—

za Nelsons GmbH, T. Salomon, B. Goebel i C. Alpers, Rechtsanwälte,

—

za Ayonnax Nutripharm GmbH i Bachblütentreff Ltd, B. Ackermann, Rechtsanwältin,

—

za vladu Helenske Republike, A. Dimitrakopoulou, K. Karavasili, P. Paraskevopoulou, K.Nassopoulou i S. Lekkou u svojstvu agenata,

—

za Europsku komisiju, S. Grünheid, u svojstvu agenta,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 1. točke (a), članka 6. stavka 1., članka 10. stavka 3., kao i članka 28. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani (SL 2006., L 404, str. 9. i ispravak SL 2007., L 12, str. 3.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 7., str. 172.), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 107/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. (SL 2008., L 39, str. 8.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 7., str. 188.) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1924/2006).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između, s jedne strane, društva Nelsons GmbH i, s druge strane, društva Ayonnax Nutripharm GmbH, sa sjedištem u Njemačkoj, i društva Bachblütentreff Ltd, sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini, zbog pripravaka na cvjetnoj bazi koje je društvo Nelsons stavljalo na tržište pod žigom Europske unije RESCUE.

3

Članak 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL 2002., L 31, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 7., str. 91.) pod naslovom „Definicija ‚hrane’“ propisuje:

„Za potrebe ove Uredbe, ‚hrana’ (ili ‚prehrambeni proizvod’) je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati.

‚Hrana’ uključuje piće, žvakaću gumu i svaku drugu tvar, uključujući vodu koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili prerade. […]

‚Hrana’ ne uključuje:

[…]

[…]“

4

Sukladno uvodnim izjavama 1. i 4. Uredbe br. 1924/2006:

[…]

5

Članak 1. te uredbe, naslovljen „Predmet i područje primjene“, određuje:

„1.   Ovom se Uredbom usklađuju odredbe utvrđene zakonom ili drugim propisima u državama članicama koje se odnose na prehrambene i zdravstvene tvrdnje u svrhu osiguravanja učinkovitog funkcioniranja unutarnjega tržišta uz istodobno pružanje visoke razine zaštite potrošača.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na prehrambene i zdravstvene tvrdnje u komercijalnoj komunikaciji, bilo u označavanju, bilo u prezentiranju, bilo u oglašavanju hrane koja se u tome stanju treba isporučiti krajnjem potrošaču.

[…]

3.   Žig, zaštićeno ime ili izmišljeno ime koje se javlja u označavanju, prezentiranju ili oglašavanju hrane koji se mogu protumačiti kao prehrambena ili zdravstvena tvrdnja, mogu se koristiti bez potrebe za podlijeganjem postupku odobrenja predviđenog u ovoj Uredbi, pod uvjetom da se zajedno s njima javlja i povezana prehrambena ili zdravstvena tvrdnja u tom označavanju, prezentiranju ili oglašavanju, a koja je u skladu s odredbama ove Uredbe.

[…]“

6

Članak 2. navedene uredbe, naslovljen „Definicije“, predviđa:

„1.   Za potrebe ove Uredbe:

[…]

2.   Također se primjenjuju i sljedeće definicije:

[…]

[…]“

7

Članak 4. iste uredbe naslovljen „Uvjeti za uporabu prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji“ u svom stavku 3. propisuje:

„Napici koji sadrže više od 1,2% volumnog udjela alkohola na sebi nemaju zdravstvene tvrdnje.

[…]“

8

Članak 5. Uredbe br. 1924/2006 naslovljen „Opći uvjeti“ sadrži stavak 1. koji glasi kako slijedi:

„Uporaba prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji dopuštena je samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

[…]“

9

Članak 6. te uredbe naslovljen „Znanstveni dokazi za tvrdnje“ u svom stavku 1. propisuje:

„Prehrambene i zdravstvene tvrdnje temelje se na općeprihvaćenim znanstvenim dokazima i njima potkrjepljuju.“

10

Članak 10. navedene uredbe koji uređuje zdravstvene tvrdnje i naslovljen je „Posebni uvjeti“ u stavcima 1. do 3. određuje:

„1.   Zdravstvene tvrdnje se zabranjuju, osim ako su u skladu s općim zahtjevima u Poglavlju II. i posebnim zahtjevima u ovome Poglavlju te ako su odobrene u skladu s ovom Uredbom i uključene na popise odobrenih tvrdnji predviđene u člancima 13. i 14.

