|
17.10.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 398/20 |
Žalba koju je 1. rujna 2022. podnio thyssenkrupp AG protiv presude Općeg suda (deveto vijeće) od 22. lipnja 2022. u predmetu T-584/19, thyssenkrupp/Komisija
(Predmet C-581/22 P)
(2022/C 398/23)
Jezik postupka: engleski
Stranke
Žalitelj: thyssenkrupp AG (zastupnici: M. Klusmann, J. Ziebarth, O. Schley, Rechtsanwälte)
Druga stranka u postupku: Europska komisija
Zahtjevi
Žalitelj od Suda zahtijeva da:
|
— |
ukine pobijanu presudu; |
|
— |
poništi Komisijinu odluku C (2019) 4228 final (1) od 11. lipnja 2019. u predmetu M.8713 – Tata Steel/thyssenkrupp/JV; |
|
— |
podredno, vrati predmet Općem sudu na odlučivanje u skladu s presudom Suda; i |
|
— |
naloži Komisiji snošenje troškova pred Općim sudom i Sudom. |
Žalbeni razlozi i glavni argumenti
Žalitelj tvrdi da Opći sud nije proveo dostatno sudsko preispitivanje njegove tužbe za poništenje time što je proveo samo pregled („light review”) istaknutih tužbenih razloga. Nadalje, Opći je sud počinio pogrešku koja se tiče prava time što nije primijenio pravilne materijalne standarde za definiranje relevantnih tržišta u predmetima o koncentracijama i za utvrđivanje znatne prepreke učinkovitom tržišnom natjecanju (u daljnjem tekstu: ZPUTN) kako bi utemeljio odluku o zabrani koncentracije, što nije primijenio prikladne standarde dokazivanja, što je neopravdano preokrenuo teret dokazivanja, što je iskrivio ili propustio razmotriti dostupne dokaze i što nije odlučio o svim tužbenim razlozima, odnosno, podredno, time što nije pružio dostatno obrazloženje za odbijanje prvotne tužbe za poništenje u cijelosti.
Žalitelj, u biti, tvrdi da je pri odlučivanju u ovom predmetu Opći sud trebao uzeti u obzir vlastitu prethodnu presudu u predmetu od 28. svibnja 2020., CK Telecoms UK Investments/Komisija (T-399/16, EU:T:2020:217), u kojoj je postavio mnogo strože standarde sudskog nadzora u predmetima o koncentracijama nego što je to u ovom slučaju primijenjeno:
|
1. |
Svojim prvim žalbenim razlogom – koji se dijeli na dva dijela – žalitelj tvrdi da Opći sud nije proveo dostatno vlastito materijalno ispitivanje razloga istaknutih u tužbi za poništenje time što se ograničio samo na to da provjeri je li se Komisija uopće bavila određenim točkama i što nije proveo vlastito ispitivanje u pogledu pitanja jesu li korišteni dokazi pouzdani i jesu li pravilno protumačeni te jesu li zaključci koje je Komisija izvela pravilni i dostatno razvidni iz dokaza i iz perspektive samog Općeg suda. Žalitelj tvrdi da Opći sud, u suprotnosti s primjenjivim prethodnim presudama od 10. srpnja 2018., Bertelsmann i Sony Corporation of America/Impala (C-413/06 P, EU:C:2008:392) i od 28. svibnja 2020., CK Telecoms UK Investments/Komisija (T-399/16, EU:T:2020:217), nije primijenio pravilni materijalni test za utvrđivanje dostatne vjerojatnosti pojave ZPUTN-a nakon koncentracije na tržištima proizvoda koja ispituje Komisija. |
|
2. |
Svojim drugim žalbenim razlogom – koji se dijeli na četiri dijela – žalitelj tvrdi da je Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava i iskrivio dokaze time što je pogrešno prihvatio preuske definicije nekoliko relevantnih tržišta plosnatih proizvoda od čelika (osobito za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju i laminirani čelik za ambalažu), za koja je Komisija utvrdila vjerojatnost pojave ZPUTN-a nakon prijavljene koncentracije. |
|
3. |
Svojim trećim žalbenim razlogom – koji se dijeli na šest dijelova – žalitelj tvrdi da ocjene tržišnog natjecanja, koje je Opći sud potvrdio u pogledu pretpostavljenih relevantnih tržišta za vruće galvanizirane proizvode za automobilsku industriju i za čelik za ambalažu, sadržavaju pogrešku zato što je Opći sud pogrešno usporedno primijenio dvije teorije štete koje se međusobno isključuju (jedinstveni vladajući položaj i nekoordinirani učinci na oligopolističkim tržištima), time što nije definirao prikladan kriterij za pretpostavku da je društvo Tata Steel „važna konkurentska sila” i u pogledu pretpostavljenog „intenziteta tržišnog natjecanja”, time što je iskrivio dokaze u pogledu ograničenja nametnutih uvozom, time što nije utvrdio da su pogrešni izračuni HHI-ja bili relevantni u Komisijinu procesu odlučivanju i time što nije u cijelosti odlučio o tužbenim razlozima istaknutima u tužbi za poništenje u pogledu tih točaka. |
|
4. |
Svojim četvrtim žalbenim razlogom žalitelj tvrdi da je Opći sud iskrivio dokaze i da nije poštovao njegova prava obrane time što je pogrešno protumačio tužbeni razlog koji se odnosi na novu teoriju štete koju je Komisija iznijela u točki 1095. pobijane odluke, pri čemu žalitelju nije pružio prethodnu mogućnost da bude saslušan u pogledu tog pitanja, te uz primjenu pogrešnog materijalnog testa u pogledu hipotetskog tržišnog ponašanja društva ArcelorMittal kao glavnog konkurenta, kojega je Opći sud na presudan način uzeo u obzir bilo pri odbijanju prvotnog tužbenog razloga. |
|
5. |
Svojim petim žalbenim razlogom žalitelj tvrdi da Opći sud nije odlučio o sedmom tužbenom razlogu tužbe za poništenje zbog pogrešnog tumačenja temeljnog razloga kojim se tvrdilo da je Komisija iskrivila dokaze time što je statističke argumente temeljila na nasumičnim i nepotpunim odgovorima trećih strana na zahtjeve za informacijama, a da pritom nije osigurala nepristranost pri odabiru. |
(1) Sažetak Odluke Komisije od 11. lipnja 2019. o proglašenju koncentracije nespojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (Predmet M.8713 – Tata Steel/ThyssenKrupp/JV) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4228) (SL 2021., C 24, str. 23.)