PRESUDA SUDA (šesto vijeće)

12. lipnja 2014. ( *1 )

„Zahtjev za prethodnu odluku — Zajednička carinska tarifa — Kombinirana nomenklatura — Razvrstavanje robe — Roba opisana ,kao teška ulja, ulja za podmazivanje; druga ulja namijenjena podvrgavanju specifičnom procesu’ — Tarifni brojevi 2707 i 2710 — Aromatski i nearomatski sastojci — Odnos između kombinirane nomenklature i harmoniziranog sustava“

U predmetu C‑330/13,

povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Аdministrativen sad Burgas (Bugarska), odlukom od 28. svibnja 2013., koju je Sud zaprimio 18. lipnja 2013., u postupku

Lukoyl Neftohim Burgas AD

protiv

Nachalnik na Mitnicheski punkt Pristanishte Burgas Tsentar pri Mitnitsa Burgas,

SUD (šesto vijeće),

u sastavu: A. Borg Barthet, predsjednik vijeća, S. Rodin i F. Biltgen (izvjestitelj), suci,

nezavisni odvjetnik: N. Wahl,

tajnik: A. Calot Escobar,

uzimajući u obzir pisani postupak,

uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:

za Lukoyl Neftohim Burgas AD, S. Andronov, savjetnik,

za bugarsku vladu, E. Petranova i J. Atanasov, u svojstvu agenata,

za Europsku komisiju, P. Mihaylova i B.-R. Killmann, u svojstvu agenata,

odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez njegovog mišljenja,

donosi sljedeću

Presudu

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnih brojeva Kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: KN) iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1006/2011 od 27. rujna 2011. (SL L 282, str. 1.).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između Lukoyl Neftohim Burgas AD (u daljnjem tekstu: Lukoyl) i Nachalnik na Mitnicheski punkt Pristanishte Burgas Tsentar pri Mitnitsa Burgas (načelnika carinskog ureda glavne luke u Burgasu, u daljnjem tekstu: Nachalnik) u vezi s carinskim razvrstavanjem robe opisane kao „teška ulja, ulja za podmazivanje; druga ulja namijenjena podvrgavanju specifičnom procesu“.

Pravni okvir

Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog izjednačavanja robe

3

Međunarodna konvencija koja je uspostavila harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog izjednačavanja robe (u daljnjem tekstu: HS), zaključena u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i njezin Protokol o izmjenama konvencije od 24. lipnja 1986. odobreni su u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL L 198., str. 1.).

4

Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), uspostavljeno konvencijom sklopljenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950., odobrilo je, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 8. Konvencije o HS‑u iz prethodne točke, Napomene s objašnjenjem i mišljenja o klasifikaciji koja je usvojio Odbor HS‑a.

5

Opća razmatranja o Napomenama s objašnjenjem HS‑a koja se odnose na poglavlje 27. glase:

„[…]

Valja napomenuti da pojmove „aromatski sastojci“ iz bilješke 2. poglavlja 27. i u tekstu tarifnog broja 2707 treba tumačiti tako da se odnose na cjelokupne molekule koje sadrže aromatski dio, neovisno o broju i duljini bočnih lanaca, a ne samo na aromatske dijelove tih molekula.

[…]“ [neslužbeni prijevod]

6

Bilješka 2. poglavlja 27. HS‑a glasi:

„Naziv tarifnog broja 2710, ulja od nafte i ulja dobivena od bitumenskih minerala' ne odnosi se samo na ulja dobivena iz bitumenskih minerala već i na slična ulja koja se sastoje pretežno od mješavine nezasićenih ugljikovodika dobivenih bilo kojim postupkom, uz uvjet da je masa nearomatskih sastojaka veća od mase aromatskih sastojaka.

[…]“ [neslužbeni prijevod]

7

Napomene s objašnjenjem u vezi s tarifnim brojem 2707 predviđaju, između ostaloga, sljedeće:

„Taj tarifni broj sadrži:

[…]

2)

Ulja i druge proizvode, slične prethodnima, u kojima je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka, koji su dobiveni destilacijom katrana kamenog ugljena na niskoj temperaturi ili od ostalih mineralnih katrana, ciklizacijom nafte, odstranjivanjem benzola iz plina od kamenog ugljena ili bilo kojim drugim postupkom.

[…]“ [neslužbeni prijevod]

8

Napomene s objašnjenjem HS‑a u vezi s tarifnim brojem 2710 određuju pod naslovom I. B:

„[…]

Taj tarifni broj uključuje:

[…]

B)

Ulja, slična prethodnima, u kojima je masa nearomatskih sastojaka veća od mase aromatskih sastojaka, koji su dobiveni destilacijom kamenog ugljena na niskoj temperaturi, hidrogenacijom ili bilo kojim drugim postupkom (krekiranje, reformiranje itd.).

