OBRAZLOŽENJE

Ovom preporukom za Odluku Vijeća Europska komisija traži odobrenje Vijeća za otvaranje pregovora o sporazumu kojim bi se Europskoj uniji (EU) omogućilo da postane dioničar Razvojne banke Vijeća Europe (CEB).

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Uvod

CEB je multilateralna razvojna banka osnovana kao djelomični sporazum Vijeća Europe ( 1 ). CEB je izvorno osnovan 1956. za pomoć izbjeglicama i raseljenim osobama, ali je postupno proširio svoje područje djelovanja na druge sektore koji doprinose jačanju socijalne kohezije u Europi. Danas ima 43 države članice ( 2 ), uključujući 26 od 27 država članica EU-a ( 3 ). Države članice EU-a zajedno drže 87,9 % dionica CEB-a. Francuska, Njemačka i Italija najveći su dioničari s po 16,9 % dionica. CEB daje zajmove i jamstva državama članicama sudionicama, uključujući njihove središnje države, financijskim institucijama i lokalnim tijelima za financiranje projekata u socijalnom sektoru, uglavnom u području socijalne infrastrukture. CEB to djelovanje uglavnom financira vlastitim sredstvima i djelomično donacijama. EU je od 2010. donirao 844 milijuna EUR ( 4 ) za projekte CEB-a, što ga čini njegovim najvećim donatorom.

CEB ima snažan kreditni rejting koji se temelji na snažnoj kapitalnoj osnovi, dobroj kvaliteti imovine i izvrsnim rezultatima imovine. Ima status „AAA” od 2020. (Scope), 2021. (S&P) i 2023. (Fitch i Moody’s). Sve su glavne agencije za kreditni rejting potvrdile njegov status „AAA” i u 2025.

Službena je nadležnost CEB-a, naglašena u njegovom strateškom okviru za razdoblje 2023. – 2027., promicanje socijalne kohezije i jačanje socijalne integracije u Europi te pružanje pomoći migrantima i izbjeglicama. Njegovi se ciljevi uglavnom podudaraju s prioritetima Komisije u području socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije te migracijske politike. Socijalna ulaganja CEB-a namijenjena ranjivim skupinama mogla bi doprinijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava EU-a. Osim toga, CEB pruža pomoć Ukrajini i sudjeluje u njezinoj obnovi nakon što je ona 15. lipnja 2023. postala članica CEB-a. Suradnja s Ukrajinom jedan je od sveobuhvatnih ciljeva iz strateškog okvira CEB-a za razdoblje 2023. – 2027.

Ako EU postane dioničar CEB-a, to će mu omogućiti bolju koordinaciju svojeg položaja u široj mreži odbora međunarodnih financijskih institucija, doprinos provedbi prioriteta EU-a, produbljivanje strateškog partnerstva s CEB-om radi poticanja socijalnih ulaganja u Europi, olakšavanje zakonitih migracija i integracije te promicanje stabilnosti i gospodarskog rasta u zemljama proširenja i zemljama susjedstva. Sudjelovanje EU-a u CEB-u provodila bi Komisija.

Ciljevi

Stjecanjem udjela u CEB-u mogla bi se povećati sinergija prioriteta CEB-a i prioriteta EU-a, posebno u području socijalne infrastrukture i socijalne uključenosti, migracija te politike proširenja i susjedstva, sa znatnim naglaskom na pomoći Ukrajini. Ujedno bi se EU-u omogućilo da sudjeluje u utvrđivanju strategije CEB-a te u njegovim investicijskim odlukama i operacijama osim onih kojima se već pruža potpora u okviru mandatâ EU-a. To bi moglo pomoći i u produbljivanju odnosa između institucija EU-a i Vijeća Europe, kao i odnosa s mnogim partnerskim zemljama u neposrednom susjedstvu koje su članice CEB-a. Osim toga, moglo bi pomoći u koordinaciji potpore Ukrajini s potporom drugih međunarodnih aktera koji sudjeluju u njezinoj obnovi.

Vijeće je potaknulo Komisiju i države članice da u kontekstu europske financijske strukture za razvoj ( 5 ) i financiranja borbe protiv klimatskih promjena ( 6 ) osiguraju bolju koordinaciju s međunarodnim financijskim institucijama i među njima. Sudjelovanje u upravljačkim tijelima financijskih institucija jasno je pokazalo koristi u tom pogledu. Omogućilo je razvoj snažne koordinacije politike i financijske suradnje Komisije s tim institucijama, među ostalim provedbom mandatâ EU-a.

Prisutnost u upravljačkim tijelima CEB-a

Kad bi EU postao dioničar, bio bi formalno uključen u oblikovanje politika CEB-a i njihovu provedbu, sudjelovao bi u postupku donošenja odluka CEB-a te bi ga u upravljačkim tijelima CEB-a predstavljala Europska komisija. Dobio bi glasačka prava razmjerno broju upisanih dionica i osigurao si mjesto u Upravnom odboru i Upravnom vijeću CEB-a ( 7 ).

Upravni odbor utvrđuje opće smjernice za djelovanje CEB-a, utvrđuje uvjete za članstvo drugih država, odlučuje o povećanju kapitala i potvrđuje glavne korporativne i financijske dokumente te institucije. Bira svojeg predsjednika i predsjednika Upravnog vijeća te imenuje guvernera i članove Odbora za reviziju. Općenito, za odluke u Upravnom odboru potrebna je većina glasova članova koji glasaju za ili protiv, a ti članovi moraju predstavljati najmanje dvije trećine glasačkih prava. Upravno vijeće izvršava ovlasti koje mu je dodijelio Upravni odbor, donosi i nadzire operativne politike te odobrava projekte ulaganja koje podnose vlade.

Opći ciljevi sudjelovanja u kapitalu

Nakon što je 2022. odobreno prvo povećanje kapitala CEB-a uplaćenim kapitalom, razdoblje upisa završilo je 31. prosinca 2024., a stopa sudjelovanja iznosila je više od 95 %. Na taj je način kapital CEB-a povećan za 4,14 milijardi EUR te njegov ukupni upisani kapital iznosi 9,62 milijarde EUR ( 8 ) (od čega je 1,766 milijardi EUR uplaćeni kapital).

Cilj EU-a bio bi da postane dioničar srednjeg ranga, što bi značilo da će se smjestiti na sredinu popisa dioničara s približno 0,4 % (0,419 %) izravnog udjela u ukupnom upisanom kapitalu CEB-a, čime bi dobio glasačka prava razmjerna tom broju upisanih dionica i osigurao mjesta u upravljačkim tijelima CEB-a, tj. mjesto u Upravnom odboru i Upravnom vijeću. Tim će se udjelom EU-u omogućiti djelotvornija suradnja s CEB-om, koordinacija stajališta EU-a među dioničarima iz EU-a i veća sinergija s prioritetima politika EU-a uz izdvajanje ograničene količine sredstava.

