1.

Sud se Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš ( 2 ) ne bavi prvi put – nego upravo suprotno ( 3 ). Unatoč tome, ona uvijek iznova postavlja nova pitanja.

2.

U ovom prethodnom postupku treba pojasniti je li probno vađenje prirodnog plina kod pokusnih bušenja „pridobivanje […] prirodnog plina u komercijalne svrhe“ za koje je u slučaju dosezanja određenog praga obvezna procjena utjecaja na okoliš. Nadalje valja razmotriti kako treba primijeniti taj prag, tj. osobito moraju li se uzeti u obzir daljnja bušenja i drugi projekti i, u slučaju potrebe, koji.

3.

Usto je potrebno pozabaviti se pitanjem kako procijeniti zahtijeva li takvo pokusno bušenje kao dubinsko bušenje procjenu ili ne jer kod njega postoji vjerojatnost da bi moglo imati značajan utjecaj na okoliš.

4.

Članak 2. stavak 1. određuje cilj Direktive o procjeni utjecaja na okoliš:

„Države članice usvajaju sve potrebne mjere kako bi se prije davanja odobrenja za provedbu projekta osiguralo da se projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš, među ostalim na temelju svoje prirode, veličine ili lokacije, podvrgnu obvezi ishođenja odobrenja za provedbu projekta i procjeni u pogledu svojih utjecaja na okoliš.“

5.

Koji projekti moraju biti podvrgnuti procjeni utjecaja na okoliš detaljnije je uređeno u članku 4. stavcima 1. do 3. i Prilozima I. do III. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš:

„(1)   Projekti iz Priloga I. […] moraju biti podvrgnuti procjeni u skladu s člancima 5. do 10.

(2)   Kod projekata iz Priloga II. države članice određuju, uz uvjete članka 2. stavka 3., na temelju

mora li projekt biti podvrgnut procjeni u skladu s člancima 5. do 10.

Države članice mogu odlučiti da će primijeniti oba postupka navedena u točkama (a) i (b).

(3)   Pri provedbi pojedinačnog pregleda ili određivanju pragova ili kriterija u smislu stavka 2. moraju se uzeti u obzir relevantni kriteriji odabira iz Priloga III.“

6.

Točka 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš odnosi se na pridobivanje prirodnog plina:

„pridobivanje nafte i prirodnog plina u komercijalne svrhe s volumenom vađenja većim od 500 t na dan kod nafte i većim od 500.000 m3 na dan kod prirodnog plina.“

7.

I točke 2. (d) i (e) Priloga II. navode moguće vrste projekata koji mogu biti povezani s traženjem prirodnog plina:

8.

Osim toga, potrebno je istaknuti točku 14. (b) Priloga II. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, koja se odnosi na razvoj i ispitivanje:

„Projekti koji isključivo ili pretežito služe razvoju i ispitivanju novih postupaka ili proizvoda i ne provode se dulje od dvije godine.“

9.

Naposljetku, Prilog III. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš u članku 4. stavku 3. sadrži kriterije odabira za projekte iz Priloga II.:

„1. Značajke projekata

Značajke projekata moraju se razmotriti, s osobitim obzirom na sljedeće:

2. Lokacija projekata

Mora se razmotriti osjetljivost okoliša zemljopisnih područja za koja je izgledno da bi projekti mogli na njih značajno utjecati, posebno uzimajući u obzir sljedeće:

[…]“

10.

Austrija je u točki 29. (a) stupcu 1. Priloga I. Zakonu o procjeni utjecaja na okoliš iz 2000. propisala da pragovi točke 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš moraju biti ispunjeni „po sondi“:

„Vađenje nafte ili prirodnog plina s kapacitetom od najmanje 500 t na dan po sondi za naftu i od najmanje 500.000 m3 na dan po sondi za prirodni plin“.

11.