Posebno su uključeni miješani alkileni kao tripropilen, tetrapropilen, biizobutilen, triizobutilen itd. Oni se sastoje od mješavina nezasićenih acikličkih ugljikovodika (oktilena, nonilena, njihovih homologa i izomera) i zasićenih acikličkih ugljikovodika.

Ona se dobivaju ili polimerizacijom (vrlo niskog stupnja) prorilena, izobutilena ili drugih etilenskih ugljikovodika ili odvajanjem (primjerice frakcijskom destilacijom) od određenih proizvoda koji potječu iz krekiranja mineralnih ulja.

[…]

Nadalje, u taj tarifni broj nisu uključena ulja u kojima je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka koji su dobiveni ciklizacijom nafte ili na drugi način (tarifni broj 2707).“ [neslužbeni prijevod]

KN

9

Carinsko razvrstavanje robe koja je uvezena u Europsku uniju uređeno je KN‑om, koji se zasniva na HS‑u. Verzija koja je bila na snazi na dan činjenica iz glavnog postupka jest ona koja proizlazi iz Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom br. 1006/2011.

10

Prvi dio KN‑a sadrži skup uvodnih odredbi. Pod naslovom I., koji se odnosi na opća pravila, odsjek A propisuje opća pravila za tumačenje te nomenklature, prema kojima je provedeno razvrstavanje u KN‑u. Stoga, posebno je propisano kako je razvrstavanje pravno određivanje pojmova prema kojem se za tarifne brojeve i napomene uz odsjeke ili poglavlja, tekst naslova odsjeka, poglavlja ili potpoglavlja treba smatrati da imaju samo indikativnu vrijednost.

11

U drugom dijelu KN‑a, naslovljenom „Popis carinskih stopa“, poglavlje 27. odnosi se na „Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvode njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralne voskove“.

12

Tarifni broj 2707 KN‑a iz tog poglavlja propisuje:

„2707

Ulja i ostali proizvodi destilacije katrana kamenog ugljena na visokoj temperaturi; slični proizvodi kod kojih je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka“.

13

Tarifni broj 2710 KN‑a glasi:

„2710

Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, osim sirovih; proizvodi nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu, s masenim udjelom od 70% ili većim naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala koja čine osnovne sastojke tih proizvoda; otpadna ulja“.

14

Napomene s objašnjenjem KN‑a, u verziji primjenjivoj na dan činjenica iz glavnog postupka (SL 2011, C 137, str. 1.), koje se odnose na podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99 KN‑a, naslovljene „Ostalo“, propisuju:

„U ove se podbrojeve ponajprije razvrstavaju proizvodi koji se sastoje od mješavine ugljikovodika.

Ti proizvodi obuhvaćaju:

1.

teška ulja (osim sirovih) dobivena destilacijom katrana kamenog ugljena na visokoj temperaturi i proizvode slične tim uljima, pod uvjetom da:

(a)

manje od 65% volumnog udjela predestilira na temperaturi do 250°C po metodi ASTM D 86‑67 (potvrđena 1972.) i

(b)

imaju gustoću veću od 1000 g/cm3 na 15°C i

(c)

imaju indeks penetracije igle 400 ili veći na 25°C po metodi ASTM D 5 i

(d)

imaju karakteristike različite od proizvoda iz tarifnog broja 2715 00 00.

Proizvode koji ne zadovoljavaju uvjete navedene pod točkama (a) do (d) razvrstava se prema njihovim svojstvima u, na primjer, podbrojeve 2707 10 10 do 2707 30 90, 2707 50 10 i 2707 50 90, tarifni broj 2708, podbrojeve 2710 19 31 do 2710 19 99, 2713 20 00 ili tarifni broj 2715 00 00;

[…]“ [neslužbeni prijevod]

15

Napomene s objašnjenjem KN‑a u vezi s tarifnim brojem 2707 određuju:

„Za određivanje sadržaja aromatskih ugljikovodika vidjeti objašnjenja za napomenu 2. uz ovo poglavlje“. [neslužbeni prijevod]

16

Napomena 2. općih razmatranja o Napomenama s objašnjenjem KN‑a vezanih uz poglavlje 27. glasi:

„Sadržaj aromatskih sastojaka određuje se sljedećim metodama, i to za:

proizvode s točkom završetka destilacije ne većom od 315°C: metoda ASTM D 1319‑70,

proizvode s točkom završetka destilacije većom od 315°C: vidjeti Prilog A objašnjenjima za ovo poglavlje.“ [neslužbeni prijevod]

17

Prilog A Napomenama s objašnjenjima koje se odnose na poglavlje 27., naslovljen „Metoda za određivanje aromatskih sastojaka u proizvodima s točkom završetka destilacije iznad 315°C“, glasi:

„Princip metode

Uzorak se otopi u n‑pentanu, zatim filtrira kroz specijalnu kromatografsku kolonu ispunjenu silika gelom. Nearomatski ugljikovodici se otope u n‑pentanu, otopinu se skuplja i vaganjem nakon isparavanja otapala određuje se količina nearomatskih ugljikovodika.

