Tužba podnesena 15. kolovoza 2022. – Mađarska/Komisija

(Predmet T-499/22)

(2022/C 368/54)

Jezik postupka: mađarski

Stranke

Tužitelj: Mađarska (zastupnici: M. Fehér i G. Koós, agenti)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjevi

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi Provedbenu odluku Komisije (EU) 2022/908 оd 8. lipnja 2022. o isključenju iz financiranja Europske unije određenih izdataka država članica u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), u dijelu u kojem se odnosi na Mađarsku, s obzirom na to da se zbog otkrivenih nepravilnosti njome iz financiranja Unije isključuje novčana potpora odobrena Mađarskoj s osnove proizvodno nevezanih izravnih potpora i dobrovoljnih proizvodno vezanih potpora za proračunska razdoblja 2017.-2019. i s osnove mjera u okviru IAKS-a i upravljanja rizicima u vezi s ruralnim razvojem (EPFRR) za proračunska razdoblja 2017.-2018.,

—	naloži snošenje troškova Komisiji.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

Isključenje se temelji na četiri razloga, od kojih su tri predmet tužbe mađarske vlade za djelomično poništenje pobijane odluke.

Što se tiče prvog pravnog razloga za isključenje, mađarska vlada argumentaciju temelji na činjenici da ni tekstualno ni teleološko tumačenje članka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013 (1) ne opravdavaju Komisijino tumačenje u smislu da pojam aktivnog poljoprivrednika u sebi obuhvaća i povezane poduzetnike.

Pojam skupine fizičkih i pravnih osoba ne može se izjednačiti s pojmom povezanih poduzetnika te prvonavedeni pojam ne obuhvaća drugonavedeni pojam. To Komisijino tumačenje odbacile su brojne države članice te ne valja smatrati da činjenje dostupnim, posredstvom sustava CircaBC, sadržaja dvostranih sastanaka održanih s državama članicama radi postizanja dogovora, omogućuje stvaranje pravne sigurnosti u pogledu tako važnog pitanja.

Drugi razlog za isključenje povezan je s Komisijinim stajalištem da se člankom 35. Uredbe (EU) br. 809/2014 (2), kojim se propisuje povećanje postotka provjera na licu mjesta, ne utvrđuje razlikovanje između takvih provjera s obzirom na izvor razine pogreške (odabir na temelju rizika/nasumičan odabir). Komisija smatra da nije u skladu s normativnim odredbama pristup koji su usvojila mađarska tijela, prema kojem u obzir valja uzeti samo određene rezultate koji proizlaze iz nasumično odabranih provjera na licu mjesta te da su one relevantne u svrhe izračuna moguće nužnog povećanja postotka provjera.

Imajući u vidu navedeno, relevantnim normativnim odredbama ne propisuje se izričito da je za utvrđenje povećanja postotka nužno uzeti u obzir i pogreške otkrivene u elementima uzorka u okviru analize rizika. Stoga se primjenjivim odredbama Unije ne precizira kako se mora definirati uzorak korisnika koji se mora podvrgnuti provjeri. Naime, ničim se ne podupire zaključak prema kojem se „povećanje na odgovarajuću razinu”, umjesto primjenom nasumičnog uzorka kojim se pouzdanije odražava populacija, može ostvariti na način da se taj uzorak „učini proporcionalnim” uzorku koji je odabran na temelju analize rizika. Uključivanje rezultata uzorka odabranog na temelju analize rizika u postotak opće pogreške dovodi do pristranog rezultata.

Naposljetku, treći razlog za isključenje temelji se na činjenici da su obavijesti o događajima u vezi sa životinjama sadržane u registru životinja, pri čemu nisu utvrđene nepravodobne obavijesti. Činjenica da se unakrsnim administrativnim provjerama ne omogućuje utvrđenje nepravodobno podnesenih obavijesti (podnesenih nakon krajnjih rokova utvrđenih sektorskim propisima, što je nužan zahtjev za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu) onemogućuje se smanjenje plaćanja s osnove dobrovoljno proizvodno vezane potpore i izricanje administrativnih kazni.

Međutim, to ne znači da mađarska tijela ne kažnjavaju nepravodobne obavijesti, već to čine u okviru provjera višestruke sukladnosti. Stoga postupanja te vrste nisu nekažnjiva, nego se isto postupanje ne kažnjava dva puta.

(1) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL 2013., L 347, str. 608. i ispravak SL 2016., L 130, str. 7.)

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 809/2014 оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (SL 2014., L 227, str. 69. i ispravak SL 2019., L 68, str. 16.)