–

za KAHL GmbH & Co. KG, T. Peterka, Rechtsanwalt,

–

za C. E. Roeper GmbH, M. Hackert, Rechtsanwalt,

–

za Europsku komisiju, L. Mantl i M. Salyková, u svojstvu agenata,

1

Zahtjevi za prethodnu odluku odnose se na tumačenje tarifnih podbrojeva 15219091 i 15219099 kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: KN) iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1101/2014 оd 16. listopada 2014. (SL 2014., L 312, str. 1.) i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1754 оd 6. listopada 2015. (SL 2015., L 285, str. 1.).

2

Zahtjevi su upućeni u okviru dvaju sporova između, s jedne strane, društva KAHL GmbH & Co. KG (u daljnjem tekstu: KAHL) i Hauptzollamta Hannover (Glavni carinski ured u Hannoveru, Njemačka) i, s druge strane, društva C. E. Roeper GmbH (u daljnjem tekstu: Roeper) i Hauptzollamta Hamburg (Glavni carinski ured u Hamburgu, Njemačka), u vezi s tarifnim razvrstavanjem taljenog i stvrdnutog pčelinjeg voska koji ta društva uvoze u Njemačku.

3

Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) uveden je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983., u okviru Svjetske carinske organizacije (WCO), i prihvaćen, zajedno s Protokolom o njegovim izmjenama od 24. lipnja 1986., u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

Napomene s objašnjenjem HS‑a, koje je izradio WCO, u skladu s odredbama te konvencije, u verziji primjenjivoj na činjenice u glavnom postupku, sadržavaju u pogledu „pčelinjeg voska ili voskova od ostalih kukaca, neovisno jesu li rafinirani ili obojeni ili ne”, obuhvaćenih podbrojem 152190 HS‑a, sljedeće podatke:

„Pčelinji vosak je tvar s kojom pčele grade šesterokutne stanice u području svojih košnica. Može se sastojati od neprerađenog ili žutog voska zrnate strukture, svijetlo žute, narančaste i ponekad smeđe boje, vrlo ugodnog mirisa, ili bijeljenog (na zraku ili putem kemijskih postupaka) voska, bijele ili pomalo žućkaste boje i slabog mirisa.

Osobito se koristi za proizvodnju svijeća, voštanih papirnatih vrećica, ljepila, laštila ili lakova.

[…]

Pčelinji vosak ili voskovi drugih kukaca prezentiraju se bilo u sirovom stanju, čak i u obliku saća, bilo taljeni, pročišćeni ili rafinirani, čak i bijeljeni ili obojeni.”

5

Kao što to proizlazi iz članka 1. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 254/2000 od 31. siječnja 2000. (SL 2000., L 28, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 216.), KN, koji je utvrdila Europska komisija, uređuje tarifno razvrstavanje robe uvezene u Europsku uniju. KN preuzima prvih šest znamenki brojeva i podbrojeva iz HS‑a, a samo su sedma i osma znamenka dio njegova vlastitog razvrstavanja.

6

Opća pravila za tumačenje KN‑a, koja se nalaze u njegovu prvom dijelu, odsjeku I. A., određuju:

„Razvrstavanje robe u [KN] uređuju sljedeća načela.

1. Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomenâ uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomenâ ne proizlazi drukčije.

[…]

6. Za zakonske potrebe, razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja vrši se sukladno nazivu tih podbrojeva i svih odgovarajućih napomenâ za podbrojeve te, mutatis mutandis, u skladu s gore navedenim pravilima, podrazumijevajući da se može uspoređivati samo podbrojeve na istoj razini. U smislu ovog pravila, primjenjuju se i odgovarajuće napomene uz odsjeke i poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.”

7

Na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom br. 254/2000, Komisija svake godine donosi uredbu kojom se reproducira cjelokupna verzija KN‑a, zajedno s carinskim stopama, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Navedena uredba objavljuje se u Službenom listu Europske unije najkasnije do 31. listopada i primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine.

8

Na temelju te odredbe donesene su provedbene uredbe br. 1101/2014 i 2015/1754. Za svaku od tih uredbi KN se izmijenio od 1. siječnja 2015. odnosno 1. siječnja 2016. Međutim, odredbe te nomenklature koje su relevantne za glavne postupke zadržale su isti tekst.

