Predmet C‑207/15 P

Nissan Jidosha KK

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

„Žalba — Žig Europske unije — Figurativni žig koji sadržava element ‚CVTC’ — Zahtjevi za produljenje podneseni za dio proizvoda ili usluga za koje je žig registriran — Dodatni rok — Uredba (EZ) br. 207/2009 — Članak 47. — Načelo pravne sigurnosti“

Sažetak – Presuda Suda (peto vijeće) od 22. lipnja 2016.

  1. Pravo Europske unije – Tumačenje – Višejezični tekstovi – Odstupanja između različitih jezičnih verzija – Uzimanje u obzir opće strukture i svrhe predmetnog propisa

  2. Žig Europske unije – Trajanje, produljenje, promjena i podjela žigova – Produljenje žiga – Rokovi – Podnošenje zahtjeva za djelomično produljenje i plaćanje uz to vezanih pristojbi tijekom početnog razdoblja – Dopuna zahtjeva tijekom razdoblja odgode – Dopuštenost

    (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 46. i 47. st. 2.- 5.)

  1.  Vidjeti tekst odluke.

    (t. 43.)

  2.  Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava i presudio da se članak 47. stavak 3. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije kao i načelo pravne sigurnosti protive podnošenju zahtjeva za produljenje u pogledu određenih razreda proizvoda ili usluga za koje je žig Europske unije bio registriran u dodatnom roku kada je zahtjev za produljenje u pogledu drugih razreda proizvoda ili usluga obuhvaćenih istim žigom podnesen ranije u roku predviđenom prvom rečenicom spomenutog članka.

    U skladu s člankom 47. stavkom 3. Uredbe br. 207/2009 u francuskoj jezičnoj verziji, koju je Opći sud ispitao u pobijanoj presudi, „[l]a demande de renouvellement est à présenter dans un délai de six mois expirant le dernier jour du mois au cours duquel la période de protection prend fin. Les taxes doivent également être acquittées dans ce délai. À défaut, la demande peut encore être présentée et les taxes acquittées dans un délai supplémentaire de six mois prenant cours le lendemain du jour visé dans la première phrase, sous réserve du paiement d’une surtaxe au cours dudit délai supplémentaire”.

    Međutim, potrebno je utvrditi da se neke jezične verzije članka 47. stavka 3. treće rečenice Uredbe br. 207/2009 razlikuju od teksta navedenog u prethodnoj točki jer ne koriste izraz „à défaut” (ako se to ne učini) o kojem je Opći sud govorio u točki 38. pobijane presude kao ni druge slične izraze.

    U svakom slučaju, ne može se jasno i jednoznačno zaključiti iz izraza „à défaut” koji je korišten u francuskoj jezičnoj verziji navedene odredbe da se samo iznimno može podnijeti zahtjev za produljenje žiga Europske unije u dodatnom roku ako nikakav drugi zahtjev u tom smislu nije bio ranije podnesen.

    Nasuprot tomu, tekst članka 47. stavka 3. treće rečenice Uredbe br. 207/2009 u svim jezičnim verzijama navedenim u prijašnjim točkama sugerira da je zakonodavac Unije uvjetovao podnošenje zahtjeva za produljenje žiga Europske unije u dodatnom roku samo plaćanjem dodatne pristojbe koje predstavlja jedini element koji omogućuje razlikovanje zahtjeva za produljenje podnesenog pod tim uvjetima od zahtjeva podnesenog u početnom roku od šest mjeseci.

    Između ostalog, opća struktura članka 47. stavka 3. Uredbe br. 207/2009 ne dovodi u pitanje to tumačenje.

    U tom pogledu valja istaknuti da osobito u skladu s člankom 47. stavkom 4. te uredbe kada je zahtjev za produljenje podnesen u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je žig Europske unije registriran, registracija se produljuje samo za te proizvode ili usluge, dok članak 47. stavak 5. navedene uredbe predviđa da produljenje proizvodi pravni učinak od dana koji slijedi datum na koji istječe postojeća registracija i upisuje se u registar.

    Valja utvrditi da iz tih odredaba ne proizlazi da je zabranjeno podnijeti, u rokovima iz članka 47. stavka 3. Uredbe br. 207/2009 zahtjeve za produljenje žiga Europske unije kroz određeno vremensko razdoblje i koji se odnose na različite razrede proizvoda i usluga.

    Štoviše, ciljevi Uredbe br. 207/2009 potvrđuju tumačenje prema kojem treba dopustiti navedene zahtjeve za produljenje pod uvjetom da budu podneseni prije isteka dodatnog roka.

    U tom pogledu treba napomenuti da se predviđajući mogućnost podnošenja uzastopnih zahtjeva za produljenje registracije žigova Europske unije u razdobljima od deset godina i predviđajući u tom kontekstu dva uzastopna roka u kojima se navedeno produljenje može zatražiti, u skladu s člancima 46. i 47. Uredbe br. 207/2009, željelo olakšati očuvanje isključivih prava njihovih nositelja, uzimajući u obzir gospodarski značaj zaštite koja je dana žigovima Europske unije.

    U tom pogledu važno je istaknuti da, kao što to proizlazi iz komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 24. svibnja 2011. pod nazivom „Jedinstveno tržište prava intelektualnog vlasništva – jačanje kreativnosti i inovacija kako bi se Europi omogućili gospodarski rast, kvalitetna radna mjesta te prvorazredni proizvodi i usluge” [COM(2011) 287 final], (str. 7.), zaštita žigova potiče ulaganja u kvalitetu proizvoda i usluga, osobito u sektorima koji značajno zavise od izgleda žiga i vjernosti potrošača.

    Potraga za tim ciljem u okviru Uredbe br. 207/2009 također je potvrđena, s jedne strane, činjenicom da prema članku 47. stavku 2. te uredbe EUIPO treba pravodobno obavijestiti nositelja žiga Europske unije i sve druge osobe koje imaju neko pravo upisano u odnosu na taj žig o isteku registracije. S druge strane, u skladu s člankom 81. navedene uredbe, nositelju žiga Europske unije koji unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti nije bio u mogućnosti pridržavati se roka u odnosu na EUIPO, dopustit će se povrat u prijašnje stanje ako podnese zahtjev u roku najkasnije od godine dana od isteka propuštenog roka.

    (t. 44., 45., 47. - 55., 58.)