Za to bi bio potreban upis dionica u iznosu od 40,294 milijuna EUR. Prema obveznom omjeru uplaćenog i upisanog kapitala CEB-a (18,59 %) za to bi bilo potrebno ulaganje EU-a u iznosu od 20 milijuna EUR: 7,49 milijuna EUR za uplaćeni kapital (s 32,804 milijuna EUR kapitala na poziv) i 12,51 milijun EUR u obveznim pričuvama. Komisija bi predložila da se u tu svrhu iskoriste odobrena sredstva u ukupnom iznosu od 20 milijuna EUR u obvezama i plaćanjima programirana za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE) u okviru godišnjeg proračuna EU-a za financijsku godinu 2027.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Udio Unije u CEB-u pridonio bi politikama EU-a u sljedećim područjima:

Socijalna politika i politika zapošljavanja

Težište koje se u djelovanju CEB-a stavlja na socijalnu politiku i infrastrukturu moglo bi biti dopuna programima financiranja EU-a za prevladavanje gospodarskih i socijalnih razlika unutar država članica te između država članica i/ili drugih zemalja, posebno u područjima kao što su priuštivo stanovanje, zdravstvena zaštita, borba protiv siromaštva i obrazovanje. Kad bi postao dioničar, EU bi se mogao zalagati za povećano i odgovarajuće financiranje tih projekata, posebno u slabije razvijenim regijama država članica. Težište koje se u djelovanju CEB-a stavlja na socijalnu infrastrukturu dopuna je programima EU-a kao što su InvestEU ili Mehanizam za oporavak i otpornost.

Sporazum o jamstvu s CEB-om u okviru programa InvestEU potpisan u studenom 2022. i zadnji put izmijenjen u prosincu 2025. trenutačno je vrijedan do 318 milijuna EUR jamstva EU-a i njime se podupire portfelj od oko 1 milijarde EUR ulaganja u okviru sastavnice za socijalna ulaganja i vještine. Među obuhvaćenim su projektima socijalna infrastruktura (priuštivo socijalno stanovanje, javne bolnice, obrazovanje i osposobljavanje), mikrofinanciranje i potpora socijalnim poduzećima s međusektorskim ciljevima kao što su socijalna i gospodarska uključenost ranjivih skupina i rodna ravnopravnost. Osim EIF-a, CEB je jedini partner u provedbi programa InvestEU koji pruža potporu mikrofinanciranju i socijalnim poduzećima. CEB ostvaruje svoje ciljeve politike u okviru programa InvestEU i jedan je od partnera u provedbi s najboljim rezultatima u provedbi, što se odnosi i na odobrene i na zaključene operacije.

CEB bi također mogao imati važnu tehničku i financijsku ulogu u stambenoj politici u EU-u, među ostalim u okviru Europskog plana za priuštivo stanovanje, s obzirom na to da ima desetljeća iskustva u pružanju potpora za stanovanje za ranjive skupine. CEB zajedno s Europskom komisijom supredsjeda područjem rada Europske platforme za borbu protiv beskućništva (EPOCH) koje se odnosi na pristup financiranju kako bi se pronašli dodatni načini za proširenje zajedničkih ciljeva socijalne kohezije. CEB je proveo pilot-projekt Europskog parlamenta „Stambeno zbrinjavanje i jačanje položaja Roma” (HERO) te i dalje pojačano radi na pružanju daljnje potpore tom segmentu ranjivih skupina.

Politika proširenja i susjedstva

Stručno znanje CEB-a o obnovi nakon sukoba i socijalnoj integraciji podudara se s ciljevima EU-a u pogledu promicanja stabilnosti i kohezije u Europi te poticanja gospodarskog rasta u zemljama proširenja i zemljama susjedstva. Ako postane dioničar, EU bi mogao pojačati taj rad i još više iskoristiti jedinstveno stručno znanje CEB-a. Komisija već duži niz godina surađuje s CEB-om u regiji proširenja, i kao važan donator i u smislu sudjelovanja CEB-a u inicijativama i okvirima EU-a, kao što su Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF) ili Platforma za ulaganja u susjedstvu (NIP). U WBIF-u se kombiniraju različiti oblici nepovratnih i povratnih vrsta financiranja u javnom i privatnom sektoru na zapadnom Balkanu kako bi se pospješio socioekonomski razvoj. WBIF je određen kao glavni instrument za provedbu strategije Global Gateway i glavni kanal za razvoj ulaganja iz plana rasta i Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan. CEB je i partner u provedbi Platforme za ulaganja u susjedstvu, EU-ove platforme mješovitog financiranja za zemlje Istočnog partnerstva. Do kraja 2025. odobrene su dvije operacije mješovitog financiranja s CEB-om u zdravstvenom sektoru Republike Moldove (Moldova). CEB je također primio bespovratna sredstva iz Istočnoeuropskog partnerstva za energetsku učinkovitost i okoliš (E5P), u kojem je EU jedan od glavnih donatora. CEB je važan partner i u provedbi plana rasta za Moldovu kojim će se potaknuti gospodarstvo Moldove i ubrzati reforme kako bi se ta zemlja približila članstvu u EU-u.

Partnerstvo EU-a s CEB-om može biti ključno i za obnovu Ukrajine. Nove mogućnosti za bolju koordinaciju i suradnju otvorile su se kad je Ukrajina 2023. postala nova zemlja članica CEB-a. CEB je partner u provedbi Instrumenta za Ukrajinu i u okviru tog instrumenta pomaže u obnovi oštećene ili uništene socijalne infrastrukture u toj zemlji, s naglaskom na stanovanju i zdravstvenoj zaštiti.

Do lipnja 2025. CEB je Ukrajini odobrio zajmove u iznosu od 553 milijuna EUR, od čega je 400 milijuna EUR namijenjeno stambenim rješenjima. Za program u iznosu od 200 milijuna EUR (100 milijuna EUR odobrenih u ožujku 2024. i dodatnih 100 milijuna EUR odobrenih u siječnju 2025.) osigurana je tehnička pomoć u iznosu od 10 milijuna EUR iz Okvira za ulaganja u Ukrajini (UIF). Uz stanovanje i zdravstvenu zaštitu, CEB je u rujnu 2024. odobrio svoju prvu operaciju mikrofinanciranja u Ukrajini u iznosu od 3 milijuna EUR za Bank Lviv kako bi se osigurao pristup kreditima za mikropoduzetnike i mala poduzeća u Ukrajini. Banka širi svoje aktivnosti u tom sektoru. U suradnji s Europskom komisijom odbor UIF-a odobrio je u lipnju 2025. proizvod u vrijednosti od 40 milijuna EUR (uključujući bespovratna sredstva UIF-a u iznosu od 15 milijuna EUR).

