi jasno utvrditi opseg smanjenja poreza. U tu svrhu ugovorna stranka trebala bi dati informacije utvrđene u točki 166. Ugovorne stranke mogu odlučiti korisnicima dodijeliti potpore u obliku povrata poreza (iz točke 163.). Tim se pristupom korisnici nastavljaju izlagati cjenovnom signalu poreza na okoliš, a ograničava se očekivano povećanje iznosa poreza koji treba platiti.

(168)

Tijelo će smatrati potpore nužnima ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	odabir korisnikâ potpora temelji se na objektivnim i transparentnim kriterijima, a potpore se u načelu dodjeljuju na isti način svim tržišnim natjecateljima koji djeluju u istom sektoru ako se nalaze u sličnom činjeničnom stanju;

(b)	porez za zaštitu okoliša bez smanjenja dovodi do znatnog povećanja proizvodnih troškova izračunanih kao dio bruto dodane vrijednosti za svaki sektor ili kategoriju pojedinačnih korisnika; i

(c)	znatno povećanje proizvodnih troškova ne može se prenijeti potrošačima bez pojave znatnih smanjenja prihoda od prodaje.

(169)

Tijelo će smatrati potpore razmjernima ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)	korisnici potpora plaćaju najmanje 20 % nacionalnog poreza za zaštitu okoliša; ili

(b)

smanjenje poreza uvjetovano je sklapanjem sporazuma između ugovorne stranke i korisnikâ ili udruženjâ korisnikâ kojima se korisnici ili udruženja korisnikâ obvezuju da će ostvariti ciljeve zaštite okoliša koji imaju isti učinak kao kad korisnici plate najmanje 20 % nacionalnog poreza. Takvi sporazumi ili obveze mogu se odnositi, među ostalim, na smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisija ili kakvu drugu mjeru zaštite okoliša. Takvi sporazumi moraju ispunjivati sljedeće kumulativne uvjete:

i.	ugovorna stranka pregovara o sadržaju sporazuma, određuje ciljeve i vremenski raspored njihova ostvarenja;

ii.	ugovorna stranka osigurava neovisno (70) i pravodobno praćenje obveza dogovorenih u sporazumima; i

iii.	sporazumi se moraju periodično preispitivati s obzirom na tehnološki i drugi razvoj te oni moraju sadržavati učinkovite kaznene odredbe primjenjive u slučaju neispunjenja obveza.

(170)

U slučaju poreza na ugljik određenog za energetske proizvode koji se upotrebljavaju za proizvodnju električne energije dobavljač električne energije obvezan je platiti porez. Taj porez na ugljik može se oblikovati na način kojim se podupire cijena emisijskih jedinica ETS-a oporezivanjem ugljika i koji je s njom povezan. Međutim cijena električne energije povećava se ako ti troškovi prelaze na potrošača električne energije. U tom slučaju učinak poreza na ugljik sličan je učinku prijenosa troškova emisijskih jedinica ETS-a i uključivanja tih troškova u cijenu električne energije (neizravni troškovi emisije).

(171)

Stoga, ako se porez iz točke 170. oblikuje tako da je izravno povezan s cijenom emisijskih jedinica ETS-a i ako se njime nastoji povećati ta cijena, može se razmotriti naknada za te veće neizravne troškove. Tijelo će smatrati da je mjera spojiva s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u samo ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	potpore se dodjeljuju samo sektorima i podsektorima iz Priloga II. Smjernicama za državne potpore za ETS (71) kako bi se nadoknadili dodatni neizravni troškovi koji proizlaze iz poreza;

(b)	intenzitet potpore i maksimalni intenziteti potpora izračunani su kako je utvrđeno u točkama 27. do 30. Smjernica za državne potpore za ETS. Terminska cijena emisijskih jedinica ETS-a može se zamijeniti razinom nacionalnog poreza; i

(c)

potpore se dodjeljuju u obliku jednokratnog iznosa koji se može platiti korisniku potpore u godini u kojoj nastaju troškovi ili u sljedećoj godini. Ako se potpore plaćaju u godini u kojoj troškovi nastaju, potrebno je uspostaviti ex post mehanizam praćenja kako bi se osigurao povrat svakog prekomjernog plaćanja potpora prije 1. srpnja sljedeće godine.

3.7.2. Potpore u obliku smanjenja financiranja pomoći za energiju iz obnovljivih izvora (72)

(172)

Financiranje pomoći za energiju iz obnovljivih izvora naknadama kao takvo nije namijenjeno za uklanjanje negativnih vanjskih učinaka i stoga nema izravan učinak na okoliš. Stoga su te naknade temeljno različite od neizravnih poreza na električnu energiju iz točke 162. čak i ako bi za rezultat mogle imati više cijene električne energije. Povećanje troškova za električnu energiju može biti eksplicitno s pomoću posebne naknade koja se ubire od potrošača električne energije povrh cijene električne energije ili neizravno dodatnim troškovima s kojima se suočavaju dobavljači električne energije zbog obveza da moraju kupiti energiju iz obnovljivih izvora i koji se nakon toga prenose njihovim kupcima, potrošačima električne energije. Tipičan je primjer obveza dobavljačâ da kupuju određeni postotak električne energije iz obnovljivih izvora s pomoću zelenih certifikata za koje dobavljač ne dobiva nadoknadu.

(173)

U načelu i u mjeri u kojoj se troškovi financiranja pomoći za energiju iz obnovljivih izvora obračunavaju potrošačima energije, te bi troškove trebalo obračunati tako da se ne pravi razlika među potrošačima energije. Međutim mogla bi biti potrebna neka ciljana smanjenja tih troškova radi osiguranja dostatnog temelja za financiranje pomoći za energiju iz obnovljivih izvora, čime se pomaže ostvarivanju ciljeva u pogledu energije postavljenih na razini EGP-a (73). S jedne strane, kako bi se izbjeglo da se poduzetnici na koje posebno utječu troškovi financiranja pomoći za energiju iz obnovljivih izvora ne susreću sa znatnim konkurentnim poteškoćama, ugovorne stranke mogle bi odobriti djelomične naknade za te dodatne troškove. Bez tih naknada financiranje pomoći za energiju iz obnovljivih izvora moglo bi biti neodrživo te bi javno prihvaćanje uspostave ambicioznih mjera pomoći za energiju iz obnovljivih izvora moglo biti ograničeno. S druge strane, ako su te naknade previsoke ili se dodjeljuju prevelikom broju potrošača energije, moglo bi biti ugroženo i ukupno financiranje pomoći za energiju iz obnovljivih izvora te bi javno prihvaćanje pomoći za energiju iz obnovljivih izvora moglo biti jednako narušeno, a narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine moglo bi biti posebno izraženo.

(174)

Tijelo će za ocjenjivanje državnih potpora za nadoknađivanje financiranja pomoći za energiju iz obnovljivih izvora primjenjivati samo uvjete utvrđene u ovom odjeljku i odjeljku 3.2.7.

(175)

Kako bi se pobrinule da potpore služe za jednostavnije financiranje pomoći za energiju iz obnovljivih izvora, ugovorne stranke moraju pokazati da dodatni troškovi koji se očituju višim cijenama električne energije s kojima se suočavaju korisnici proizlaze samo iz pomoći za energiju iz obnovljivih izvora. Dodatni troškovi ne smiju biti veći od sredstava pomoći za energiju iz obnovljivih izvora (74).

(176)

Potpore bi trebale biti ograničene na sektore čiji je konkurentni položaj izložen riziku zbog troškova proizišlih iz financiranja pomoći za energiju iz obnovljivih izvora kao funkcija njihova električnog intenziteta i izloženosti međunarodnoj trgovini. U skladu s time potpore se mogu dodijeliti samo ako poduzetnik pripada sektorima iz Priloga 3. (75) Namjera je tog popisa samo uporaba za prihvatljivost za taj određeni oblik naknade.

(177)

Osim toga, kako bi se uzelo u obzir to što u pogledu električnog intenziteta određeni sektori mogu biti heterogeni, ugovorna stranka može poduzetnika uključiti u svoj nacionalni program za odobrenje smanjenja troškova koji proizlaze iz pomoći za energiju iz obnovljivih izvora ako njegov električni intenzitet iznosi najmanje 20 % (76) i ako on pripada sektoru s intenzitetom trgovine od najmanje 4 % na razini EGP-a, čak i ako ne pripada sektoru s popisa iz Priloga 3. (77) Za izračun električnog intenziteta poduzetnika treba primijeniti standardna mjerila za učinkovitost potrošnje električne energije za industriju prema potrebi.

(178)

Unutar prihvatljivog sektora ugovorne stranke moraju osigurati da se odabir korisnikâ temelji na objektivnim, nediskriminirajućim i transparentnim kriterijima i da se potpore u načelu moraju dodijeliti na isti način za sve natjecatelje u istom sektoru ako se nalaze u sličnom činjeničnom stanju.

(179)

Tijelo će potpore smatrati razmjernima ako korisnici potpora plaćaju najmanje 15 % dodatnih troškova bez smanjenja.

(180)

Međutim s obzirom na znatno povećanje dodatnih pristojbi za energiju iz obnovljivih izvora tijekom proteklih godina, vlastiti doprinos od 15 % pune dodatne pristojbe za energiju iz obnovljivih izvora može biti veći od iznosa koji posebno opterećeni poduzetnici mogu snositi. Stoga ugovorne stranke mogu prema potrebi dodatno ograničiti iznos troškova koji proizlaze iz financiranja potpora za energiju iz obnovljivih izvora koje treba platiti na razini poduzetnika na 4 % bruto dodane vrijednosti (78) predmetnog poduzetnika. Za poduzetnike s električnim intenzitetom od najmanje 20 % ugovorne stranke mogu ograničiti ukupni iznos koji treba platiti na 0,5 % bruto dodane vrijednosti predmetnog poduzetnika.

(181)

Ako ugovorne stranke odluče prihvatiti ograničenja od 4 % odnosno 0,5 % bruto dodane vrijednosti, ta se ograničenja moraju primjenjivati na sve prihvatljive poduzetnike.