[…]

Metoda

[…]

Maseni udio nearomatskih ugljikovodika (A) izračunava se po formuli:

Image

pri čemu je W1„[P1]“[neslužbeni prijevod] masa uzorka. „[P jeW]“ [neslužbeni prijevod]

Maseni udio aromatskih ugljikovodika apsorbiranih u silika gelu je razlika do 100.

[…]“ [neslužbeni prijevod]

Glavni postupak i prethodna pitanja

18

Jedinstvenom carinskom deklaracijom od 2. svibnja 2012. Lukoyl je za stavljanje u slobodan promet i konačnu potrošnju prijavio robu opisanu kao „teška ulja, ulja za podmazivanje; druga ulja namijenjena podvrgavanju specifičnom procesu“. Roba je prijavljena pod tarifnim brojem 2710 19 71 KN‑a.

19

Na carinskoj deklaraciji navedena je cijena od 24.269.509 američkih dolara. Dana 10. svibnja 2012. Lukoyl je platio 7250758,54 bugarskih leva poreza na dodanu vrijednost, pri čemu je naveo da ne duguje nikakav iznos za carinske pristojbe i trošarine.

20

Nakon toga nadležne carinske vlasti izvršile su kontrolu dokumentacije za navedenu robu, prateće dokumente i carinske deklaracije. Utvrdile su da potvrde i podneseni dokumenti ne omogućavaju razvrstavanje u tarifni broj te robe pa su stoga uzele njezine uzorke kako bi odredile pripadajući broj KN‑a.

21

Analiza uzoraka u carinskom laboratoriju u Rusu (Bugarska) pokazala je da je analizirana roba ulje za loženje, odnosno točnije da predstavlja naftno ulje koje je izravno destilirano i koje sadrži mješavinu ugljikohidrata u kojima je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka. To ulje nema sastojke benzena, toluena, ksilena, naftalena, druge mješavine aromatskih sastojaka, ulja kreozota ni sirova ulja ni gornje frakcije što sadrže sumpor, temeljne proizvode, antracen ili fenole. Analiza je izvršena u skladu s metodom navedenom u poglavlju 27. Priloga A Napomenama s objašnjenjem KN‑a (u daljnjem tekstu: metoda iz Priloga A).

22

Pismom od 28. rujna 2012. pomoćnik ravnatelja carinske uprave u Sofiji (Bugarska) obavijestio je Nachalnik da uzimajući u obzir mišljenje carinskog laboratorija u Rusu kao i točke 1. i 6. Općih pravila o tumačenju KN‑a, sadržaj tarifnog broja 2707 KN‑a i Napomena s objašnjenjem HS‑a za taj tarifni broj, navedena roba treba biti razvrstana u tarifni podbroj 2707 99 99 KN‑a.

23

Slijedom navedenoga Nachalnik je 26. listopada 2012. usvojio odluku kojom nalaže Lukoylu da, s jedne strane, ispravi tarifni broj kojim se izvršava razvrstavanje navedene robe u podbroj 2707 99 99 KN‑a, koji propisuje primjenu carinske tarife od 1,7% te, s druge strane, plati državi carinski dug od 616314,48 BGN‑a, uvećano za iznos PDV‑a od 123262,90 BGN‑a poreza na dodanu vrijednost.

24

Lukoyl je protiv te odluke podnio tužbu Administrativen sad Burgas.

25

Administrativen sad Burgas naložio je kemijsko vještačenje, čiji su zaključci u bitnome potvrdili zaključke laboratorijskog vještačenja carinskog laboratorija u Rusu. Stručnjak je suprotno tomu procijenio kako metoda iz Priloga A, koju je koristio carinski laboratorij u Rusu, nije prikladna za određivanje odnosa mase aromatskih sastojaka u odnosu na masu nearomatskih sastojaka u proizvodima poput onih u glavnom postupku.

26

U takvim okolnostima Administrativen sad u Burgasu odlučio je prekinuti postupak i Sudu postaviti sljedeća prethodna pitanja:

„(1)

Je li metoda određivanja aromatskih sastojaka u tvarima za poglavlje 27. KN‑a, navedena u Prilogu A Napomenama s objašnjenjima za poglavlje 27. KN‑a, protivna definiciji aromatskih sastojaka koja je dana u općim razmatranjima poglavlja 27. KN‑a? Kako treba definirati navedene sastojke, ako takvo protuslovlje postoji? Je li metoda ASTM 2007 prikladna i dopuštena?