Turska je jedna od najvažnijih zemalja primateljica potpora CEB-a i jedna od njegovih članica koje su ga osnovale. Kad bi EU postao dioničar banke, CEB bi zahvaljujući pojačanim ulaganjima u Turskoj mogao postati pouzdan partner u sredozemnom bazenu, gdje CEB daje nove zajmove u iznosu koji dosiže 300 milijuna EUR godišnje, s naglaskom na infrastrukturi ljudskog kapitala, posebno u području zdravstva, obrazovanja i ublažavanja rizika od potresa. Konkretno, CEB surađuje s EU-om u okviru Instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj (FRiT). CEB bi bio zainteresiran za sudjelovanje u platformi za ulaganja u Turskoj u budućnosti. To je u skladu s nedavnom postupnom i razmjernom ponovnom uspostavom suradnje EU-a s Turskom, čiji je cilj jačanje suradnje u nizu područja od zajedničkog interesa.

Migracijska politika

Pomoć izbjeglicama, migrantima i raseljenim osobama jedan je od statutarnih prioriteta CEB-a. CEB je izvijestio o ukupnoj vrijednosti projekata u području migracija od 2,5 milijardi EUR u posljednjih 15 godina. CEB posebno aktivno pomaže Turskoj da se nosi s nezapamćenim priljevom sirijskih izbjeglica koje su pobjegle iz zemlje nakon rata. CEB surađuje s Komisijom u okviru programa PAFMI (Partnerstva i financiranje za uključivanje migranata), osmišljenog za potporu novim načinima financiranja za integraciju i uključivanje državljana trećih zemalja. Naglasak tog programa uglavnom je na promicanju mogućnosti zapošljavanja (uključujući poduzetništvo) i obrazovanja. CEB surađuje s Europskom komisijom i u partnerstvu za uključivanje u okviru plana EU-a za gradove, među ostalim na izradi portfelja potencijalnih projekata koji se temelje na bespovratnim sredstvima i/ili financijskim instrumentima EU-a.

Otvaranje CEB-a operacijama u Ukrajini od velike je važnosti jer je CEB europska specijalizirana banka za pomoć izbjeglicama i integraciju državljana trećih zemalja sa znatnim iskustvom s bivšom Jugoslavijom i sirijskim izbjeglicama. CEB bi mogao imati važnu ulogu u obnovi Ukrajine, među ostalim usmjeravanjem odgovarajuće pomoći i potpore Moldovi i relevantnim državama članicama koje su članice CEB-a i koje trenutačno snose znatnu odgovornost za reintegraciju raseljenih osoba iz Ukrajine.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Postupovna pravna osnova

Člankom 218. stavkom 3. UFEU-a propisano je da, ako se predviđeni sporazum ne odnosi isključivo ili uglavnom na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, Komisija daje preporuke Vijeću. Vijeće donosi odluku o odobravanju otvaranja pregovora i imenovanju pregovarača Unije ili voditelja pregovaračkog tima Unije.

Člankom 218. stavkom 4. UFEU-a propisano je da Vijeće pregovaraču može uputiti pregovaračke smjernice i odrediti poseban odbor koji će savjetovati pregovarača.

Komisija preporučuje otvaranje pregovora o uvjetima za članstvo Unije u CEB-u. CEB-ove aktivnosti odnose se na davanje zajmova i jamstava državama članicama sudionicama, uključujući njihove središnje države, financijskim institucijama i lokalnim tijelima za financiranje projekata u socijalnom sektoru, uglavnom u području socijalne infrastrukture. Komisija će biti imenovana pregovaračem.

Postupovna pravna osnova za predloženu odluku o odobravanju otvaranja pregovora o predviđenom sporazumu je članak 218. stavci 3. i 4. UFEU-a.

·Materijalna pravna osnova

CEB-ov je cilj promicanje socijalne kohezije i jačanje socijalne integracije u Europi te pružanje pomoći migrantima i izbjeglicama. U tu svrhu pruža financijsku pomoć svojim članicama. Ta se pomoć pruža i državama članicama EU-a i trećim zemljama.

Člankom 175. UFEU-a predviđa se da Unija provodi i koordinira svoje ekonomske politike tako da ostvaruje ciljeve iz članka 174. UFEU-a, a to su jačanje njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Člankom 212. stavcima 1. i 3. UFEU-a predviđeno je da Unija provodi mjere gospodarske, financijske i tehničke suradnje s trećim zemljama koje nisu zemlje u razvoju te da surađuje s trećim zemljama i nadležnim međunarodnim organizacijama.

Stoga su materijalna pravna osnova na kojoj se temelji ovaj prijedlog članak 175. stavak 3. i članak 212. UFEU-a.

·Odabir pregovarača

Budući da se predviđeni sporazum ne odnosi na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, nego isključivo na druga pitanja, u skladu s člankom 218. stavkom 3. UFEU-a pregovaračem bi trebala biti imenovana Komisija.

·Nadležnost Unije

Prema članku 175. UFEU-a Unija podupire djelovanja koja vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. U skladu s člankom 212. stavcima 1. i 3. UFEU-a Unija provodi mjere gospodarske, financijske i tehničke suradnje s trećim zemljama koje nisu zemlje u razvoju te surađuje s trećim zemljama i nadležnim međunarodnim organizacijama. Stoga Unija ima nadležnost za pristupanje CEB-u.

·Proporcionalnost

Ova Preporuka za odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora u ime Unije o njezinu članstvu u Razvojnoj banci Vijeća Europe ne prelazi okvire onoga što je potrebno za ostvarivanje predmetnih ciljeva politike. Uvjeti članstva EU-a u CEB-u mogu se ostvariti samo pregovorima Komisije s CEB-om.

Odobreni kapital osigurat će CEB-u dodatna sredstva kojima će se dopuniti ciljevi EU-a.

·Odabir instrumenta

Ova Preporuka za odluku Vijeća podnosi se u skladu s člankom 218. stavcima 3. i 4. UFEU-a, kojima se predviđa da Vijeće donosi odluku o odobravanju otvaranja pregovora i imenovanju pregovarača Unije. Vijeće također može pregovaraču uputiti pregovaračke smjernice. Ne postoji drugi pravni instrument kojim bi se mogao postići cilj naveden u ovoj preporuci.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Održavana su česta savjetovanja s CEB-om na upravljačkoj i tehničkoj razini. Dioničari CEB-a aktivno su raspravljali i promišljali o članstvu Unije na nekoliko sjednica Upravnog odbora održanih 2025. CEB je u svojem dopisu Komisiji ( 9 ) izrazio spremnost da nastavi razmatrati kako bi se uzajamno partnerstvo moglo dodatno ojačati članstvom Unije.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Održavana su česta savjetovanja s tehničkim stručnjacima u CEB-u.

•Procjena učinka

S obzirom na kontekst iznesen u prethodna dva odjeljka, u skladu s načelom proporcionalnosti i dosadašnjom praksom, Komisija nije izradila službenu procjenu učinka.