(182)

Ugovorne stranke mogu poduzeti mjere kako bi osigurale da su podatcima o bruto dodanoj vrijednosti uzetima za potrebe ovog odjeljka obuhvaćeni svi bitni troškovi rada.

(183)

Ugovorne stranke mogu dodijeliti potpore u obliku smanjenja pristojbi ili kao fiksni iznos godišnje naknade (povrat poreza) ili kao kombinaciju tih dviju mogućnosti (79). Ako se potpore dodjeljuju u obliku smanjenja pristojbi, potrebno je uspostaviti ex post mehanizam praćenja kako bi se osigurao povrat svakog prekomjernog plaćanja potpora prije 1. srpnja sljedeće godine. Ako se potpore dodjeljuju u obliku fiksnog iznosa godišnje naknade, on se treba izračunati na temelju povijesnih podataka, tj. zabilježenih razina potrošnje električne energije i bruto dodane vrijednosti u zadanoj referentnoj godini. Iznos naknade ne smije premašiti iznos potpora koje bi taj poduzetnik dobio u referentnoj godini, uz primjenu parametara iz ovog odjeljka.

3.7.3. Prijelazna pravila za potpore dodijeljene radi smanjenja opterećenja povezanog s financiranjem pomoći za energiju iz obnovljivih izvora

(184)

Ugovorne stranke moraju primijeniti kriterije prihvatljivosti i razmjernosti utvrđene u odjeljku 3.7.2. najkasnije do 1. siječnja 2019. Potpore dodijeljene za određeno razdoblje prije tog datuma smatrat će se spojivima ako ispunjuju iste te kriterije.

(185)

Osim toga, Tijelo smatra da se sve potpore dodijeljene radi smanjenja opterećenja povezanog s financiranjem pomoći za električnu energiju iz obnovljivih izvora u pogledu godina prije 2019. mogu ocijeniti spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u mjeri u kojoj su sukladne s planom prilagodbe.

(186)

Radi izbjegavanja naglih prekida za pojedinačne poduzetnike, taj plan prilagodbe uključuje postupnu prilagodbu na razine potpora proizišle iz primjene kriterija prihvatljivosti i razmjernosti iz odjeljka 3.7.2.

(187)

Ako su potpore dodijeljene za razdoblje prije početka primjene ovih Smjernica, planom se predviđa i postupna primjena kriterija za to razdoblje.

(188)

Ako su prije datuma početka primjene ovih Smjernica potpore u obliku smanjenja opterećenja povezanog s financiranjem pomoći za električnu energiju iz obnovljivih izvora ili u obliku oslobađanja od tog opterećenja dodijeljene poduzetnicima koji nisu prihvatljivi prema odjeljku 3.7.2., te se potpore mogu ocijeniti spojivima uz uvjet da je planom prilagodbe predviđen vlastiti doprinos od najmanje 20 % dodatnih troškova na ime dodatnih pristojbi bez smanjenja, koji se mora uvesti postupno i najkasnije do 1. siječnja 2019.

(189)

Planom prilagodbe u obzir se uzimaju svi bitni gospodarski čimbenici povezani s politikom o energiji iz obnovljivih izvora.

(190)

Plan prilagodbe odobrava Tijelo.

(191)

Plan prilagodbe dostavlja se Tijelu najkasnije 12 mjeseci nakon datuma početka primjene ovih Smjernica.

3.8. Potpore za energetsku infrastrukturu

(192)

Moderna energetska infrastruktura ključna je za integrirano energetsko tržište, koje je presudno za osiguravanje energetske sigurnosti na EGP-u te omogućavanje EGP-u da ostvari šire klimatske i energetske ciljeve. Komisija je procijenila ukupne potrebe za ulaganjima u energetske infrastrukture europskog značaja do 2020. na oko 200 milijardi EUR (80). Ta se ocjena temeljila na evaluaciji infrastrukture potrebne za omogućivanje Europskoj uniji da postigne najvažnije strateške ciljeve za dovršavanje unutarnjeg energetskog tržišta, osiguravanje sigurnosti opskrbe i omogućivanje integracije obnovljivih izvora energije. Ako tržišni operatori ne mogu osigurati potrebnu infrastrukturu, možda su potrebne državne potpore kako bi se savladali tržišni neuspjesi i osiguralo da se zadovolje znatne infrastrukturne potrebe EGP-a. To je posebno točno za infrastrukturne projekte koji imaju prekogranični utjecaj ili kojima se pridonosi regionalnoj koheziji. Potpore za energetsku infrastrukturu u načelu bi trebale biti potpore za ulaganje, uključujući modernizaciju i unapređenje infrastrukture.

3.8.1. Cilj od zajedničkog interesa

(193)

Energetska infrastruktura preduvjet je za funkcioniranje energetskog tržišta. Stoga se potporama za energetsku infrastrukturu jača unutarnje energetsko tržište. Njima se povećava stabilnost sustava, adekvatnost proizvodnje, integriranje različitih izvora energije i opskrba energijom u nedovoljno razvijenim mrežama. Tijelo stoga smatra potpore za energetsku infrastrukturu korisnima za unutarnje tržište i stoga se njima pridonosi ostvarivanju cilja od zajedničkog interesa.

3.8.2. Potreba za intervencijom države

(194)

Ulaganja u energetsku infrastrukturu često su obilježena tržišnim neuspjesima. Tržišni neuspjeh koji se može pojaviti u području energetske infrastrukture povezan je s problemima s koordinacijom. Različiti interesi ulagača, nesigurnost u ishod suradnje i mrežni učinci mogu spriječiti razvoj projekta ili njegovo učinkovito osmišljavanje. Energetska infrastruktura istodobno može proizvesti znatne pozitivne vanjske učinke, a pritom mogu nastati troškovi i koristi infrastrukture na asimetričan način između različitih sudionika tržišta i ugovornih stranaka.

(195)

Kako bi se riješili tržišni neuspjesi iz točke 194., energetska infrastruktura obično podliježe propisima o tarifama i pristupu te uvjetima razdvajanja u skladu sa zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu (81).

(196)

U smislu financiranja, osim obveznim tarifama za korisnike, tržišni neuspjeh može se riješiti i dodjeljivanjem državnih potpora. Stoga se, kako bi se pokazala potreba za državnim potporama u području energetske infrastrukture, primjenjuju načela opisana u točkama 197. i 198.

(197)

Tijelo smatra da su za projekte od zajedničkog interesa kako je definirano u Uredbi (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (82) za pametne mreže te za ulaganja u infrastrukturu u potpomognutim područjima tržišni neuspjesi u smislu pozitivnih vanjskih učinaka i problema s koordinacijom takvi da financiranje s pomoću tarifa možda nije dovoljno i da se mogu dodijeliti državne potpore.

(198)

Za projekte energetske infrastrukture obuhvaćene točkom 197. koji su djelomično ili u potpunosti izuzeti iz zakonodavstva o unutarnjem energetskom tržištu te za projekte koji nisu obuhvaćeni točkom 197. Tijelo će provesti pojedinačne procjene potreba za državnim potporama. U toj će procjeni Tijelo razmotriti sljedeće čimbenike: i. u kojoj mjeri tržišni neuspjeh dovodi do osiguravanja potrebne infrastrukture koje je ispod optimalnog; ii. u kojoj je mjeri infrastruktura otvorena za pristup trećim stranama i podložna tarifnim propisima; i iii. u kojoj se mjeri projektom pridonosi sigurnosti opskrbe Unije energijom.

(199)

Za projekte naftne infrastrukture Tijelo pretpostavlja da nema potrebe za državnim potporama. Međutim ugovorne stranke mogu dodijeliti državne potpore u iznimnim okolnostima ako je to valjano opravdano.

3.8.3. Prikladnost

(200)

Tijelo smatra da su tarife (83) primarno sredstvo za financiranje energetske infrastrukture. Međutim u slučaju projekata od zajedničkog interesa, pametnih mreža i ulaganja u infrastrukturu u potpomognutim područjima, državne potpore mogu se smatrati prikladnim instrumentom za djelomično ili potpuno financiranje te infrastrukture. U takvim slučajevima tržišni neuspjesi često sprječavaju potpunu provedbu načela „onečišćivač plaća” na kojem se temelje tarifni propisi, primjerice zato što bi povećanje tarife kako bi se financirala ulaganja u novu infrastrukturu bilo toliko znatno da bi onemogućilo ulaganja ili da bi potencijalne kupce obeshrabrilo u uporabi infrastrukture.

3.8.4. Poticajni učinak

(201)

Poticajni učinak potpora procjenjivat će se na temelju uvjeta utvrđenih u odjeljku 3.2.4.

3.8.5. Proporcionalnost

(202)

Iznos potpora mora biti ograničen na najmanji iznos potreban za ostvarivanje željenih ciljeva povezanih s infrastrukturom. Kad je riječ o potporama za infrastrukturu, pretpostavlja se da je protučinjenični scenarij situacija u kojoj se projekt ne bi proveo. Prihvatljivi su troškovi stoga financijski jaz.

(203)

Mjere potpora za infrastrukturu ne bi smjele premašiti intenzitet potpore od 100 % prihvatljivih troškova.

(204)

Tijelo će od ugovornih stranaka zahtijevati da jasno i zasebno navedu sve ostale mjere potpora koje bi mogle utjecati na mjere potpora za infrastrukturu.

3.8.6. Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

(205)

U pogledu postojećih uvjeta na temelju zakonodavstva o unutarnjem energetskom tržištu koje je namijenjeno jačanju tržišnog natjecanja, Tijelo će smatrati da potpore za energetsku infrastrukturu koje podliježu propisima o unutarnjem tržištu nemaju neopravdane narušavajuće učinke.

(206)

U slučaju infrastrukture djelomično ili potpuno izuzete iz zakonodavstva o unutarnjem energetskom tržištu ili koja ne podliježe tim propisima te u slučaju podzemnih objekata za skladištenje plina, Tijelo će provesti procjenu mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja na temelju svakog zasebnog slučaja uzimanjem u obzir osobito stupnja pristupa treće strane infrastrukturi za koju su dodijeljene potpore, pristupa alternativnoj infrastrukturi i tržišnog udjela korisnika potpore.

