Tužba podnesena 18. listopada 2019. – Rübig protiv Parlamenta

(predmet T-721/19)

(2019/C 423/79)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelj: Paul Rübig (Wels, Austrija) (zastupnici: A. Schmitt i A. Waisse, odvjetnici)

Tuženik: Europski parlament

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

utvrdi i presudi

—	ova tužba je dopuštena;

—

prema potrebi, kao mjere upravljanja postupkom ili mjere izvođenja dokazâ u ovom predmetu, Europskom parlamentu nalaže se podnošenje mišljenja koja je izdala Pravna služba Europskog parlamenta, donesena 16. srpnja 2018. i 3. prosinca 2018., ne dovodeći u pitanje točan datum, ali u svakom slučaju prije usvajanja odluke koju je donijelo Predsjedništvo Parlamenta 10. prosinca 2018. o izmjeni Provedbenih mjera Statuta zastupnika Europskog parlamenta (2018/C 466/02, Službeni list, 28. prosinca 2018., C 466/8);

—

pobijana pojedinačna odluka, koju je tužitelju dostavio „Odjel za plaće i socijalna prava zastupnika” Glavne uprave za financije Europskog parlamenta, o tužiteljevim pravima na dodatnu (dobrovoljnu) mirovinu tijekom rujna 2019., poništava se na temelju članka 263. UFEU-a u dijelu u kojem se tom odlukom uspostavlja posebna pristojba od 5 % nominalnog iznosa dodatne (dobrovoljne) mirovine koja se isplaćuje tužitelju, kao što je to uvedeno navedenom odlukom Predsjedništva od 10. prosinca 2018.

—

prethodno navedena odluka koju je 10. prosinca 2018. donijelo Predsjedništvo Parlamenta proglašava se neprimjenjivom na temelju članka 277. UFEU-a, u dijelu u kojem njome mijenja članak 76. Provedbenih mjera Statuta zastupnika Europskog parlamenta i posebno u dijelu u kojem se njome uvodi posebna pristojba od 5 % nominalnog iznosa dodatnih (dobrovoljnih) mirovina koje se isplaćuju od 1. siječnja 2019.

—	Parlamentu se nalaže snošenje troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe pet tužbenih razloga.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na nenadležnosti ratione materiae Predsjedništva

—

s jedne strane, odluka Predsjedništva od 10. prosinca 2018. (u daljnjem tekstu: odluka Predsjedništva) donesena je uz povredu Statuta zastupnika Europskog parlamenta usvojenog Odlukom Europskog parlamenta od 28. rujna 2005.2005/684/EZ, Euratom (SL 2005., L 262, str.1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 16., str. 181., u daljnjem tekstu: Statut). Odluka Predsjedništva se osobito protivi odredbama članka 27. Statuta kojim se predviđa zadržavanje „stečenih prava” i „prava u postupku stjecanja”.

—	s druge strane, odlukom Predsjedništva uvodi se porez uspostavom posebne pristojbe od 5 % nominalnog iznosa mirovine, iako uvođenje poreza nije u nadležnosti Predsjedništva, u skladu s člankom 223. stavkom 2. UFEU-a.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na bitnim povredama postupka

—	s jedne strane, Predsjedništvu se stavlja na teret da prilikom donošenja svoje odluke nije poštovalo pravila predviđena člankom 223. UFEU-a.

—	s druge strane, odluka Predsjedništva nije dovoljno obrazložena te zato krši obvezu obrazlaganja predviđenu u članku 296. drugom podstavku UFEU-a i članak 41. stavak 2. točku (c) Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

Treći tužbeni razlog, koji se temelji na povredi stečenih prava i prava u postupku stjecanja te načela legitimnih očekivanja

—	s jedne strane, odlukom Predsjedništva povrjeđuju se stečena prava i prava u postupku stjecanja proizašlih kako iz općih načela prava tako i iz Statuta, kojim je izričito predviđeno da ona budu „u cijelosti” zadržana (članak 27.).

—	s druge strane, odlukom Predsjedništva povrjeđuje se načelo legitimnih očekivanja.

Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela proporcionalnosti i načelâ jednakog postupanja i nediskriminacije

—	s jedne strane, povrede tužiteljevih prava neproporcionalne su u odnosu na ciljeve koji se žele postići odlukom Predsjedništva.

—	s druge strane, odluku Predsjedništva treba proglasiti neprimjenjivom zbog povrede načelâ jednakosti postupanja i nediskriminacije.

Peti tužbeni razlog, koji se temelji na povredi načela pravne sigurnosti i izostanku prijelaznih mjera.

—	s jedne strane, odlukom Predsjedništva povrjeđuje se načelo pravne sigurnosti zato što nezakonito proizvodi retroaktivne učinke.

—	s druge strane, odlukom Predsjedništva povrjeđuje se načelo pravne sigurnosti zato što njome nisu predviđene prijelazne mjere.