9

Drugi dio KN‑a, kako proizlazi iz svake od tih provedbenih uredbi, naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava odjeljak III., naslovljen „Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla te proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski ili biljni voskovi”.

10

Taj odsjek sadržava poglavlje 15. s istim naslovom, koje obuhvaća tarifni broj 1521 KN‑a, koje glasi kako slijedi:

11

Napomene s objašnjenjem KN‑a donosi Komisija na temelju članka 9. stavka 1. točke (a) prve alineje Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom br. 254/2000.

12

One objavljene u Službenom listu Europske unije od 4. ožujka 2015. (SL 2015., C 76, str. 1.) glase:

13

Članak 25. stavak 1. točka (c) Uredbe Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL 2011., L 54, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 44., str. 68.) zabranjuje uvoz i provoz pčelinjeg voska u obliku saća.

14

Društvo Kahl, koje se bavi uvozom u Uniju i preradom voskova, 11. prosinca 2015. zatražilo je od Glavnog carinskog ureda u Hannoveru obvezujuću tarifnu informaciju (u daljnjem tekstu: OTI) u vezi s razvrstavanjem robe koju je naznačilo kao „pčelinji vosak, sirovi”, predlažući da je se razvrsta u podbroj 15219091 KN‑a, koji predviđa izuzeće od carine.

15

Odlukom od 10. veljače 2016. Glavni carinski ured u Hannoveru izdao je društvu KAHL OTI kojim se predmetnu robu razvrstava u podbroj 15219099 KN‑a, koji se odnosi na „ostal[i]” pčelinji vosak, koji odgovara carinskoj stopi od 2,5 %.

16

Društvo KAHL je 30. kolovoza 2017., nakon što je njegov prigovor podnesen protiv te odluke 22. veljače 2016. odbijen, podnijelo tužbu pred sudom koji je uputio zahtjev, pri čemu je u prilog svojem zahtjevu za razvrstavanje predmetne robe u podbroj 15219091 KN‑a istaknulo da razvrstavanje pčelinjeg voska u taj podbroj ne može ovisiti o stupnju nečistoća koje on sadržava i da uklanjanje pojedinih stranih tvari tijekom taljenja nema nikakav učinak u tom pogledu.

17

Glavni carinski ured u Hannoveru ustraje u svojem stajalištu prema kojem predmetna roba, s obzirom na to da nije poprimila oblik saća i ne prikazuje nečistoće tipične za vosak tog oblika, nije obuhvaćena podbrojem 15219091 KN‑a, nego njegovim podbrojem 15219099.

18

Sud koji je uputio zahtjev opisuje robu o kojoj je riječ kao pčelinji vosak koji je grubo taljen i filtriran u državi izvoza te je zatim stvrdnut prije nego što je izvezen, i koji se sastoji od stvrdnutih komadića od oko 15 x 5 centimetara (cm) i fragmenata od oko 7 x 4 cm, koji se lako režu, koji su medeno žute boje, mirisa pčelinjeg voska, s napuknućima i strukturama koji proizlaze iz stvrdavanja taljenog voska, koji sadržavaju neke tamne nečistoće u vanjskom dijelu. Prema mišljenju tog suda, nije moguće utvrditi radi li se o stranim tvarima koje su se nalazile u vosku prije taljenja ili o mrljama od kalupa u kojima se tekući vosak hladio s obzirom na to da nijedno strano tijelo golim okom nije vidljivo u vosku.

19

Osim toga, sud koji je uputio zahtjev ističe da postoje razlike između jezičnih verzija napomenâ s objašnjenjem koje se odnose na podbroj 15219099 KN‑a. Naime, dok se pojam „taljeni” dodaje izrazima „prešani ili rafinirani” u nekima od tih napomenâ, kao što su verzije tih napomenâ na španjolskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, nizozemskom, portugalskom i rumunjskom jeziku, on se ne nalazi uz ta dva pojma u ostalim jezičnim verzijama, kao što su one na češkom, danskom, engleskom, malteškom, poljskom i švedskom jeziku. Taj sud smatra da je potrebno Sudu uputiti pitanje o tome treba li napomene s objašnjenjem koje se odnose na podbroj 15219099 KN‑a primijeniti u njihovoj jezičnoj verziji u kojoj se nalazi izraz „taljeni”.