3.9. Potpore za adekvatnost proizvodnje

(207)

S povećanim udjelom obnovljivih izvora energije, proizvodnja električne energije u brojnim ugovornim strankama prelazi sa sustava relativno stabilne i kontinuirane opskrbe na sustav brojnije i manje opskrbe varijabilnim izvorima. Taj prijelaz predstavlja nove izazove za osiguravanje adekvatnosti proizvodnje.

(208)

Osim toga, tržišni i regulatorni neuspjesi mogu dovesti do nedovoljnog ulaganja u proizvodne kapacitete, primjerice u situaciji u kojoj veleprodajne cijene imaju gornju granicu, a tržišta električne energije ne proizvode dovoljno poticaja za ulaganje.

(209)

Kao rezultat neke ugovorne stranke razmatraju uvođenje mjera za osiguravanje adekvatnosti proizvodnje, obično dodjeljivanjem pomoći proizvođačima za samu dostupnost proizvodnih kapaciteta (84).

3.9.1. Cilj od zajedničkog interesa

(210)

Mjere za adekvatnost proizvodnje mogu se oblikovati na različite načine, u obliku ulaganja i operativnih potpora (u načelu samo za nagrađivanje obveze o dostupnosti za dostavu električne energije) i za različite ciljeve. Mogu primjerice biti namijenjene za rješavanje kratkoročnih problema zbog manjka fleksibilnih proizvodnih kapaciteta kako bi se zadovoljili nagli prijelazi u varijabilnoj proizvodnji energije vjetra i sunčeve energije ili mogu definirati cilj adekvatnosti proizvodnje koje ugovorne stranke žele osigurati neovisno o kratkoročnim problemima.

(211)

Potpore za adekvatnost proizvodnje mogu biti proturječne cilju postupnog ukidanja subvencija štetnih za okoliš uključujući za fosilna goriva. Ugovorne stranke stoga bi ponajprije trebale razmotriti alternativne načine ostvarenja adekvatnosti proizvodnje koji nemaju negativni utjecaj na cilj postupnog ukidanja ekološki ili gospodarski štetnih subvencija, poput olakšavanja upravljanja potražnjom i povećanja interkonekcijskih kapaciteta.

(212)

Trebalo bi jasno definirati točan cilj za koji je mjera namijenjena, uključujući kada i gdje se očekuje pojavljivanje problema adekvatnosti proizvodnje. Utvrđivanje problema adekvatnosti proizvodnje treba biti dosljedno analizi adekvatnosti proizvodnje koju redovito provodi Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju u skladu sa zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu (85).

3.9.2. Potreba za intervencijom države

(213)

Trebalo bi ispravno analizirati i izmjeriti prirodu i uzroke problema adekvatnosti proizvodnje te stoga nužnosti državnih potpora kako bi se osigurala adekvatnost proizvodnje, primjerice u smislu manjka kapaciteta vršnog opterećenja ili vršne potražnje u slučaju neuspješnog usklađivanja ponude i potražnje na kratkoročnom veleprodajnom tržištu. Treba opisati mjernu jedinicu za mjerenje i metodu njezina izračuna.

(214)

Ugovorne stranke trebale bi jasno pokazati razloge zašto se od tržišta ne može očekivati da omogući adekvatne kapacitete ako intervencije ne postoje uzimanjem u obzir trenutačnog tržišnog i tehnološkog razvoja (86).

(215)

U svojoj procjeni Tijelo uzima u obzir, među ostalim i gdje je to primjenjivo, sljedeće elemente koje moraju predočiti ugovorne stranke:

(a)	procjenu utjecaja varijabilne proizvodnje, uključujući iz susjednih sustava;

(b)	procjenu utjecaja sudjelovanja potražnje, uključujući opis mjera za poticanje upravljanja potražnjom (87);

(c)	procjenu stvarnog ili mogućeg postojanja spojnih vodova, uključujući opis projekata u izgradnji odnosno planiranju;

(d)	procjenu svih ostalih elemenata koji bi mogli izazvati ili pogoršati problem adekvatnosti proizvodnje, kao što su regulatorni odnosno tržišni neuspjesi, uključujući primjerice gornje granice veleprodajnih cijena.

3.9.3. Prikladnost

(216)

Potporama bi se trebala nagraditi isključivo usluga same dostupnosti koju pruža proizvođač, tj. obveza dostupnosti za dostavu električne energije i odgovarajuća naknada, primjerice u smislu naknade po MW kapaciteta koji se stavlja na raspolaganje. Potpore ne bi smjele uključivati nagradu za prodaju električne energije, tj. naknadu po prodanom MWh.

(217)

Mjera bi trebala biti otvorena za adekvatne poticaje za postojeće i buduće proizvođače te za operatore koji upotrebljavaju zamjenske tehnologije, poput rješenja prilagodbe potražnji ili rješenja za skladištenje, te bi se njome ti poticaji trebali osigurati. Potpore se stoga dostavljaju s pomoću mehanizma u okviru kojeg se pruža mogućnost različitih vremena isporuke, koji odgovaraju vremenu potrebnom za ostvarenje novih ulaganja novih proizvođača koji se koriste različitim tehnologijama. Mjerom se mora uzeti u obzir i opseg u kojem interkonekcijski kapaciteti rješavaju svaki mogući problem adekvatnosti proizvodnje.

3.9.4. Poticajni učinak

(218)

Poticajni učinak potpora procjenjivat će se na temelju uvjeta utvrđenih u odjeljku 3.2.4. ovih Smjernica.

3.9.5. Proporcionalnost

(219)

Izračunom ukupnog iznosa potpore trebalo bi se postići da korisnici ostvaruju stopu povrata koja se može smatrati razumnom.

(220)

Smatrat će se da nadmetanje u postupku prikupljanja ponuda na temelju jasnih, transparentnih i nediskriminacijskih kriterija koje je na učinkovit način namijenjeno za definirani cilj dovodi do prihvatljivih stopa povrata u normalnim okolnostima.

(221)

Mjera bi trebala uključivati mehanizme kojima se osigurava da ne dođe do pojavljivanja nepredviđenih dobiti.

(222)

Mjera bi trebala biti izrađena tako da se njome osigurava da cijena koja se plaća za dostupnost automatski teži nuli ako se očekuje da će razina dostavljenog kapaciteta biti primjerena za ispunjenje razine kapaciteta koji se potražuje.

3.9.6. Izbjegavanje nepotrebnih negativnih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu

(223)

Mjeru bi trebalo oblikovati na način koji omogućava svakom kapacitetu koji bi mogao na učinkovit način pridonijeti rješavanju problema adekvatnosti proizvodnje sudjelovanje u toj mjeri, posebno uzimanjem u obzir sljedećih čimbenika:

(a)

sudjelovanja proizvođača koji upotrebljavaju različite tehnologije i operatora koji nude mjere jednake tehničke izvedbe, primjerice upravljanje potražnjom, interkonektore i skladištenje. Ne dovodeći u pitanje točku 219., ograničavanje sudjelovanja može se opravdati samo na temelju nedovoljne tehničke izvedbe potrebne za rješavanje problema adekvatnosti proizvodnje. Osim toga, mjera adekvatnosti proizvodnje trebala bi biti otvorena mogućem udruživanju ponude i potražnje;

(b)	sudjelovanja operatora iz drugih ugovornih stranaka ako je takvo sudjelovanje fizički moguće, posebno u regionalnom kontekstu, tj. ako se kapaciteti mogu fizički osigurati ugovornoj stranci koja provodi mjeru i ako se mogu provoditi obveze utvrđene mjerom (88);

(c)	sudjelovanja dostatnog broja proizvođača kako bi se za kapacitet utvrdila konkurentna cijena;

(d)	sprječavanja negativnih učinaka na unutarnjem tržištu, primjerice zbog izvoznih ograničenja, gornjih granica veleprodajnih cijena, ograničenja pri prikupljanju ponuda ili drugih mjera kojima se narušava djelovanje spajanja tržišta, uključujući dnevna tržišta i tržišta uravnoteženja.

(224)

Mjera ne bi smjela:

(a)	smanjiti poticaje za ulaganja u interkonekcijske kapacitete;

(b)	otežati tržišno povezivanje, uključujući tržišta uravnoteženja;

(c)	narušiti odluke o ulaganju u proizvodnju donesene prije mjere ili odluke operatora o tržištu uravnoteženja ili tržištu pomoćnih usluga;

(d)	povećati dominaciju na tržištu na neprihvatljiv način;

(e)	uskratiti prednost proizvođačima s nižom razinom emisija ugljika u slučaju istovjetnih tehničkih i gospodarskih parametara.

3.10. Potpore u obliku sustava trgovanja dozvolama

(225)

Sustav trgovanja dozvolama može se uspostaviti radi smanjenja emisija onečišćivača, primjerice radi smanjenja emisija NOx (89). On može uključivati državne potpore, posebno kad ugovorne stranke odobravaju dozvole i naknade ispod njihove tržišne vrijednosti. Ako je ukupni iznos dozvola koje je izdala ugovorna stranka manji od ukupnih očekivanih potreba poduzetnika, ukupni učinak na razinu zaštite okoliša bit će pozitivan. Na razini svakog pojedinačnoj poduzetnika, ako dodijeljenim pravima nisu u cijelosti pokrivene očekivane potrebe poduzetnika, poduzetnik mora smanjiti svoje onečišćenje, pridonoseći tako poboljšanju razine zaštite okoliša, ili kupiti dopunska prava na tržištu, plaćajući tako naknadu za svoje onečišćenje.