Članak 1. točke 1. i 2. Zakona o mineralnim sirovinama iz 1999. razlikuje traženje sirovina i njihovo pridobivanje:

„Članak 1. U smislu ovog saveznog zakona je

1.   ‚traženje’ svaka posredna i neposredna potraga za mineralnim sirovinama, uključujući s time povezane pripremne djelatnosti, te otvaranje i ispitivanje prirodnih nalazišta mineralnih sirovina i napuštenih odlagališta koja sadrže te sirovine radi utvrđivanja isplativosti vađenja;

2.   ‚pridobivanje’ odvajanje ili oslobađanje (vađenje) mineralnih sirovina i s time povezane pripremne, prateće i završne djelatnosti;

[…]“

12.

U nacionalnom postupku austrijska Marktgemeinde Straßwalchen i 59 njezinih stanovnika, među njima H. Kornhuber (u daljnjem tekstu: općina ili općina Straßwalchen i dr.) protive se odobrenju za istraživačko bušenje na području općine koje je austrijski Bundesminister für Wirtschaft, Familie und Jugend 29. kolovoza 2011. izdao društvu Rohöl‑Aufsuchungs AG (u daljnjem tekstu: RAG).

13.

Izdano odobrenje obuhvaća gradnju bušotine i prilaza, podizanje i rastavljanje postrojenja za bušenje, provedbu djelatnosti bušenja, podizanje i rastavljanje testnog postrojenja, provedbu testnih radova, provedbu stavljanja izvan pogona površine koja je bila potrebna za postrojenje za bušenje i mjere rekultivacije u slučaju nepronalaska, provedbu stavljanja izvan pogona površine koja je bila potrebna za postrojenje za bušenje na dimenzije buduće platforme za bušenje i mjere rekultivacije u rubnim područjima u slučaju pronalaska. Predviđena dubina bušenja iznosi oko 4150 m.

14.

U slučaju pronalaska, odobrenje obuhvaća i testno vađenje prirodnog plina ukupne količine do 1.000.000 m3 za dokazivanje isplativosti bušenja. Pritom je predviđeno vađenje 150.000 do 250.000 m3 na dan. Izvađeni plin kasnije se izgara na rubu bušotine. Priključak na visokotlačni vod prirodnog plina nije predviđen. U slučaju pronalaska, osim toga (u znatno manjim količinama) izvršava se testno vađenje prirodnog plina i vezanog prirodnog plina (najviše 150 m3 odnosno 18.900 m3 na dan).

15.

Procjena utjecaja na okoliš nije provedena jer se ne radi o pridobivanju prirodnog plina ili nafte i ne postoji veza s drugim projektima.

16.

Prema tvrdnjama društva RAG, bušenje je u međuvremenu dovršeno a da pritom nisu pronađeni nafta ili prirodni plin.

17.

Međutim, u glavnom postupku općina zastupa stajalište da je procjena utjecaja na okoliš morala biti provedena. Među ostalim, ističe da je samo na njezinu području provedeno više od 30 bušenja i da su odobrena dodatna. Također tvrdi da su na području općine i u okolici u znatnom opsegu izgrađena skladišta i vodovi prirodnog plina.

18.

Verwaltungsgerichtshof Sudu stoga postavlja sljedeća pitanja:

Ako je odgovor na prvo prethodno pitanje potvrdan:

19.

Općina Straßwalchen i dr., Republika Austrija, Rohöl‑Aufsuchungs AG, Savezna Republika Njemačka te Europska komisija očitovali su se pismeno i na raspravi 3. rujna 2014.

20.

Zahtjevom za prethodnu odluku namjerava se saznati mora li testno vađenje prirodnog plina u okviru pokusnog bušenja obvezno biti podvrgnuto procjeni utjecaja na okoliš. U tu svrhu ponajprije treba biti razjašnjeno radi li se pritom o pridobivanju prirodnog plina u komercijalne svrhe u smislu točke 14. Priloga I., potom smije li biti ispitan opseg vađenja za dosezanje predviđenog praga po sondi i naposljetku koji drugi projekti moraju biti uzeti u obzir prilikom ispitivanja potrebe procjene utjecaja na okoliš.

21.

Prvim pitanjem Verwaltungsgerichtshof želi saznati uključuje li pojam „pridobivanje […] prirodnog plina u komercijalne svrhe“, sukladno točki 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, vremenski i količinski ograničeno testno vađenje prirodnog plina koje se provodi u okviru istraživačkog bušenja radi ispitivanja isplativosti trajnog pridobivanja prirodnog plina.

