—

za Sonos Europe BV, N. Ooyevaar kao i W. Schipper i H. Ooyevaar, savjetnici, uz asistenciju T. Lyonsa, QC i J. Wolfsa, advocaat,

—

za nizozemsku vladu, M. Gijzen i M. Bulterman, u svojstvu agenata,

—

za Europsku komisiju, A. Caeiros i G. Wils, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnih brojeva 8517, 8518, 8519, 8527 i 8543 kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verziji koja proizlazi iz uredbi Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008. (SL L 291, str. 1.) i (EZ) br. 948/2009 od 30. rujna 2009. (SL L 287, str. 1.; u daljnjem tekstu: KN).

2

Zahtjev je podnesen u okviru spora između društva Sonos Europe BV (u daljnjem tekstu: društvo Sonos Europe) i Staatssecretarisa van Financiën (državni tajnik za financije, u daljnjem tekstu: carinska uprava) povodom tarifnog razvrstavanja autonomnih uređaja pod nazivom „SONOS Zone Player zps5“ osmišljenih za prikupljanje, primanje i internetski prijenos audiodigitalnih datoteka u obliku pojačanog zvuka (u daljnjem tekstu: Zoneplayer).

3

Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), osnovano je međunarodnom konvencijom o osnivanju tog vijeća, zaključenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950. Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) izradio je WCO i uspostavljen je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: Konvencija o HS‑u) sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i odobrenom, s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986., u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).

4

Na temelju članka 3. stavka 1. Konvencije o HS‑u svaka ugovorna strana obvezuje se uskladiti svoje tarifne i statističke nomenklature s HS‑om, koristiti se svim tarifnim brojevima i podbrojevima kao i pripadajućim brojčanim oznakama bez dodavanja ili preinaka te slijediti brojčano označavanje istog sustava. Svaka ugovorna strana također se obvezuje primjenjivati opća pravila za tumačenje HS‑a kao i sve napomene za odsjeke, poglavlja i podbrojeve HS‑a te da im neće preinačiti doseg.

5

WCO dopušta, pod uvjetima određenima u članku 8. Konvencije o HS‑u, napomene s objašnjenjem i mišljenja o razvrstavanju koje donosi Odbor za HS.

6

Napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 8517 glase kako slijedi:

„Ovaj tarifni broj obuhvaća aparate za slanje ili primanje riječi ili drugih zvukova, slike ili drugih podataka, između dvaju točaka, modulacijom električne struje ili optičkih valova koji se prenose kabelima ili elektromagnetskim valovima u bežičnoj mreži. Signal može biti analogni ili digitalni. Među tim mrežama, koje mogu biti međusobno povezane, mogu biti telefonske, telegrafske, radiotelefonske i radiotelegrafske mreže, kao i lokalne i širokopojasne mreže.

[…]

Mikrofoni, slušalice, telefonski setovi i zvučnici pripadaju broju 85.18; zvučni dojavnici su razvrstani u broj 85.31.

Aparati mogu obuhvaćati ili sadržavati: memoriju koja omogućuje spremanje i zvanje telefonskih brojeva; displej koji prikazuje birani broj, broj pozivatelja, datum i vrijeme poziva, kao i njegovo trajanje; dodatni zvučnik i mikrofon koji omogućuju komunikaciju bez seta; uređaj za automatski odgovor na poziv, prijenos snimljene poruke, snimanje dolaznih poruka i preslušavanje snimljenih poruka na zahtjev; uređaj za stavljanje osobe na čekanje tijekom komunikacije s drugom osobom, na drugom telefonu. Aparati koji imaju te mogućnosti mogu također biti opremljeni tipkama koje im omogućuju funkcioniranje, kao primjerice tipkom za promjenu funkcije zahvaljujući kojoj telefon može funkcionirati čak i ako set ostane postavljen na nosaču. Više tih uređaja zahtijeva mikroprocesor ili integrirane digitalne krugove.“ [neslužbeni prijevod]

7

Sukladno Napomenama s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 8518 tog sustava:

„Ovaj tarifni broj obuhvaća mikrofone, zvučnike, slušalice i audiofrekventna električna pojačala svih vrsta, i to samostalno, bez obzira na posebnu upotrebu za koju su ti uređaji namijenjeni (primjerice, mikrofoni i slušalice za telefonske aparate i zvučnici za radio uređaje).