(226)

Sustavi trgovanja dozvolama smatraju se sukladnima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	sustavi trgovanja dozvolama moraju se uspostaviti na način da se njima ostvaruju ciljevi zaštite okoliša koji premašuju ciljeve koji se trebaju postići na temelju normi Unije obveznih za predmetne poduzetnike;

(b)

raspodjela mora biti transparentna te se temeljiti na objektivnim kriterijima i na izvorima podataka najviše dostupne kvalitete, a ukupni iznos dozvola ili prava dodijeljenih svakom poduzetniku po cijeni ispod tržišne vrijednosti ne smije biti viši od očekivanih potreba takvog poduzetnika, u skladu s procjenom situacije bez sustava trgovanja;

(c)	metodologija raspodjele ne smije pogodovati određenim poduzetnicima ili određenim sektorima osim ako je to opravdano logikom zaštite okoliša u samom sustavu trgovanja ili ako su takva pravila potrebna zbog razloga dosljednosti s drugim politikama zaštite okoliša;

(d)	novi sudionici na tržištu u načelu ne dobivaju dozvole ili prava po povoljnijim uvjetima od postojećih poduzetnika koji djeluju na istim tržištima. Dodjela većeg broja potpora postojećim postrojenjima u usporedbi s novim sudionicima ne bi smjela prouzročiti neopravdane ulazne prepreke.

(227)

Tijelo procjenjuje nužnost i razmjernost državnih potpora uključenih u sustave trgovanja dozvolama u skladu sa sljedećim kriterijima:

(a)	odabir korisnikâ mora se temeljiti na objektivnim i transparentnim kriterijima, a potpore se u načelu moraju dodjeljivati na isti način svim tržišnim natjecateljima koji djeluju u istom sektoru ako se nalaze u sličnom činjeničnom stanju;

(b)	potpuna prodaja na dražbi mora dovesti do znatnog povišenja proizvodnih troškova za svaki sektor ili kategoriju pojedinih korisnika;

(c)

znatno povišenje proizvodnih troškova ne može se prenijeti potrošačima, a da to ne uzrokuje znatna smanjenja prihoda od prodaje. Ta se analiza može provesti na temelju procjena elastičnosti cijene proizvoda u predmetnom sektoru, među ostalim čimbenicima. Kako bi se procijenilo može li se povećanje troškova iz sustava trgovanja dozvolama prenijeti potrošačima, mogu se upotrebljavati procjene izgubljenih prihoda od prodaje te njihova učinka na profitabilnost poduzetnika;

(d)

pojedinačni poduzetnici u sektoru ne bi smjeli imati mogućnost smanjivanja razine emisija kako bi cijena dozvola bila prihvatljiva. Davanjem podataka o razinama emisija koje proizlaze iz najučinkovitije metode na EGP-u i uporabom tih razina kao mjerila moguće je dokazati da se potrošnja ne smije smanjiti. Svi poduzetnici koji postignu najučinkovitiju metodu mogu ostvariti najviše koristi iz prava koje odgovaraju povećanju proizvodnih troškova proizašlih iz sustava trgovanja dozvolama uporabom najučinkovitije metode, a koje se ne može prenijeti potrošačima. Svi poduzetnici s lošijom učinkovitosti u zaštiti okoliša ostvaruju manja prava, razmjerno svojoj učinkovitosti u zaštiti okoliša.

3.11. Potpore za preseljenje poduzetnika

(228)

Cilj je potpora za ulaganje za preseljenje poduzetnikâ stvaranje pojedinačnih poticaja za smanjivanje negativnih vanjskih učinaka preseljenjem poduzetnikâ koji stvaraju velika onečišćenja na područja gdje će ta onečišćenja imati manje štetne učinke, čime će se vanjski troškovi smanjiti. Potpore bi stoga mogle biti opravdane ako se preseljenje vrši zbog razloga povezanih sa zaštitom okoliša, ali bi trebalo izbjegavati dodjeljivanje potpora za preseljenje u bilo koju drugu svrhu.

(229)

Potpore za ulaganje za preseljenje poduzetnikâ na nove lokacije radi zaštite okoliša smatraju se spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako su ispunjeni uvjeti iz odjeljaka 3.2.4. i 3.2.7. i sljedeći kumulativni uvjeti:

(a)	razlog za promjenu lokacije mora biti zaštita okoliša ili sprječavanje štete za okoliš i mora je naložiti nadležno tijelo javne vlasti upravnom ili sudskom odlukom ili ona mora biti rezultat dogovora poduzetnika i nadležnog tijela javne vlasti;

(b)	poduzetnik mora zadovoljavati najstrože norme zaštite okoliša primjenjive na novom području u kojem se nalazi.

(230)

Korisnik može biti:

(a)

poduzetnik s poslovnim nastanom u gradskom području ili posebnom području očuvanja propisanom Direktivom Vijeća 92/43/EEZ (90), koji zakonito obavlja (to jest zadovoljava sve zakonske uvjete, uključujući i sve norme zaštite okoliša koji su na njega primjenjivi) djelatnost koja je izvor velikog onečišćenja i koji se, zbog svoje lokacije, mora preseliti sa svojeg mjesta poslovnog nastana na drugo prikladnije mjesto; ili

(b)	objekt ili postrojenje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (91) („Direktiva Seveso III”).

(231)

Kako bi odredio iznos prihvatljivih troškova u slučaju potpora za preseljenje, Tijelo će posebno uzeti u obzir:

(a)

sljedeće koristi:

i.	prinos od prodaje ili iznajmljivanja napuštenog postrojenja ili zemljišta;

ii.	naknadu plaćenu u slučaju izvlaštenja;

iii.	sve druge dobiti povezane s premještanjem postrojenja, posebno dobiti koje proizlaze iz unapređenja, u trenutku premještanja, tehnologije koja se upotrebljava i računovodstvene dobiti povezane s boljom uporabom postrojenja;

iv.	ulaganja povezana s povećanjem kapaciteta;

(b)

sljedeće troškove:

i.	troškove povezane s kupnjom zemljišta ili izgradnjom ili kupnjom novog postrojenja istog kapaciteta kao napuštenog postrojenja;

ii.	sve sankcije poduzetniku koje proizlaze iz prekida ugovora o iznajmljivanju zemljišta ili zgrada ako se promjena lokacije provodi radi poštovanja upravne ili sudske odluke.

(232)

Intenziteti potpora utvrđeni su u Prilogu 1.

4. Evaluacija

(233)

Kako bi se narušavanja tržišnog natjecanja dodatno ograničilo, Tijelo može tražiti da određeni programi potpora podliježu vremenskom ograničenju (obično četiri godine ili manje) i evaluaciji iz točke 23. Evaluacije će se provoditi za programe u kojima je moguće narušavanje tržišnog natjecanja osobito visoko, tj. u kojima postoji rizik od znatnog ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ako se njihova provedba ne preispita u odgovarajućem roku.

(234)

S obzirom na ciljeve i kako se ugovorne stranke ne bi nerazmjerno opteretile te za projekte s manjim potporama, evaluacija se primjenjuje samo za programe potpora s velikim proračunima potpora, koji sadržavaju nova obilježja ili ako se predviđaju znatne tržišne, tehnološke ili regulatorne promjene. Evaluaciju mora provesti stručnjak neovisan o davatelju potpore na temelju zajedničke metodologije koju predviđa Tijelo. Evaluacija se mora objaviti. Ugovorna stranka mora zajedno s programom potpora dostaviti i nacrt plana evaluacije koji će biti sastavni dio ocjene programa koju daje Tijelo.

(235)

U slučaju programa potpora koji su isključeni iz područja primjene Uredbe o općem skupnom izuzeću isključivo zbog njihova velikog proračuna, Tijelo će procijeniti spojivost tih programa potpora, uz iznimku plana evaluacije, na temelju kriterija iz te Uredbe umjesto iz ovih Smjernica.

(236)

Evaluacija se mora dostaviti Tijelu u odgovarajućem roku kako bi se omogućila ocjena mogućeg produljenja programa potpora, a u svakom slučaju nakon završetka programa. Točno područje primjene i modaliteti svih evaluacija utvrđuju se u odluci kojom se odobrava program potpora. Za sve naknadne mjere potpora sa sličnim ciljem (uključujući sve izmjene programa iz točke 235.) moraju se uzeti u obzir rezultati evaluacije.

5. Primjena

(237)

Ove Smjernice primjenjivat će se od datuma donošenja te će se njima zamijeniti Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša objavljene 10. lipnja 2010. (92) Primjenjivat će se do 31. prosinca 2020.

(238)

Tijelo će primjenjivati ove Smjernice na sve prijavljene mjere potpora za koje je pozvano donijeti odluku nakon stupanja Smjernica na snagu, čak i ako su ti projekti prijavljeni prije tog datuma. Međutim pojedinačne potpore dodijeljene u skladu s odobrenim programima potpora o kojima se Tijelo obavješćuje u skladu s obvezom obavješćivanja za te pojedinačne potpore ocijenit će se u skladu sa Smjernicama koje se primjenjuju na taj odobreni program potpora na kojem se temelje dodijeljene pojedinačne potpore.

(239)

Protuzakonite potpore za zaštitu okoliša ili energiju ocjenjuju se u skladu s pravilima na snazi na dan na koji se potpore dodjeljuju u skladu s obavijesti Tijela o određivanju primjenjivih pravila za ocjenjivanje protuzakonitih državnih potpora (93) sa sljedećim izuzećem:

protuzakonite potpore u obliku smanjenja financiranja pomoći za energiju iz obnovljivih izvora procjenjivat će se u skladu s odredbama odjeljaka 3.7.2. i 3.7.3.

Planom prilagodbe predviđenim u točki 185. predviđa se od 1. siječnja 2011. i postupna primjena kriterija iz odjeljka 3.7.2. i vlastitog doprinosa predviđenog u točki 193. Do tog datuma Tijelo smatra da se sve potpore dodijeljene u obliku smanjenja financiranja pomoći za energiju iz obnovljivih izvora mogu ocijeniti spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (94).

(240)

Pojedinačne potpore dodijeljene na temelju nezakonitog programa potpora ocijenit će se na temelju smjernica koje se primjenjuju na nezakonite programe potpora u trenutku dodjele pojedinačnih potpora. Ako je ugovorna stranka potvrdila da će korisnici tih pojedinačnih potpora ostvarivati korist od operativnih potpora za energiju iz obnovljivih izvora i kogeneraciju u okviru nezakonitog programa za unaprijed određeno razdoblje, te se potpore mogu dodijeliti za cijelo to razdoblje u skladu s uvjetima iz programa u vrijeme potvrde u mjeri u kojoj su te potpore spojive s pravilima koja su se primjenjivala u vrijeme potvrde.