22.

Ponajprije valja podsjetiti da izrazi u nekoj odredbi prava Unije koja izravno ne upućuje na pravo država članica, radi utvrđenja njezinog sadržaja i opsega, moraju u pravilu dobiti autonomno i jedinstveno tumačenje na cijelom području Unije koje valja dati vodeći računa o kontekstu odredbe i cilju koji se želi postići propisom o kojemu je riječ ( 4 ). Stoga je nebitno kako austrijsko pravo definira pojam pridobivanja.

23.

Austrija i društvo RAG ističu da pokusno bušenje ne cilja izravno na pridobivanje prirodnog plina za gospodarsko iskorištavanje. Štoviše, tvrde da bušenje služi samo utvrđivanju može li se i u kojem opsegu u okviru gospodarskog pothvata pridobivati prirodni plin.

24.

Protivno tomu, Njemačka izlaže da pojam „pridobivanje“ u uobičajenom njemačkom svakodnevnom govoru općenito opisuje vađenje rudača i sirovina. Nije potrebno da dobivene sirovine mogu biti gospodarski iskorištene ili da je namjeravano takvo iskorištavanje.

25.

Njemačka i Komisija točno upućuju na to da engleska i francuska verzija Direktive o procjeni utjecaja na okoliš rabe pojam „extraction“ ( 5 ) koji još manje od njemačkog pojma „Gewinnung“ implicira gospodarsko iskorištavanje izvađenih sirovina. Tvrde da ne postoje jezične verzije s čijim bi tekstom testno vađenje bilo nespojivo.

26.

Tvrde da činjenica da je obuhvaćeno samo pridobivanje u komercijalne svrhe također ne isključuje nužno testno vađenje u okviru pokusnog bušenja iz područja primjene ove vrste projekta. No, budući da se provodi kako bi se razjasnila mogućnost komercijalnog vađenja prirodnog plina ili nafte, testno vađenje služi i komercijalnim svrhama. Tvrde da je drukčije kod testnog vađenja koje služi samo istraživanju, a ne pripremi gospodarske aktivnosti.

27.

Međutim, Austrija i društvo RAG ističu da se pojam pridobivanja u rudarstvu i rudarskom pravu shvaća uže. Odnosi se samo na proizvodnju sirovina, dok se vađenje sirovina tijekom istraživanja ubraja u traženje. Tvrde da se zakonodavac prilikom sastavljanja točke 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš orijentirao prema tom pojmu rudarskog prava.

28.

Ovo shvaćanje potvrđuje Direktiva o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti ( 6 ). Naime, ona u članku 2. točkama 15. i 16. razlikuje istraživanje i vađenje, pri čemu potonje uključuje pridobivanje. Protivno tomu, istraživanje nije pridobivanje. Da je to razlikovanje bitno i za Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš govori i to da, prema uvodnoj izjavi 16. prve navedene direktive, osobito određene djelatnosti istraživanja nisu obuhvaćene postojećim pravilima o sudjelovanju javnosti – uključujući Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš.

29.

I iz Direktive o rudarskom otpadu ( 7 ) može se razabrati razlikovanje između traženja i pridobivanja. Naime, članak 3. točka 21. te direktive definira „traženje“ kao potragu za gospodarski iskoristivim ležištima minerala, uključujući uzorkovanje, masovno uzorkovanje, bušenje i iskop, ali isključujući sve radove za otvaranje takvih ležišta i sve djelatnosti koje su izravno povezane s već tekućim pogonom eksploatacije mineralnih sirovina.

30.

Objema direktivama zajedničko je da traženje definiraju odvojeno kako bi ga uključile u svoje područje primjene. Stoga se i u okviru Direktive o procjeni utjecaja na okoliš uključivanje traženja u pridobivanje bez izričite odredbe čini upitnim.

31.