[…]

3.   Upućivanja na opće, nespecifične koristi hranjive tvari ili prehrambenog proizvoda za opće zdravlje ili dobrobit u vezi sa zdravljem dopuštena su samo ako su popraćena posebnom zdravstvenom tvrdnjom uključenom na popise predviđene člancima 13. ili 14.“

11

Članak 28. iste uredbe naslovljen „Prijelazne mjere“ u stavku 2. predviđa:

„Proizvodi koji nose žigove ili zaštićena imena koji su postojali i prije 1. siječnja 2005., a koji nisu usklađeni s ovom Uredbom, mogu se nastaviti stavljati na tržište sve do 19. siječnja 2022., nakon čega počinje primjena odredbi ove Uredbe.“

12

U skladu s člankom 3. stavkom 1. Gesetza gegen den unlauteren Wettbewerb (Zakon o nepoštenom tržišnom natjecanju), u verziji koja se primjenjuje na glavni postupak (BGBl. 2010 I, str. 254., u daljnjem tekstu: UWG):

„Nepoštena trgovačka praksa je nezakonita ako može znatno utjecati na interese konkurenata, potrošača ili ostalih tržišnih subjekata.“

13

Članak 4. UWG‑a predviđa:

„Primjeri nepoštene trgovačke prakse

Nepošteno djeluje posebice onaj tko

[…]

14

Člankom 8. stavkom 1. prvom rečenicom UWG‑a propisuje se:

„Protiv svake osobe čije je djelovanje na tržištu nezakonito u smislu članaka 3. i 7. može se podnijeti tužba radi uklanjanja posljedica tog djelovanja ili, u slučaju opasnosti od ponavljanja, radi prekida tog djelovanja.“

15

Društvo Nelsons u njemačkim ljekarnama prodaje pripravke na cvjetnoj bazi, nazvane „Bachovi cvjetovi“. Oni uključuju proizvode RESCUE koji nose oznaku „jako alkoholno piće“ te sadrže 27% volumnog udjela alkohola.

16

Ti pripravci prodaju se u bočicama s kapaljkom od 10 ml ili 20 ml ili u obliku spreja (u daljnjem tekstu: pripravci o kojima je riječ u glavnom postupku). Njihovo pakiranje sadrži sljedeće upute za doziranje:

„ORIGINAL RESCUE TROPFEN [ORIGINALNE KAPI RESCUE]

ukapati četiri kapi tekućine u čašu vode i to piti tijekom dana ili, ako je potrebno, uzeti četiri nerazrijeđene kapi.“

i

„RESCUE NIGHT SPRAY [NOĆNI SPREJ RESCUE]

dva puta raspršiti pod jezik.“

17

Iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je prije 1. siječnja 2005. društvo Nelsons stavljalo na tržište u Njemačkoj pripravke o kojima je riječ u glavnom postupku kao lijekove pod žigom Europske unije RESCUE koji je u to vrijeme bio registriran za lijekove. Tijekom 2007. društvo Nelsons registriralo je RESCUE i kao žig Europske unije za hranu.

18

Osim toga, iz spisa koji je podnesen Sudu proizlazi da je u presudi od 21. veljače 2008. Hanseatisches Oberlandesgericht Hamburg (Hanzeatski visoki zemaljski sud u Hamburgu, Njemačka) smatrao da pripravci na bazi „Bachovih cvjetova“ nisu lijekovi nego hrana. Nakon te presude društvo Nelsons, koje nije bilo stranka u tom sporu, počelo je svoje pripravke o kojima je riječ u glavnom postupku stavljati na tržište u Njemačkoj ne više kao lijekove već kao hranu a da ih nije izmijenilo.