Ovdje se također razvrstavaju električni aparati za pojačavanje zvuka.

[…]

B. Zvučnici, neovisno jesu li ugrađeni u zvučničkim kutijama ili ne

Funkcija zvučnika je obrnuta od funkcije mikrofona. To su uređaji koji reproduciraju zvuk transformacijom električnih impulsa ili oscilacija pojačala u mehaničke vibracije te ih šire odašiljajući ih zrakom.

Općenito se razlikuju:

[…]

Adapteri i pojačala su ponekad ugrađeni u zvučnike. Općenito, ulazni električni signali koje primaju zvučnici prenose se u analognom obliku iako ponekad ulazni signal može biti digitalan. U tom slučaju u zvučnicima su integrirani digitalno‑analogni konverteri i pojačala čije se mehaničke vibracije prenose zrakom.

Ovisno o svrsi korištenja za koju su namijenjeni, zvučnici mogu biti ugrađeni u okvire ili kućišta različitih oblika, uglavnom akustičnih svojstava, ili i u proizvode za unutarnje opremanje. Tako sastavljena roba ostaje razvrstana ovdje, pod uvjetom da je njezina glavna funkcija koja je obilježava ona zvučnika. Okvire i kućišta isporučena posebno također se razvrstava u ovaj tarifni broj kada ih se može identificirati kao konstruirana ponajprije za montažu zvučnika, osim u slučajevima u kojima se radi o pokućstvu u smislu Poglavlja 94., koje je pored svoje uobičajene uporabe opremljeno za primanje zvučnika.

Ovaj tarifni broj uključuje zvučnike konstruirane za povezivanje sa strojem za automatsku obradu podataka ako se isporučuju odvojeno.“ [neslužbeni prijevod]

8

Napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 8519 predviđaju:

„Ovaj tarifni broj obuhvaća aparate za snimanje ili reproduciranje zvuka i njihove kombinacije. Zvuk se općenito snima ili reproducira pomoću unutarnje memorije ili medija (magnetska vrpca, optički medij, poluvodič ili neki drugi medij iz tarifnog broja 85.23).

Aparati za snimanje zvuka mijenjaju medij na koji se snima da bi aparati za reproduciranje zvuka mogli nakon toga reproducirati originalne zvučne valove (riječi, glazbu itd.). Snimanje podrazumijeva snimanje koje se temelji na primanju zvučnog vala ili nekim drugim metodama kao što su preuzimanje zvučnih datoteka posredstvom stroja za automatsku obradu informacija, internetske stranice ili kompaktnih diskova u unutarnju memoriju (primjerice, flash memoriju) digitalnog audio aparata (primjerice MP3 čitača ). Uređaji koji snimaju zvuk u obliku digitalnog koda općenito ne mogu reproducirati zvuk osim ako ne sadrže sredstvo za pretvaranje analognog signala u digitalni kod.

[…]

IV. – Drugi aparati za uporabu magnetnih, optičkih ili poluvodičkih medija

Aparati iz ove skupine mogu biti prijenosni. Mogu također imati akustične uređaje (zvučnike, slušalice, naglavne slušalice) i električno pojačalo ili mogu biti predviđeni za spajanje s njima.

[…]

C) Aparati koji koriste poluvodičke medije

Ova skupina obuhvaća aparate koji koriste poluvodiče (primjerice, mobilne uređaje za trajno pohranjivanje). Zvuk se snima u obliku digitalnog koda koji se transformira iz pojačanih struja s promjenjivim intenzitetom (analogni signal) na medij za snimanje. Zvuk se reproducira čitanjem takvog medija. Poluvodički medij se u uređaj može instalirati trajno ili u obliku mobilnog uređaja za trajno pohranjivanje prenosivih podataka. Kao primjer takvih uređaja mogu se navesti audio čitači s flash memorijom (primjerice određeni MP3 čitači) u obliku prijenosnih aparata s baterijom koji se sastoje od okvira koji sadrži flash memoriju (unutarnju ili prenosivu), mikroprocesor, elektronički sustav koji sadrži audiofrekventno električno pojačalo, displej od tekućih kristala i upravljačke tipke. Mikroprocesor je programiran za korištenje datoteka u MP3 ili sličnom formatu. Aparat se može spojiti sa strojem za automatsku obradu podataka da bi se preuzele datoteke u MP3 ili sličnom formatu.“ [neslužbeni prijevod]