(2)

Što je smisao pojma „nearomatski sastojci“iz Napomena s objašnjenjem u odnosu na poglavlje 27. KN‑a i poglavlje 27. HS‑a kao i bilješku 2. poglavlja 27. HS‑a? Je li taj smisao identičan onome pojmova „nearomatski ugljikohidrati“ ili je znatno širi? Ako je on znatno širi nego što je to smisao drugog pojma, uključuje li on, međutim, masu svih sastojaka koji nisu uključeni u pojam „aromatskih sastojaka“, odnosno postoje li elementi neke tvari poput one u glavnom postupku koji nisu obuhvaćeni ni masom kategorije „aromatski sastojci“ ni one „nearomatski sastojci“?

(3)

Je li dopušteno primijeniti istu metodu za određivanje aromatskih sastojaka kao i nearomatskih sastojaka u smislu poglavlja 27. KN‑a i HS‑a i ako je odgovor potvrdan, koja je to metoda? Ako je odgovor niječan, koja se metoda primjenjuje za određivanje aromatskih i nearomatskih sastojaka?

(4)

Koji od dvaju tarifnih brojeva, 2707 ili 2710 poglavlja 27. KN‑a, na najtočniji način opisuje proizvod koji ima osobine poput onih koje ima tvar u glavnom postupku?

(5)

U slučaju kada bi dva prethodno navedena tarifna broja podjednako točno opisivala proizvod s osobinama tvari u glavnom postupku, je li činjenica da se masa proizvoda pretežno sastoji od aromatskih spojeva ta koja određuje njegovo temeljno svojstvo?

(6)

Koji se od dva tarifna broja, 2707 i 2710, odnosi na proizvode koji su najsličniji osobinama proizvoda kao što su oni u glavnom postupku?

(7)

Postoji li protuslovlje između dijela Napomena s objašnjenjem tarifnih brojeva 2707 99 91 i 2707 99 99 KN‑a i bilješke 2. poglavlja 27. HS‑a ili bilješka nema konačno, već samo okvirno značenje?

Prema Napomenama s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na tarifne brojeve 2707 99 91 i 2707 99 99, kada teška ulja (različita od sirovih), koja potječu iz destilacije katrana kamenog ugljena na visokoj temperaturi ili iz proizvoda sličnih tim uljima', ne ispunjavaju četiri kumulativna uvjeta koja su navedena u Napomenama s objašnjenjem KN‑a za prethodno navedene brojeve, ulja se razvrstavaju prema svojim osobinama u tarifne brojeve, 2710 19 31 do 2710 19 99'.

Prema bilješci 2. poglavlja 27. HS‑a pojmovi, ulja od nafte i ulja dobivena od bitumenskih minerala', iz teksta broja 2710, ne odnose se samo na ulja dobivena iz bitumenskih minerala već i na slična ulja koja se sastoje pretežno od mješavine nezasićenih ugljikovodika dobivenih bilo kojim postupkom, uz uvjet da je masa nearomatskih sastojaka veća od mase aromatskih sastojaka.

(8)

Postoji li protuslovlje između Napomena s objašnjenjem KN‑a za tarifne brojeve 2707 99 91 i 2707 99 99 […] i Napomena s objašnjenjem HS‑a, broj 2710, naslov I. B, na koje se odnose Napomene s objašnjenjem za poglavlje 27. KN‑a […]?

(9)

Koje su vjerodostojne jezične verzije i istinski smisao drugog podstavka za tarifne brojeve 2707 99 91 i 2707 99 99, čiji je sadržaj na bugarskom jeziku: „mezhdu tezi produkti mogat da se upomenat“(među ovim proizvodima moguće je navesti), a na engleskom jeziku: „these products are“?

(10)

Koje je razvrstavanje odgovarajuće za proizvod s osobinama poput onih koje ima tvar u glavnom postupku u kojoj je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka, a koja ne ispunjava četiri kumulativna uvjeta iz točke 1. Napomena s objašnjenjem za podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99 KN‑a?“

Prethodna pitanja

27

Uvodno je potrebno napomenuti da, kada je Sudu upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, njegova se zadaća sastoji u tome da pojasni kriterije primjene koji će nacionalnom sudu omogućiti pravilno razvrstavanje predmetnih proizvoda u KN, a ne u tome da sam provodi to razvrstavanje, tim više što sam Sud ne raspolaže nužno svim elementima koji su za to prijeko potrebni. Tako se čini da je nacionalni sud u boljem položaju da to učini (predmeti Lohmann i Medi Bayereuth, C‑260/00 do C‑263/00, EU:C:2002:637, t. 26.; Lecson Elektromobil, C‑12/10, EU:C:2010:823, t. 15. kao i Digitalnet i dr., C‑320/11, C‑330/11, C‑382/11 i C‑383/11, EU:C:2012:745, t. 61.).