19

Društva Ayonnax Nutripharm i Bachblütentreff, koja također stavljaju na tržište proizvode na bazi „Bachovih cvjetova“, podnijela su tužbu Landgerichtu München I (Zemaljski sud u Münchenu I, Njemačka) ponajprije zahtijevajući da se izrekne opća zabrana stavljanja na tržište pripravaka na bazi tih cvjetova društvu Nelsons zbog nepostojanja dozvole ili registracije tih pripravaka u skladu sa zakonodavstvom o lijekovima.

20

Podredno, društva Ayonnax Nutripharm i Bachblütentreff dovela su u pitanje više reklamnih poruka društva Nelsons i način na koji je ono predstavilo pripravke o kojima je riječ u glavnom postupku na njemačkom tržištu. Prema mišljenju tih društava, društvo Nelsons reklamiralo je alkoholna pića navodeći ili korisne učinke na zdravstveno stanje ili odsustvo zdravstvenih rizika što su nepoštene prakse tržišnog natjecanja.

21

Presudom od 20. rujna 2011. Landgericht München I (Zemaljski sud u Münchenu I, Njemačka) naložio je društvu Nelsons da prestane koristiti određene reklamne poruke koje sadrže pojmove „Bachovi cvjetovi“ i odbio je tužbu u preostalom dijelu.

22

Društva Ayonnax Nutripharm i Bachblütentreff podnijela su žalbu na tu presudu Oberlandesgerichtu München (Visoki zemaljski sud u Münchenu, Njemačka). Presudom od 31. siječnja 2013. navedeni sud smatrao je da su ta društva imala pravo ishoditi, na temelju članka 3. stavka 1., članka 4. točke 11. i članka 8. stavka 1. UWG‑a, prekid trgovačke prakse društva Nelsons u vezi s pripravcima o kojima je riječ u glavnom postupku jer reklamiranje i distribucija tih pripravaka povrjeđuje članak 4. stavak 3. Uredbe br. 1924/2006.

23

Društvo Nelsons podnijelo je reviziju protiv te presude sudu koji je uputio zahtjev, Bundesgerichtshofu (Savezni vrhovni sud, Njemačka).

24

Taj sud je među ostalim naveo da prema njegovu mišljenju izrazi „RESCUE TROPFEN“ i „RESCUE NIGHT SPRAY“ predstavljaju „zdravstvene tvrdnje“ u smislu članka 2. stavka 2. točke 5. Uredbe br. 1924/2006. Naime, ciljana publika, u današnje vrijeme upoznata s engleskim jezikom, poznaje značenje pojma „RESCUE“ koji kod relevantnih potrošača stvara dojam da će upotrebom proizvoda o kojima je riječ u glavnom postupku „biti spašeni“ kada ih snađu određeni zdravstveni problemi. Stoga postoji veza između pojmova „RESCUE TROPFEN“ i „RESCUE NIGHT SPRAY“ s jedne strane i poboljšanja zdravstvenog stanja s druge strane.

25

U tom pogledu, prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, pojmovi „RESCUE TROPFEN“ i „RESCUE NIGHT SPRAY“ upućuju na „opće, nespecifične koristi za opće zdravlje ili dobrobit u vezi sa zdravljem“ u smislu članka 10. stavka 3. Uredbe br. 1924/2006. Stoga se postavlja pitanje trebaju li se zahtjevi iz članka 5. stavka 1. točke (a) i članka 6. stavka 1. navedene uredbe poštovati u slučaju zdravstvene tvrdnje poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku.

26

Konačno, sud koji je uputio zahtjev pita se primjenjuje li se članak 28. stavak 2. Uredbe br. 1924/2006 u slučaju kada je proizvod stavljen na tržište prije 1. siječnja 2005. ne kao hrana već kao lijek s posljedicom da se odredbe te uredbe neće primijeniti na pripravke o kojima je riječ u glavnom postupku u prijelaznom razdoblju predviđenom tom odredbom.

