21.3.2016

Službeni list Europske unije

C 106/13

Žalba koju je 15. prosinca 2015. podnio The Tea Board protiv presude Općeg suda (osmo vijeće) od 2. listopada 2015. u predmetu T-625/13, The Tea Board protiv Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni)

(Predmet C-674/15 P)

(2016/C 106/16)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: The Tea Board (zastupnici: M.C. Maier, A. Nordemann, Rechtsanwälte)

Druge stranke u postupku: Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni), Delta Lingerie

Žalbeni zahtjev

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

—

ukine pobijanu odluku Općeg suda od 2. listopada 2015. u predmetu T-625/13 jer je Opći sud odbio tužbu u vezi sa sljedećim uslugama obuhvaćenima žigom prijavljenim za razrede 35 i 38:

Poslovne konzultacije u vezi s osnivanjem i radom prodavaonica na veliko i središnjih agencija za kupovanje na veliko i za potrebe oglašavanja; promicanje prodaje (za treće osobe), oglašavanje, vođenje komercijalnih poslova, komercijalna administracija, reklamiranje on-line na informatičkoj mreži, razdioba reklamnih oglasa (brošure, letci, besplatne novine, uzorci), usluge pretplate na novine za treće osobe; pružanje poslovnih informacija ili upiti; organizacija događaja i izložbi u komercijalne ili reklamne svrhe, vođenje poslova oglašavanja, iznajmljivanje reklamnih prostora, reklamiranje putem radija i televizije, sponzoriranje reklamiranja. (Razred 35)

Telekomunikacije, prijenos poruka i slika putem računala, usluge interaktivnog prijenosa televizijskih emisija u vezi s prezentacijom proizvoda, komunikacije pomoću računalnih terminala, komunikacija (prijenos poruka) na otvorenom i zatvorenom world wide webu. (Razred 38)

—	ako je potrebno, vrati predmet na ponovno odlučivanje Općem sudu,

—	naloži tuženiku snošenje troškova postupka.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

1.	Žalbom se traži djelomično ukidanje presude Općeg suda u predmetu T-625/13 od 2. listopada 2015. jer je Opći sud odbio tužbu u odnosu na usluge obuhvaćene spornim žigom iz razreda 35 i 38.

2.	Žalba se temelji na dva žalbena razloga: povredi članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu (1) i povredi članka 8. stavka 5. Uredbe o žigu.

Žalitelj smatra da osnovna funkcija zajedničkih žigova Zajednice iz članka 66. stavka 2. Uredbe o žigu, koji se sastoje u oznaci koja služi naznačivanju zemljopisnog podrijetla uključenih proizvoda, nije da oni služe kao oznaka trgovinskog podrijetla već samo da jamče zajedničko podrijetlo proizvoda i usluga koji se nude i prodaju pod tim žigom, odnosno da proizvodi potječu od poduzetnika koji se nalazi u zemljopisnoj regiji određenoj kao zajednički žig Zajednice i koji ima pravo koristiti zajednički žig Zajednice.

Stoga prema mišljenju žalitelja treba zaključiti da se u okviru članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu zemljopisno podrijetlo mora uzeti u obzir kao važan čimbenik – bilo pri procjeni sličnosti predmetnih proizvoda i/ili usluga i/ili pri provođenju opće procjene vjerojatnosti dovođenja u zabludu.

Stoga pri usporedbi proizvoda i/ili usluga ranijeg zajedničkog žiga Zajednice prema članku 66. stavku 2. Uredbe o žigu, koji se sastoji od oznake zemljopisnog podrijetla, s onima individualnog žiga Zajednice, prema mišljenju žalitelja nije odlučno jesu li proizvodi ili usluge slični s obzirom na njihovu vrstu, svrhu, krajnje korisnike i/ili prodajne kanale. Umjesto toga treba ispitati jesu li predmetni proizvodi i/ili usluge istog podrijetla.

Žaliteljevo tumačenje članka 66. stavka 2. Uredbe o žigu proizlazi iz

unutarnje logike Uredbe br. 207/2009, osobito činjenice da

članak 66. stavak 2. Uredbe o žigu predstavlja iznimku u Uredbi br. 207/2009 jer se, prema članku 7. stavku 1. točki (c) Uredbe o žigu, žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označivanje zemljopisnog podrijetla proizvoda ili pružanja usluga neće registrirati,

ii.

u skladu s člankom 67. stavkom 2. Uredbe o žigu, propisima kojima se uređuje uporaba zajedničkog žiga mora se dopustiti svakoj osobi čiji proizvodi ili usluge potječu iz određenog zemljopisnog područja da postane članicom udruge koja je nositelj žiga, i stoga zajednički žig Zajednice koji se sastoji od oznake zemljopisnog podrijetla nikada ne omogućuje razlikovanje proizvoda ili usluga članova udruge koja je nositelj žiga od onoga drugih poduzetnika.

tumačenja te odredbe u vezi s Uredbom br. 1151/2012 (2) i u vezi sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva, prema kojem se oznakama zemljopisnog podrijetla treba pružiti visok stupanj zaštite, i prema kojem treba zabraniti prezentaciju proizvoda kojom se označava ili daje naslutiti da je predmetni proizvod podrijetlom iz određenog zemljopisnog područja različitog od pravog mjesta podrijetla, na način da postoji vjerojatnost da će dovesti javnost u zabludu u vezi sa zemljopisnim podrijetlom proizvoda.

Žalitelj smatra da se svojstva koja je Opći sud utvrdio u vezi sa žigom DARJEELING mogu također primijeniti na usluge poput poslovnih konzultacija ili telekomunikacijskih usluga, i da u tom pogledu mogu pojačati snagu privlačnosti predmetnog žiga. Žalitelj u nastavku ističe da Opći sud u svojoj presudi nije obrazložio razloge u vezi s pitanjem zašto se svojstva žiga DARJEELING ne mogu primijeniti na proizvode iz razreda 35 i 38, što je samo po sebi pogreška koja se tiče prava.

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice

SL L 78, str. 1. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., sv. 1., str. 226.)

(2) Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

SL L 343, str. 1. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., sv. 25., str. 31.)