28

Dakle, sud koji je uputio zahtjev nadležan je razvrstati predmetne proizvode iz glavnog postupka, s obzirom na odgovore koje je na postavljena pitanja dao Sud.

29

S druge strane valja podsjetiti da je, prema ustaljenoj sudskoj praksi, u okviru suradnje između nacionalnih sudova i Suda ustanovljene u članku 267. UFEU‑a, na Sudu da nacionalnom sudu pruži koristan odgovor koji će mu omogućiti da riješi spor koji je pred njim. S obzirom na to, u ovom predmetu je na Sudu da preoblikuje pitanja koja su mu postavljena (presude Krüger, C‑334/95, EU:C:1997:378, t. 22. i 23. kao i Byankov, C‑249/11, EU:C:2012:608, t. 57.).

30

U predmetnom slučaju iz odluke suda koji je postavio zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da je sa svojih deset pitanja u biti pitao o tumačenju tarifnih brojeva 2707 i 2710 KN‑a s ciljem tarifnog razvrstavanja proizvoda koji ima osobine poput onih koje ima proizvod u glavnom postupku, opisan kao „teška ulja, ulja za podmazivanje; druga ulja namijenjena podvrgavanju specifičnom procesu“.

31

Kako bi se dao koristan odgovor sudu koji je postavio zahtjev za prethodnu odluku, ta pitanja treba preoblikovati i pregrupirati na način da se ispita drugo pitanje nakon četvrtog, petog i šestog pitanja, zatim prvo i treće pitanje, pa sedmo, osmo, deveto i deseto pitanje.

Četvrto, peto i šesto pitanje

32

Četvrtim, petim i šestim pitanjem, koja valja ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku u biti pita prema kojem kriteriju proizvod koji ima osobine poput predmetnog proizvoda u glavnom postupku treba razvrstati u tarifni broj 2707 ili 2710 KN‑a.

33

Kako bi se odgovorilo na to pitanje, važno je s jedne strane istaknuti da Opća pravila za tumačenje KN‑a predviđaju da je razvrstavanje roba određeno prema pojmovima brojeva i bilješki odsjeka ili poglavlja, sadržaju naslova odsjeka, poglavlja ili potpoglavlja, za koje se smatra da imaju samo indikativnu vrijednost.

34

S druge strane valja podsjetiti da prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući kriterij za razvrstavanje proizvoda u carinsku tarifu u načelu treba tražiti u njihovim objektivnim karakteristikama i svojstvima, kako su određeni u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama njegovog odsjeka ili poglavlja (vidjeti osobito presude Peacock, C‑339/98, EU:C:2000:573, t. 9.; Intermodal Transports, C‑495/03, EU:C:2005:552, t. 47.; Kamino International Logistics, C‑376/07, EU:C:2009:105, t. 31. kao i British Sky Broadcasting Group i Pace, C‑288/09 i C‑289/09, EU:C:2011:248, t. 60.).

35

Ipak, iako nemaju obvezujuću snagu, Napomene s objašnjenjem HS‑a važan su instrument za osiguravanje jedinstvene primjene zajedničke carinske tarife te kao takve predstavljaju valjan element za njezino tumačenje (presude Kloosterboer Services, C‑173/08, EU:C:2009:382, t. 25. i Agroferm, C‑568/11, EU:C:2013:407, t. 28.). Isto vrijedi za Napomene s objašnjenjem KN‑a (vidjeti presude Develop Dr. Eisbein, C‑35/93, EU:C:1994:252, t. 21. kao i British Sky Broadcasting Group i Pace, EU:C:2011:248, t. 92.).

36

U predmetnom slučaju iz teksta tarifnog broja 2707 KN‑a proizlazi da taj broj sadrži „ulja i druge proizvode […]; slične proizvode u kojima je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka“.

37

Nadalje, bilješka 2. u poglavlju 27. KN‑a određuje, koristeći pojmove koji su identični onima u Napomenama s objašnjenjem HS‑a u vezi s tarifnim brojem 2710, da se pojmovi „ulja od nafte i ulja dobivena od bitumenskih minerala“, koji se koriste u sadržaju broja 2710, primjenjuju jednako na ulja „koja se sastoje pretežno od mješavine nezasićenih ugljikovodika dobivenih bilo kojim postupkom, uz uvjet da je masa nearomatskih sastojaka veća od mase aromatskih sastojaka“.