•Temeljna prava

Cilj je CEB-a promicati socijalnu koheziju u Europi, definiranu kao „sposobnost društva da osigura dobrobit svih svojih članova, uz smanjivanje razlika i izbjegavanje marginalizacije”.

CEB ostvaruje svoju misiju financiranjem socijalnih ulaganja i projekata namijenjenih ranjivim osobama u tri područja djelovanja:

·ulaganje u ljude i jačanje ljudskog kapitala,

·promicanje uključivog i otpornog životnog okruženja i

·podupiranje zapošljavanja te gospodarske i financijske uključenosti.

Stoga se očekuje da će CEB zahvaljujući povećanju kapitala moći pojačati svoju aktivnost u navedenim područjima, što bi trebalo pozitivno djelovati na zaštitu temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Za postizanje navedenog cilja stjecanja približno 0,419 % izravnog udjela u ukupnom upisanom kapitalu CEB-a bio bi potreban upis dionica u iznosu od 40,294 milijuna EUR u obliku 7,49 milijuna EUR u uplaćenim dionicama i 32,804 milijuna EUR u neuplaćenim dionicama. To bi podrazumijevalo nepredviđenu obvezu za proračun EU-a u istom iznosu od 32,804 milijuna EUR. Osim toga, Unija bi trebala dati doprinos obveznim pričuvama u iznosu od 12,51 milijuna EUR. To znači da bi EU ukupno trebao uložiti 20 milijuna EUR. Komisija predlaže da se to financira odobrenim sredstvima programiranima za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE) u okviru godišnjeg proračuna EU-a za financijsku godinu 2027.

Kad postane dioničar CEB-a, EU će također imati obvezu godišnjeg sudjelovanja u proračunu tajništva koje upravlja Djelomičnim sporazumom na temelju kojeg je CEB osnovan u skladu s pravilima Vijeća Europe. Ti su troškovi administrativne prirode i predstavljaju skroman godišnji doprinos, koji će financirati Komisija.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o uvjetima za članstvo Unije u Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. stavak 3., članak 212. i članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)Uvjeti članstva u Razvojnoj banci Vijeća Europe („CEB”) utvrđeni su u njezinu Statutu. Prema njegovom članku III.c međunarodne institucije s europskim težištem mogu postati članice te banke. O uvjetima primanja novih članica odlučuje Upravni odbor CEB-a. Kako bi Unija postala članica, stoga je potrebno započeti pregovore o tim uvjetima s CEB-om.

(2)S obzirom na to da je Vijeće pozvalo Komisiju i države članice da ostvare bolju koordinaciju s međunarodnim financijskim institucijama i među njima u kontekstu europske financijske strukture za razvoj, primjereno je da Unija postane članica CEB-a stjecanjem udjela u njegovu kapitalu kako bi se prioriteti CEB-a djelotvornije uskladili s prioritetima Unije i kako bi se ostvarili ciljevi Unije u području socijalne kohezije i vanjskih gospodarskih odnosa izvršavanjem glasačkih prava koja se prenose vlasništvom. Osim toga, to će pridonijeti produbljivanju odnosa između EU-a i drugih partnerskih zemalja u regiji proširenja i susjedstva koje su članice CEB-a. Osim toga, pomoći će u jačanju potpore Ukrajini, među ostalim u njezinoj poslijeratnoj obnovi, sada kada je ta zemlja članica CEB-a i jedan od glavnih predmeta njegovih politika.

(3)CEB-ov rad u području socijalne politike i infrastrukture može dopuniti programe financiranja i mjere politike EU-a za prevladavanje gospodarskih i socijalnih razlika u Uniji i djelovati u sinergiji s njima, posebno u područjima kao što su priuštivo i socijalno stanovanje, zdravstvena zaštita, borba protiv siromaštva, obrazovanje, rodna ravnopravnost te socijalna i ekonomska uključenost ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom, romsko stanovništvo i beskućnike. CEB može imati i važnu tehničku i financijsku ulogu u stambenoj politici u EU-u, s obzirom na to da ima desetljeća iskustva u pružanju potpora za stanovanje ranjivih skupina.

(4)Stručno znanje CEB-a o obnovi nakon sukoba i socijalnoj integraciji podudara se s ciljevima EU-a u pogledu promicanja stabilnosti i kohezije u Europi. CEB bi mogao pomoći EU-u da pripremi zemlje pristupnice za članstvo u EU-u i u provedbi planova rasta na zapadnom Balkanu i u Moldovi. Proširenjem zemljopisnog područja djelovanja CEB-a na Ukrajinu pružanje pomoći za obnovu, oporavak i dugoročni socijalni razvoj te zemlje postalo je jedan od sveobuhvatnih novih ciljeva CEB-a. Nedavno dovršenim povećanjem kapitala osigurava se dodatni financijski kapacitet za potporu Ukrajini na njezinu putu prema članstvu u EU-u. CEB bi mogao pružiti potporu EU-u u provedbi Instrumenta za Ukrajinu. EU i CEB također bi mogli dodatno ojačati svoje partnerstvo u vezi s ulaganjima u socijalnu infrastrukturu u Turskoj.

(5)Pomoć izbjeglicama, migrantima i raseljenim osobama jedan je od statutarnih prioriteta CEB-a, što ga čini europskom bankom specijaliziranom za rad s korisnicima međunarodne zaštite i integraciju državljana trećih zemalja. Tim se stručnim znanjem mogu dopuniti mjere EU-a za potporu korisnicima međunarodne zaštite, pri čemu bi naglasak djelovanja CEB-a, među ostalim, bio na reintegraciji izbjeglica povratnika, migranata ili interno raseljenih osoba te doprinosu trajnoj integraciji državljana trećih zemalja u zemljama domaćinima.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se otvaranje pregovora s Razvojnom bankom Vijeća Europe („CEB”) o uvjetima članstva Unije u CEB-u.

Članak 2.

Komisija se imenuje pregovaračem Unije.

Članak 3.

Pregovaračke smjernice u dopuni ovoj Odluci upućuju se Komisiji.

Članak 4.

Pregovori se vode uz savjetovanje s [naziv specijaliziranog odbora umeće Vijeće], koji se određuje kao posebni odbor u smislu članka 218. stavka 4. UFEU-a.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Vijeće

Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Preporuka za ODLUKU VIJEĆA o odobravanju otvaranja pregovora o uvjetima za članstvo Unije u Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB).

1.2.Predmetna područja politike

Naslov 6. Susjedstvo i svijet

1.3.Ciljevi

1.3.1. Opći ciljevi

Opći je cilj pridonijeti politikama socijalne kohezije EU-a ulaganjima, uključujući pomoć Ukrajini u pripremi za pristupanje EU-u.