Unatoč tomu, razgraničenje pojmova drugih propisa nije obvezujuće za tumačenje vrsta projekata Direktive o procjeni utjecaja na okoliš. Tako je Sud pojam odlaganja otpada u Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš protumačio tako da uključuje oporabu, dok Direktiva o otpadu strogo dijeli ta dva pojma ( 8 ). Naime, kada razgraničenje drugih propisa nije povezano s posljedicama na okoliš i Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš ne upućuje izričito na drugi propis, pojam Direktive o procjeni utjecaja na okoliš mora biti tumačen neovisno o tim propisima i prije svega u pogledu utjecaja projekta na okoliš ( 9 ). Uostalom, ograničenje pojma odlaganja otpada u Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš na značenje iz Direktive o otpadu dovelo bi do toga da bi oporaba potpuno ispala iz područja primjene procjene utjecaja na okoliš.

32.

U ovom slučaju situacija, međutim, nije tako jasna kao kod razlikovanja odlaganja otpada i oporabe. Utjecaji trajnog vađenja prirodnog plina i testnog vađenja na okoliš u okviru pokusnog bušenja razlikuju se na prvi pogled prije svega u pogledu trajanja te infrastrukture za iskorištavanje izvađenog plina.

33.

Doduše, ne može se isključiti da su bušenja prije svega kod traženja i vađenja koja se međusobno ne razlikuju osobito značajna za njihovu težinu utjecaja na okoliš. Međutim, upravo u ovoj točki ne postoji nikakva značajna razlika između bušenja za vađenje prirodnog plina u smislu točke 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš i drugih dubinskih bušenja za koja su, u skladu s člankom 4. stavkom 3. te točkom 2. (d) Priloga II., procjene obvezne samo ako mogu imati značajan utjecaj na okoliš ( 10 ). Okolnost provedbe bušenja ne vodi nužno do pretpostavke da se radi o pridobivanju prirodnog plina.

34.

Budući da je istraživačko bušenje kao dubinsko bušenje u pravilu očekivano obuhvaćeno Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš, nije potrebno proširenje pojma pridobivanja prirodnog plina izvan uporabe u svakodnevnom govoru rudarskog prava za osiguranje ispitivanja takvog utjecaja. Doduše, Njemačka tumačenje ove vrste projekta smatra nejasnim jer pojam dubinskog bušenja nije definiran. Ali i taj pojam države članice ne mogu jednostrano konkretizirati, nego se mora tumačiti autonomno i osobito u svjetlu ciljeva Direktive o procjeni utjecaja na okoliš.

35.

Daljnji je sustavni argument za neubrajanje pridobivanja u traženje uporaba dnevnih pragova u definiciji ove vrste projekta u točki 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš. Dnevni prag daje naslutiti da zakonodavac nije imao u vidu privremeno testno vađenje nego planove pridobivanja tijekom duljeg vremena. I testno vađenje zasigurno može trajati više dana, kao što to pokazuje ovdje sporno odobrenje, a koje određuje najveću količinu koja se može vaditi kao i manju, najveću dnevnu količinu vađenja. Testno vađenje prirodnog plina u okviru pokusnog bušenja ipak nema istu kvalitetu kao trajno vađenje.

36.

S obzirom na te argumente, ni ustaljena sudska praksa da Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš, što se tiče obveze provedbe procjene utjecaja na okoliš, ima široko područje primjene i nastoji postići dalekosežan cilj ( 11 ) ne može dovesti do nekog drugog zaključka.

37.

Stoga na prvo pitanje treba odgovoriti da se kod vremenski i količinski ograničenog testnog vađenja prirodnog plina koje se provodi u okviru istraživačkog bušenja radi ispitivanja isplativosti trajnog pridobivanja prirodnog plina ne radi o „pridobivanju […] prirodnog plina u komercijalne svrhe“ sukladno točki 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš.

38.

Na drugo pitanje odgovaram za slučaj da se Sud ne složi s mojim odgovorom na prvo pitanje. Ono je usmjereno na to dopušta li točka 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš odredbu nacionalnog prava koja kod pridobivanja prirodnog plina u točki 14. Priloga I. navedene pragove ne veže za pridobivanje sâmo po sebi nego za „vađenje po sondi“, dakle pojedinačno bušenje.

39.