(241)

Tijelo ovime predlaže ugovornim strankama, na temelju članka 62. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, sljedeće prikladne mjere povezane s njihovim postojećim programima potpora za zaštitu okoliša ili za energiju:

ugovorne stranke morale bi, ako je potrebno, izmijeniti te programe radi usklađenja s ovim Smjernicama najkasnije do 1. siječnja 2016. uz sljedeće iznimke:

—

ako je potrebno, postojeći programi potpora u smislu članka 1. stavka 1. dijela 1. Protokola 3 (95) o operativnim potporama za energiju iz obnovljivih izvora i kogeneraciju trebaju se prilagoditi ovim Smjernicama samo kad ugovorne stranke produžuju svoje postojeće programe, kad ih moraju ponovno prijaviti nakon isteka desetogodišnjeg razdoblja ili nakon isteka valjanosti odluke Tijela ili kad ih moraju izmijeniti (96),

—	ako je ugovorna stranka potvrdila da su državne potpore korisniku dodijeljene na temelju takvog programa za prethodno utvrđeno razdoblje, takve se potpore dodjeljuju na temelju cijelog razdoblja u skladu s uvjetima utvrđenima u programu u vrijeme potvrde.

(242)

Ugovorne stranke pozivaju se da izraze svoje izričito i bezuvjetno slaganje s odgovarajućim mjerama predloženima u roku od dva mjeseca od dana objave ovih Smjernica na web-mjestu Tijela (97). U nedostatku odgovora Tijelo će pretpostaviti da se predmetna ugovorna stranka ne slaže s predloženim mjerama.

6. Izvješćivanje i praćenje

(243)

U skladu s Protokolom 3 ugovorne stranke moraju Tijelu podnositi godišnje izvještaje.

(244)

Ugovorne stranke moraju osigurati vođenje detaljnih evidencija o svim mjerama koje uključuju dodjelu potpora. Takva evidencija mora sadržavati sve informacije potrebne kako bi se utvrdilo poštuju li se uvjeti, ako je primjenjivo, o prihvatljivim troškovima i najvećem dopuštenom intenzitetu potpore. Ta se evidencija mora čuvati 10 godina od datuma dodjele potpora i na zahtjev se dostavlja Tijelu.

7. Revizija

(245)

Tijelo može donijeti odluku o preispitivanju ili izmjeni ovih Smjernica u bilo kojem trenutku ako to bude potrebno zbog razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja ili kako bi se uzele u obzir druge politike EGP-a i međunarodne obveze.

(1) Smjernice su u skladu sa Smjernicama Europske komisije o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. donesenima 9. travnja 2014. (SL C 200, 28.6.2014., str. 1.).

(2) COM(2010) 2020 završna verzija od 3.3.2010.

(3) Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.) i Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.), ugrađene u točku 41. Priloga IV. Sporazumu o EGP-u Odlukom Zajedničkog odbora br. 162/2011 (SL L 76, 15.3.2012., str. 49. i Dodatak EGP-u br. 15, 15.3.2012., str. 56.).

(4) COM(2011) 21 od 26.1.2011.

(5) COM(2011) 571 završna verzija od 20.9.2011.

(6) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030.” (COM(2014) 15 završna verzija) od 22.1.2014.

(7) U Zaključcima Europskog vijeća od 23. svibnja 2013. potvrđuje se potreba za postupnim ukidanjem subvencija štetnih za okoliš ili gospodarstvo, uključujući subvencije za fosilna goriva kako bi se olakšala ulaganja u novu i pametnu energetsku infrastrukturu.

(8) Primjerice, određeno zakonodavstvo kojim se utvrđuju norme Unije ne mogu se ugraditi u Sporazum o EGP-u. Osim toga, zakonodavstvo Europske unije o usklađivanju poreza nije obuhvaćeno područjem primjene Sporazuma o EGP-u.

(9) Primjerice, države EFTA-e ne provode Direktivu Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).

(10) COM(2012) 209 od 8.5.2012.

(11) Točnije, ovim Smjernicama ne dovode se u pitanje Smjernice o državnim potporama za poduzetnike u željezničkom sektoru (donesene Odlukom br. 788/08/COL Nadzornog tijela EFTA-e (SL L 105, 21.4.2011., str. 32.)). Smjernicama za željeznice dopušteni su različiti oblici potpora, uključujući potpore za smanjenje vanjskih troškova željezničkog prometa. Te su potpore obuhvaćene odjeljkom 6.3. Smjernica za željeznice i njima se nastoji uzeti u obzir činjenica da se željezničkim prometom omogućuje izbjegavanje vanjskih troškova u usporedbi s konkurentskim načinima prometa. Ako su ispunjeni svi uvjeti iz odjeljka 6.3. Smjernica za željeznice i ako su potpore dodijeljene bez diskriminacije, ugovorne stranke mogu dodijeliti potpore za smanjenje vanjskih troškova.

(12) Potporama za zaštitu okoliša općenito se manje narušava tržišno natjecanje te su one učinkovitije ako se dodijele potrošaču/korisniku proizvodâ prihvatljivih za okoliš umjesto proizvođaču tog proizvoda. Osim toga, uporaba ekoloških oznaka i deklaracija na proizvodima može biti još jedan način na koji se potrošačima/korisnicima može omogućiti da donose informirane odluke o kupnji i povećati potražnja za proizvodima prihvatljivima za okoliš. Ako su lijepog dizajna, prepoznatljive, razumljive, pouzdane i ako ih potrošači smatraju bitnima, velike ekološke oznake i istinite deklaracije o prihvatljivosti za okoliš mogu biti moćan alat za vođenje i oblikovanje (potrošačkog) ponašanja prema odabirima koji su prihvatljiviji za okoliš. Uporaba pouzdanog programa za označivanje/certificiranje s jasnim kriterijima koji podliježu vanjskoj provjeri (treće strane) bit će jedan od najučinkovitijih načina na koji poduzeća mogu potrošačima i dionicima pokazati da ispunjuju visoke standarde zaštite okoliša. U tom kontekstu Tijelo ne uključuje specifična pravila o potporama za oblikovanje i proizvodnju proizvoda prihvatljivih za okoliš u područje primjene ovih Smjernica.

(13) Donesene Odlukom br. 262/02/COL Nadzornog tijela EFTA-e (SL L 139, 25.5.2006., str. 1.).

(14) Smjernicama se predviđa dodatak za projekte ekoloških inovacija koji čine iznimno ekološki prihvatljiva i vrlo inovativna ulaganja.

(15) Donesene Odlukom br. 271/14/COL Nadzornog tijela EFTA-e.

(16) Te potpore mogu se obrađivati u skladu s pravilima o uslugama od općega gospodarskog interesa; vidjeti predmete SA.31243 (2012/N) i NN8/2009.

(17) Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama donesene Odlukom br. 305/04/COL Nadzornog tijela EFTA-e (SL L 107, 28.4.2005., str. 28.).

(18) U vezi s tim vidjeti spojene predmete T-244/93 i T-486/93, TWD Textilwerke Deggendorf GmbH protiv Komisije [1995.] ERS II-2265.

(19) Slijedom toga, norme ili ciljevi utvrđeni na razini Unije koji su obvezujući za ugovorne stranke, ali ne i za pojedinačne poduzetnike, ne smatraju se normama Unije.

(20) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(21) Kriteriji održivosti primjenjuju se i na tekuća biogoriva u skladu s Direktivom 2009/28/EZ.

(22) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(23) SL L 124, 20.5.2003., str. 36. Definicija utvrđena u Preporuci Komisije ugrađena u Smjernice Tijela o potporama mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima (MSP) donesene Odlukom br. 94/06/COL Nadzornog tijela EFTA-e (SL L 36, 5.2.2009., str. 62.).

(24) Preporuka Vijeća 75/436/Euratom, EZUČ, EEZ od 3. ožujka 1975. o raspodjeli troškova i djelovanju tijela javne vlasti u pitanjima zaštite okoliša (SL L 194, 25.7.1975., str. 1.).

(25) Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).

(26) SL C 209, 23.7.2013., str. 1. Donesene Odlukom br. 407/13/COL Nadzornog tijela EFTA-e (SL L 166, 5.6.2014., str. 44.).

(27) Za izračun granice kapaciteta za svaki projekt mora se uzeti u obzir ukupni kapacitet jedinica koji je prihvatljiv za potporu.

(28) COM(2012)0209 završna verzija od 8.5.2012.

(29) Vidjeti predmet C-156/98 Njemačka protiv Komisije [2000.] ERS I-6857, točka 78. i predmet C-333/07 Régie Networks protiv Rhone Alpes Bourgogne [2008.] ERS I-10807, točke 94. do 116. Za područje energetike vidjeti i spojene predmete C-128/03 i C-129/03 AEM i AEM Torino [2005.] I-2861, točke 38. do 51.

(30) Predmet C-206/06 Essent [2008.] ERS I-5497, točke 40. do 59. Za primjenu odgovarajućih odredaba prava Europske unije na programe trgovanja dozvolama, vidjeti Odluku Komisije C(2009)7085 od 17.9.2009., Državne potpore br. 437/2009 – program potpora za promicanje kogeneracije u Rumunjskoj, SL C 31, 9.2.2010., str. 8., uvodne izjave 63. do 65.

(31) COM(2011)112 završna verzija „Planu za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika”; COM(2011) 571 završna verzija „Plan za resursno učinkovitu Europu”.

(32) COM(2010)639 završna verzija „Komunikacija o strategiji Energija 2020.”

(33) Pojam „tržišni neuspjeh” odnosi se na situacije u kojima tržišta, prepuštena sama sebi, vjerojatno neće proizvesti učinkovite rezultate.

(34) Tipični su primjeri pozitivnih vanjskih učinaka postupci za dodatno poboljšanje zaštite prirode ili biološke raznolikosti, pružanje usluga ekosustava ili vanjski učinci kao ishod općeg osposobljavanja.