1.3.2. Specifični ciljevi

Specifični su ciljevi djelotvornije usklađivanje prioriteta CEB-a s prioritetima Unije i postizanje ciljeva Unije u području socijalne kohezije i vanjskih gospodarskih odnosa, doprinos produbljivanju odnosa između institucija EU-a, Vijeća Europe i 26 država članica EU-a koje sudjeluju u CEB-u, kao i odnosa s mnogim partnerskim zemljama u neposrednom susjedstvu koje su članice CEB-a, te pomoć u povećanju i poboljšanju potpore Ukrajini i njezinu oporavku.

1.3.3. Očekivani rezultati i učinak

Očekivani rezultati i učinak su: djelotvornije usklađivanje prioriteta CEB-a s prioritetima EU-a u Europi, kao i s prioritetima drugih međunarodnih financijskih institucija, posebno u području socijalne infrastrukture, socijalne uključenosti i socijalnih inovacija; uz formalno sudjelovanje Komisije u njezinim tijelima za donošenje odluka, poticanje djelotvornijeg upravljanja Odborom CEB-a nego što se može postići samo u okviru postojećih mandata kao što su InvestEU i okvirni sporazum o financijskom partnerstvu (FFPA); oblikovanje političkih prioriteta, investicijskih odluka i operacija CEB-a u mnogo širem opsegu nego što je to slučaj u okviru postojećih mandata EU-a; produbljivanje odnosa između institucija EU-a, Vijeća Europe i 26 država članica EU-a koje sudjeluju u CEB-u, kao i odnosa s mnogim partnerskim zemljama u neposrednom susjedstvu koje su članice CEB-a; doprinos povećanju i poboljšanju potpore Ukrajini i njezinu oporavku, s obzirom na to da je Ukrajina sada članica CEB-a, a suradnja s Ukrajinom jedan je od sveobuhvatnih ciljeva strateškog okvira Banke.

1.3.4. Pokazatelji uspješnosti

Postizanje ciljeva mjerit će se opsegom CEB-ovih operacija financiranja po regijama, posebno u Ukrajini i drugim zemljama pogođenima ruskim ratom, po sektorima i opsegom CEB-ovih operacija financiranja koje on sufinancira s drugim međunarodnim financijskim institucijama i/ili programima Komisije te drugim pokazateljima utvrđenima u okviru učinka CEB-a.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

novo djelovanje.

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative

1.5.1. Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Kako bi provela inicijativu, Unija treba kupiti udjele u kapitalu CEB-a i tako postati članica CEB-a, što će joj omogućiti izvršavanje glasačkih prava koja se prenose vlasništvom kako bi se djelotvornije uskladili prioriteti CEB-a s prioritetima Unije i ostvarili ciljevi Unije u području socijalne kohezije i vanjskih gospodarskih odnosa.

Prema zakonodavnom postupku na temelju članka 218. UFEU-a Komisija prvo donosi preporuku Vijeću u skladu s člankom 218. stavcima 3. i 4. UFEU-a da donese odluku o odobravanju otvaranja pregovora o članstvu Unije u CEB-u. Ta bi odluka bi trebala sadržavati općenite „pregovaračke smjernice/ciljeve” koje utvrđuje Vijeće. Nakon njezina donošenja, Komisija će Upravnom odboru CEB-a uputiti službeni zahtjev za članstvo/pristupanje, nakon čega bi započeo postupak pregovora s CEB-om o uvjetima članstva. Nakon što se postigne dogovor, Komisija može donijeti prijedlog odluke Vijeća u skladu s člankom 218. stavkom 6. UFEU-a o odobravanju sporazuma. Nakon što Vijeće donese odluku o sklapanju međunarodnog sporazuma o članstvu, sljedeća je faza polaganje isprave o pristupanju (uključujući upis dionica CEB-a). Članstvo tada stupa na snagu, a predstavnici Komisije mogu imenovati predstavnike u statutarnim tijelima CEB-a: Upravni odbor i Upravno vijeće.

1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Cilj je članstva EU-a u CEB-u djelotvornije uskladiti prioritete CEB-a s prioritetima Unije koji bi se inače ostvarili isključivo prisutnošću država članica u upravljačkim tijelima CEB-a. Članstvom u CEB-u mogla bi se povećati sinergija prioriteta CEB-a i prioriteta EU-a, posebno u području socijalne infrastrukture i socijalne uključenosti, migracija, politike proširenja i susjedstva, sa znatnim naglaskom na pomoći Ukrajini. Sudjelovanjem u tijelima CEB-a nadležnima za donošenje odluka EU-u će se omogućiti da aktivnije sudjeluje u utvrđivanju strategije CEB-a, uz sudjelovanje samih država članica, te u njegovim investicijskim odlukama i operacijama osim onih kojima se već pruža potpora u okviru mandatâ EU-a. To bi moglo pomoći i u produbljivanju odnosa između institucija EU-a i Vijeća Europe, kao i odnosa s mnogim partnerskim zemljama u neposrednom susjedstvu koje su članice CEB-a. Osim toga, moglo bi pomoći u koordinaciji potpore Ukrajini s potporom drugih međunarodnih aktera koji sudjeluju u njezinoj obnovi.

Članstvo u CEB-u također bi bilo relativno troškovno učinkovito sredstvo za provedbu dugogodišnjeg cilja jačanja uloge EU-a u međunarodnim forumima, kako je navedeno u zaključcima Vijeća iz lipnja 2021.

Članstvo EU-a donosi i potencijalnu financijsku dodanu vrijednost: s obzirom na trenutačni omjer zajmova i vlasničkog kapitala, CEB može generirati oko 5,4 EUR u zajmovima za svaki euro vlasničkog kapitala. Takav je omjer u skladu s razboritim, ali učinkovitim strategijama financijske poluge koje obično primjenjuju multilateralne razvojne banke, čiji je cilj maksimalno povećati financiranje razvoja i istodobno održati financijsku stabilnost i snažne kreditne rejtinge. Kad se taj omjer primijeni na predviđeno povećanje vlasničkog kapitala CEB-a koje proizlazi iz članstva EU-a – 20 milijuna EUR uplaćenog kapitala i pričuve – hipotetska procjena upućuje na to da bi CEB zbog članstva EU-a mogao ostvariti do 108 milijuna EUR dodatnog kapaciteta za davanje zajmova. Ta je procjena izvedena iz temeljnog financijskog multiplikacijskog učinka iskorištavanja vlasničkog kapitala za mobilizaciju sredstava raspoloživih za davanje zajmova. Taj izračun upućuje na to da je oportunitetni trošak članstva skroman jer će članstvo dovesti do povećanog kreditiranja socijalne infrastrukture i korisnika potpore. Financijska poluga koju omogućuje struktura kapitala CEB-a u kombinaciji s katalitičkim učinkom članstva u EU-u upućuje na neto pozitivnu gospodarsku opravdanost.