9

Napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 8543 glase kako slijedi:

„Ovaj tarifni broj obuhvaća, ako nisu isključeni napomenama ovog odjeljka ili poglavlja, sve električne strojeve i aparate koji nisu imenovani ni sadržani u drugim tarifnim brojevima ovog poglavlja niti posebice obuhvaćeni nekim tarifnim brojem drugog poglavlja (osobito poglavlja 84. ili 90.).“

Strojevima i aparatima u smislu ovog tarifnog broja smatraju se električni uređaji koji imaju vlastitu funkciju. Odredbe napomene s objašnjenjem br. 84.79 o strojevima i aparatima koji imaju vlastitu funkciju primjenjive su mutatis mutandis na strojeve i aparate iz ovog tarifnog broja.

To su većinom sastavni dijelovi osnovnih električnih uređaja (lampe, transformatori, kondenzatori, induktori, otpornici itd.) koji funkcioniraju isključivo pomoću električne struje. Tu su međutim uključeni i električni elementi koji sadrže mehaničke uređaje pod uvjetom da ti uređaji imaju sekundarno značenje u usporedbi s električnim dijelovima stroja ili aparata.“ [neslužbeni prijevod]

10

Carinsko razvrstavanje robe uvezene u Europsku uniju uređeno je KN‑om koji se temelji na HS‑u.

11

Na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 254/2000 od 31. siječnja 2000. (SL L 28, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 216.), Europska komisija svake godine donosi uredbu kojom se reproducira cjelokupna verzija KN‑a zajedno s carinskim stopama, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Ta se uredba primjenjuje od 1. siječnja sljedeće godine.

12

Verzije KN‑a koje su primjenjive na činjenice o kojima je riječ u glavnom postupku i koje su se dogodile tijekom 2009. i 2010. proizlaze iz uredaba br. 1031/2008 i 948/2009.

13

Prvi dio KN‑a sadrži skup uvodnih odredaba. U tom dijelu, u odjeljku I. koji sadrži opće odredbe, u odsjeku A pod nazivom „Opća pravila za tumačenje [KN‑a]“ propisano je:

„Razvrstavanje robe u [KN] uređuju sljedeća načela:

[…]

14

Drugi dio KN‑a naslovljen „Popis carinskih stopa“ sadržava odsjek XVI., čija napomena 3. predviđa:

„Ako iz konteksta ne proizlazi drukčije, složene (kombinirane) strojeve koji se sastoje od dvaju ili više strojeva spojenih zajedno u cjelinu i druge strojeve konstruirane za obavljanje dviju ili više funkcija koje se nadopunjuju ili izmjenjuju razvrstava se kao da se sastoje samo od one komponente ili kao da predstavljaju samo onaj stroj koji obavlja glavnu funkciju.“ [neslužbeni prijevod]

15

Poglavlje 85. KN‑a, koje se nalazi u tom odsjeku XVI., nazvano je „Električni strojevi, aparati i materijal i njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka; aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor“. Ono sadrži sljedeće tarifne brojeve:

16

Tijekom razdoblja od 7. prosinca 2009. do 4. siječnja 2010. društvo Sonos Europe podnijelo je devet deklaracija za stavljanje u slobodan promet Zoneplayera.

17

Ti su se aparati sastojali od zvučničke kutije u koju je ugrađeno pet zvučnika, svaki s digitalnim pojačalom. Tijelo ima tipke za podešavanje zvuka („bezglasno“ i „jačina“), izlaz za spajanje naglavnih slušalica, audio ulaz, dva mrežna ulaza i izvod za električno napajanje aparata. Osim toga, Zoneplayer ima matičnu ploču koja sadrži procesor. Na matičnoj ploči instaliran je operativni sustav Linux koji se može ažurirati putem internetske veze.