20

Prema mišljenju tog suda, u slučaju da Sud negativno odgovori na to pitanje, tumačenje pojma „sirovi” iz podbroja 15219091 KN‑a postaje odlučujuće za tarifno razvrstavanje pčelinjeg voska iz kojeg su djelomično uklonjene strane tvari. S obzirom na uobičajeno značenje tog pojma, kao i na njegove definicije koje su specifične za predmetno područje, on je sklon razvrstati predmetnu robu u podbroj 15219091 KN‑a, osobito s obzirom na to da takvo razvrstavanje, prema njegovu mišljenju, također odgovara percepciji javnosti.

21

U tim je okolnostima Finanzgericht Hamburg (Financijski sud u Hamburgu, Njemačka) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

22

Društvo Roeper uvozi pčelinji vosak u Uniju kako bi ga prodalo poduzećima koja provode temeljitu obradu za kozmetičku, farmaceutsku i prehrambenu industriju. Dana 7. siječnja 2015. prijavilo je Glavnom carinskom uredu u Hamburgu 800 vreća pčelinjeg voska s ciljem njihova puštanja u slobodan promet.

23

Nakon ispitivanja uzorka glavni carinski ured u Hamburgu smatrao je da predmetnu robu treba razvrstati kao „ostali” pčelinji vosak u podbroj 15219099 KN‑a. U tim okolnostima taj carinski ured odlukom od 4. studenoga 2015. naložio je društvu Roeper plaćanje iznosa od 2614 eura, što odgovara carinskoj stopi od 2,5 % koja se primjenjuje na tu robu.

24

Nakon što je odbijen prigovor tog društva podnesen 1. prosinca 2015., društvo Roeper podnijelo je 25. rujna 2017. tužbu pred sudom koji je uputio zahtjev. Ono je u prilog svojem stajalištu, prema kojem predmetna roba predstavlja „sirovi” pčelinji vosak iz podbroja 15219091 KN‑a, tvrdilo da pojam „taljeni” u smislu napomenâ s objašnjenjem koje se odnose na podbroj 15219099 KN‑a ne označava samo termičku obradu i mehaničko filtriranje pčelinjeg voska, nego obuhvaća i kasniju preradu koja uključuje pročišćavanje i odvajanje sastavnih dijelova voska, a ti posljednji koraci mogu se odvijati samo nakon uvoza. Osim toga, društvo Roeper dovelo je u pitanje primjenu stupnja nečistoće voska kao kriterija razgraničenja između „sirovog” pčelinjeg voska i „ostalih” pčelinjih voskova.

25

Glavni carinski ured u Hamburgu ustraje u svojem stavu prema kojem je predmetna roba obuhvaćena podbrojem 15219099 KN‑a, koji se odnosi na „ostale” pčelinje voskove, a ne podbrojem 15219091 KN‑a, koji se odnosi na „sirove” pčelinje voskove.

26

Obrazloženje zahtjeva za prethodnu odluku u predmetu C‑216/20 odgovara obrazloženju zahtjeva za prethodnu odluku u predmetu C‑197/20, kako je sažeto u točkama 18. do 20. ove presude.

27

U tim je okolnostima Finanzgericht Hamburg (Financijski sud u Hamburgu) odlučio uputiti Sudu prethodna pitanja čiji je tekst istovjetan onome pitanjâ postavljenih u predmetu C‑197/20, a koja su navedena u točki 21. ove presude.

28

Odlukom predsjednika Suda od 29. lipnja 2020. predmeti C‑197/20 i C‑216/20 spojeni su za potrebe pisanog i usmenog dijela postupka, kao i u svrhu donošenja presude.