38

Sukladno tomu, kako su to opravdano istaknule bugarska vlada i Europska komisija, iz tarifnih brojeva 2707 i 2710 KN‑a, tumačenih s obzirom na bilješku 2. poglavlja 27. KN‑a i Napomena s objašnjenjem HS‑a u vezi s tarifnim brojem 2710, slijedi da je odlučujući kriterij koji omogućuje razvrstavanje proizvoda u tarifni broj 2707 KN‑a veća masa nearomatskih sastojaka. Suprotno tomu, kada je riječ o proizvodima koji spadaju u tarifni broj 2710 KN‑a, odlučujući kriterij je veća masa nearomatskih sastojaka.

39

Stoga, na četvrto, peto i šesto pitanje treba odgovoriti tako da je kriterij koji treba uzeti u obzir kako bi se proizvod s karakteristikama kakve ima predmetni proizvod iz glavnog postupka razvrstao u broj 2707 ili u broj 2710 KN‑a sadržaj mase aromatskih sastojaka u odnosu na masu nearomatskih sastojaka.

Drugo pitanje

40

Drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku u biti pita je li smisao pojmova „aromatski sastojci“za poglavlje 27. KN‑a kao i iz Napomena s objašnjenjem KN‑a i HS‑a identičan onome pojmova „zasićenih ugljikovodika“.

41

S tim u vezi valja istaknuti da iako KN ne definira pojmove „aromatski sastojci“, odgovor na to pitanje se isto tako može izvesti iz sadržaja odredbi poglavlja 27. KN‑a i Napomena s objašnjenjem KN‑a i HS‑a.

42

Naime, tekst tarifnog broja 2707 KN‑a propisuje da taj broj obuhvaća proizvode „u kojima je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka“. Iz sadržaja podbrojeva 2707 10 do 2707 99 KN‑a proizlazi da su među tim proizvodima posebno uključeni benzol, toluol, ksilol, naftalen, druge mješavine zasićenih ugljikohidrata, ulja kreozota ili sirova ulja.

43

Osim toga, iz pojmova koji su korišteni u različitim jezičnim verzijama naslova podbroja 2707 50 KN‑a, a posebno u verziji na bugarskom („Drugi smesi na aromatni vuglevodorodi“), španjolskom („Las demás mezclas de hidrocarburos aromáticos“), njemačkom („andere Mischungen aromatischer Kohlenwasserstoffe“), engleskom („Other aromatic hydrocarbon mixtures“), francuskom („autres mélanges d’hydrocarbures aromatiques“) i talijanskom jeziku („altre miscele d’idrocarburi aromatici“), KN, kao što je pravilno istaknula bugarska vlada, razlikuje pojmove „aromatski sastojci“ i „aromatski ugljikovodici“.

44

Valja ustvrditi da ista razlika proizlazi iz Napomena s objašnjenjem KN‑a za podbrojeve 2707 99 11 i 2707 99 19, koje propisuju da tim podbrojevima pripadaju „slični proizvodi u kojima je masa aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka“i navode da ti proizvodi „mogu sadržavati manji udio kondenziranih aromatskih ugljikovodika“. Isto tako, Napomene s objašnjenjem KN‑a za broj 2707 99 30 propisuju da „za potrebe ovog podbroja pod pojmom gornje frakcije što sadrže sumpor podrazumijevaju […] što sadrže sumporove spojeve […] i ugljikovodike među kojima prevladavaju nearomatski“. [neslužbeni prijevod]

45

Čini se da je ta razlika jednaka u Napomenama s objašnjenjem HS‑a za tarifni broj 2707, koje navode da se taj broj odnosi na „ulja i ostale proizvode […] koje u bitnome čini mješavina aromatskih ugljikohidrata i drugih aromatskih sastojaka“. [neslužbeni prijevod]

46

U tim okolnostima valja zaključiti da tekst navedenih odredbi očito razlikuje pojmove „aromatski sastojci“i „aromatski ugljikovodici“ te stoga pojmove „aromatski sastojci“treba tumačiti mnogo šire nego pojmove „aromatski ugljikovodici“.

47

Takvo je tumačenje potkrijepljeno sadržajem općih razmatranja o Napomenama za objašnjenje HS‑a za poglavlje 27., koja propisuju da „pojmove aromatski sastojci' iz bilješke 2. poglavlja 27. i iz teksta tarifnog broja 2707 treba tumačiti tako da se odnose na cjelokupne molekule koje sadrže aromatski dio, neovisno o broju i duljini bočnih lanaca, a ne samo na aromatske dijelove tih molekula“. [neslužbeni prijevod]

48

S obzirom na sve prethodno izneseno, na drugo pitanje valja odgovoriti tako da pojmove „aromatski sastojci“iz poglavlja 27. KN‑a treba tumačiti mnogo šire nego pojmove „aromatski ugljikovodici“.