18

Za uspostavu takve veze Zoneplayer se treba ethernetskim kabelom povezati s modemom ili ruterom. Kad se spoji na internet, Zoneplayer svojem korisniku omogućuje slušanje glazbe pomoću internetskog prijenosa, pri čemu aparat čita audiodigitalne datoteke tijekom njihova preuzimanja a da ih ne sprema u svoju memoriju. Zoneplayer također pruža mogućnost slušanja emisija koje putem internetskog prijenosa emitiraju internetskeradijske postaje. Da bi omogućio takvo čitanje putem internetskog prijenosa, Zoneplayer izmjenjuje podatke s informatičkim poslužiteljima na kojima su pohranjene audiodigitalne datoteke čiji sadržaj korisnik želi slušati.

19

Za Zoneplayer je pretprogramirano više od 25 000 radijskih stanica, programa i podcastova i on ne nudi mogućnost pohranjivanja podataka.

20

Na mrežnim ulazima koji se nalaze na stražnjem dijelu tijela pomoću kabela se mogu spojiti aparati poput digitalnog video snimača, osobnog računala, igraće konzole ili mrežnog spremnika („Network Attached Storage (NAS)“) da bi se ti aparati spojili na internet i/ili spojili Zoneplayer s računalima koja su spojena na lokalnu mrežu. Sadržaj audiodigitalnih datoteka na tim drugim mjestima može se također emitirati posredstvom Zoneplayerovih zvučnika. U tom slučaju te datoteke nisu prethodno spremljene na Zoneplayer, nego ih čita posredstvom internetskog prijenosa tijekom prijenosa podataka koji se odvija među aparatima koji su spojeni na mrežu.

21

Dva ili više Zoneplayera mogu međusobno bežično slati i primati digitalne podatke i zajednički uspostaviti bežičnu podatkovnu mrežu (u daljnjem tekstu: mreža Sonos). Program koji je instaliran u Zoneplayeru omogućuje, unutar mreže Sonos, slanje i emitiranje glazbe putem internetskog prijenosa svakom pojedinom Zoneplayeru. Mreža Sonos u tom pogledu funkcionira neovisno o eventualnoj prisutnosti mreže Wifi; sustav naime sam stvara kodiranje koje koristi za prijenos digitalnih podataka s jednog Zoneplayera na drugi.

22

Društvo Sonos Europe je Zoneplayere deklariralo kao pripadajuće podbroju 8519 89 90 KN‑a, podvrgnute plaćanju carine po stopi od 2%. Carinska je uprava sukladno toj deklaraciji društvu Sonos Europe uputila nalog za plaćanje odgovarajuće carine.

23

Društvo Sonos Europe je protiv tog naloga za plaćanje podnijelo žalbu. Prema njemu Zoneplayeri se trebaju razvrstati u podbroj 8517 62 00 NK‑a koji je podvrgnut plaćanju carine po stopi od 0%. Carinska je uprava odbila tu žalbu, navodeći u svojoj odluci da Zoneplayeri načelno pripadaju podbroju 8519 89 19 NK‑a na koji se plaća carina od 4,5%, pa prema tome carina utvrđena u nalogu za plaćanje nije određena u previsokom iznosu.

24

Društvo Sonos Europe je protiv tih odluka carinske uprave podnijelo tužbu pred Rechtbankom te Haarlem (Sud u Haarlemu), koji je utvrdio da je neutemeljena. Društvo Sonos Europe podnijelo je žalbu protiv te presude pred Gerechtshofom Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu).

