Žalba koju je 17. prosinca 2015. podnijela Europska komisija protiv presude Općeg suda (peto vijeće) od 7. listopada 2015. u predmetu T-689/13, Bilbaína de Alquitranes i dr. protiv Komisije

(Predmet C-691/15 P)

(2016/C 106/21)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: Europska komisija (zastupnici: P.J. Loewenthal, K. Talabér-Ritz, agenti)

Druge stranke u postupku: Bilbaína de Alquitranes, SA, Deza, a.s., Industrial Química del Nalón, SA, Koppers Denmark A/S, Koppers UK Ltd, Koppers Netherlands BV, Rütgers basic aromatics GmbH, Rütgers Belgium NV, Rütgers Poland Sp. z o.o., Bawtry Carbon International Ltd, Grupo Ferroatlántica, SA, SGL Carbon GmbH, SGL Carbon GmbH, SGL Carbon, SGL Carbon, SA, SGL Carbon Polska S.A., ThyssenKrupp Steel Europe AG, Tokai erftcarbon GmbH, Europska agencija za kemikalije (ECHA), GrafTech Iberica, SL

Zahtjev

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

Opći sud je pobijanom presudom djelomično poništio Uredbu Komisije (EU) br. 944/2013 (1) od 2. listopada 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, za potrebe njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku.

Komisija u prilog svojoj žalbi protiv pobijane presude iznosi tri žalbena razloga.

Prvim žalbenim razlogom Komisija tvrdi da Opći sud nije postupao u skladu sa svojom obvezom obrazlaganja prema članku 36. i članku 53. stavku 1. Statuta Suda. Opći sud je u pobijanoj presudi zauzeo stav da je Komisija počinila očitu pogrešku u ocjeni jer je, razvrstavši smolu, ugljeni katran, visokotemperaturni (CTPHT) na temelju njegovih sastojaka relevantnih za razvrstavanje u razred opasnosti primjenom zbirne metode, propustila postupiti u skladu sa svojom obvezom uzimanja u obzir svih relevantnih faktora i okolnosti u svrhu pravilnog uzimanja u obzir udjela tih sastojaka u CTPHT-u i njihovih kemijskih učinaka, osobito niske topljivosti CTPHT-a kao cjeline. Iz pobijane presude međutim nije jasno je li Opći sud djelomično poništio navedenu uredbu zato što Komisija nije uopće smjela primijeniti zbirnu metodu u svrhu razvrstavanja, nego je trebala primijeniti drugu metodu razvrstavanja, ili zato što je Komisija pogrešno primijenila zbirnu metodu.

Drugim žalbenim razlogom Komisija tvrdi da je Opći sud povrijedio Uredbu CLP jer je zaključio da je Komisija počinila očitu pogrešku u ocjeni na način da je izvršila sporno razvrstavanje a da nije uzela u obzir topljivost tvari kao cjeline. Prvi dio ovog žalbenog razloga temelji se na pretpostavci da je Opći sud djelomično poništio pobijanu uredbu jer je zaključio da Komisija nije smjela primijeniti zbirnu metodu za razvrstavanje CTPHT-a među tvari koje su opasne za vodeni okoliš. U tom slučaju Opći sud povrijedio je Uredbu CLP jer podaci o ispitivanju dostupni za CTPHT nisu bili prikladni za razvrstavanje tvari izravno prema Uredbi CLP. Ova okolnost, zajedno s činjenicom da nije bilo moguće primijeniti načela premošćivanja, dovela je do toga da je Komisija morala koristiti zbirnu metodu u ovom predmetu. Drugi dio tog žalbenog razloga temelji se na pretpostavci da je Opći sud djelomično poništio pobijanu uredbu jer je zaključio da je Komisija pogrešno primijenila zbirnu metodu. U tom slučaju Opći sud povrijedio je Uredbu CLP jer se tom uredbom ne traži da se topljivost tvari kao cjeline uzme u obzir pri primjeni te metode.

Trećim žalbenim razlogom Komisija tvrdi da je Opći sud povrijedio pravo Unije jer je prešao granice svojeg nadzora zakonitosti pobijane uredbe i da je iskrivio dokaze na temelju kojih je usvojena predmetna uredba.

(1)  SL L 261, str. 5.