Iz teksta točke 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš ne može se razaznati ograničenje praga na vađenje po sondi. Već je zbog toga dvojbeno je li ovaj uvjet spojiv sa širokim područjem primjene Direktive i njezinim ciljevima.

40.

Osim toga, cilj Direktive o procjeni utjecaja na okoliš ne smije se zaobići razdiobom projekata i neuzimanje u obzir kumulativnog učinka projekata ne smije dovesti do toga da u cijelosti izbjegnu obvezu procjene utjecaja na okoliš iako zajedno mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu članka 2. stavka 1. ( 12 ).

41.

To se, doduše, najčešće utvrđivalo u vezi s projektima u skladu s Prilogom II. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš ( 13 ), ali i projekti u skladu s Prilogom I. ne smiju biti tako razdijeljeni da se zaobiđe obveza procjene utjecaja na okoliš ( 14 ). Kao što to općina točno izlaže, ograničenje ispitivanja praga u skladu s točkom 14. Priloga I. poziva upravo na takvu razdiobu.

42.

Ne mora biti odlučeno o tome je li točno protivno izlaganje društva RAG da je takva razdioba isključena iz gospodarskih razloga. Naime, ako bi se u ovom slučaju odustalo od pojedinačnih sondi, to ne bi dovelo ni do kakve razlike.

43.

Austrija i društvo RAG ističu, doduše, da austrijsko pravo, točnije članak 3. stavak 2. Zakona o procjeni utjecaja na okoliš iz 2000., zahtijeva procjenu kumulativnog utjecaja. No, Verwaltungsgerichtshof tu odredbu nije uključio u svoj zahtjev za prethodnu odluku.

44.

Međutim, to ne iznenađuje. Naime, pravilo o kumulaciji kako ga predstavlja Austrija ne vodi nužno do procjene utjecaja na okoliš ako je prag dosegnut u više projekata, kako je uređeno u članku 4. stavku 1. i točki 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš. Naprotiv, procjena se provodi samo kada se dodatno utvrdi da postoji vjerojatnost da bi projekti mogli imati značajan, štetan, uznemirujući ili nepovoljan utjecaj na okoliš. Austrijsko pravilo o kumulaciji stoga se u najboljem slučaju može smatrati samo instrumentom provedbe članka 4. stavaka 2. i 3. te Priloga II. kada je potrebno takvo dodatno utvrđenje.

45.

Točka 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš protivi se stoga takvoj odredbi nacionalnog prava koja kod pridobivanja prirodnog plina u toj točki navedene pragove veže za „vađenje po sondi“.

46.

Trećim pitanjem Verwaltungsgerichtshof pita koji drugi projekti moraju biti uzeti u obzir prilikom ispitivanja postojanja obveze procjene utjecaja na okoliš. Budući da je to pitanje usmjereno na točku 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, na njega također odgovaram za slučaj da Sud u odgovoru na prvo pitanje dođe do drukčijeg zaključka.

47.

S obzirom na to da je ovo pitanje postavljeno samo za slučaj potvrdnog odgovora na prvo pitanje, Verwaltungsgerichtshof očito smatra da se obveza procjene utjecaja na okoliš može zasnivati samo na članku 4. stavku 1. i točki 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, a koja se odnosi na pridobivanje prirodnog plina u komercijalne svrhe s volumenom vađenja većim od 500.000 m3 na dan (o tome pod 1.). Međutim, ona može proizlaziti i iz članka 4. stavaka 2. i 3. te točke 2. (d) Priloga II. Direktivi ako se pokusno bušenje, neovisno o volumenu vađenja, treba smatrati dubinskim bušenjem. Stoga bi se Sud trebao posvetiti i ovom aspektu kako bi dao koristan odgovor na zahtjev (o tome pod 2.). ( 15 )

48.

Ako se testno vađenje prirodnog plina koje se poduzima u okviru pokusnog bušenja treba smatrati pridobivanjem prirodnog plina, mora se provesti procjena utjecaja na okoliš u skladu s člankom 4. stavkom 1. i točkom 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš kada volumen vađenja prelazi 500.000 m3 na dan. Budući da volumen vađenja ne može biti procijenjen na temelju pojedinačne sonde, postavlja se pitanje kako se to treba mjeriti.

