OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku kojom se utvrđuje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na trećoj sjednici nadzornog tijela osnovanog u skladu s člankom 17. Konvencije o međunarodnim interesima za pokretnu opremu („Konvencija iz Cape Towna”) i člankom XII. Protokola uz Konvenciju iz Cape Towna o pitanjima specifičnima za željeznička vozila, donesenog u Luxembourgu 23. veljače 2007. („Luksemburški protokol”), u vezi s predviđenim:

(1)prijedlogom nove verzije oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila (dalje u tekstu: „ogledna pravila”); i

(2)revizijom statuta i poslovnika nadzornog tijela.

Treća sjednica nadzornog tijela Luksemburškog protokola trebala bi se održati 14. travnja 2026. u Bernu (Švicarska).

2.Kontekst prijedloga

2.1.Luksemburški protokol uz Konvenciju iz Cape Towna

2.1.1.Pozadina

Protokol uz Konvenciju o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila („Luksemburški protokol”) donesen je na diplomatskoj konferenciji održanoj u Luksemburgu 23. veljače 2007. pod pokroviteljstvom Međunarodnog instituta za ujednačavanje privatnog prava (UNIDROIT) i Međuvladine organizacije za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF). Na snagu je stupio 8. ožujka 2024.

Luksemburškim protokolom uređuje se svjetski pravni okvir za priznavanje, prioritete i izvršenje prava vjerovnika i zakupodavca, koji se upisuju u Međunarodni registar u skladu s člankom 16. Konvencije iz Cape Towna.

Važno je napomenuti da se člankom XIV. Luksemburškog protokola predviđa da voditelj registra uspostavi sustav za dodjelu identifikacijskih brojeva za jedinstvenu identifikaciju dijelova željezničkih vozila.

Protokolom se uspostavlja i zajednički sustav za ovrhu 1 imovine u slučaju neispunjavanja obveza ili nesolventnosti dužnika, podložno zaštitnim mjerama od javnog interesa. To je korisno kad je riječ o mobilnoj opremi koja prelazi granice i rješava postojeće pravne nesigurnosti kad se zakon na temelju kojeg je imovina financirana osporava pred sudovima druge države u kojoj se imovina nalazi. Smanjenjem rizika za financijere željezničke opreme Luksemburški protokol trebao bi privući više privatnih zajmodavaca, što bi dovelo do jeftinijeg financiranja, a prijevoznici bi mogli odlučivati o troškovima i vrstama financiranja.

Također bi se trebala poticati kapitalna ulaganja, čime se stimulira proizvodnja željezničkih vozila i olakšava najam novih, modernih željezničkih vozila. U svojim zaključcima od 3. lipnja 2021. 2 Vijeće Europske unije prepoznalo je „da su potrebna velika ulaganja tog sektora u željeznička vozila u međunarodnom prijevozu na velike udaljenosti” i „da su hitno potrebna ulaganja privatnog sektora” te je podsjetilo „države članice da postoje međunarodni sporazumi i ugovori kojima se olakšavaju privatna ulaganja, kao što je Željeznički protokol iz Luksemburga uz Konvenciju iz Cape Towna [o međunarodnim interesima za pokretnu opremu]”.

2.1.2.Pristupanje Europske unije

U okviru svojih nadležnosti Europska unija odobrila je Luksemburški protokol Odlukom Vijeća 2014/888/EU od 4. prosinca 2014. o odobrenju, u ime Europske unije, Protokola o Konvenciji o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila, donesenog u Luxembourgu 23. veljače 2007. 3 , sa statusom regionalne organizacije za gospodarsku integraciju (u skladu s člankom XXII. Luksemburškog protokola).

Prilog Odluci Vijeća 2014/888/EU sadržava Izjavu o nadležnosti Europske unije za pitanja uređena Luksemburškim protokolom, u vezi s kojima su države članice prenijele svoju nadležnost na Uniju. To se odnosi na određena područja u vezi s nadležnošću, priznavanjem i izvršenjem sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, postupcima u slučaju nesolventnosti i pravom koje se primjenjuje na ugovorne obveze te na neka područja pravne stečevine u području željezničkog prometa, posebno na interoperabilnost željezničkog sustava, rad Agencije Europske unije za željeznice, sustav numeriranja željezničkih vozila i registraciju vozila unutar EU-a, koja su obuhvaćena sljedećim zakonodavstvom Unije:

–Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji 4 ,

–Uredbom (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice 5 ,

–Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/773 od 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji 6 ,

–Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614 оd 25. listopada 2018. o utvrđivanju specifikacija za registre vozila iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća 7 .