Prvo i treće pitanje

49

Svojim prvim i trećim pitanjem, koja treba ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita kako odrediti sadržaj aromatskih sastojaka u danom proizvodu kako bi ga se razvrstalo u tarifni broj 2707 ili u tarifni broj 2710 KN‑a.

50

S tim u vezi valja istaknuti da bilješka 2. općih razmatranja o Napomenama s objašnjenjem KN‑a za poglavlja 27. propisuje da se metoda iz Priloga A primjenjuje na proizvode čija je točka završetka destilacije viša od 315°C.

51

Međutim, kao što je istaknuto u točki 35. ove presude, Napomene s objašnjenjem KN‑a nemaju obvezatnu pravnu snagu (vidjeti presude Develop Dr. Eisbein, EU:C:1994:252, t. 21. kao i British Sky Broadcasting Group i Pace, EU:C:2011:248, t. 92.). Sukladno tomu, kao što je to istaknula Komisija, metodu iz Priloga A ne treba shvatiti kao jedinu metodu koja je prikladna za određivanje sadržaja aromatskih sastojaka u danom proizvodu.

52

Osim toga valja istaknuti da bi prema ustaljenoj sudskoj praksi Napomene s objašnjenjem trebalo zanemariti ako bi one bile protivne sadržaju brojeva KN‑a i bilješki uz odsjeke ili uz poglavlja (u tom smislu vidjeti presude Sunshine Deutschland Handelsgesellschaft, C‑229/06, EU:C:2007:239, t. 31.; JVC France, C‑312/07, EU:C:2008:324, t. 34. kao i Kamino International Logistics, EU:C:2009:105, t. 49. i 50.).

53

Iz toga slijedi da kada su carinske vlasti države članice ili gospodarski subjekt suočeni sa slučajem u kojem bi primjena Napomena s objašnjenjem dovela do rezultata koji nije u skladu s KN‑om, oni bi trebali imati mogućnost obratiti se nadležnim tijelima.

54

Sukladno tomu, kao što je to napomenula Komisija, ako carinske vlasti države članice ili gospodarski subjekt smatraju da metoda iz Priloga A ne dovodi do rezultata koji je u skladu s KN‑om, oni se mogu obratiti nadležnim tijelima.

55

Stoga je na sudu koji vodi postupak da odluči koja je metoda najprikladnija za određivanje sadržaja sastojaka aromatskih spojeva u predmetnom proizvodu.

56

Stoga na prvo i treće pitanje valja odgovoriti tako da je načelno na nacionalnim vlastima da utvrde koja je metoda najprikladnija za određivanje sadržaja aromatskih sastojaka u danom proizvodu kako bi ga se razvrstalo u tarifni broj 2707 ili u tarifni broj 2710 KN‑a.

Sedmo, osmo, deveto i deseto pitanje

57

Svojim sedmim, osmim, devetim i desetim pitanjem, koja treba ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita kako treba tumačiti točku 1. Napomena s objašnjenjem KN‑a za podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99 KN‑a.

58

U tom pogledu valja odmah istaknuti da, suprotno onome na što se pozvao sud koji je uputio zahtjev, verzija teksta na engleskom jeziku drugog podstavka Napomena s objašnjenjem KN‑a za podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99 KN‑a navodi „ovi proizvodi obuhvaćaju“, a ne „ovi proizvodi su“.

59

Kako bi se dao koristan odgovor sudu koji je uputio zahtjev, valja podsjetiti kako, prema ustaljenoj sudskoj praksi, prilikom tumačenja odredbe prava Unije valja uzeti u obzir ne samo formulaciju te odredbe već i njezin kontekst te cilj propisa kojih je ta odredba dio (vidjeti osobito presude TNT Express Nederland, C‑533/08, EU:C:2010:243, t. 44. i navedenu sudsku praksu kao i Brain Products, C‑219/11, EU:C:2012:742, t. 13. i navedenu sudsku praksu).

60

Među ostalim, potreba za jedinstvenim tumačenjem uredaba Unije isključuje da se u slučaju nedoumice tekst jedne odredbe promatra odvojeno i zahtijeva da se, nasuprot tome, tumači i primjenjuje imajući u vidu verzije na ostalim službenim jezicima (u tom smislu vidjeti presudu Eschig, C‑199/08, EU:C:2009:538, t. 54. i navedenu sudsku praksu).