1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

EU može iskoristiti svoje iskustvo dioničara i člana odbora u nekoliko međunarodnih financijskih institucija, kao što su EBRD i Grupa EIB-a (EIB i EIF). EU nije dioničar EIB-a, ali ima institucionalnu ulogu utemeljenu na statutu EIB-a, koja obuhvaća članstvo u upravi. Pokazalo se da prisutnost EU-a na raspravama odborâ u tim institucijama ima znatan pozitivan učinak na politike tih institucija te da pomaže u održavanju njihove kontinuirane bliske usklađenosti s politikama EU-a. Taj učinak ne ovisi izravno o veličini udjela, već o stručnom znanju Komisije o financijskim instrumentima i njezinoj ulozi donatora, upravitelja proračuna EU-a i člana odbora u raznim međunarodnim financijskim institucijama. Naime, dodana vrijednost koju stvara sudjelovanje EU-a u međunarodnim financijskim institucijama višedimenzionalna je i nadilazi samo sudjelovanje u raspravama Odbora. Komisija korištenjem svojeg položaja može pomoći u utjecanju na strateško usmjerenje institucija i pridonijeti oblikovanju politika i zagovaranju, čime se olakšava i dijalog među zainteresiranim dionicima.

1.5.4. Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Postoji jasna usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i s nekoliko proračunskih programa EU-a. Težište koje se u djelovanju CEB-a stavlja na socijalnu infrastrukturu dopuna je programima EU-a kao što su InvestEU ili Mehanizam za oporavak i otpornost.

Sporazum o jamstvu potpisan s CEB-om u okviru programa InvestEU trenutačno predviđa jamstva EU-a u iznosu do 318 milijuna EUR i njime se podupire portfelj ulaganja od oko 1 milijarde EUR u okviru sastavnice za socijalna ulaganja i vještine. Osim EIF-a, CEB je jedini partner u provedbi programa InvestEU koji pruža potporu mikrofinanciranju i socijalnim poduzećima. CEB sudjeluje u nekoliko drugih inicijativa i okvira EU-a, kao što su Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF) ili Platforma za ulaganja u susjedstvu (NIP). CEB je i partner u provedbi Instrumenta za Ukrajinu i u okviru tog instrumenta pomaže u obnovi oštećene ili uništene socijalne infrastrukture u toj zemlji, s naglaskom na stanovanju i zdravstvenoj zaštiti. U području migracija CEB s Komisijom surađuje u okviru Programa za partnerstva i financiranje uključivanja migranata (PAFMI). Kad je riječ o Turskoj, CEB surađuje s EU-om u okviru Instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj (FRiT). CEB bi bio zainteresiran za sudjelovanje u platformi za ulaganja u Turskoj u budućnosti.

1.5.5. Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

U tu će se svrhu iz posebne proračunske linije u okviru naslova 6. (Susjedstvo i svijet) morati pokriti iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza jednak punom iznosu sudjelovanja EU-a u uplaćenom kapitalu i pričuvama CEB-a, tj. 20 milijuna EUR.

Kad je riječ o nepredviđenoj obvezi nastaloj za proračun EU-a zbog postojanja kapitala na poziv, treba napomenuti da su budući financijski rizici za EU zanemarivi. CEB je razborita institucija s vrlo velikim pričuvama kojoj su vodeće agencije za kreditni rejting dodijelile rejting „AAA” koji se temelji na njezinoj snažnoj kapitalnoj osnovi, dobroj kvaliteti imovine i izvrsnim rezultatima u pogledu uspješnosti imovine. U skladu s drugim udjelima u međunarodnim financijskim institucijama kojima EU raspolaže (EBRD, EIF), za pokrivanje kapitala na poziv ne bi bile potrebne ex ante rezervacije u gotovini s obzirom na iznimno malu vjerojatnost poziva na plaćanje kapitala. Treba napomenuti da CEB od svojeg osnutka 1956. nikad nije pozvao svoje članice na plaćanje kapitala. Isto vrijedi i za sve ostale multilateralne razvojne banke. U malo vjerojatnom slučaju poziva na plaćanje kapitala nepredviđena obveza trebala bi se pokriti preraspodjelom sredstava iz programa koji daju doprinos ili programa koji ih nasljeđuju.

Prijedlog će se neizravno financirati odobrenim sredstvima programiranima za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) (10 milijuna EUR), Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) (5 milijuna EUR) i Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE) (5 milijuna EUR) u okviru godišnjeg proračuna EU-a za financijsku godinu 2027. Programirana odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje za ta tri programa za 2027. smanjit će se. Smanjenje u okviru AMIF-a dovest će do povećanja razlike do gornje granice u okviru naslova 4. VFO-a. Smanjenje u okviru tematskog područja EaSI fonda ESF+ dovest će do povećanja razlike do gornje granice u okviru naslova 2.b VFO-a prije primjene kaskadnog mehanizma Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI). Smanjenje u okviru naslova 2.b u konačnici će dovesti do veće dostupnosti razlike do gornje granice u kaskadnom mehanizmu Instrument za oporavak, a time i do manjeg korištenja posebnih instrumenata.

U tom bi kontekstu za financiranje prijedloga u okviru naslova 6. trebalo iskoristiti nedodijeljenu razliku do gornje granice u okviru naslova 6. u iznosu od 15 milijuna EUR i preraspodjelu programiranih odobrenih sredstava iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa u iznosu od 5 milijuna EUR.

Konačno, treba napomenuti da će EU, kad postane dioničar CEB-a, također imati obvezu godišnjeg sudjelovanja u proračunu tajništva koje upravlja Djelomičnim sporazumom na temelju kojeg je CEB osnovan u skladu s pravilima Vijeća Europe. Ti su troškovi administrativne prirode i predstavljaju skroman godišnji doprinos (otprilike 10 000 EUR godišnje) koji će se financirati iz administrativnih rashoda GU-a ECFIN u okviru naslova 7. Potrebna odobrena sredstva za ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena toj glavnoj upravi.

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

Ograničeno trajanje: financijski učinak 2027. za odobrena operativna sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje.

Od 2027. očekuje se trajan godišnji financijski učinak na administrativna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje sve dok je EU dioničar CEB-a.

1.7. Planirani načini izvršenja proračuna

Izvršenjem proračuna izravno će upravljati Komisija preko svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Poslovanjem CEB-a upravljat će se u skladu s postupcima CEB-a za praćenje i izvješćivanje. CEB izvješćuje svoj Upravni odbor o poslovanju, ostvarenju ciljeva politike i revidiranim financijskim izvještajima za svaku financijsku godinu. Nakon pregleda revizorskog izvješća Upravni odbor odobrava opću bilancu i račun dobiti i gubitka CEB-a.