27

U tim je okolnostima Bundesgerichtshof (Savezni vrhovni sud) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

28

Svojim trećim pitanjem, koje treba najprije ispitati, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 28. stavak 2. prvu rečenicu Uredbe br. 1924/2006 tumačiti na način da se ta odredba primjenjuje u situaciji u kojoj se proizvod koji nosi žig ili zaštićeno ime stavljao na tržište prije 1. siječnja 2005. kao lijek, a nakon tog datuma, zadržavajući ista obilježja i označen istim žigom ili zaštićenim imenom, kao hrana.

29

U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe br. 1924/2006, proizvodi koji nose žigove ili zaštićena imena, koji su postojali i prije 1. siječnja 2005., a nisu usklađeni s tom uredbom, mogu se nastaviti stavljati na tržište sve do 19. siječnja 2022., nakon čega počinje primjena odredbi navedene uredbe.

30

Ta je odredba prijelazna mjera kojom se odstupa od članka 1. stavka 3. Uredbe br. 1924/2006 prema kojem se žig, zaštićeno ime ili izmišljeno ime koje se javlja u označavanju, prezentiranju ili oglašavanju hrane koji se mogu protumačiti kao prehrambena ili zdravstvena tvrdnja, mogu koristiti bez potrebe za podlijeganjem postupku odobrenja predviđenom u toj uredbi, pod uvjetom da se zajedno s njima javlja i povezana prehrambena ili zdravstvena tvrdnja u tom označavanju, prezentiranju ili oglašavanju, a koja je u skladu s odredbama navedene uredbe.

31

U tom pogledu valja podsjetiti da se članak 28. stavak 2. Uredbe br. 1924/2006 odnosi na proizvode koji nose žig ili zaštićeno ime za koje treba smatrati da sadrže prehrambenu i zdravstvenu tvrdnju u smislu te uredbe (vidjeti u tom smislu presudu od 18. srpnja 2013., Green – Swan Pharmaceuticals CR, C‑299/12, EU:C:2013:501, t. 36.).

32

U ovom slučaju, iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da je prije 1. siječnja 2005. društvo Nelsons već stavljalo na tržište pripravke o kojima je riječ u glavnom postupku kao lijekove koristivši pritom žig Europske unije RESCUE koji je u to vrijeme bio registriran za lijekove. Tijekom 2007. godine društvo Nelsons također je registriralo RESCUE kao žig Europske unije za hranu.

33

U presudi donesenoj tijekom 2008. godine, kao što je to pojašnjeno u točki 18. ove presude, njemački sud smatrao je da pripravci na bazi „Bachovih cvjetova“ nisu lijekovi nego hrana.

34

Nakon te presude društvo Nelsons počelo je pripravke o kojima je riječ u glavnom postupku u Njemačkoj stavljati na tržište kao hranu a da ta promjena nije bila popraćena njihovom izmjenom. Posljedično, kao što je to istaknuo sud koji je uputio zahtjev, u odnosu na situaciju koja je postojala na dan koji se uzima u obzir prema članku 28. stavku 2. Uredbe br. 1924/2006, to jest dan prije 1. siječnja 2005., jedino se promijenila pravna kvalifikacija pripravaka o kojima je riječ u glavnom postupku.

35

Osim toga, sud koji je uputio zahtjev u svojoj je odluci naveo da smatra da su pojmovi „RESCUE TROPFEN“ i „RESCUE NIGHT SPRAY“ zdravstvene tvrdnje u smislu članka 2. stavka 2. točke 5. Uredbe br. 1924/2006 i da je RESCUE žig ili zaštićeno ime u smislu članka 28. stavka 2. te uredbe.

36

Stoga pitanje koje se postavlja glasi jesu li pripravci, kao što su oni o kojima je riječ u glavnom postupku, koji su bili stavljani na tržište prije 1. siječnja 2005. kao lijekovi, a nakon tog datuma kao hrana, „proizvodi“ u smislu članka 28. stavka 2. te uredbe.

37

U tom pogledu valja istaknuti da pojam „proizvodi“ u smislu te odredbe treba razumjeti na način da se odnosi na „hranu“ u smislu Uredbe br. 1924/2006.