61

U ovom predmetu iz usporedbe između jezičnih verzija drugog podstavka Napomena s objašnjenjem KN‑a za podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99 KN‑a proizlazi da te odredbe imaju isto značenje u verzijama na bugarskom („mezdu tezi produkti mogat da se upomenat“) i engleskom („these products include“) kao i u jezičnim verzijama na španjolskom („Entre esos productos se pueden citar“), njemačkom („Von diesen Erzeugnissen sind z. B. zu nennen“), francuskom („Parmi ces produits, on peut citer“) i talijanskom jeziku („Fra questi prodotti si possono citare“), te da ih stoga treba razumjeti kao da imaju karakter koji nije konačan.

62

Takvo tumačenje potkrijepljeno je tekstom zadnjeg podstavka točke 1. Napomena s objašnjenjem KN‑a za podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99. Naime, upotreba pojma „na primjer“ na kraju tog podstavka izričito pokazuje da nije konačan popis tarifnih brojeva i podbrojeva KN‑a koji sadrži, a u koji mogu biti razvrstani proizvodi kod kojih je masa aromatskih sastojaka veća i koji dakle pripadaju tarifnom broju 2707 KN‑a, a koji ne ispunjavaju uvjete iz točke 1. (a) do (d) navedenih bilješki.

63

Nadalje, valja istaknuti da u mjeri u kojoj za cilj imaju olakšavanje tumačenja KN‑a u svrhu tarifnog razvrstavanja, Napomene s objašnjenjem treba tumačiti na način da osiguravaju da se podbrojevi KN‑a učinkovito koriste.

64

Dakle, ako točku 1. Napomena s objašnjenjem KN‑a u vezi s podbrojevima 2707 99 91 i 2707 99 99 treba tumačiti na način da je popis iz njezinog zadnjeg podstavka konačan, navedene Napomene s objašnjenjem bile bi protivne toj konačnosti, što bi za posljedicu imalo to da se proizvod poput onoga u glavnom postupku, u kojem aromatski sastojci imaju veću masu od nearomatskih sastojaka i koji stoga pripada broju 2707 KN‑a, ne može razvrstati ni u jedan podbroj tog tarifnog broja.

65

Osim toga, kao što je to pravilno navela Komisija, tumačenje prema kojem u podbroj 2707 99 99 KN‑a spadaju proizvodi koji ispunjavaju uvjete razvrstavanja u tarifni broj 2707 KN‑a, a koji ne spadaju ni u jedan njegov podbroj, potkrijepljeno je činjenicom da je podbroj 2707 99 99 KN‑a nazvan „Ostalo“ kao i okolnošću da je taj podbroj zadnji podbroj tarifnog broja 2707.

66

S obzirom na sve prethodno izneseno, na sedmo, osmo, deveto i deseto pitanje treba odgovoriti tako da točku 1. Napomena s objašnjenjem KN‑a za podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99 treba tumačiti kao da nije konačna, na način da proizvod koji spada pod broj 2707 KN‑a, ali ne može biti razvrstan u konačan podbroj, treba biti razvrstan u podbroj 2707 99 99 KN‑a.

Troškovi

67

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

 

Slijedom navedenoga, Sud (šesto vijeće) odlučuje:

 

1.

Kriterij koji treba uzeti u obzir kako bi se proizvod s karakteristikama kakve ima predmetni proizvod iz glavnog postupka razvrstao u broj 2707 ili u broj 2710 iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 1006/2011 od 27. rujna 2011., sadržaj je mase aromatskih sastojaka u odnosu na masu nearomatskih sastojaka.

 

2.

Pojmove „aromatski sastojci“iz poglavlja 27. Kombinirane nomenklature Priloga I. Uredbi br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 1006/2011, treba tumačiti mnogo šire nego pojmove „aromatski ugljikovodici“.

 

3.

Načelno je na nacionalnim vlastima da utvrde koja je metoda najprikladnija za određivanje sadržaja aromatskih sastojaka u danom proizvodu kako bi ga se razvrstalo u tarifni broj 2707 ili u tarifni broj 2710 Kombinirane nomenklature Priloga I. Uredbi br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 1006/2011.

 

4.

Točku 1. Napomena s objašnjenjem Kombinirane nomenklature Priloga I. Uredbi br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 1006/2011 za podbrojeve 2707 99 91 i 2707 99 99, treba tumačiti kao da nije konačna, na način da proizvod koji spada pod tarifni broj 2707 navedene nomenklature, ali ne može biti razvrstan u konačan podbroj, treba razvrstati u podbroj 2707 99 99 te iste Kombinirane nomenklature.

 

Potpisi


( *1 ) Jezik postupka: bugarski