49.

Verwaltungsgerichtshof spominje mogućnost uključivanja svih bušenja otvorenih na području općine. Time postavlja dva aspekta koji bi mogli biti važni u tom kontekstu, kao prvo vrste projekata odnosno dijelove projekata koji moraju biti uzeti u obzir i kao drugo razgraničenje prostora unutar kojeg su ti projekti važni. Usto treba uzeti u obzir i treći aspekt, trenutak provedbe pojedinačnih dijelova projekata.

50.

Općina zastupa stajalište da osim različitih sondi u obzir moraju biti uzeti i vodovi i skladišta prirodnog plina.

51.

Međutim, to nije uvjerljivo. Ako se prizna obveza procjene utjecaja na okoliš u okviru točke 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, ona ne može ovisiti o vodovima i skladištima prirodnog plina. Naime, ta postrojenja ondje se ne navode. Također, ona ne mogu doprinijeti dosezanju praga jer se vodovima i skladištima ne vadi prirodni plin. Nasuprot tome, potrebno je samo ispitati prelazi li pridobivanje prirodnog plina u komercijalne svrhe prag od 500.000 m3 na dan; dakle je li – kao što to navode i Njemačka i Poljska – važan volumen vađenja sondi odnosno bušenja.

52.

I dalje se postavlja pitanje koje sonde trebaju biti uključene u mjerenje volumena vađenja.

53.

Valja se složiti s Poljskom i Komisijom da ograničenje na područje općine, a koje je dao naslutiti Verwaltungsgerichtshof, nije prikladan kriterij. Naime, takvo administrativno ograničenje područja općine nije nužno povezano s razgraničenjem projekta ili dosegom njegova utjecaja na okoliš. Područje općine može se pokazati previše ograničeno ili preširoko. Također je moguće da se samo djelomično preklapa s područjem projekta.

54.

S obzirom na to da volumen vađenja izražava uspješnost projekta, uvjerljiviji je poljski prijedlog da se uzmu u obzir sva tehnološki i geološki povezana bušenja. Njemačka to opisuje pojmom lokacije vađenja, a Komisija se također kreće u tom smjeru kada na funkcionalan način definira prostorni okvir projekta.

55.

Kriteriji za tehnološku i geološku povezanost bušenja na jednoj lokaciji vađenja u ovom postupku ne mogu biti dalje pojašnjeni jer nedostaju potrebne informacije. Osobito ne može biti odlučeno je li točna tvrdnja društva RAG da je svaki plan bušenja s tehnološkog i geološkog stajališta odvojen od svih ostalih planova. Međutim, prilikom takve analize svakako treba uzeti u obzir da Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš ima široko područje primjene i nastoji postići dalekosežan cilj ( 16 ). Zahtjevi postojanja tehnološke i geološke veze stoga ne smiju biti prestrogi, nego moraju osobito odgovarajuće uzimati u obzir mogućnost zajedničkog utjecaja bušenjâ na okoliš.

56.

Naposljetku je potrebno uzeti u obzir vremensku dimenziju, koja u zahtjevu za prethodnu odluku nije spomenuta. Naime, za primjenu točke 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš ne mogu se jednostavno zbrojiti volumeni vađenja svih tehnološki i geološki povezanih pokusnih bušenja na jednoj lokaciji vađenja.

57.

Kao što to navodi Njemačka, prag vađenja od 500.000 m3 na dan može, naprotiv, biti dosegnut i kod zajedničke ocjene bušenja samo ako se tim bušenjima istodobno, tj. istoga dana, vadi prirodni plin.

58.

