Presuda Suda (četvrto vijeće) od 3. listopada 2019. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Lietuvos Aukščiausiasis Teismas - Litva) – postupak koji su pokrenuli Kauno miesto savivaldybė, Kauno miesto savivaldybės administracija

(predmet C-285/18) (1)

(Zahtjev za prethodnu odluku - Javna nabava - Direktiva 2014/24/EU - Članak 12. stavak 1. - Vremenska primjena - Sloboda država članica u pogledu izbora načina pružanja usluga - Granice - Ugovori o javnoj nabavi koji su predmet takozvane dodjele in-house - Transakcija in-house - Preklapanje ugovora o javnoj nabavi i transakcije in-house)

(2019/C 413/16)

Jezik postupka: litavski

Sud koji je uputio zahtjev

Lietuvos Aukščiausiasis Teismas

Stranke glavnog postupka

Tužitelji: Kauno miesto savivaldybė, Kauno miesto savivaldybės administracija

Uz sudjelovanje: UAB „Irgita”, UAB „Kauno švara”

Izreka

Situacija – poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, u kojoj je javni naručitelj ugovor o javnoj nabavi dodijelio pravnoj osobi nad kojom provodi kontrolu sličnu onoj koju ostvaruje nad svojim poslovnim jedinicama, u okviru postupka koji je pokrenut u vrijeme kada je Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama još uvijek bila na snazi, a u okviru kojeg je ugovor sklopljen nakon što je ta direktiva stavljena izvan snage, odnosno 18. travnja 2016. – je obuhvaćena područjem primjene Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ kada je javni naručitelj konačnu odluku o tome je li potrebno prethodno nadmetanje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi donio nakon tog datuma.

Članak 12. stavak 1. Direktive 2014/24 treba tumačiti na način da mu se ne protivi nacionalno pravilo kojim država članica uvjetuje sklapanje transakcije in-house, među ostalim time da se sklapanjem ugovora o javnoj nabavi ne može osigurati kvaliteta usluga koje se pružaju, njihova dostupnost odnosno njihov kontinuitet sve dok se izborom određenog načina pružanja usluga, koji je izvršen u fazi koja prethodi fazi javne nabave, poštuju načela jednakog postupanja, nediskriminacije, uzajamnog priznavanja, proporcionalnosti i transparentnosti.

Članak 12. stavak 1. Direktive 2014/24, s obzirom na načelo transparentnosti, treba tumačiti na način da uvjeti kojima države članice podvrgavaju sklapanje transakcija in-house moraju biti propisani preciznim i jasnim odredbama pozitivnog prava javne nabave koje moraju biti dovoljno dostupne i predvidljive u svojoj primjeni kako bi se izbjegla svaka opasnost od arbitrarnosti, što je u ovom slučaju na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.

4.	Sklapanje transakcije in-house koja ispunjava uvjete navedene u članku 12. stavku 1. točkama (a) do (c) Direktive 2014/24 nije samo po sebi u skladu s pravom Unije.

(1) SL C 276, 6. 8. 2018.