Do danas su, uz Europsku uniju, Luksemburg, Švedska i Španjolska jedine države članice EU-a koje su ujedno i stranke Luksemburškog protokola.

2.2.Nadzorno tijelo

Nadzorno tijelo osnovano je u skladu s člankom 17. Konvencije iz Cape Towna i člankom XII. Luksemburškog protokola. Njegove zadaće i funkcije, kako proizlaze iz odredaba Luksemburškog protokola i članka 17. stavka 2. Konvencije iz Cape Towna, navedene su u članku 5. njegova statuta 8 i sastoje se uglavnom od administrativnih i operativnih zadaća.

Na OTIF-ovoj 7. (Bern, 23. i 24. studenog 2005.) i 12. (Bern, 29. i 30. rujna 2015.) Općoj skupštini 9 odlučeno je da će ta organizacija preuzeti zadaće tajništva nadzornog tijela u skladu s člankom XII. stavkom 6. Luksemburškog protokola.

Članstvo u nadzornom tijelu utvrđuje se u skladu s člankom XII. stavkom 1. Luksemburškog protokola. Točkom (a) predviđa se da je svaka država stranka članica, uz mogućnost da svaka država stranka imenuje jednog predstavnika. Podstavcima (b) i (c) predviđa se da UNIDROIT odnosno OTIF imenuje najviše tri druge države čiji mandati istječu najkasnije dvije godine nakon datuma stupanja na snagu Luksemburškog protokola.

2.2.1.Konstituirajuća sjednica Povjerenstva stručnjaka

Na svojoj prvoj sjednici nadzorno tijelo osnovalo je Povjerenstvo stručnjaka koje mu pomaže u obavljanju funkcija, u skladu s člankom XII. stavkom 5. točkom (b) Luksemburškog protokola i člankom 6. statuta nadzornog tijela. Povjerenstvo stručnjaka čine pojedinci za koje nadzorno tijelo smatra da imaju potrebne kvalifikacije, stručno znanje i relevantno iskustvo. Biraju se među osobama koje su predložile države stranke, države potpisnice i predsjednik.

Konstituirajuća sjednica Povjerenstva stručnjaka održana je u studenome 2025. Tijekom te sjednice izabrani su predsjednik i dva potpredsjednika. Povjerenstvo stručnjaka raspravljalo je i o svojem operativnom okviru, mandatu i radnim dogovorima, preispitalo je propise i postupke za međunarodni registar interesa u željezničkim vozilima i razmotrilo informiranje o Luksemburškom protokolu.

Na svojoj konstituirajućoj sjednici Povjerenstvo stručnjaka napomenulo je i da je donošenje 3. revizije oglednih pravila dobrovoljno te se složilo da bi je trebalo predstaviti nadzornom tijelu kako bi je ono primilo na znanje jer je smatralo da nisu potrebni formalni koraci nadzornog tijela u vezi s tom revizijom.

2.3.Predviđeni akti nadzornog tijela

Očekuje se da će na trećoj sjednici, među ostalim točkama dnevnog reda, nadzorno tijelo „primiti na znanje” novu verziju oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila (3. revizija) i revidirati svoj statut i poslovnik u skladu s člankom 12. statuta i člankom 18. poslovnika.

2.3.1.Ogledna pravila

Oglednim pravilima o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila utvrđuju se metode i odgovornosti za postavljanje identifikatora sustava jedinstvene identifikacije željezničkih vozila (URVIS) na željeznička vozila kako je predviđeno Luksemburškim protokolom. Stajalište Unije u pogledu njihova odobrenja u početnoj verziji utvrđeno je u Odluci Vijeća (EU) 2024/851 10 , a u pogledu njihova odobrenja u drugoj verziji u Odluci Vijeća (EU) 2025/853 11 .

Ta su pravila dobrovoljna, osim ako to zahtijevaju posebni zakoni; u svakom slučaju, stranka mora potvrditi usklađenost s tim pravilima ako želi registrirati ili biti korisnik bilo kojeg interesa koji se može registrirati u Međunarodnom registru Luksemburškog protokola. U skladu s točkom 4.2. oglednih pravila, stranka koja želi biti obvezana tim pravilima dužna je dati izjavu 12 i o tome obavijestiti voditelja registra.