Međutim, kao što to ilustrira prvo pitanje, testno vađenje u okviru pokusnog bušenja nije samo količinski nego i vremenski ograničeno. Stoga se čak i kod većeg broja pokusnih bušenja čini malo vjerojatno da se s više tih bušenja istodobno probno vadi prirodni plin. Ako je ova ocjena točna, nije potrebno da pokusna bušenja s pojedinačno najvećim dopuštenim volumenom vađenja od 250.000 m3 na dan i zajedno s drugim pokusnim bušenjima dosegnu prag od 500.000 m3 na dan. Nasuprot tome, moguće je da dopušteni volumen vađenja pokusnih bušenja dosegne prag zajedno s već postojećim bušenjima za vađenje. Međutim, uvjet je za to tehnološka i geološka povezanost bušenja. Zadaća suda koji je uputio zahtjev odnosno nadležnih tijela jest da to ispitaju u konkretnom slučaju.

59.

Stoga na ovaj dio trećeg pitanja treba odgovoriti da je za ocjenu prelazi li projekt za pridobivanje prirodnog plina u komercijalne svrhe prag vađenja od 500.000 m3 na dan, u skladu s točkom 14. Priloga I. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, i mora li stoga podlijegati procjeni utjecaja na okoliš potrebno uzeti u obzir istodobna vađenja svih tehnološki i geološki povezanih bušenja na jednoj lokaciji.

60.

Međutim, obveza procjene utjecaja na okoliš može proizlaziti i iz članka 2. stavka 1. te članka 4. stavaka 2. i 3. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš jer pokusno bušenje na dubini bušenja većoj od 4000 m, neovisno o volumenu vađenja, u svakom slučaju treba smatrati dubinskim bušenjem u smislu točke 2. (d) Priloga II.

61.

U skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš, države članice kod projekata koji su navedeni u Prilogu II., a mogu imati značajan štetan utjecaj na okoliš, na temelju pojedinačnog pregleda ili pragova odnosno kriterija koje je ta direktiva odredila moraju odlučiti treba li takav projekt biti podvrgnut procjeni utjecaja na okoliš.

62.

U pogledu određivanja pragova ili kriterija za određivanje treba li takav projekt podvrgnuti procjeni utjecaja na okoliš, članak 4. stavak 2. točka (b) Direktive o procjeni utjecaja na okoliš državama članicama daje marginu prosudbe. Međutim, ta je margina ograničena obvezom, utvrđenom u članku 2. stavku 1., podlijeganja procjeni utjecaja na okoliš projekata kod kojih na temelju njihove vrste, veličine ili lokacije postoji vjerojatnost da bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš ( 17 ).

63.

Stoga potreba procjene utjecaja na okoliš može izravno proizlaziti iz članka 2. stavka 1., članka 4. stavka 2. i Priloga II. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš ako projekt ulazi u taj Prilog i može imati značajne posljedice na okoliš ( 18 ). I nadležna nacionalna tijela koja se bave zahtjevom za odobrenje provedbe projekta iz Priloga II. ovoj direktivi moraju posebno ispitati treba li se, uzimajući u obzir kriterije u Prilogu III. Direktivi ( 19 ), izvršiti procjena utjecaja na okoliš ( 20 ). Nadalje, pojedinci kao i druga nacionalna tijela na koje se odnosi moraju biti u mogućnosti da u slučaju potrebe sudskim putem provjere izvršavanje ove obveze procjene koju ima nadležno tijelo ( 21 ).

64.

Prve upute za ocjenu može li dubinsko bušenje imati značajan utjecaj na okoliš sadrži članak 2. stavak 1. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš. Naime, obveza procjene odnosi se prema tome na projekte kod kojih osobito na temelju njihove vrste, veličine ili lokacije postoji vjerojatnost da bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš. Stoga nije važan samo volumen vađenja nego i druge značajke projekta, a osobito njegova lokacija ( 22 ).

65.

Prema tome, ne treba isključiti da na temelju okolnosti pojedinačnog slučaja, primjerice vrste bušenja ili osjetljivosti dotičnog područja, već kod pojedinačnog dubinskog bušenja postoji vjerojatnost da bi moglo imati značajan utjecaj na okoliš.

66.

Upravo kod projekata iz Priloga II. osim toga vrijedi da neuzimanje u obzir kumulativnog učinka više projekata u praksi ne smije dovesti do toga da projekti u cijelosti izbjegnu obvezu procjene utjecaja na okoliš, iako uzeti zajedno mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu članka 2. stavka 1. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš ( 23 ). Naime, u skladu s točkama 1. i 2. prvom alinejom Priloga III., kod ocjene takvih projekata treba osobito uzeti u obzir kumulativni utjecaj i postojeće korištenje zemljišta.

