23.11.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 344/40 |
Žalba koju je 6. kolovoza 2013. podnio Voss of Norway ASA protiv presude Općeg suda (prvo vijeće) od 28. svibnja 2013. u predmetu T-178/11 Voss of Norway ASA protiv Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)
(Predmet C-445/13 P)
2013/C 344/70
Jezik postupka: engleski
Stranke
Žalitelj: Voss of Norway ASA (zastupnici: F. Jacobacci, B La Tella, odvjetnici)
Druga stranka u postupku: Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)
Žalbeni zahtjev
Žalitelj od Suda zahtijeva da:
— |
ukine presudu Općeg suda od 28. svibnja 2013. (T-178/11), |
— |
naloži OHIM-u snošenje troškova. |
Žalbeni razlozi i glavni argumenti
Voss of Norway ASA („Voss”) žalbom zahtijeva ukidanje presude Općeg suda Europske unije od 28. svibnja 2013. u predmetu T-178/11 („pobijana presuda”) kojom je Opći sud odbio tužbu za poništenje odluke prvog žalbenog vijeća Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM) od 12. siječnja 2011. u predmetu R 785/2010-1 („pobijana odluka”) o prihvaćanju zahtjeva Nordic Spirit za proglašenje ništavosti u odnosu na žig Zajednice koji je Vossa registrirao 3. prosinca 2004.
Žalba se temelji na sljedećim žalbenim razlozima:
|
Prvi žalbeni razlog: u pobijanoj presudi Općeg suda Vossov drugi tužbeni razlog koji se odnosi na činjenicu da je žalbeno vijeće obrnulo teret dokazivanja nije uzet u obzir Opći sud nije razmotrio je li žalbeno vijeće povrijedilo pravo u vezi s postupovnim pitanjem tereta dokaza. Ovaj žalbeni razlog ima opće i samostalno značenje za pravo Zajednice o žigu. Ovaj standard obrnutog tereta dokazivanja, koji je u suprotnosti s općim načelima prava, mogao bi postati dijelom relevantne sudske prakse. Samo na temelju tog razloga odluka žalbenog vijeća trebala se poništiti, a pobijana presuda ukinuti. |
|
Drugi žalbeni razlog: Opći sud je također pogriješio prebacujući teret dokazivanja Pored toga, Opći sud je teret dokazivanja, koji je ležao isključivo na Nordic Spirit AB, koji je osporavao valjanost registriranog žiga Zajednice, prebacio na Voss koji je stoga morao podnijeti konkretne dokaze da njegov žig ima razlikovni karakter u odnosu na oblik. U tom smislu, Opći sud je citirao sudsku praksu u vezi s prijavama žiga i neregistriranim žigovima za koje ne vrijedi pretpostavka valjanosti, koja međutim postoji u slučaju Vossovog žiga Zajednice. Ovo predstavlja očitu povredu pravila koja jamče pravičnog postupka, članka 99. Uredbe o žigu (1) i Pravila 37. točke (b) podtočke (iv) Uredbe o provedbi Uredbe o žigu Zajednice (2) što je samo po sebi dovoljno za ukidanje pobijane odluke. |
|
Treći žalbeni razlog: pogrešno utvrđenje normi i običaja sektora, što predstavlja povredu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Opći sud je u točki 45. ispravno zaključio da je potrebno ustanoviti odstupa li osporavani žig Zajednice značajno od normi i običaja relevantnog sektora. Shodno tome, analiza postojanja razlikovnog karaktera žiga koji se odnosi na trodimenzionalni oblik zahtijeva najprije ispitivanje „normi sektora” kako bi se utvrdilo može li potrošač razlikovati određeni trodimenzionalni žig od žigova drugih poduzetnika. Međutim, utvrđenje Općeg suda potonjih ni blizu ne predstavlja čvrsto utemeljenu definiciju „normi” sektora pića. Pokazatelji koje je identificirao Opći sud, a koji se odnose na norme sektora su prvenstveno činjenično netočni (spominjanje nepostojećeg „cilindričnog dijela”), ali i neodređeni i općeniti do te mjere da, ako bi se primijenili, niti jedna boca za piće ne bi zadovoljila kriterij razlikovnog karaktera (čak ni slavna boca Coca-Cole, ako bi bila predmetom zahtjeva za poništenje). Nasuprot tome, Odjel za poništaje ispravno je utvrdio norme sektora. Nadalje, žalbeno vijeće je u točki 36. odluke R 2465/2011-2 od 1. veljače 2012. (Freixenet/OHIM) istaknulo da „prethodno, ni ispitivač niti vijeće nisu podnijeli dokumente koji sadrže primjere stvarnog stanja na tržištu na dan podnošenja prijave, niti su identificirali odnosno naveli konkretne primjere istovjetnih ili sličnih boca kakve su obično korištene u sektoru prije navedenog datuma. Ovaj propust je dovoljan razlog da se žalba uvaži .” Slijedom navedenog, Opći sud je time što je propustio navesti konkretne primjere normi sektora očito povrijedio članak 7. stavak 1. točku (b) Uredbe o žigu. |
|
Četvrti žalbeni razlog: Povreda prava u pogledu ispitivanja razlikovnog karaktera Vossovog žiga Zajednice u obliku boce — Povreda članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu Iz mjerodavne sudske prakse o razlikovnom karakteru proizlazi da se žig mora razmotriti i ispitati kao cjelina i da ispitivanje svakog sastavnog dijela pridonosi cjelokupnom ispitivanju, međutim ne može poslužiti kao zamjena za isto. U pobijanoj presudi, Opći sud se ograničio na ispitivanje svakog sastavnog dijela zasebno, a da nije ispitao žig kao cjelinu. Slijedom navedenog, Opći sud je povrijedio pravo prilikom ispitivanja razlikovnog karaktera žiga jer nije razmotrio, a što je bio obvezan učiniti, cjelokupni dojam koji ostavlja žig, nego je zauzeo pogrešan pristup i podijelio žig na njegove sastavne dijelove, za svaki od kojih je zaključio da je donekle originalan. |
|
Peti žalbeni razlog: Ozbiljno iskrivljavanje dokaza pri usporedbi trodimenzionalnog oblika s dvodimenzionalnim dijelom i utvrđivanju normi i običaja sektora Bez obzira na to što su obje izjave „Velika većina boca koje se nalaze na tržištu imaju cilindrični dio” i „boce postoje u svim oblicima i veličinama” u velikoj mjeri netočne, Opći sud ih je svejedno izričito ili implicitno preuzeo kako bi odbio tužbu za poništenje odluke žalbenog vijeća, čime je ozbiljno iskrivio činjenice i dokaze, što predstavlja povredu prava. |
|
Šesti žalbeni razlog: odlukom Općeg suda u biti se onemogućava registracija trodimenzionalnih znakova, što predstavlja povredu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o žigu u vezi s člankom 4. te uredbe Posljedica zaključaka koje je iznio Opći sud jest da je u biti nemoguće da pakiranje proizvoda u isto vrijeme ima razlikovni karakter kako kao cjelina tako kao i spoj zasebnih sastavnih dijelova. U praksi, posljedica toga je da nijedno pakiranje proizvoda neće moći zadovoljiti kriterij razlikovnog karaktera kako je on utvrđen pobijanom presudom, što je suprotno cilju Uredbe o žigu. |
(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (SL L 11, str. 1.), zamijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 226.)
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 2868/95 od 13. prosinca 1995. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 o žigu Zajednice (SL L 303, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 84.)