25

Žalbeni sud smatra da se Zoneplayer, imajući u vidu njegove objektivne osobine i svojstva, mogao razvrstati u tarifni broj 8517 kao i u tarifni broj 8519 KN‑a. Na temelju tog utvrđenja, taj je sud presudio da valja utvrditi tarifno razvrstavanje Zoneplayera s obzirom na sadržaj napomene 3. odsjeka XVI. KN‑a. Prema Gerechtshofu Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu) Zoneplayer je iz kuta gledanja korisnika ponajprije namijenjen reproduciranju zvuka i ta je funkcija svojstvena tom aparatu. Iz toga je proizašlo da je to glavna funkcija Zoneplayera, dok je mrežna funkcija sporedna. Prema žalbenom sudu Zoneplayer zato treba na temelju pravila 1. i 6. Općih pravila za tumačenje KN‑a i primjenom napomene 3. odsjeka XVI. te nomenklature razvrstati u njezin podbroj 8519 89 19.

26

Društvo Sonos Europe je protiv te presude Gerechtshofa Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu) podnijelo kasacijsku žalbu pred sudom koji je uputio zahtjev. Potonji je izrazio sumnje u pogledu tarifnog razvrstavanja Zoneplayera.

27

Naime, on smatra da, uzimajući u obzir tekst tarifnih brojeva 8517, 8518 i 8519 KN‑a i s obzirom na napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na odgovarajuće tarifne brojeve tog sustava, Zoneplayer ima svojstva i osobine koje su zajedničke strojevima i aparatima koji se trebaju razvrstati u te tarifne brojeve. Ipak, Zoneplayer se razlikuje od aparata koji pripadaju tim tarifnim brojevima s obzirom na njegov tehnološki razvoj jer on funkcionira pomoću nove i napredne tehnologije. Funkcioniranje Zoneplayera se prema tome ne može opisati kao ono u KN‑u, na temelju njegovih tarifnih brojeva.

28

U tim je okolnostima Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

„Treba li tarifne brojeve 8517, 8518, 8519 i 8527 KN‑a tumačiti tako da proizvod kako je opisan u predmetnoj presudi (,Zoneplayer') i koji prima digitalne podatke te ih bez njihova pohranjivanja (internetski prijenos) pomoću pet (integriranih) zvučnika emitira u obliku pojačanog zvuka i/ili prenosi na druge aparate unutar lokalne mreže treba razvrstati u jedan ili nekoliko tih tarifnih brojeva i ako da, u koji? Ili pak tarifni broj 8543 KN‑a treba tumačiti tako da aparat poput Zoneplayera treba razvrstati u taj tarifni broj kao električni aparat s posebnim funkcijama?“

29

Na početku je potrebno napomenuti da, kada je Sudu upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, njegova zadaća sastoji se više u tome da pojasni kriterije primjena kojih će omogućiti nacionalnom sudu pravilno razvrstavanje predmetnih proizvoda u KN, a ne u tome da sam provodi to razvrstavanje, tim više što sam Sud ne raspolaže nužno svim elementima koji su za to prijeko potrebni. Dakle, nacionalni je sud u svakom slučaju u boljem položaju da to učini (presuda Lukoyl Neftohim Burgas, C‑330/13, EU:C:2014:1757, t. 27.).

30

Dakle, sud koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku treba provesti razvrstavanje predmetnih proizvoda iz glavnog postupka u skladu s odgovorom koji Sud da na pitanje koje mu je postavljeno.

31

Kako bi se sudu koji je uputio zahtjev pružio koristan odgovor, valja prije svega naglasiti da, s jedne strane, kao što to proizlazi iz točke 13. ove presude, Opća pravila za tumačenje KN‑a predviđaju da se razvrstavanje robe izvršava na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, pri čemu naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje.

32

S druge strane, prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući kriterij za razvrstavanje proizvoda u carinsku tarifu u načelu treba tražiti u njihovim objektivnim karakteristikama i svojstvima kako su određeni u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama njegova odsjeka ili poglavlja (presuda Lukoyl Neftohim Burgas, C‑330/13, EU:C:2014:1757, t. 34. i navedena sudska praksa).

33

Kad je riječ o napomenama s objašnjenjem HS‑a, valja dodati da su, iako nemaju obvezujuću snagu, važan instrument za osiguravanje ujednačene primjene zajedničke carinske tarife te kao takve predstavljaju valjane elemente za njezino tumačenje (vidjeti u tom smislu presude Kloosterboer Services, C‑173/08, EU:C:2009:382, t. 25. i Agroferm, C‑568/11, EU:C:2013:407, t. 28.). Isto vrijedi i za napomene s objašnjenjem KN‑a (vidjeti u tom smislu presude Develop Dr. Eisbein, C‑35/93, EU:C:1994:252, t. 21. kao i British Sky Broadcasting Group i Pace, C‑288/09 i C‑289/09, EU:C:2011:248, t. 92.).

34

Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li KN tumačiti na način da autonomni aparat osmišljen za prikupljanje, primanje i internetski prijenos audiodigitalnih datoteka u obliku pojačanog zvuka, poput onog iz glavnog postupka, treba razvrstati u tarifni broj 8517, 8518, 8519, 8527 ili 8543 te nomenklature.

35

U tom pogledu, iz samog naziva tarifnih brojeva 8517, 8518, 8519, 8527 ili 8543 KN‑a kao i iz pripadajućih napomena s objašnjenjem proizlazi da je funkcija dotične robe odlučujuća za njezino razvrstavanje u jedan od tih tarifnih brojeva.

36

Naime, navedeni tarifni brojevi na specifičan način opisuju funkciju robe koju obuhvaćaju. Tako se tarifni broj 8517 KN‑a odnosi, među ostalim, na „aparate za slanje ili primanje glasa, slike ili drugih podataka, uključujući aparate za komunikaciju u žičnoj ili bežičnoj mreži“. Tarifni broj 8518 KN‑a odnosi se posebice na „zvučnike, neovisno jesu li ugrađeni u zvučničkim kutijama ili ne“. Tarifni broj 8519 KN‑a obuhvaća aparate za snimanje zvuka, aparate za reprodukciju zvuka kao i aparate za snimanje i reprodukciju zvuka. Tarifni broj 8527 KN‑a podrazumijeva „prijamnike radiodifuzije“. Tarifni broj 8543 KN‑a odnosi se na „električne strojeve i aparate s posebnim funkcijama, nespomenute niti uključene na drugom mjestu u Poglavlju [85. KN‑a]“.

37

U ovom je slučaju nesporno, kako ističe Komisija, da Zoneplayer ima samo jednu funkciju.

38

Iz opisa suda koji je uputio zahtjev, u bitnome iznesenog u točkama 17. do 21. ove presude, proizlazi da je Zoneplayer osmišljen za prikupljanje, primanje i reproduciranje audiodigitalnih datoteka dostupnih na internetu, u obliku zvuka pojačanog pomoću pet zvučnika kojima je aparat opremljen. On također može, kad je spojen na lokalnu mrežu, internetskim prijenosom čitati audiodigitalne datoteke pohranjene u memoriju aparata koji je dio te mreže. Iz toga proizlazi da Zoneplayer nije sam po sebi izvor zvuka koji emitira jer je taj izvor audiodigitalna datoteka pohranjena, ovisno o slučaju, na vanjskom poslužitelju s kojim je Zoneplayer povezan preko interneta ili na drugom aparatu s kojim Zoneplayer dijeli lokalnu mrežu.

39

Posljedično, Zoneplayer ima samo jednu funkciju reproduciranja zvuka. U tom pogledu, središnja jedinica koja omogućuje obradu audiodigitalnih datoteka, različiti izlazi koji omogućuju spajanje na lokalnu mrežu i spajanje na internet nisu različite funkcije aparata, nego tehničke karakteristike potrebne za njegovo funkcioniranje. Naime, prijam zvuka putem mrežne komunikacije tehnološka je inovacija u pogledu načina na koji se podaci s izvora zvuka primaju, konvertiraju i reproduciraju.

40

U tim okolnostima, suprotno argumentima nizozemske vlade, napomena 3. odsjeka XVI. KN‑a koja se primjenjuje na strojeve i kombinacije strojeva osmišljenih za ispunjavanje dviju ili više različitih, alternativnih ili komplementarnih funkcija nije relevantna za tarifno razvrstavanje robe poput Zoneplayera. Naime, sukladno sudskoj praksi Suda navedenoj u točki 32. ove presude, odlučujući se kriterij u tom pogledu treba pronaći u objektivnim karakteristikama i svojstvima dotičnog proizvoda.