(35) Tijelo će osobito smatrati da se potpore za onečišćene lokacije mogu dodijeliti samo ako identitet onečišćivača, tj. osobe odgovorne na temelju prava primjenjivog u svakoj ugovornoj stranci, ne dovodeći u pitanje Direktivu o ekološkoj odgovornosti (Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.), ugrađena u točku 1. podtočku i. Priloga XX. Sporazumu o EGP-u Odlukom Zajedničkog vijeća br. 17/2009 (SL L 73, 19.3.2009., str. 55. i Dodatak EGP-u br. 16, 19.3.2009., str. 25.)) i ostala odgovarajuća pravila EGP-a o tom pitanju, nije utvrđen ili se onečišćivač ne može smatrati zakonski odgovornim za financiranje zbrinjavanja u skladu s načelom „onečišćivač plaća”.

(36) Međutim, ako buduća kretanja troškova i prihoda uključuju visok stupanj nesigurnosti i ako postoji velika asimetrija informacija, nadležno tijelo može isto tako odrediti modele naknade koji nisu u cijelosti ex ante, nego su kombinacija ex ante i ex post (primjerice, uravnoteženom podjelom neočekivane dobiti).

(37) Proizvodne prednosti koje negativno utječu na poticajni učinak jesu povećani kapaciteti, produktivnost, učinkovitost ili kakvoća. Ostale prednosti mogu biti povezane s predodžbom o proizvodu ili označivanjem proizvodnih metoda koje mogu negativno utjecati na poticajni učinak, posebno na tržištima na kojima postoji pritisak tržišnih natjecatelja da se održi razina zaštite okoliša.

(38) Neto sadašnja vrijednost (NPV) projekta razlika je između pozitivnih i negativnih novčanih tokova za vrijeme trajanja ulaganja, diskontirana na njihovu sadašnju vrijednost (obično s pomoću troškova kapitala), tj. uobičajene stope povrata koje primjenjuje predmetni poduzetnik u drugim projektima ulaganja slične vrste. Ako to mjerilo nije dostupno, u tu svrhu mogu se upotrijebiti cjelokupni troškovi kapitala tog poduzetnika ili stope povrata opće zabilježene u mjerodavnoj industriji.

(39) Unutarnja stopa povrata (IRR) ne temelji se na računovodstvenoj dobiti u određenoj godini, nego se njome u obzir uzima smjer budućih novčanih tokova koje ulagač očekuje za vrijeme cijelog trajanja ulaganja. Definira se kao diskontna stopa za koju je NPV toka novčanih tokova jednak nuli.

(40) Primjerice, nije jednostavno izmjeriti određene vrste koristi kao što je „zeleni imidž” koji se povećava ulaganjem u zaštitu okoliša.

(41) Za mjere povezane sa zbrinjavanjem onečišćenih lokacija, prihvatljivi troškovi jednaki su troškovima radova zbrinjavanja umanjenima za iznos povećanja vrijednosti zemljišta (vidjeti Prilog 2.).

(42) Tehnički usporedivo ulaganje znači ulaganje s istim proizvodnim kapacitetom i svim ostalim tehničkim značajkama (osim onih izravno povezanih s dodatnim ulaganjima u željeni cilj).

(43) Takvo referentno ulaganje mora u poslovnom smislu biti vjerodostojna alternativa ulaganju koje se procjenjuje.

(44) Ugovorne stranke mogle bi pokazati ekološke inovacije primjerice na temelju detaljnog opisa inovacije i tržišnih uvjeta za njezino uvođenje ili širenje, u usporedbi s postupcima ili organizacijskim tehnikama na vrhuncu tehnologije kojima se općenito koriste drugi poduzetnici u istoj industriji.

(45) Ako se za usporedbu ekološki inovativnih djelatnosti sa standardnim, neinovativnim djelatnostima mogu upotrebljavati količinski parametri, „znatno viši” znači da bi granično poboljšanje koje se očekuje od ekološki inovativnih djelatnosti u pogledu smanjenog ekološkog rizika ili onečišćenja, ili poboljšane učinkovitosti u potrošnji energije ili resursa, trebalo biti najmanje dvostruko više od graničnog poboljšanja koje se očekuje od općeg razvoja usporedivih neinovativnih djelatnosti.

Ako predloženi pristup nije prikladan za razmatrani slučaj ili ako nije moguća količinska usporedba, prijavna dokumentacija za državne potpore trebala bi sadržavati detaljan opis metode koja se upotrebljava za procjenu tog kriterija, osiguravajući standard usporediv s predloženom metodom.

(46) Taj bi rizik ugovorna stranka mogla dokazati primjerice u smislu troškova u odnosu na promet poduzetnika, vremena potrebnog za razvoj, očekivane dobiti od ekoloških inovacija u usporedbi s troškovima te vjerojatnosti neuspjeha.

(47) U takvim se okolnostima može pretpostaviti da odgovarajuće ponude predstavljaju sve moguće koristi koje mogu proizaći iz dodatnog ulaganja.

(48) Ako se dodjeljuju jednokratne potpore, gornja granica određuje se usporedbom s tipičnim industrijskim podatcima istovjetnima gornjoj granici za pojedinačne prijavljene potpore dodijeljene na temelju programa.

(49) Izračunom dodatnih troškova ulaganja možda se neće u potpunosti obuhvatiti sve koristi jer se koristi poslovanja tijekom cjelokupnog trajanja ulaganja ne oduzimaju. Osim toga, neke vrste koristi, primjerice one povezane s povećanom produktivnošću i povećanom proizvodnjom s nepromijenjenim kapacitetima, može biti teško uzeti u obzir.

(50) Te se informacije objavljuju u roku od šest mjeseci od datuma dodjele (ili, za potpore u obliku poreznih olakšica, u roku od jedne godine od datuma porezne prijave). U slučaju protuzakonitih potpora, od ugovornih stranaka zahtijevat će se da osiguraju ex post objavu tih informacija najkasnije u roku od šest mjeseci od datuma odluke Tijela. Informacije moraju biti dostupne u formatu kojim se omogućuje pretraživanje, preuzimanje i jednostavno objavljivanje podataka na internetu, npr. u formatu CSV ili XML.

(51) U skladu s tom Direktivom Island i Norveška obvezale su se na ostvarenje nacionalnih ciljeva u području energije iz obnovljivih izvora. Direktiva se ne primjenjuje na Lihtenštajn.

(52) Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 88.).

(53) Obveza opskrbe tržišta biogorivima mora biti na snazi, uključujući sustav kazni.

(54) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.), ugrađena u točku 13.ca Priloga XX. Sporazumu o EGP-u Odlukom Zajedničkog vijeća br. 125/2007 (SL L 47, 21.2.2008., str. 53. i Dodatak EGP-u br. 9, 21.2.2008., str. 41.).

(55) Hijerarhija otpada sastoji se od (a) sprječavanja; (b) pripremanja za novu uporabu; (c) recikliranja; (d) drugih postupaka oporabe, primjerice energetska oporaba; i (e) odlaganja. Vidjeti članak 4. stavak 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.), ugrađene u točku 32.ff Priloga XX. Sporazuma o EGP-u Odlukom Zajedničkog vijeća br. 85/2011 (SL L 262, 6.10.2011., str. 57. i Dodatak EGP-u br. 54, 6.10.2011., str. 71.).

(56) Mehanizmima suradnje osigurava se da se energija iz obnovljivih izvora proizvedena u jednoj ugovornoj stranci pripoji cilju druge ugovorne stranke.

(57) Tijelo navodi da na to pitanje mogu utjecati dva predmeta koja se trenutačno vode pred Sudom: Spojeni predmeti C-204/12, C-205/12, C-206/12, C-207/12, C-208/12 Essent Belgium protiv Vlaamse Reguleringsinstantie voor de Elektriciteits- en Gasmarkt i predmet С-573/12 Ålands Vindkraft protiv Energimyndigheten.

(58) Korisnici mogu eksternalizirati odgovornosti u pogledu uravnoteženja drugim poduzećima, poput agregatora.

(59) Postrojenjima koja su počela s radom prije 1. siječnja 2017. i koja su primila potvrdu potpora od ugovorne stranke prije toga datuma mogu se dodijeliti potpore na temelju programa koji je bio na snazi u trenutku potvrde.

(60) Novim postrojenjima koja proizvode električnu energiju iz biomase ne smiju se dodjeljivati druge operativne potpore ako su isključena iz natječajnog postupka.

(61) Tim je obuhvaćena proizvodnja bioplina koji ima ista svojstva.

(62) Takvim mehanizmima mogu se primjerice obvezati dobavljači električne energije da određeni udio svoje opskrbe temelje na obnovljivim izvorima.

(63) Pojam proizvodnih troškova znači da su troškovi neto od svake potpore, ali uključuju normalnu razinu dobiti.

(64) Članak 28. Direktive 2008/98/EZ, ugrađen u točku 32.ff Priloga XX. Sporazumu o EGP-u Odlukom Zajedničkog vijeća br. 85/2011 (SL L 262, 6.10.2011., str. 57. i Dodatak EGP-u br. 54, 6.10.2011., str. 71.).

(65) „Vrhunac tehnologije” znači proces u kojem je sprječavanje, ponovna uporaba, recikliranje ili oporaba otpadnog proizvoda u proizvodnji konačnog proizvoda ekonomski profitabilna i uobičajena praksa. Ako je primjenjivo, pojam „vrhunac tehnologije” mora se tumačiti sa stajališta tehnološkog i zajedničkog tržišta EGP-a.

(66) Direktiva 2009/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.), ugrađena u točku 21.at Priloga XX. Sporazumu o EGP-u Odlukom Zajedničkog vijeća br. 115/2012 (SL L 270, 4.10.2012., str. 38. i Dodatak EGP-u br. 56, 4.10.2012., str. 39.).

(67) COM(2013) 180 završna verzija, 27.3.2013.

(68) U brojnim slučajevima poduzeća koja ostvaruju korist od smanjenja poreza jesu poduzeća s najštetnijim ponašanjem za koje je porez i namijenjen.

(69) Jedan način na koji se to može učiniti dodjeljivanje je naknade u obliku poreznih kredita, kojima poduzetnici nisu oslobođeni od poreza, ali za njega dobivaju paušalnu naknadu.