29

Svojim pitanjima, koja valja ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li KN tumačiti na način da je pčelinji vosak koji je taljen i od kojeg je tijekom taljenja mehanički odvojen jedan dio strane tvari, a zatim je stvrdnut kako bi oblikovao blokove ili diskove, obuhvaćen podbrojem 15219091 te nomenklature, koji se odnosi na „sirove” voskove, ili njezinim podbrojem 15219099, koji se odnosi na „ostale” voskove.

30

Uvodno valja pojasniti da su, s obzirom na to da je u predmetu C‑197/20 spor proizašao iz OTI‑ja koji je 10. veljače 2016. izdao Glavni carinski ured u Hannoveru i da su se u predmetu C‑216/20 činjenice u glavnom postupku dogodile tijekom 2015. godine, verzije KN‑a primjenjive ratione temporis na glavne postupke one koje proizlaze iz Provedbene uredbe 2015/1754, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2016., i iz Provedbene uredbe br. 1101/2014, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2015. (vidjeti u tom smislu presude od 8. rujna 2016., Schenker, C‑409/14, EU:C:2016:643, t. 10. i od 2. svibnja 2019., Onlineshop, C‑268/18, EU:C:2019:353, t. 22. do 24.). Međutim, kao što je to istaknuto u točki 8. ove presude, odredbe te nomenklature koje su relevantne za glavne postupke zadržale su isti tekst.

31

Kad je riječ o zatraženom tumačenju KN‑a, valja podsjetiti na to da se, u skladu s općim pravilima za njegovo tumačenje, razvrstavanje robe određuje prema pojmovima tarifnih brojeva i napomenâ iz odsjeka ili poglavlja te nomenklature. U interesu pravne sigurnosti i radi pojednostavnjivanja nadzora, odlučujući uvjet za razvrstavanje robe u carinsku tarifu u načelu treba tražiti na temelju njezinih osobina i objektivnih svojstava, kako su određeni tekstom tarifnog broja navedene nomenklature i napomenama odsjeka ili poglavlja. Namjena proizvoda može biti objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost procjenjuje na temelju i objektivnih svojstava navedenog proizvoda (presuda od 3. lipnja 2021., Flavourstream, C‑822/19, EU:C:2021:444, t. 34. i navedena sudska praksa).

32

Osim toga, Sud je u više navrata presudio da su, unatoč tomu što napomene s objašnjenjem KN‑a i HS‑a nemaju obvezujuću pravnu snagu, te napomene važan instrument za osiguravanje ujednačene primjene zajedničke carinske tarife te kao takve pružaju valjane elemente za njezino tumačenje (presuda od 18. lipnja 2020., Hydro Energo, C‑340/19, EU:C:2020:488, t. 36. i navedena sudska praksa).

33

Također je ustaljena sudska praksa da formulacija neke odredbe prava Unije korištena u jednoj od jezičnih verzija ne može služiti kao jedina osnova tumačenja te odredbe niti joj se može dati prednost u odnosu na druge jezične varijante jer se odredbe prava Unije moraju tumačiti i primjenjivati ujednačeno s obzirom na verzije sastavljene na svim jezicima Unije (vidjeti osobito presudu od 24. ožujka 2021., A, C‑950/19, EU:C:2021:230, t. 37. i navedenu sudsku praksu).

34

Kad je riječ o odredbama KN‑a koje su relevantne za predmete u glavnom postupku, podbroj 1521, koji obuhvaća „[b]iljne voskove (osim triglicerida), pčelinji vosak, voskove od ostalih kukaca i spermacete, neovisno jesu li rafinirani ili obojeni ili ne”, dijeli se na dva podbroja, odnosno, na podbroj 15211000, naslovljen „[b]iljni voskovi”, i podbroj 152190, naslovljen „ostali”. Među proizvodima iz potonjeg podbroja nalaze se, među ostalim, „[p]čelinji vosak ili voskovi od ostalih kukaca, neovisno jesu li rafinirani ili obojeni ili ne”. Oni su obuhvaćeni dvama podbrojevima KN‑a, odnosno podbrojem 15219091, naslovljenim „sirovi”, i podbrojem 15219099, naslovljenim „ostali”. Potonji je, kao što to navodi njegov tekst, rezidualni podbroj koji obuhvaća pčelinji vosak ili vosak od ostalih kukaca, koji nije obuhvaćen podbrojem 15219091 KN‑a.

