Predmet T-504/19

Crédit lyonnais

protiv

Europske središnje banke

Presuda Općeg suda (drugo vijeće) od 14. travnja 2021.

„Ekonomska i monetarna politika – Bonitetni nadzor kreditnih institucija – Članak 4. stavak 1. točka (d) i stavak 3. Uredbe (EU) br. 1024/2013 – Izračun omjera financijske poluge – ESB-ovo djelomično odbijanje da odobri isključivanje izloženosti koje ispunjavanju određene uvjete – Članak 429. stavak 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 – Izostanak ispitivanja svih relevantnih elemenata konkretnog slučaja – Pravomoćnost – Članak 266. UFEU-a”

  1. Tužba za poništenje – Poništavajuća presuda – Učinci – Obveza donošenja provedbenih mjera – Doseg – Obveza izbjegavanja zamjene poništenog akta aktom zahvaćenim istim nedostatkom

    (čl. 266. UFEU-a)

    (t. 35.-38., 124.)

  2. Ekonomska i monetarna politika – Ekonomska politika – Nadzor Unijina financijskog sektora – Bonitetni zahtjevi za kreditne institucije i investicijska društva – Diskrecijska ovlast nadležnih tijela – Primjena metodologije – Okvirno pravilo postupanja – Obveza zadržavanja posebnog ispitivanja svake pojedinačne situacije

    (Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 575/2013, čl. 429. st. 14.)

    (t. 92.-95.)

  3. Akti institucija – Akti doneseni na temelju diskrecijske ovlasti – Načelo dobre uprave – Obveza pažljivog i nepristranog ispitivanja svih relevantnih elemenata

    (t. 99., 106.-123.)

Kratak prikaz

Tužitelj, društvo Crédit lyonnais, dioničko je društvo francuskog prava koje je dobilo odobrenje za rad kao kreditna institucija. Ono je podružnica društva Crédit agricole SA. Po toj osnovi, ono podliježe izravnom bonitetnom nadzoru Europske središnje banke (ESB).

Društvo Crédit agricole 5. svibnja 2015. od ESB-a je zatražilo odobrenje, u svoje ime i u ime subjekata grupe Crédit agricole, među kojima i tužitelja, da iz izračuna omjera financijske poluge isključi izloženosti (ulaganja) koje se sastoje od iznosa koji odgovaraju štednim knjižicama koje su preuzete kod njega (štedni račun A, štedni račun održivog i uključivog razvoja (LDD) i štedni račun stanovništva (LEP)) i prenesene na Caisse des dépôts et consignation (Depozitni i založni fond, Francuska, u daljnjem tekstu: CDC), kao francusku javnu instituciju.

ESB je odlukom od 24. kolovoza 2016. odbio iz izračuna omjera financijske poluge isključiti izloženosti prema CDC-u koje se sastoje od dijela iznosa deponiranih na temelju prethodno navedenih triju štednih računa.

Presudom Crédit agricole/ESB od 13. srpnja 2018. ( 1 ) Opći sud poništio je ESB-ovu odluku. Potvrdio je da ESB raspolaže diskrecijskom ovlašću da dopusti ili ne dopusti to isključivanje, koje je predviđeno uredbom o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije ( 2 ). Međutim, istaknuo je da je ESB počinio pogreške koje se tiču prava time što je u obzir uzeo ugovornu obvezu društva Crédit agricole da klijentima isplati depozite neovisno o tome jesu li mu vraćena sredstva prenesena CDC-u. Osim toga, smatrao je da je ESB počinio očitu pogrešku u ocjeni u vezi s postojanjem razdoblja između CDC-ova vraćanja sredstava društvu Crédit agricole, koje bi moglo pribjeći prisilnoj prodaji imovine.

Društvo Crédit agricole 26. srpnja 2018. ponovno je zatražilo odobrenje, u svoje ime i u ime različitih subjekata grupe Crédit agricole, među kojima i tužitelja, da iz izračuna omjera financijske poluge isključi iznose koje je bilo dužno prenijeti CDC-u. ESB je 3. svibnja 2019. odobrio to isključivanje društva Crédit agricole i navedenih subjekata grupe, osim tužitelja, za kojeg je odstupanje odobreno samo u visini od 66 %. Pobijanu je odluku donio ESB, koji je primijenio metodologiju kojom se u obzir uzimaju, kao prvo, kreditna kvaliteta francuske središnje uprave, kao drugo, rizik prisilne prodaje i, kao treće, procjena koncentracije izloženosti o kojima je riječ.

Opći je sud svojom presudom poništio ESB-ovu odluku, s obzirom na to da se njome društvu Crédit lyonnais odbija dopuštenje da iz izračuna svojeg omjera financijske poluge isključi 34 % izloženosti prema CDC-u. Opći sud prvi put u sporovima o bonitetnom nadzoru izričito navodi uvjete zakonitosti metodologija ograničavanja diskrecijske ocjene.

Ocjena Općeg suda

Nakon što je provjerio je li ESB donio provedbene mjere za poništavajuću presudu Crédit agricole/ESB, Opći sud ispituje metodologiju koju je primijenio ESB tako što je samo naveo okvirno pravilo postupanja. Pojašnjava da takva metodologija ne odgovara donošenju normativnog akta kojim se prekoračuju ovlasti dodijeljene ESB-u i ne oslobađa tu instituciju od posebnog ispitivanja svake pojedinačne situacije, koje može dovesti do toga da ESB ne primijeni tu metodologiju.

U odgovoru na treći tužbeni zahtjev Opći sud ispituje razloge zbog kojih je ESB odbio u potpunosti udovoljiti zahtjevu društva Crédit lyonnais. Podsjeća na to da je ESB trebao pažljivo i nepristrano ispitati sve elemente relevantne za predmetni slučaj i provesti temeljitu analizu obilježjâ pravno uređene štednje.

Kao prvo, Opći sud ističe da ESB nije osporavao svojstvo „sigurne luke” pravno uređene štednje, koje je u dovoljnoj mjeri dokazao tužitelj koji je podnio dokaze. Osim toga, ističe da je tužitelj u biti pravilno istaknuo da nije vjerojatno da će ta štednja pridonijeti uspostavi prekomjerne financijske poluge, s obzirom na to da se iznosi koji su preneseni na CDC ne mogu ulagati u rizičnu ili nelikvidnu imovinu. Usto, za te iznose koji su preneseni na CDC Francuska Republika pruža dvostruko jamstvo.

Kao drugo, Opći sud smatra da, s obzirom na te elemente, likvidnost pravno uređene štednje ne omogućava sama po sebi da se dokaže rizik prisilne prodaje. Međutim, ESB je svoju odluku opravdao iskustvom nedavnih bankarskih kriza, pri čemu nije uzeo u obzir okolnost da je u konkretnom slučaju pravno uređena štednja „sigurna luka” u kriznim situacijama.

Kao treće, Opći sud ističe da se ESB oslonio samo na jedan primjer masovnog povlačenja tijekom nedavnih bankarskih kriza, iako depoziti koji se navode u primjeru nemaju obilježja koja su dovoljno bliska obilježjima depozitâ po osnovi pravno uređene štednje.

Opći sud zaključuje da ESB nije uzeo u obzir sva obilježja pravno uređene štednje i, na taj način, nije pravilno primijenio presudu Crédit agricole/ESB.

( 1 ) Presuda od 13. srpnja 2018., Crédit agricole/ESB (T-758/16, EU:T:2018:472)

( 2 ) Članak 429. stavak 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL 2013., L 176, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 6., svezak 13., str. 3. i ispravak SL 2017., L 20, str. 2.)