(70) U tu svrhu nije važno obavlja li praćenje privatno ili javno tijelo.

(71) Donesene Odlukom 522/12/COL Nadzornog tijela EFTA-e (SL L 296, 7.11.2013., str. 25.).

(72) Zakonodavstvom o unutarnjem tržištu (Direktiva 2009/72/EZ) i Uredba (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1228/2003 (SL L 211, 14.8.2009., str. 15.) i naknadni mrežni kodeksi i smjernice) ne daje se pravo na unakrsno subvencioniranje potrošača u tarifnim sustavima.

(73) Direktivom 2009/28/EZ uspostavljaju se obvezujući ciljevi u pogledu energije iz obnovljivih izvora za sve države članice. Island i Norveška obvezali su se na ostvarenje ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora iz Direktive. Direktiva se ne primjenjuje na Lihtenštajn.

(74) Najizravniji način da se pokaže uzročna veza upućivanje je na naknadu ili pristojbu povrh cijene električne energije, koja je namijenjena za financiranje energije iz obnovljivih izvora. Neizravan način da se pokažu dodatni troškovi izračun je učinka viših neto troškova za dobavljače električne energije s pomoću zelenih certifikata i izračun učinka na cijenu električne energije uz pretpostavku da dobavljač prenosi više neto troškove.

(75) Komisija u svojim Smjernicama smatra da ti rizici postoje za sektore suočene s intenzitetom trgovine od 10 % na razini EU-a kad električni intenzitet tog sektora dostigne 10 % na razini EU-a. Osim toga, sličan rizik postoji i u sektorima suočenima s izloženosti trgovini koja je manja, ali koja iznosi najmanje 4 %, i koji imaju mnogo veći električni intenzitet od najmanje 20 % ili koji su gospodarski slični (npr. na temelju zamjenjivosti). Isto tako, sektori nešto nižeg električnog intenziteta, ali koji iznosi najmanje 7 %, i koji su suočeni s vrlo visokom izloženosti trgovini od najmanje 80 % bili bi suočeni s istim rizikom. Popis prihvatljivih sektora sastavljen je na tom temelju. U popis su uvršteni i sljedeći sektori jer su gospodarski slični popisanim sektorima i jer se u njima proizvode zamjenski proizvodi: lijevanje čelika, lakih metala i obojenih metala na temelju zamjenjivosti s lijevanjem željeza; oporaba posebno izdvojenih materijala na temelju zamjenjivosti s primarnim proizvodima uvrštenima na popis.

(76) Detalji za izračun električnog intenziteta poduzetnika utvrđeni su u Prilogu 4.

(77) Taj se test može primijeniti i na poduzetnike iz uslužnog sektora.

(78) Detalji za izračun bruto dodane vrijednosti za poduzetnika utvrđeni su u Prilogu 4.

(79) Uporaba fiksnih godišnjih naknada (povrat poreza) ima tu prednost da se izuzeta poduzeća suočavaju s istim povećanjem graničnog troška električne energije (tj. s istim povećanjem troška električne energije za svaki dodatni potrošeni MWh), čime se ograničavaju moguća narušavanja tržišnog natjecanja u tom sektoru.

(80) Radni dokument službi Komisije, Potrebe za ulaganjem u energetsku infrastrukturu i njegovi uvjeti financiranja, 6.6.2011., SEC(2011)755, str. 2.

(81) Propisi o unutarnjem tržištu u području energetike posebno uključuju Direktivu 2009/72/EZ, Direktivu 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.), Uredbu (EZ) br. 713/2009 od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora, Uredbu (EZ) br. 714/2009 i Uredbu (EZ) br. 715/2009od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina (SL L 211, 14.8.2009., str. 36.).

(82) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

(83) Regulatornim okvirom ugrađenim u Direktive 2009/72/EZ i 2009/73/EZ utvrđuju se razlozi i načela na kojima se temelje propisi o pristupu i tarifama korištenja, kojima se koriste operatori prijenosnih i distribucijskih sustava kako bi financirali ulaganje u takvu infrastrukturu i njezino održavanje.

(84) Komisija se problemom adekvatnosti proizvodnje posebno bavila u svojoj Komunikaciji o uspostavi unutarnjeg tržišta električne energije i optimalnom iskorištavanju javnih intervencija od 5. studenoga 2013. (C(2013)7243 završna verzija) i povezanom radnom dokumentu službi Adekvatnost proizvodnje na unutarnjem tržištu električne energije – smjernice o državnim intervencijama SWD(2013) 438 završna verzija od 5. studenoga 2013.

(85) Uredba (EZ) br. 714/2009, osobito članak 8. o zadatcima ENTSO-a za električnu energiju. Kao vrijedna referenca osobito može poslužiti metodologija koju je razvio ENTSO-E, Europska mreža operatora prijenosnih sustava, za ocjenu adekvatnosti proizvodnje na razini EU-a.

(86) Taj razvoj može primjerice uključivati razvoj tržišnog povezivanja, dnevna tržišta, tržišta uravnoteženja i tržišta pomoćnih usluga te skladištenje električne energije.

(87) Komisija će uzeti u obzir i planove povezane s uvođenjem pametnih brojila u skladu s Prilogom I. Direktivi 2009/72/EZ te uvjete na temelju Direktive o energetskoj učinkovitosti.

(88) Programi se trebaju prilagoditi u slučaju donošenja zajedničkih dogovora za olakšavanje prekograničnog sudjelovanja u tim programima.

(89) Predmet C-279/08 P, Komisija protiv Nizozemske [2011.] ERS I-7671.

(90) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(91) Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).

(92) SL L 144, 10.6.2010., str. 1. i Dodatak EGP-u br. 29, 10.6.2010., str. 1.

(93) Donesena Odlukom br. 154/07/COL Nadzornog tijela EFTA-e (SL L 73, 19.3.2009., str. 23.).

(94) Tijelo smatra da te potpore nemaju negativan učinak na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(95) Protokol 3 uz Sporazum među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda.

(96) Izmjenom se smatra svaka izmjena koja se mora prijaviti u smislu članka 1. stavka 3. Protokola 3.

(97) http://www.eftasurv.int/state-aid/legal-framework/state-aid-guidelines/.

	Mala poduzeća	Srednja poduzeća	Velika poduzeća
Potpore za poduzetnike koji premašuju norme Unije ili povećavaju razinu zaštite okoliša u nedostatku normi Unije (potpore za nabavu novih transportnih vozila)	60 % 70 % za ekološke inovacije, 100 % u slučaju natječajnog postupka	50 % 60 % za ekološke inovacije, 100 % u slučaju natječajnog postupka	40 % 50 % za ekološke inovacije, 100 % u slučaju natječajnog postupka
Potpore za studije zaštite okoliša	70 %	60 %	50 %
Potpore za ranu prilagodbu budućim normama Unije više od tri godine	20 %	15 %	10 %
od jedne godine do tri godine prije stupanja normi na snagu	15 %	10 %	5 %
Potpore za gospodarenje otpadom	55 %	45 %	35 %
Potpore za energiju iz obnovljivih izvora Potpore za postrojenja kogeneracije	65 % 100 % u slučaju natječajnog postupka	55 % 100 % u slučaju natječajnog postupka	45 % 100 % u slučaju natječajnog postupka
Potpore za energetsku učinkovitost	50 % 100 % u slučaju natječajnog postupka	40 % [100] % u slučaju natječajnog postupka	30 % 100 % u slučaju natječajnog postupka
Potpore za centralizirano grijanje i hlađenje uz uporabu konvencionalne energije	65 % 100 % u slučaju natječajnog postupka	55 % 100 % u slučaju natječajnog postupka	45 % 100 % u slučaju natječajnog postupka
Potpore za zbrinjavanje onečišćenih lokacija	100 %	100 %	100 %
Potpore za preseljenje poduzetnika	70 %	60 %	50 %
Potpore u obliku trgovanja dozvolama	100 %	100 %	100 %
Potpore za energetsku infrastrukturu Infrastruktura za centralizirano grijanje	100 %	100 %	100 %
Potpore za CCS	100 %	100 %	100 %
Intenziteti potpora navedeni u ovoj tablici mogu se povećati za bonus od 5 % u regijama obuhvaćenima člankom 61. stavkom 3. točkom (c) ili za bonus od 15 % u regijama obuhvaćenima člankom 61. stavkom 3. točkom (a) Sporazuma o EGP-u do najvećeg intenziteta potpore od 100 %.

NACE	Opis
510	Vađenje kamenog ugljena
729	Vađenje ostalih ruda obojenih metala
811	Vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca
891	Vađenje minerala za kemikalije i gnojiva
893	Vađenje soli
899	Vađenje ostalih ruda i kamena, d. n.
1032	Proizvodnja sokova od voća i povrća
1039	Ostala prerada i konzerviranje voća i povrća
1041	Proizvodnja ulja i masti
1062	Proizvodnja škroba i škrobnih proizvoda
1104	Proizvodnja ostalih nedestiliranih fermentiranih pića
1106	Proizvodnja slada
1310	Priprema i predenje tekstilnih vlakana
1320	Tkanje tekstila
1394	Proizvodnja užadi, konopaca, upletenog konca i mreža
1395	Proizvodnja netkanog tekstila i predmeta od netkanog tekstila, osim odjeće
1411	Proizvodnja kožnate odjeće
1610	Piljenje i blanjanje drva
1621	Proizvodnja furnira i ostalih ploča od drva
1711	Proizvodnja celuloze
1712	Proizvodnja papira i kartona
1722	Proizvodnja robe za kućanstvo i higijenu te toaletnih potrepština
1920	Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda
2012	Proizvodnja koloranata i pigmenata
2013	Proizvodnja ostalih anorganskih osnovnih kemikalija
2014	Proizvodnja ostalih organskih osnovnih kemikalija
2015	Proizvodnja gnojiva i dušičnih spojeva
2016	Proizvodnja plastike u primarnim oblicima
2017	Proizvodnja sintetičkog kaučuka u primarnim oblicima
2060	Proizvodnja umjetnih vlakana
2110	Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
2221	Proizvodnja ploča, listova, cijevi i profila od plastike
2222	Proizvodnja ambalaže od plastike
2311	Proizvodnja ravnog stakla
2312	Oblikovanje i obrada ravnog stakla
2313	Proizvodnja šupljeg stakla
2314	Proizvodnja staklenih vlakana
2319	Proizvodnja i obrada ostalog stakla uključujući tehničku robu od stakla
2320	Proizvodnja vatrostalnih proizvoda
2331	Proizvodnja keramičkih pločica i ploča
2342	Proizvodnja sanitarne keramike
2343	Proizvodnja keramičkih izolatora i izolacijskog pribora
2349	Proizvodnja ostalih proizvoda od keramike
2399	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, d. n.
2410	Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura
2420	Proizvodnja čeličnih cijevi i pribora
2431	Hladno vučenje šipki
2432	Hladno valjanje uskih vrpci
2434	Hladno vučenje žica
2441	Proizvodnja plemenitih metala
2442	Proizvodnja aluminija
2443	Proizvodnja olova, cinka i kositra
2444	Proizvodnja bakra
2445	Proizvodnja ostalih obojenih metala
2446	Obrada nuklearnoga goriva
2720	Proizvodnja baterija i akumulatora
3299	Ostala prerađivačka industrija, d. n.
2011	Proizvodnja industrijskih plinova
2332	Proizvodnja opeke, crijepa i ostalih proizvoda od pečene gline za građevinarstvo
2351	Proizvodnja cementa
2352	Proizvodnja vapna i gipsa
2451 /2452 /2453 /2454	Lijevanje željeza, čelika, lakih metala i ostalih obojenih metala
2611	Proizvodnja elektroničkih komponenata
2680	Proizvodnja magnetskih i optičkih medija
3832	Oporaba posebno izdvojenih materijala