Guverner CEB-a koji zastupa Uniju izvješćuje o aktivnostima i operacijama CEB-a za promicanje ciljeva EU-a u području socijalne kohezije, korištenju kapitala CEB-a, mjerama za transparentnost poslovanja CEB-a preko financijskih posrednika, doprinosu CEB-a preuzimanju rizika i djelotvornosti pri pridobivanju dodatnog financiranja iz privatnog sektora te suradnji CEB-a te EIB-a i EBRD-a unutar i izvan Unije.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1. Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Upravni odbor vrhovno je tijelo i najviše tijelo banke za donošenje odluka o strateškim pitanjima te su mu povjerene sve ovlasti banke koje nisu delegirane Upravnom vijeću. Ključne su ovlasti Upravnog odbora određivanje strateškog usmjerenja Banke, provođenje institucijskog nadzora na visokoj razini, odlučivanje o pitanjima kapitala, odobravanje godišnjih financijskih izvještaja i imenovanje viših dužnosnika. Tri su upravljačka tijela koja su neovisna o upravljanju subjektom: Upravni odbor, Upravno vijeće i Odbor za reviziju. Sastav, mandat i operativni standardi svakog tijela utvrđeni su Statutom banke i poslovnikom svakog tijela. Ključne su ovlasti Upravnog vijeća odobravanje operativnog proračuna banke, odobravanje zahtjeva za zajam i davanje razrješnice guverneru za financijsko upravljanje svake godine. Guverner je pravni zastupnik banke i voditelj njezinih operativnih službi te je odgovoran za osoblje banke pod općim nadzorom Upravnog vijeća. Odbor za reviziju, kao neovisno nadzorno tijelo za aktivnosti banke, pregledava poslovne knjige banke i u svojem godišnjem izvješću potvrđuje bilancu i poslovne knjige banke.

Odjeli za unutarnju reviziju i usklađenost redovito prate rizike od znatnog gubitka ili štete za ugled banke koji proizlaze iz nepoštovanja postupaka povezanih s njezinim poslovanjem, bilo da je riječ o njezinim vlastitim pravilima, važećim propisima, kodeksu ponašanja, profesionalnim i etičkim standardima ili dobroj praksi.

Aktivnosti kontrole definirane su politikama na visokoj razini i operativnim postupcima. Politike donose kolegijalna tijela ili ih odobrava guverner, dok operativne postupke odobravaju direktori koji nadziru različite poslovne linije i prihvaćaju ih posebni pododbori Odbora za operativne rizike i organizaciju (CORO).

Financijske politike banke (tj. likvidnost, ulaganja, upravljanje imovinom i obvezama i izvedenice) i novi bonitetni okvir koji je odobrilo Upravno vijeće čine skup standarda za aktivnosti kontrole povezane s rizikom. Osim toga, Upravno vijeće na tromjesečnoj osnovi od uprave prima financijsko izvješće i izvješće o upravljanju rizicima s pojedinostima o svim rizicima kojima je banka izložena, a voditelji poslovnih linija uspostavljaju operativne postupke uz pomoć Odjela za operativne rizike. Odjel za operativne rizike u tijesnoj suradnji s različitim poslovnim linijama redovito preispituje postupke iz perspektive upravljanja operativnim rizicima te preporučuje poboljšanja postupaka i nove kontrole kako bi se ublažili utvrđeni rizici. Odjel za operativne rizike modelira postupke u posebnom alatu za upravljanje poslovnim procesima (MEGA) i oni su dostupni svim članovima osoblja na posebnoj intranetskoj stranici kako bi ih se upoznalo s njihovom primjenom.

Glavni službenik za praćenje usklađenosti brine o tome da banka u provođenju svojih aktivnosti poštuje vlastita pravila, važeće propise, kodekse ponašanja, dobru praksu i standarde kako bi se izbjegao rizik od nepravilnosti u radu institucije, njezinih tijela ili njezina osoblja. Donesen je niz politika na visokoj razini (politika usklađenosti, povelja o borbi protiv korupcije, kodeksi ponašanja) kako bi se u radu CEB-a postigla najviša etička razina. CEB u svojoj politici operativnog rizika navodi da ima nultu toleranciju prema prijevarama i korupciji.

2.2.2. Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za smanjenje rizika

CEB utvrđuje svoje ciljeve u srednjoročnom razvojnom planu. U tom se planu utvrđuju strateške smjernice za aktivnost tijekom sljedeće tri godine. CEB ima integrirani sustav upravljanja rizicima s Upravom za rizike i kontrolu. Utvrđen je jasno definiran okvir za upravljanje rizicima banke. Postupci procjene rizika se dokumentiraju. CEB je osnovao posebne odjele za upravljanje rizicima radi utvrđivanja, upravljanja i kontrole rizika.

Podložno preispitivanju u sredini programskog razdoblja, tim se dokumentom utvrđuje područje djelovanja banke, procjenjuju njezina proračunska i organizacijska sredstva te jamči da su ti ciljevi u skladu s kapitalom institucije.

Osim toga, utvrđeno je da su sustavi unutarnje kontrole kojima se CEB koristi pri provedbi programa EU-a jednakovrijedni sustavima Komisije za ocjenjivanje na temelju stupova u skladu s Financijskom uredbom.

2.2.3. Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Vidjeti odgovor u točki 2.2.2.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Banka pridaje najveću važnost sprečavanju prijevara i nepravilnosti u samoj instituciji i u projektima koje financira. CEB je izradio politiku usklađenosti kako bi se izbjegao rizik od prijevare i korupcije u radu te institucije, njezinih tijela i osoblja. U tom kontekstu treba spomenuti i Kodeks ponašanja i Povelju o borbi protiv korupcije.

CEB je izradio okvir koji se sastoji od načela i postupaka za sprečavanje i upravljanje slučajevima pogrešaka, prijevara ili nepravilnosti. Nadzorna tijela zadužena za borbu protiv prijevara, pogrešaka ili nepravilnosti:

Unutarnja revizija:

Unutarnja revizija preporučuje poboljšanja postupaka kako bi se povećala ukupna djelotvornost poslovnih aktivnosti i pruža potporu banci kako bi se osiguralo pravilno promišljanje i provedba dogovorenih korektivnih mjera. Unutarnja revizija pruža jamstvo upravi da se računovodstveni unosi za poslovne transakcije ispravno i kontrolirano obrađuju. O preporukama se izvješćuje u izvješćima unutarnje revizije. Unutarnja revizija formalizira daljnje postupanje u planu korektivnih mjera.

Usklađenost:

Svrha je usklađenosti omogućiti CEB-u da ograniči svoju izloženost pravnim, administrativnim ili regulatornim sankcijama, značajnom financijskom gubitku ili gubitku ugleda nastalom u slučaju neusklađenosti.

Ako se pojavi sumnja, glavni službenik za praćenje usklađenosti funkcionalno i administrativno izravno izvješćuje guvernera. Nadalje, u okviru Upravnog odbora osnovan je odbor (Odbor za usklađenost) s mandatom za rješavanje slučajeva navodnih kršenja primjenjivih kodeksa ponašanja u koje je uključen guverner, član kolegijalnih tijela banke, uključujući njihovog predsjednika, ili član Odbora za reviziju. Taj se odbor sastoji od predsjednika, potpredsjednika i trećeg člana, odabranog ždrijebom iz Upravnog odbora, koji će djelovati u tom svojstvu u trogodišnjem mandatu.

