29.1.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 32/38

Tužba podnesena 10. studenoga 2017. – Kerstens protiv Komisije

(Predmet T-757/17)

(2018/C 032/52)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Tužitelj: Petrus Kerstens (Overijse, Belgija) (zastupnik: C. Mourato, odvjetnik)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

—

poništi odluku Komisije od 27. ožujka 2017. upućenu tužitelju, u dijelu u kojem nalaže ponavljanje postupka u predmetu CMS 15/017 ab initio;

—

poništi odluku Komisije od 7. travnja 2017. upućenu tužitelju, u dijelu u kojem nalaže ponavljanje postupka u predmetu CMS 12/063 ab initio;

—

dodijeli tužitelju naknadu štete u ukupnom iznosu od 40 000 eura, na ime posebne neimovinske štete, koji treba platiti Europska komisija;

—

naloži tuženiku snošenje troškova postupka, na temelju članka 134. Poslovnika Općeg suda.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe četiri tužbena razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na pogrešnoj provedbi poništavajuće presude od 14. veljače 2017., Kerstens/Komisija (T-270/16 P, neobjavljena, EU:T:2017:74) i povredi načela „non bis in idem”, koje je navodno počinilo tijelo za imenovanje jer je odlučilo ponovno pokrenuti disciplinske postupke protiv tužitelja.

2.

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na pogrešnoj provedbi gore navedene presude i povredi načela dobre uprave, uključujući obvezu nepristranog i pravičnog postupanja s predmetima, povredi načela presumpcije nevinosti i povredi prava obrane jer te odluke o ponovnom pokretanju navedenih disciplinskih postupaka nisu pružile jamstva nepristranosti i pravičnosti u postupanju s tužiteljevim predmetom.

3.

Treći tužbeni razlog, koji se temelji na pogrešnoj provedbi gore navedene presude i povredi načela pravne sigurnosti i dobre uprave, a osobito načela razumnog roka jer se prema tužiteljevu mišljenju novi disciplinski postupak također morao pokrenuti u razumnom roku, što ovdje nije bio slučaj.

4.

Četvrti tužbeni razlog, koji se temelji na zahtjevu za naknadu posebne štete zbog gore navedenih nepravilnosti, kako bi se nadoknadila neimovinska šteta koju su upravna tijela navodno uzrokovala tužitelju jer poništenje pobijanih akata ne može samo za sebe nadoknaditi navedenu štetu.