38

Naime, s jedne strane, ta uredba kao što to piše u njezinu naslovu odnosi se na prehrambene i zdravstvene tvrdnje koje se navode na hrani. S druge strane, iz uvodne izjave 1. i članka 5. stavka 1. točke (b) podtočke i. te uredbe proizlazi da ona izričito ne razlikuje pojmove „hrana“ i „proizvod“ jer se ta dva pojma upotrebljavaju kao sinonimi.

39

U tim okolnostima članak 28. stavak 2. Uredbe br. 1924/2006 treba razumjeti na način da se odnosi samo na hranu koja nosi žig ili zaštićeno ime koji se trebaju smatrati prehrambenom ili zdravstvenom tvrdnjom u smislu te uredbe (vidjeti u tom smislu presudu od 18. srpnja 2013.Green – Swan Pharmaceuticals CR, C‑299/12, EU:C:2013:501, t. 37.).

40

U ovome slučaju, prema mišljenju društava Ayonnax Nutripharm i Bachblütentreff, vlade Helenske Republike kao i Europske komisije, s obzirom na to da su se pripravci o kojima je riječ u glavnom postupku stavljali na tržište prije 1. siječnja 2005. kao lijekovi, a ne kao hrana, oni ne mogu ući u područje primjene članka 28. stavka 2. Uredbe br. 1924/2006.

41

U tom pogledu valja istaknuti da u skladu s člankom 2. Uredbe br. 178/2002 na koji se poziva članak 2. stavak 1. točka (a) Uredbe br. 1924/2006, definicija pojma „hrana“ ne obuhvaća „lijekove“.

42

Stoga pripravci o kojima je riječ u glavnom postupku čiji sastav nije bio izmijenjen ne mogu biti ili nisu mogli prije biti i „hrana“ i „lijekovi“.

43

Prema tome, kao što je to u bitnome istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 87. svojeg mišljenja, ako su pripravci o kojima je riječ u glavnom postupku „lijekovi“, oni ne spadaju u područje primjene Uredbe br. 1924/2006.

44

Iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da su Sudu pitanja postavljena u svjetlu drukčije pretpostavke, a to je da su spomenuti pripravci objektivno gledano „hrana“ u smislu te uredbe kako u razdoblju relevantnom za njezin članak 28. stavak 2., to jest prije 1. siječnja 2005., tako i danas.

45

U takvom slučaju pripravci o kojima je riječ u glavnom postupku trebali bi se kvalificirati, kao što to proizlazi iz točke 39. ove presude, kao „proizvodi“ u smislu članka 28. stavka 2. Uredbe br. 1924/2006.

46

Međutim, ta odredba primjenjuje se samo na proizvode koji nose žigove ili zaštićena imena koji su „postojali“ i prije 1. siječnja 2005.

47

U pogledu teksta navedene odredbe, izraz „postojali“ treba se razumjeti na način da su ti proizvodi i prije tog datuma imali iste materijalne karakteristike i nosili isti žig ili zaštićeno ime. Iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da je to slučaj u glavnom predmetu.

48

S obzirom na prethodna razmatranja, na treće pitanje valja odgovoriti tako da članak 28. stavak 2. prvu rečenicu Uredbe br. 1924/2006 treba tumačiti na način da se ta odredba primjenjuje u situaciji u kojoj se hrana koja nosi žig ili zaštićeno ime stavljala na tržište prije 1. siječnja 2005. kao lijek, a nakon tog datuma, zadržavajući ista obilježja i označena istim žigom ili zaštićenim imenom, kao hrana.

49

S obzirom na ponuđeni odgovor na treće pitanje i uzimajući u obzir narav glavnog postupka čiji je cilj trenutni prekid trgovačkih praksi društva Nelsons u pogledu pripravaka o kojima je riječ u glavnom postupku, nije potrebno odgovarati na prvo i drugo pitanje.

50

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (treće vijeće) odlučuje:

Članak 28. stavak 2. prvu rečenicu Uredbe (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 107/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008., treba tumačiti na način da se ta odredba primjenjuje u situaciji u kojoj se hrana koja nosi žig ili zaštićeno ime stavljala na tržište prije 1. siječnja 2005. kao lijek, a nakon tog datuma, zadržavajući ista obilježja i označena istim žigom ili zaštićenim imenom, kao hrana.