Vanjska revizija:

Vanjskog revizora imenuje Upravni odbor na mandat od tri godine, koji se može jednom obnoviti, na temelju mišljenja Odbora za reviziju i preporuka Upravnog vijeća, nakon natječajnog postupka. Vanjski revizor odgovoran je za reviziju financijskih izvještaja banke i preispitivanje njezinih postupaka unutarnje kontrole i upravljanja rizicima. Vanjski revizor izdaje privremeno izvješće o unutarnjoj kontroli CEB-a s preporukama i daljnjim postupanjem na temelju prijašnjih izvješća. To se izvješće svake godine podnosi Odboru za reviziju.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Postojeće proračunske linije.

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif. 10	zemalja EFTA-e 11	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 12	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
		Dif.	NE	NE	NE	NE

Zatražene nove proračunske linije.

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj

Dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata

ostalih trećih zemalja

drugi namjenski prihodi

6.

14.20XXX – Razvojna banka Vijeća Europe – Rezervacija uplaćenih udjela upisanog kapitala

Dif.

NE

NE

NE

NE

6.

14.20XXX – Razvojna banka Vijeća Europe – Dio upisanog kapitala koji se može pozvati

Dif.

NE

NE

NE

NE

X

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

6.

Glavna uprava: ECFIN			Godina 2027.	Godina 2028.	Godina 2029.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
□ Odobrena sredstva za poslovanje			2027.	2028.	2029. 13	2030.
14.20XXXX – Razvojna banka Vijeća Europe – Rezervacija uplaćenih udjela upisanog kapitala	Obveze	(1a)	20,000				20,000
	Plaćanja	(2a)	20,000				20,000
14.20XXX – Razvojna banka Vijeća Europe – Dio upisanog kapitala koji se može pozvati	Obveze	(1b)	p.m.	p.m.	p.m.
	Plaćanja	(2b)	p.m.	p.m.	p.m.
Proračunska linija		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GU ECFIN	Obveze	=1a+1b +3	20,000				20,000
	Plaćanja	=2a+2b+3	20,000				20,000

□ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Obveze

(4)

20,000

20,000

Plaćanja

(5)

20,000

20,000

□ UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 6.
višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

=4+6

20,000

20,000

Plaćanja

=5+6

20,000

20,000

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

□ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)

Obveze

(4)

20,000

20,000

Plaćanja

(5)

20,000

20,000

UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1. – 6.
višegodišnjeg financijskog okvira
(referentni iznos)

Obveze

=4+6

20,000

20,000

Plaćanja

=5+6

20,000

20,000

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

7.

„Administrativni rashodi”

U ovaj se odjeljak unose „administrativni proračunski podaci”, koji prethodno moraju biti uneseni u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog 5. Odluci Komisije o internim pravilima za izvršenje dijela „Komisija” općeg proračuna Europske unije) koji se unosi u DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina 2027.	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
Glavna uprava: <xxx>z
□ Ljudski resursi
□ Ostali administrativni rashodi		0,010	0,010	0,010	0,010		0,040
UKUPNO GU ECFIN	Odobrena sredstva	0,010	0,010	0,010	0,010		0,040

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,010

0,010

0,010

0,010

0,040

Godina
2027.

Godina
2028.

Godina 2029.

Godina

2030.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1. – 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

20,010

0,010

0,010

0,010

20,040

Plaćanja

20,010

0,010

0,010

0,010

20,040

U milijunima EUR (na tri decimale)

Očekuje se da će financijski učinak na administrativna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje biti trajan sve dok je EU dioničar CEB-a.

3.2.2. Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje

Navesti ciljeve i ostvarenja

SPECIFIČNI CILJ br. 1b 14 Cilj: postati članom CEB-a stjecanjem udjela u njegovu kapitalu kako bi se prioriteti CEB-a djelotvornije uskladili s prioritetima Unije.

2027.

2028.

2029.

2030. 2031. 2032.

UKUPNO

Vrsta 15

Prosječni trošak

Godišnje ulaganje

Trošak

Godišnje ulaganje

Trošak

Godišnje ulaganje

Trošak

Godišnje ulaganje

Trošak

Godišnje ulaganje

Trošak

Godišnje ulaganje

Trošak

Ukupno ulaganje

Ukupni trošak

20,000

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 1.

UKUPNO

20,000

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3. Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–Za prijedlog/inicijativu su potrebna administrativna odobrena sredstva.

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO

2027.

2028.

2029.

2030.

NASLOV 7.

Ljudski resursi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Ostali administrativni rashodi

0,010

0,010

0,010

0,010

0,040

Međuzbroj za NASLOV 7.

0,010

0,010

0,010

0,010

0,040

Izvan NASLOVA 7.

Ljudski resursi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Ostali administrativni rashodi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Međuzbroj izvan NASLOVA 7.

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

UKUPNO

0,010

0,010

0,010

0,010

0,040

Očekuje se da će financijski učinak na administrativna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje biti trajan sve dok je EU dioničar CEB-a.

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO
	2027.	2028.	2029.	2030.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO
	2027.	2028.	2029.	2030.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,010	0,010	0,010	0,010	0,040
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,010	0,010	0,010	0,010	0,040
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,010	0,010	0,010	0,010	0,040

Brojke iz prethodnih tablica isključivo su indikativne i ovise o ishodu pregovora o VFO-u.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.4.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA

Godina

Godina

Godina

Godina

2027.

2028.

2029.

2030.

Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

0

0

0

0

20 01 02 03 (Delegacije EU-a)

0

0

0

0

01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)

0

0

0

0

01 01 01 11 (Izravno istraživanje)

0

0

0

0

Druge proračunske linije (navesti)

0

0

0

0

• Vanjsko osoblje (EPRV)

20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)

0

0

0

0

20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)

0

0

0

0

Linija za administrativnu potporu
[XX 01 YY YY]

– u sjedištu

0

0

0

0

– u delegacijama EU-a

0

0

0

0

01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)

0

0

0

0

01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)

0

0

0

0

Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.

0

0

0

0

Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.

0

0

0

0

UKUPNO

0

0

0

0

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina
		2027.	2028.	2029.	2030.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentima punog radnog vremena)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina
		2027.	2028.	2029.	2030.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01(Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentima punog radnog vremena)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

	Sadašnje osoblje službi Komisije	Dodatno osoblje*
		Financira se u okviru naslova 7. ili istraživanja	Financira se iz linije BA	Financira se iz naknada
Radna mjesta prema planu radnih mjesta			Nije primjenjivo
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

– Nema učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom.

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO
	2027.	2028.	2029.	2030.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,010	0,010	0,010	0,010	0,040
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,010	0,010	0,010	0,010	0,040
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,010	0,010	0,010	0,010	0,040