35

Odredbe KN‑a ne sadržavaju nijedan element koji pojašnjava do kojeg stupnja prerade pčelinji vosak ili vosak od drugih kukaca zadržava svoju „sirovu” prirodu u svrhu razvrstavanja u podbroj 15219091 KN‑a i izvan kojeg stupnja prerade taj vosak treba razvrstati u podbroj 15219099 KN‑a kao „ostale” voskove. U nedostatku takvog pojašnjenja u KN‑u, valja se osloniti na uobičajeni smisao pojma „sirov” u svakodnevnom jeziku, koji označava ono što je u prirodnom stanju, ono što još nije obrađeno ili prerađeno.

36

U tom pogledu tumačenje podbroja 15219091 KN‑a, u smislu da vosak koji je bio predmet toplinske obrade, prilikom koje je jedan dio stranih tvari uklonjen i koji predstavlja prvu fazu postupka prerade i rafiniranja tog voska, nije obuhvaćen pojmom „sirovi” i, stoga, ni tim podbrojem, nameće se zbog uobičajenog značenja izraza „sirov” u svakodnevnom jeziku, na koje valja uputiti, u skladu sa sudskom praksom navedenom u točki 31. sve presude, s ciljem pravne sigurnosti i olakšavanja carinskog nadzora.

37

Takvo tumačenje podbroja 15219091 KN‑a potkrijepljeno je napomenama s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na podbroj 152190, u kojima se navodi, u njihovoj službenoj verziji na francuskom jeziku, kao i, među ostalim, u njihovoj njemačkoj verziji, da se „[p]čelinji vosak ili voskovi od drugih kukaca prezentiraju bilo u sirovom stanju, čak i u obliku saća, bilo u taljenom, pročišćenom ili rafiniranom stanju, bijeljeni ili obojeni”. Nabrajanje voskova prikazanih u taljenom obliku, među drugim voskovima koji su bili podvrgnuti postupcima za obradu prešanjem ili rafiniranjem, upućuje na to da se taljeni voskovi ne smatraju voskovima „u sirovom stanju”.

38

Iako je točno da izraz „taljeni” („melted”) ne postoji u službenoj verziji na engleskom jeziku napomenâ s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na njegov podbroj 152190, u kojima se nalaze samo pojmovi „pressed or refined”, iz razlikovanja u toj verziji kao i u službenoj verziji tih napomenâ na francuskom jeziku između, s jedne strane, voska „u sirovom stanju” i, s druge strane, „prešanih ili rafiniranih, čak bijeljenih ili obojenih” voskova proizlazi da se netretirani ili neprerađeni voskovi smatraju različitima od voskova koji su podvrgnuti postupku, bilo da je riječ o kemijskom ili nekemijskom postupku, kako bi se preradili.

39

Tumačenje navedeno u točki 36. ove presude usto potvrđuju napomene s objašnjenjem KN‑a. U njima se pojašnjava, s jedne strane, da podbroj 15219091 obuhvaća „osobito vosak predstavljen u obliku saća” i, s druge strane, da podbroj 15219099„obuhvaća voskove koji su taljeni, prešani ili rafinirani, kao i bijeljeni ili bojani”. Iz samog teksta tih napomenâ s objašnjenjem, u jezičnim verzijama u kojima se nalazi izraz „taljeni”, odnosno, barem u verzijama na španjolskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, nizozemskom, portugalskom i rumunjskom jeziku, proizlazi da su voskovi koji su bili podvrgnuti postupku taljenja obuhvaćeni podbrojem 15219099 KN‑a.

40

Iako pojam „taljeni” ne postoji u drugim jezičnim verzijama napomenâ s objašnjenjem KN‑a, kao što su verzije na češkom, danskom, engleskom, malteškom, poljskom i švedskom jeziku, podbroj 15219091 ne može se tumačiti, čak ni u slučaju postojanja takve razlike između jezičnih verzija tih napomenâ, na način da u taj podbroj potpadaju pčelinji voskovi koji su bili predmet postupaka navedenih u pitanjima koja je postavio sud koji je uputio zahtjev.