67.

Stoga kod ocjene može li projekt imati značajan utjecaj na okoliš moraju biti uzeta u obzir i postrojenja koja nisu u svakom slučaju povezana s projektom te vrste, ali za koja to vrijedi u konkretnom pojedinačnom slučaju.

68.

Najvažniji kumulativni utjecaj na okoliš koji treba uzeti u obzir prilikom ocjene dubinskog bušenja su druga dubinska bušenja, a osobito ona koja su zajedno s bušenjem koje se ocjenjuje tehnološki i geološki povezana na jednoj lokaciji vađenja.

69.

Osim toga, Sud je iz istih razloga utvrdio da kod prethodnog ispitivanja može li projekt „…prijenosa električne energije preko nadzemnih vodova“, u skladu s točkom 3. (b) Priloga II. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, imati značajan utjecaj na okoliš može biti važno i proširenje razvodnih postrojenja. To uvjetuje utvrđenje nadležnog suda da je proširenje dio projekta čiji je predmet prijenos električne energije ( 24 ).

70.

Isto vrijedi u glavnom postupku za vodove i skladišta prirodnog plina i druga postrojenja: nadležni sud odnosno nadležno tijelo mora ispitati treba li ta postrojenja pripisati istom projektu kao pokusna bušenja. Protiv toga govori okolnost da se pokusno bušenje neće spojiti na vod ili skladište prirodnog plina. Međutim, ne može se isključiti da pokusno bušenje nije potaknuto barem i zbog okolnosti da se postojanje plina u slučaju uspjeha zbog postojeće infrastrukture može lako iskorištavati.

71.

Osim toga, u prethodno ispitivanje treba uključiti i pitanje može li utjecaj pokusnih bušenja na okoliš imati veću težinu zbog utjecaja drugih projekata na lokaciji ili u okolici, primjerice vodova i skladišta prirodnog plina, nego što bi imao da tih projekata nema.

72.

Naposljetku, s obzirom na tvrdnje općine, valja podsjetiti da može postojati i obveza naknadne provedbe procjene utjecaja na okoliš u okviru kasnijeg odobrenja. Naime, ako bi se pokazalo da su od stupanja na snagu Direktive o procjeni utjecaja na okoliš provedeni radovi ili materijalni zahvati za koje bi kao projekt u smislu Direktive bila potrebna procjena utjecaja na okoliš a da ta procjena nije provedena u ranijoj fazi postupka izdavanja odobrenja, postoji obveza vođenja računa o tome prilikom davanja kasnijeg odobrenja i osiguravanja praktične djelotvornosti te direktive, tako što će se takva procjena provesti barem u toj fazi ( 25 ). U slučaju pokusnog bušenja to svakako vrijedi kada je tehnološki i geološki povezano s ranijim projektima na jednoj lokaciji ili druga, ranije izgrađena infrastruktura s njime čini zajednički projekt.

73.

Na drugi dio trećeg pitanja stoga treba odgovoriti da za ocjenu može li dubinsko bušenje, u skladu s člankom 2. stavkom 1. te člankom 4. stavcima 2. i 3. u vezi s točkom 2. (d) Priloga II. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš, imati značajan utjecaj na okoliš i treba li stoga podlijegati procjeni utjecaja na okoliš moraju, uz ostalo, biti uzeti u obzir utjecaj svih tehnološki i geološki povezanih bušenja, utjecaj svih drugih postrojenja unutar određenog projekta povezanih s bušenjima te kumulacije njegova utjecaja s drugim projektima na lokaciji ili u okolici.

74.

Stoga Sudu predlažem da na postavljena prethodna pitanja odgovori na sljedeći način:

75.

U slučaju da Sud prilikom odgovora na prvo pitanje dođe do nekog drugog zaključka, trebao bi dati odgovor predložen gore pod 2) te na drugo pitanje i prvi dio trećeg pitanja odgovoriti kako slijedi: