Poziv na podnošenje prijedloga

Institut Europske investicijske banke nudi novo pokroviteljstvo iz inicijative EIBURS u okviru svog Programa znanja

(2019/C 57/13)

Bespovratna sredstva za istraživanja, koja Institut Europske investicijske banke odobrava u sklopu svog Programa znanja, usmjeravaju se kroz različite programe među kojima je i:

EIBURS (eng. EIBUniversity Research Sponsorship) – Program pokroviteljstva nad sveučilišnim istraživanjima

EIBURS nudi bespovratna sredstva sastavnicama sveučilišta ili istraživačkim centrima povezanim sa sveučilištima u državama EU-a, zemljama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama, koji se u svojim istraživanjima bave temama od posebnog interesa za Banku. Pokroviteljska sredstva iz inicijative EIBURS u iznosu do 100.000 EUR godišnje tijekom razdoblja od tri godine se temeljem natječaja odobravaju zainteresiranim sastavnicama sveučilišta ili istraživačkim centrima koji su prepoznati po svom stručnom radu na odabranom području. Uspješni prijedlozi podrazumijevaju ostvarenje čitavog niza neposrednih rezultata koji se definiraju ugovornim sporazumom s Europskom investicijskom bankom.

Za akademsku godinu 2019./2020., u okviru programa EIBURS traže se prijedlozi za novu temu istraživanja:

1.   Žarište projekta

U žarištu ovog istraživanja nalazi se razvoj službene metodologije koja će svoje uporište imati u temeljitim akademskim istraživanjima kako bi se u analizu boniteta i ocjenu kreditne sposobnosti ugradili okolišni, društveni i upravljački (ODU) kriteriji.

Kad je posrijedi raspoređivanje imovine, prisutna je jasna težnja ka ugrađivanju kriterija održivosti u sve portfelje ulaganja. Od deset najvećih vlasnika imovine, njih sedam ugrađuju kriterij održivosti u sve klase imovine, pri čemu je imovina okrenuta održivim ulaganjima u Europi, SAD-u i Kanadi porasla s 13 bilijuna USD u 2012. na 23 bilijuna USD u 2016. godini. Na nedavnom skupu koji je na temu ODU-a priredio Moody’s, većina izdavatelja vrijednosnica i ulagača ocijenila je kako uvođenje čimbenika ODU-a donosi „trajnu promjenu” u svijet ulaganja, dok ga je približno jedna trećina ocijenila kao „nešto što će još veću težinu dobiti za 3 do 5 godina”. Ponuđeni odgovor „ODU nema nikakvog značaja” nije dobio ni jedan glas. U istoj anketi, 80 % ispitanika ocijenilo je kako „kvantificiranje i modeliranje” predstavljaju najveću teškoću pri uključivanju ODU-a u analizu boniteta.

K tome, međunarodna mreža ulagača poznata kao Načela odgovornog ulaganja (NOU) u svibnju 2016. godine objavila je „Izjavu o ODU u ocjeni kreditne sposobnosti”. U toj izjavi, koju je poduprlo više od 135 ulagača koji upravljaju imovinom vrjednijom od 27 bilijuna USD te 17 agencija za ocjenu kreditne sposobnosti (AOKS), potvrđuje se da čimbenici ODU-a mogu utjecati na novčane tokove dužnika i vjerojatnost neispunjenja njihovih obveza po dugu te da, stoga, čine važne elemente o kojima AOKS moraju voditi računa kada ocjenjuju kreditnu sposobnost dužnika. Kao odgovor na taj poziv, dvije najveće AOKS (Moody’s i S&P) nedavno su objavile izvješća o tome kako čimbenike ODU-a uključuju u svoje metodologije ocjene.

S regulatornog gledišta, Europska komisija (EK) je 24. svibnja 2018. godine potvrdila prva četiri zakonodavna prijedloga u okviru svojeg Akcijskog plana za održivo financiranje, koji obuhvaćaju referentna mjerila, „zelene” definicije, obveze ulagača i ulaganja malih ulagača. Što se tiče ODU-a, EK namjerava uvesti obvezu objave podataka o tome kako institucionalni ulagači i upravitelji imovinom ugrađuju čimbenike ODU-a u svoje postupke upravljanja rizikom.

K tome, EK izrijekom navodi „suradnju sa svim mjerodavnim dionicima radi istraživanja načina za ugradnju čimbenika održivosti u ocjene bonitetnih agencija” kao i „moguću pojavu novih bonitetnih agencija koje će ispuniti taj cilj”. EK potvrđuje da se to što su oni koji obavljaju istraživanja održivosti usredotočeni na veoma velike izdavatelje vrijednosnica nepovoljno odražava na privlačnost manjih izdavatelja za institucionalne ulagače te pozdravlja rješenja kojima se malim igračima želi sačuvati pristup tržištu.

Ishod u pogledu metodologije/konačnog proizvoda javno će se iznijeti na tržištu.

2.   Predloženi plan rada

Ovaj projekt predstavlja otvoreno istraživanje na temu koja se u akademskim krugovima dosad malo obrađivala. U tom smislu, preuranjeno je iznositi iscrpne upute o tome koji bi metodološki pristup valjalo slijediti. U stvari, jedan od prvih rezultata istraživačkoga rada odnosit će se na određivanje odgovarajuće metodologije istraživanja. No, u ovoj ranoj fazi, predviđa se kako bi se u istraživanju valjalo rukovoditi određenim zadacima ne bi li se došlo do svrsishodne metodologije:

1.

Razmatranje srodne literature: temeljita i iscrpna potraga za srodnom literaturom čiji autori dolaze kako iz akademskih, tako i praktičarskih krugova. Naširoko se smatra da čimbenici ODU-a ne utječu samo na vrijednost tvrtke, već i na ocjene kreditne sposobnosti, premda na tu temu, kao što je već rečeno, postoji razmjerno malo znanstvenih radova.

2.

Uspostava baze podataka: prikupljanje podataka koji će se koristiti za ispitivanje raznih modela i pristupa. Tu bi se trebalo raditi o potankim podacima o kreditnom riziku, kao i kriterijima određivanja rizika vezanih uz ODU i klimatska pitanja u svim sektorima i zemljopisnim područjima. Jedan od ključnih vidova ovoga projekta odnosi se na točnost i kvalitetu podataka, a napose na mogućnost oslanjanja na uzorak povijesnih podataka koji obuhvaća dovoljno dugo vremensko razdoblje.

3.

Ispitivanje podataka: mada bi se u žarištu istraživanja ponajprije trebalo nalaziti shvaćanje utjecaja čimbenika ODU-a prilikom ocjene kreditne sposobnosti, u istraživački projekt bi kao njegov sastavni dio valjalo uključiti i ispitivanje povrata od ulaganja u kreditne instrumente. U okviru toga nastojanja, potrebno je ocijeniti razmjernu važnost triju predmetnih čimbenika: „O” kao okoliša, „D” kao društva i „U” kao upravljanja, i to kako na razini pojedine vrijednosnice, tako i na razini sektora.

4.

Provjera i umjeravanje strukturnog modela kreditnog rizika: smišljanje metodologije koja bi omogućila formalnu ugradnju čimbenika ODU-a u ocjene kreditne sposobnosti. Pritom valja ispitati odnos između čimbenika ODU-a i kreditnog rizika čiju cijenu određuju financijska tržišta te istražiti implikacije s obzirom na metodologiju ocjene i analize kreditne sposobnosti. Trud bi valjalo posvetiti i finom podešavanju i umjeravanju modela kako bi se osigurala njihova primjerenost ne samo za ispitivanje uobičajenih čimbenika makrofinancijskog i mikrofinancijskog rizika, već i čimbenika nefinancijskog rizika.

5.

Ispitivanje scenarija: prethodno ispitivanje trebalo bi omogućiti retroaktivno sagledavanje utjecaja čimbenika ODU-a na kreditni rizik, ali donositelje odluka ne može unaprijed uputiti u očekivani utjecaj ekstremnih okolnosti ili scenarija (npr. klimatskih) na kreditni rizik. U tom smislu, očekuje se kako će ispitivanje scenarija biti od značaja za obavljanje proaktivnog prethodnog mjerenja utjecaja čimbenika ODU-a na ocjene kreditne sposobnosti.

6.

Provjere pouzdanosti: treba obaviti cijeli niz provjera pouzdanosti, što uključuje i obavljanje svojevrsnih ocjena kreditne sposobnosti kako bi se pokušalo dokazati pokazuju li vrijednosnice sa slabim ocjenama vezanim uz ODU-a općenito veću kasniju kolebljivost od vrijednosnica s istom ocjenom kreditne sposobnosti, ali boljim ocjenama vezanim uz ODU. Potrebna je temeljita analiza kako bi se ocijenilo bi li uvođenje dodatnih kvantitativnih pokazatelja iz koraka 4. i 5. trebalo pripomoći razjašnjavanju transverzalnih razlika u kolebljivosti povrata, koje se ne mogu objasniti tek razlikama u ocjenama kreditne sposobnosti.

7.	Smišljanje službene metodologije za ugradnju čimbenika ODU-a u ocjene kreditne sposobnosti: na temelju obavljenog istraživačkog rada, očekuje se da će biti predložena sveobuhvatna metodologija za ugradnju čimbenika ODU-a u ocjene kreditne sposobnosti.

Prema spoznajama EIB-a, još uvijek nije došlo do razvoja cjelovite metodologije ocjene kreditne sposobnosti koja bi obuhvaćala kriterije ODU-a. Stoga bi ovaj istraživački projekt trebao pripomoći razvoju te metodologije, uz stavljanje posebnog naglaska na njezinu primjenjivost na manje izdavatelje vrijednosnica kako bi se njome udovoljilo zahtjevu EK-a da se manjim igračima sačuva pristup tržištu.

Prijedlozi se trebaju dostaviti na engleskom jeziku najkasnije do 15. travnja 2019. u 24:00 (SEV). Prijedlozi dostavljeni nakon tog datuma neće se uzeti u razmatranje. Prijedloge treba dostaviti elektroničkom poštom na sljedeću adresu:

Events.EIBInstitute@eib.org

Za iscrpnije informacije o EIBURS-ovom postupku odabira i o Institutu EIB-a, molimo Vas da posjetite stranicu: http://institute.eib.org/.