41

Najprije, pčelinji voskovi koji su bili podvrgnuti takvim postupcima se ne nalaze, za razliku od voskova „u obliku saća” iz napomenâ s objašnjenjem koje se odnose na podbroj 15219091 KN‑a, u prirodnom stanju, kao što to zahtijeva tekst tog podbroja, u vezi s ciljem navedenim u točki 31. ove presude.

42

Nadalje, tekst napomenâ s objašnjenjem koje se odnose na podbroj 15219099 KN‑a, koji se odnosi na „ostale” voskove, uključuje, u svim jezičnim verzijama tih napomenâ, „pročišćene i rafinirane, bilo da su bijeljeni ili obojeni”, voskove i stoga označava proizvode koji su bili predmet obrade radi njihove prerade. Stoga se taj podbroj, suprotno onomu što tvrde tužitelji u glavnom postupku, ne može tumačiti restriktivno, na način da se odnosi samo na obrade kojima se mijenja supstanca ili materijalni sastav voska, koje treba razlikovati od jednostavne termičke obrade, koja ostavlja tu tvar ili materijalni sastav netaknutima.

43

Naposljetku, u napomenama s objašnjenjem koje se odnose na podbrojeve 15219091 i 15219099 KN‑a nema nikakve naznake, u smislu razvrstavanja u neki od tih podbrojeva, da treba praviti razliku između postupaka kojima se mijenja supstanca ili materijalni sastav voskova, koji su izvorno proizvod obuhvaćen drugim podbrojem, i postupaka koji ne podrazumijevaju takvu izmjenu, koji bi doveli do proizvoda obuhvaćenog prvim podbrojem. Upravo suprotno, tekst napomenâ s objašnjenjem koje se odnose na podbroj 15219091 KN‑a upućuje na to da ga treba tumačiti u užem smislu s obzirom na to da su voskovi koji su bili podvrgnuti bilo kakvom postupku radi njihove prerade ili rafiniranja isključeni iz njega i stoga moraju biti razvrstani u podbroj 15219099 KN‑a kao „ostali” voskovi.

44

U ovom slučaju iz odlukâ kojima se upućuje prethodno pitanje proizlazi da su proizvodi o kojima je riječ u glavnom postupku pčelinji voskovi koji su taljeni i iz kojih su strani dijelovi mehanički uklonjeni tijekom taljenja, nakon čega su ponovno zagrijavani na najvišoj temperaturi od 120 stupnjeva Celzija, prije nego što su, putem sita, mreža ili jednostavnih pamučnih tkanina, premješteni u posude kako bi se stvrdnuli i oblikovali blokove ili diskove. Međutim, takvi voskovi, koji su bili podvrgnuti različitim postupcima prerade, uključujući postupke taljenja i filtriranja, ne pojavljuju se u svojem prirodnom stanju, tako da je isključeno njihovo razvrstavanje u podbroj 15219091 KN‑a u svojstvu „sirovih” voskova. Posljedično, takvi voskovi obuhvaćeni su podbrojem 15219099 te nomenklature.

45

S obzirom na prethodno navedeno, na postavljena pitanja valja odgovoriti tako da KN treba tumačiti na način da je pčelinji vosak koji je taljen i od kojeg je tijekom taljenja mehanički odvojen jedan dio strane tvari, a zatim je stvrdnut kako bi oblikovao blokove ili diskove, obuhvaćen podbrojem 15219099 te nomenklature, koji se odnosi na „ostale” voskove, a ne podbrojem 15219091 navedene nomenklature, koji se odnosi na „sirove” voskove.

46

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (deveto vijeće) odlučuje:

Kombiniranu nomenklaturu iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1101/2014 od 16. listopada 2014. i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1754 оd 6. listopada 2015., treba tumačiti na način da je pčelinji vosak koji je taljen i od kojeg je tijekom taljenja mehanički odvojen jedan dio strane tvari, a zatim je stvrdnut kako bi oblikovao blokove ili diskove, obuhvaćen podbrojem 15219099 te nomenklature, koji se odnosi na „ostale” voskove, a ne podbrojem 15219091 navedene nomenklature, koji se odnosi na „sirove” voskove.