Predmet C‑375/12

Margaretha Bouanich

protiv

Directeur des services fiscaux de la Drôme

(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunal administratif de Grenoble)

„Zahtjev za prethodnu odluku — Članak 63. UFEU‑a — Slobodno kretanje kapitala — Članak 49. UFEU‑a — Sloboda poslovnog nastana — Porez na dohodak fizičkih osoba — Mehanizam za određivanje gornje granice opterećenja izravnim porezima na temelju dohotka — Bilateralni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja — Oporezivanje dividendi koje isplaćuje društvo s poslovnim nastanom u drugoj državi članici na koje je već primijenjen porez po odbitku — Izostanak uračunavanja ili djelomičnog uračunavanja poreza plaćenog u toj drugoj državi članici u izračun gornje granice poreznog opterećenja — Članak 65. UFEU‑a — Ograničenje — Opravdanje“

Sažetak – Presuda Suda (peto vijeće) od 13. ožujka 2014.

1. Sloboda poslovnog nastana – Slobodno kretanje kapitala – Odredbe Ugovora – Područje primjene – Nacionalni propis kojim se određuje gornja granica određenih izravnih poreza na temelju dohotka (porezni štit) – Oporezivanje dividendi koje rezidentu te države članice isplati društvo s poslovnim nastanom u drugoj državi članici na koje je već primijenjen porez po odbitku – Porezni propis koji se primjenjuje neovisno o veličini udjela u navedenom društvu – Istodobna primjena odredaba koje uređuju slobodu poslovnog nastana i slobodno kretanje kapitala

   (čl. 49., 63. i 65. UFEU‑a)

2. Sloboda poslovnog nastana – Slobodno kretanje kapitala – Ograničenja – Porezno zakonodavstvo – Nacionalni propis kojim se određuje gornja granica određenih izravnih poreza na temelju dohotka (porezni štit) – Oporezivanje dividendi koje rezidentu te države članice isplati društvo s poslovnim nastanom u drugoj državi članici na koje je već primijenjen porez po odbitku – Nedostaci koji proizlaze iz usporedne primjene ovlasti za oporezivanje država članica – Nepostojanje

   (čl. 63. i 65. UFEU‑a)

3. Sloboda poslovnog nastana – Slobodno kretanje kapitala – Ograničenja – Porezno zakonodavstvo – Nacionalni propis kojim se određuje gornja granica određenih izravnih poreza na temelju dohotka (porezni štit) – Oporezivanje dividendi koje rezidentu te države članice isplati društvo s poslovnim nastanom u drugoj državi članici na koje je već primijenjen porez po odbitku – Izostanak uračunavanja ili djelomičnog uračunavanja poreza plaćenog u toj drugoj državi članici u izračun gornje granice – Nedopuštenost – Razlozi za opravdanje – Nužnost osiguranja koherentnosti fiskalnog sustava – Uravnotežena raspodjela ovlasti za oporezivanje među državama članicama – Nepostojanje

   (čl. 49., 63. i 65. UFEU‑a)

1.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 24.‑31.)

2.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 37.‑39., 56., 59., 60.)

3.  Članke 49., 63. i 65. UFEU‑a treba tumačiti na način da su u suprotnosti s tim člancima zakonske odredbe države članice na temelju kojih ‐ kada rezident navedene države članice, dioničar društva s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, primi dividende koje se oporezuju u objema državama, a dvostruko oporezivanje uređeno je uračunavanjem poreznog kredita u državi rezidentnosti u iznosu koji odgovara iznosu poreza plaćenog u državi društva koje isplaćuje dividende ‐ mehanizam određivanja gornje granice opterećenja različitim izravnim porezima do određenog postotka dohotka ostvarenog tijekom godine dana ne uzima u obzir, ili samo djelomice uzima u obzir, porez plaćen u državi društva koje isplaćuje dividendu.

   Naime, s jedne strane, zbog uvođenja razlike u postupanju prema rezidentnim poreznim obveznicima, ovisno o tome primaju li dividende od društva s poslovnim nastanom na domaćem državnom području ili od društva s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, takvo porezno zakonodavstvo može odvratiti fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak ponajprije u državi članici u kojoj su rezidenti od ulaganja kapitala u društva sa sjedištem u drugoj državi članici te predstavlja ograničenje slobodi kretanja kapitala, načelno zabranjeno člankom 63. UFEU‑a.

   S druge strane, takva razlika u poreznom tretmanu može biti ograničenje slobode poslovnog nastana načelno zabranjeno člankom 49. UFEU‑a, zato što državljanima te države članice čini manje privlačnim zasnivanje poslovnog nastana u drugoj državi članici.

   Takvo ograničenje ne može se opravdati ni nužnošću održavanja koherentnosti nacionalnog fiskalnog sustava ni nužnošću očuvanja raspodjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama.

   Što se tiče nužnosti očuvanja koherentnosti nacionalnog fiskalnog sustava, da bi argument utemeljen na tom opravdanju bio uspješan, treba utvrditi postojanje izravne veze između odnosne porezne pogodnosti i naknade za tu pogodnost u obliku određene porezne obveze, pri čemu izravan karakter te veze treba utvrditi s obzirom na cilj predmetnog propisa. Međutim, nema izravne veze između porezne pogodnosti u obliku povrata poreza, do kojeg s pomoću mehanizma određivanja gornje granice može doći u korist poreznog obveznika, i naknade za tu pogodnost u obliku određene porezne obveze. Naime, iznos vraćenog poreza na temelju određivanja gornje granice ovisi o ukupnom iznosu izravnih poreza koje je porezni obveznik platio te o tome prelazi li taj iznos granicu utvrđenu zakonom. Tako se porezna pogodnost o kojoj je riječ u glavnom postupku ne dodjeljuje ovisno o plaćanju određenog poreza, nego isključivo ako plaćeni iznos svih relevantnih poreza prelazi određeni postotak godišnjeg dohotka poreznih obveznika. Slijedom toga, nije moguće utvrditi postojanje izravne veze između predmetne porezne pogodnosti i određene porezne obveze.

   Što se tiče nužnosti očuvanja uravnotežene raspodjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama, takav mehanizam određivanja gornje granice oporezivanja ne utječe na mogućnost koju konkretna država članica ima za oporezivanje djelatnosti na svom državnom području, a ne sprječava ni mogućnost koju ta država članica ima za oporezivanje dohotka ostvarenog u drugoj državi članici. Slijedom toga, u vezi s pretpostavkama za primjenu tog poreznog mehanizma uopće se ne postavlja pitanje raspodjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama.

   (t. 55., 56., 59., 69., 72., 74., 85.‑88. i izreka)