41

U ovom slučaju, Zoneplayerova funkcija reprodukcije zvuka odgovara nazivu tarifnog broja 8519 KN‑a.

42

Nadalje, napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na tarifni broj 8519 tog sustava navode da se „općenito“ zvuk snima ili reproducira pomoću unutarnje memorije ili medija, što ne isključuje druge izvore. Sama činjenica da izvor zvuka nije unutarnja memorija ne isključuje razvrstavanje navedenog proizvoda u taj tarifni broj. Posljedično, funkcija reproduciranja zvuka aparata kao što je Zoneplayer ne može se dovesti u pitanje zbog činjenice da je izvor zvuka koji reproducira ili na internetu ili na drugom aparatu s kojim dijeli lokalnu mrežu ili na aparatu s kojim je spojen kabelom.

43

Osim toga, prema sudskoj praksi Suda, namjena proizvoda može predstavljati objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost može ocijeniti s obzirom na njegove objektivne osobine i svojstva (vidjeti presudu Krings, C‑130/02, EU:C:2004:122, t. 30. i navedenu sudsku praksu).

44

U ovom slučaju Zoneplayer je namijenjen reproduciranju zvuka, točnije glazbe. Naime, prema nizozemskoj vladi, društvo Sonos Europe Zoneplayer potrošačima predstavlja kao bežični sustav namijenjen reproduciranju stereo zvuka kvalitete „High Fidelity“ (HiFi). Iz toga proizlazi da spajanje aparata na mrežu služi jedino da bi mu se omogućilo ispunjavanje funkcije kojoj je namijenjen. U tim okolnostima, namjena aparata poput Zoneplayera opravdava njegovo razvrstavanje u tarifni broj 8519 KN‑a.

45

Iz tih elemenata kao i iz opisa Zoneplayera koji je pružio sud koji je uputio zahtjev, a koji se u bitnome iznosi u točkama 17. do 21. ove presude, pod uvjetom ocjene svih činjeničnih elemenata kojima taj sud raspolaže i o kojima se u tom pogledu treba izjasniti, proizlazi da je funkcija tog aparata, uzimajući u obzir njegove objektivne osobine i svojstva kao i namjenu, reproduciranje zvuka kao što se opisuje u tarifnom broju 8519 KN‑a.

46

To se utvrđenje ne može dovesti u pitanje tezom koju brani društvo Sonos Europe, prema kojoj se Zoneplayer treba razvrstati u tarifni broj 8517 KN‑a.

47

Naime, funkcija Zoneplayera jest reproduciranje zvuka i prema tome ne može biti obuhvaćen tarifnim brojem 8517 KN‑a. Kao što proizlazi iz točke 39. ove presude, prijam zvuka putem mrežne komunikacije tehnološka je inovacija koja jedino omogućuje funkcioniranje Zoneplayera. Prema tome, okolnost da je spajanje na mrežu neophodno za reproduciranje glazbe nipošto ne dovodi u pitanje razvrstavanje tog aparata u tarifni broj 8519 KN‑a.

48

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na postavljeno pitanje valja odgovoriti da KN treba tumačiti na način da autonomni aparat osmišljen za prikupljanje, primanje i internetski prijenos audiodigitalnih datoteka u obliku pojačanog zvuka, poput onog iz glavnog postupka, treba, pod uvjetom ocjene svih činjeničnih elemenata kojima raspolaže sud koji je uputio zahtjev, razvrstati u tarifni broj 8519 te nomenklature.

49

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (deseto vijeće) odlučuje:

Kombiniranu nomenklaturu iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji koja proizlazi iz uredbi Komisije (EZ) br. 1031/2008 od 19. rujna 2008. i (EZ) br. 948/2009 od 30. rujna 2009., treba tumačiti na način da autonomni aparat osmišljen za prikupljanje, primanje i internetski prijenos audiodigitalnih datoteka u obliku pojačanog zvuka, poput onog iz glavnog postupka, treba, pod uvjetom ocjene svih činjeničnih elemenata kojima raspolaže sud koji je uputio zahtjev, razvrstati u tarifni broj 8519 te nomenklature.