Oznaka NACE	Opis
610	Vađenje sirove nafte
620	Vađenje prirodnog plina
710	Vađenje željeznih ruda
812	Djelatnosti šljunčara i pješčara; vađenje gline i kaolina
1011	Prerada i konzerviranje mesa
1012	Prerada i konzerviranje mesa peradi
1013	Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi
1020	Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki
1031	Prerada i konzerviranje krumpira
1042	Proizvodnja margarina i sličnih jestivih masti
1051	Djelatnosti mljekara i proizvođača sira
1061	Proizvodnja mlinskih proizvoda
1072	Proizvodnja dvopeka i keksa; proizvodnja trajnih peciva i sličnih proizvoda te kolača
1073	Proizvodnja makarona, njoka, kuskusa i sličnih brašnastih proizvoda
1081	Proizvodnja šećera
1082	Proizvodnja kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda
1083	Prerada čaja i kave
1084	Proizvodnja začina i drugih dodataka hrani
1085	Proizvodnja gotove hrane i jela
1086	Proizvodnja homogeniziranih prehrambenih pripravaka i dijetetske hrane
1089	Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda, d. n.
1091	Proizvodnja pripremljene stočne hrane
1092	Proizvodnja pripremljene hrane za kućne ljubimce
1101	Destiliranje, pročišćavanje i miješanje alkoholnih pića
1102	Proizvodnja vina od grožđa
1103	Proizvodnja jabukovače i ostalih voćnih vina
1105	Proizvodnja piva
1107	Proizvodnja osvježavajućih napitaka; proizvodnja mineralne vode i drugih flaširanih voda
1200	Proizvodnja duhanskih proizvoda
1391	Proizvodnja pletenih i kukičanih tkanina
1392	Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda, osim odjeće
1393	Proizvodnja tepiha i sagova
1396	Proizvodnja ostalog tehničkog i industrijskog tekstila
1399	Proizvodnja ostalog tekstila, d. n.
1412	Proizvodnja radne odjeće
1413	Proizvodnja ostale vanjske odjeće
1414	Proizvodnja rublja
1419	Proizvodnja ostale odjeće i modnih dodataka
1420	Proizvodnja proizvoda od krzna
1431	Proizvodnja pletenih i kukičanih čarapa
1439	Proizvodnja ostale pletene i kukičane odjeće
1511	Štavljenje i obrada kože; dorada i bojenje krzna
1512	Proizvodnja putnih i ručnih torbi i slično, sedlarskih i remenarskih proizvoda
1520	Proizvodnja obuće
1622	Proizvodnja sastavljenog parketa
1623	Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata
1624	Proizvodnja ambalaže od drva
1629	Proizvodnja ostalih proizvoda od drva; proizvodnja proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala
1721	Proizvodnja valovitog papira i kartona te ambalaže od papira i kartona
1723	Proizvodnja uredskog materijala od papira
1724	Proizvodnja zidnih tapeta
1729	Proizvodnja ostalih proizvoda od papira i kartona
1813	Usluge pripreme za tisak i objavljivanje
1910	Proizvodnja proizvoda koksnih peći
2020	Proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda
2030	Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova
2041	Proizvodnja sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje
2042	Proizvodnja parfema i toaletno-kozmetičkih preparata
2051	Proizvodnja eksploziva
2052	Proizvodnja ljepila
2053	Proizvodnja eteričnih ulja
2059	Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda, d. n.
2120	Proizvodnja farmaceutskih pripravaka
2211	Proizvodnja vanjskih i unutarnjih guma za vozila; protektiranje vanjskih guma
2219	Proizvodnja ostalih proizvoda od gume
2223	Proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo
2229	Proizvodnja ostalih proizvoda od plastike
2341	Proizvodnja keramičkih predmeta za kućanstvo i ukrasnih predmeta
2344	Proizvodnja ostalih tehničkih proizvoda od keramike
2362	Proizvodnja proizvoda od gipsa za građevinarstvo
2365	Proizvodnja fibrocementa
2369	Proizvodnja ostalih predmeta od betona, cementa i gipsa
2370	Rezanje, oblikovanje i obrada kamena
2391	Proizvodnja brusnih proizvoda
2433	Hladno oblikovanje i profiliranje
2511	Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova
2512	Proizvodnja vrata i prozora od metala
2521	Proizvodnja radijatora i kotlova za centralno grijanje
2529	Proizvodnja ostalih metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda
2530	Proizvodnja parnih kotlova, osim kotlova za centralno grijanje toplom vodom
2540	Proizvodnja oružja i streljiva
2571	Proizvodnja sječiva
2572	Proizvodnja brava i okova
2573	Proizvodnja alata
2591	Proizvodnja čeličnih bačvi i sličnih posuda
2592	Proizvodnja ambalaže od lakih metala
2593	Proizvodnja proizvoda od žice, lanaca i opruga
2594	Proizvodnja zakovica i vijčane robe
2599	Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala, d. n.
2612	Proizvodnja punih elektroničkih ploča
2620	Proizvodnja računala i periferne opreme
2630	Proizvodnja komunikacijske opreme
2640	Proizvodnja elektroničkih uređaja za široku potrošnju
2651	Proizvodnja instrumenata i aparata za mjerenje, ispitivanje i navigaciju
2652	Proizvodnja satova
2660	Proizvodnja opreme za zračenje, elektromedicinske i elektroterapeutske opreme
2670	Proizvodnja optičkih instrumenata i fotografske opreme
2680	Proizvodnja magnetskih i optičkih medija
2711	Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora
2712	Proizvodnja uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije
2731	Proizvodnja kabela od optičkih vlakana
2732	Proizvodnja ostalih elektroničkih i električnih žica i kabela
2733	Proizvodnja elektroinstalacijskog materijala
2740	Proizvodnja električne opreme za rasvjetu
2751	Proizvodnja električnih aparata za kućanstvo
2752	Proizvodnja neelektričnih aparata za kućanstvo
2790	Proizvodnja ostale električne opreme
2811	Proizvodnja motora i turbina, osim motora za zrakoplove i motorna vozila
2812	Proizvodnja hidrauličnih pogonskih uređaja
2813	Proizvodnja ostalih crpki i kompresora
2814	Proizvodnja ostalih slavina i ventila
2815	Proizvodnja ležajeva, prijenosnika te prijenosnih i pogonskih elemenata
2821	Proizvodnja peći, industrijskih peći i plamenika
2822	Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje
2823	Proizvodnja uredskih strojeva i opreme (osim proizvodnje računala i periferne opreme)
2824	Proizvodnja mehaniziranog ručnog alata
2825	Proizvodnja rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstvo
2829	Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene, d. n.
2830	Proizvodnja strojeva za poljoprivredu i šumarstvo
2841	Proizvodnja strojeva za obradu metala
2849	Proizvodnja ostalih alatnih strojeva
2891	Proizvodnja strojeva za metalurgiju
2892	Proizvodnja strojeva za rudnike, kamenolome i građevinarstvo
2893	Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana
2894	Proizvodnja strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože
2895	Proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona
2896	Proizvodnja strojeva za plastiku i gumu
2899	Proizvodnja ostalih strojeva za posebne namjene, d. n.
2910	Proizvodnja motornih vozila
2920	Proizvodnja karoserija za motorna vozila; proizvodnja prikolica i poluprikolica
2931	Proizvodnja električne i elektroničke opreme za motorna vozila
2932	Proizvodnja ostalih dijelova i pribora za motorna vozila
3011	Gradnja brodova i plutajućih objekata
3012	Gradnja čamaca za razonodu i sportskih čamaca
3020	Proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračničkih vozila
3030	Proizvodnja zrakoplova i svemirskih letjelica te srodnih prijevoznih sredstava i opreme
3040	Proizvodnja vojnih borbenih vozila
3091	Proizvodnja motocikla
3092	Proizvodnja bicikla i invalidskih kolica
3099	Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, d. n.
3101	Proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore
3102	Proizvodnja kuhinjskog namještaja
3103	Proizvodnja madraca
3109	Proizvodnja ostalog namještaja
3211	Proizvodnja kovanica
3212	Proizvodnja nakita i srodnih proizvoda
3213	Proizvodnja imitacije nakita i srodnih proizvoda
3220	Proizvodnja glazbenih instrumenata
3230	Proizvodnja sportske opreme
3240	Proizvodnja igara i igračaka
3250	Proizvodnja medicinskih i stomatoloških instrumenata te pribora
3291	Proizvodnja metli i četaka