Predmet T‑56/15

Raimund Schmitt Verpachtungsgesellschaft mbH & Co. KG

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

„Žig Europske unije — Prijava verbalnog žiga Europske unije BRAUWELT — Apsolutni razlozi za odbijanje — Opisni karakter — Nepostojanje razlikovnoga karaktera — Članak 7. stavak 1. točke (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 207/2009 — Razlikovni karakter stečen uporabom — Članak 7. stavak 3. Uredbe br. 207/2009 — Pravo na saslušanje — Obveza obrazlaganja — Članak 75. Uredbe br. 207/2009“

Sažetak – Presuda Općeg suda (prvo vijeće) od 18. listopada 2016.

  1. Žig Europske unije – Tužbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Nadležnost Općeg suda – Izmjena odluke Ureda – Ocjena koja ovisi o nadležnostima žalbenog vijeća

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 45., čl. 64. st. 1. i čl. 65. st. 3.)

  2. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Odvojeno ispitivanje razloga za odbijanje s obzirom na svaki od proizvoda ili usluga na koje se odnosi prijava za registraciju – Obveza obrazlaganja odbijanja registracije – Doseg

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. i čl. 75. prva rečenica)

  3. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje obilježja proizvoda ili usluge – Cilj – Zahtjev dostupnosti

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (c))

  4. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje obilježja proizvoda ili usluge – Pojam – Žig koji se sastoji od riječi ili neologizma koji proizlazi iz kombinacije elemenata

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (c))

  5. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje obilježja proizvoda ili usluge – Verbalni žig BRAUWELT

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (c))

  6. Žig Europske unije – Odluke Ureda – Načelo jednakog postupanja – Načelo dobre uprave – Ranija praksa Ureda – Načelo zakonitosti – Nužnost strogog i cjelovitog ispitivanja u svakom pojedinom slučaju

    (Uredba Vijeća br. 207/2009)

  7. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Preklapanje područja primjene razloga utvrđenih u članku 7. stavku 1. točkama (b) i (c) Uredbe br. 207/2009

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (b) i (c))

  8. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi lišeni razlikovnog karaktera, koji su opisni ili uobičajeni – Iznimka – Stjecanje razlikovnog karaktera uporabom

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 3.)

  9. Žig Europske unije – Tužbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Ograničenje popisa proizvoda i usluga nakon odluke žalbenog vijeća – Specifikacije koje mogu utjecati na određivanje ciljane publike – Izmjena predmeta spora – Isključenje

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 43. st. 1.; Poslovnik Općeg suda, čl. 188.)

  10. Žig Europske unije – Tužbeni postupak – Žalba pred žalbenim vijećem – Nadležnost žalbenih vijeća – Novo cjelovito ispitivanje osnovanosti

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 64. st. 1.)

  1.  Nedopušten je tužbeni zahtjev kojim se od Općeg suda traži da izmijeni odluku žalbenog vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo, koja se pred njim pobija, na način da se naloži registracija žiga za koji je podnesena prijava kao žiga Unije ili da se taj žig registrira.

    U tom pogledu, točno je da je Opći sud nadležan, na temelju članka 65. stavka 3. Uredbe br. 207/2009, izmijeniti odluku žalbenog vijeća. S obzirom na to, ta nadležnost za izmjenu namijenjena je tome da Opći sud donese odluku koju je trebalo donijeti žalbeno vijeće, sukladno odredbama Uredbe br. 207/2009, što podrazumijeva da dopuštenost zahtjeva za preinaku treba ocjenjivati s obzirom na nadležnosti koje su dodijeljene spomenutom žalbenom vijeću.

    Međutim, iako registracija žiga Europske unije proizlazi iz utvrđenja da su ispunjeni svi uvjeti predviđeni člankom 45. Uredbe br. 207/2009, nadležni odjeli Ureda u području registracije žigova Unije u tom pogledu ne donose formalnu odluku koju bi bilo moguće pobijati. Iz tog razloga žalbeno vijeće koje, na temelju članka 64. stavka 1. Uredbe br. 207/2009, može obavljati nadležnost odjela koji je donio pobijanu odluku ili vratiti predmet tom odjelu da on po njemu dalje postupa nije nadležno odlučivati o zahtjevu kojim se traži da registrira žig Unije. Stoga, tim više, Opći sud ne može odlučivati o zahtjevu za preinaku kojim se traži da on izmijeni odluku žalbenog vijeća u tom smislu.

    (t. 11. do ‑14.)

  2.  Ako se registracija žiga zahtijeva za različite proizvode i usluge, žalbeno vijeće Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo mora provjeriti in concreto da se na predmetni žig ne odnosi niti jedan razlog za odbijanje registracije propisan člankom 7. stavkom 1. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije u odnosu na svaki od tih proizvoda ili tih usluga i može donijeti različite zaključke ovisno o proizvodima ili uslugama o kojima je riječ. Stoga je žalbeno vijeće, kada odbija registraciju žiga, u svojoj odluci dužno navesti zaključak do kojeg je došlo u odnosu na svaki od proizvoda i usluga iz zahtjeva za registraciju, neovisno o načinu na koji je taj zahtjev oblikovan.

    Međutim, kada se isti razlog odbijanja suprotstavlja jednoj kategoriji ili grupi proizvoda ili usluga, žalbeno vijeće može se ograničiti na općenito obrazlaganje za sve proizvode ili usluge o kojima je riječ, pod uvjetom da ukupna pravna i činjenična razmatranja koja predstavljaju obrazloženje predmetne odluke, s jedne strane, dovoljno jasno objašnjavaju obrazloženje žalbenog vijeća za svaki proizvod i uslugu koji pripadaju toj kategoriji i, s druge strane, mogu se bez razlike primijeniti na svaki od dotičnih proizvoda i usluga. Sama činjenica da predmetni proizvodi ili usluge pripadaju istom razredu u smislu Nicanskog sporazuma nije dovoljna za tu svrhu.

    (t. 21. do 22.)

  3.  Vidjeti tekst odluke.

    (t. 29.)

  4.  Vidjeti tekst odluke.

    (t. 30.‑34.)

  5.  Vidjeti tekst odluke.

    (t. 52., 53. i 58.)

  6.  Vidjeti tekst odluke.

    (t. 81. i 82.)

  7.  Vidjeti tekst odluke.

    (t. 92.)

  8.  Na temelju članka 7. stavka 3. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije, apsolutni razlozi za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točaka (b) do (d) te uredbe ne protive se registraciji žiga ako je žig stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija.

    Posljedično se stjecanje razlikovnog karaktera uporabom načelno treba dokazati za cijelu kategoriju proizvoda ili usluga na koje se primjenjuje dotični razlog za odbijanje, kako je navedena na popisu proizvoda i usluga obuhvaćenih žigom za koji je podnesena prijava, a ne u odnosu na potkategoriju.

    To pravilo ne dovodi u pitanje to da, sukladno članku 43. stavku 1. Uredbe br. 207/2009, podnositelj prijave za registraciju žiga može u svakom trenutku povući svoju prijavu žiga Europske unije ili ograničiti popis proizvoda ili usluga koji su u njoj sadržani.

    (t. 107.‑109.)

  9.  Ograničenje, u smislu članka 43. stavka 1. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije, popisa proizvoda i usluga sadržanih u prijavi žiga Europske unije, obavljeno nakon donošenja pobijane odluke, Opći sud može uzeti u obzir ako se podnositelj prijave strogo ograniči na smanjenje predmeta spora povlačenjem određenih kategorija proizvoda ili usluga s popisa proizvoda i usluga obuhvaćenih žigom za koji je podnesena prijava.

    Ako međutim to ograničenje dovede do promjene predmeta spora, tako da dolazi do podnošenja novih elemenata koji nisu bili podvrgnuti ispitivanju žalbenog vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo radi donošenja pobijane odluke, Opći ga sud načelno ne može uzeti u obzir. To je osobito slučaj kada se ograničenje proizvoda i usluga sastoji od specifikacija koje mogu utjecati na određivanje ciljane publike i posljedično izmijeniti činjenični okvir koji je predstavljen žalbenom vijeću.

    (t. 113.)

  10.  Na temelju članka 64. stavka 1. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije, žalbeno vijeće Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo, nakon ispitivanja njezine osnovanosti, odlučuje o žalbi i može pri tome odlučivati u okviru nadležnosti tijela koje je donijelo pobijanu odluku. Iz te odredbe proizlazi da, po žalbi protiv odluke kojom je ispitivač odbio registraciju, žalbeno vijeće može pristupiti novom cjelovitom ispitivanju osnovanosti prijave za registraciju, s pravne i s činjenične strane. Posljedično, žalbeno vijeće nadležno je odlučivati o pozivanju na razlikovni karakter žiga za koji je podnesena prijava stečenog uporabom u smislu članka 7. stavka 3. Uredbe br. 207/2009.

    Žalbeno vijeće ne gubi tu nadležnost samo zbog toga što je podnositelj prijave za registraciju žiga izabrao pozvati se na razlikovni karakter stečen uporabom prvi put u okviru žalbenog postupka. Naime, u tom slučaju, gubitak prava na sudjelovanje u postupku proizlazi samo iz ponašanja samog podnositelja prijave za registraciju žiga, a ne iz bilo kakve povrede njegovih postupovnih prava koju su počinile službe Ureda.

    (t. 119. i 120.)