Ogledna pravila izdaju se pod pokroviteljstvom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – SC.2 Radne skupine za željeznički promet. Na trećoj sjednici (rujan 2025.) Odbor za reviziju oglednih pravila raspravljao je i postigao dogovor o dodavanju novog Dodatka 3. o „primjeni digitalnih rješenja za pružanje informacija vjerovniku o željezničkim vozilima upućivanjem na identifikator URVIS”. Kasnije, na svojoj 79. sjednici (12. – 14. studenoga 2025.), SC.2 Radna skupina za željeznički promet donijela je navedene izmjene i složila se da bi one trebale stupiti na snagu u trenutku objave izvješća sa 79. sjednice SC.2 te je zatražila od tajništva da pripremi „još uvijek neslužbeni” pročišćeni tekst 3. revizije oglednih pravila.

Tajništvo predlaže da nadzorno tijelo primi na znanje takve promjene i naloži voditelju registra da objavi 3. reviziju oglednih pravila na svojim internetskim stranicama zajedno s 2. revizijom.

Pitanje označivanja željezničkih vozila uređeno je na razini Unije Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/773, a posebno u Dodatku H „Europski broj vozila i povezane abecedne oznake na sanduku vozila”. Odobrenje tih oglednih pravila može presudno utjecati na sadržaj zakonodavstva EU-a. Stoga, kako je navedeno u odlukama Vijeća (EU) 2024/851 i (EU) 2025/853, Europska unija ima isključivu nadležnost u pogledu oglednih pravila, u skladu s člankom 3. stavkom 2. UFEU-a.

2.3.2.Revizija statuta nadzornog tijela

Na svojoj prvoj sjednici Povjerenstvo stručnjaka postiglo je dogovor u vezi sa svojim mandatom te je uputilo Tajništvo da podnese predmetni prijedlog nadzornom tijelu na odobrenje. Osim toga, Povjerenstvo je preporučilo da mu nadzorno tijelo povjeri ovlast za donošenje poslovnika, pod uvjetom da nadzorno tijelo odobri konkretne aspekte kao što su kvorum, članstvo, postupci glasovanja i pozivi na sastanak.

Kako bi se olakšala provedba tih preporuka, Tajništvo je predložilo izmjene statuta nadzornog tijela. Tim se izmjenama uvodi sveobuhvatan mandat za Povjerenstvo stručnjaka u skladu s člankom 6., što također zahtijeva definiranje i uključivanje pojma „postupci za Registar” u članak 1. kako bi se osigurala jasnoća, te zamjena pojma „propisi” pojmom „propisi za Registar” u cijelom statutu.

U članku 6. prijedloga utvrđuje se mandat Povjerenstva stručnjaka, koje „pomaže [nadzornom tijelu] u obavljanju funkcija davanjem savjeta i preporuka, među ostalim i na vlastitu inicijativu”. To obuhvaća savjete i preporuke o pitanjima kao što su pritužbe koje se odnose na rad registra, sporazumi između država ugovornica, revizije oglednih pravila, o „svim drugim pitanjima za koja nadzorno tijelo traži savjet” ili o „svim drugim pitanjima koja Povjerenstvo uputi predsjednik [,] ili [najmanje četvrtina članova koji djeluju zajedno].”

Kad je riječ o sastavu i radu Povjerenstva, u prijedlogu se predlaže utvrđivanje minimalnog broja članova, koji bi se sastojao od najmanje tri ili pet članova, kako bi se spriječilo da Povjerenstvo čini samo jedna osoba. Nadalje, Povjerenstvo je zaduženo za izradu svojeg poslovnika, podložno bitnim zakonskim zahtjevima u pogledu kvoruma, glasovanja, obavijesti o sastancima i izvješćivanja. Dodaju se i odredbe kojima se osigurava da Tajništvo ima predstavnike na sjednicama i dodjeljuje status promatrača voditelju registra i depozitaru, čime se promiče uključivo i sveobuhvatno upravljanje unutar okvira Povjerenstva.

Prijedlog uključuje i druge manje izmjene, uključujući izmjene terminologije, kako bi se osigurala dosljednost teksta i preformuliranje određenih odredaba radi pojašnjenja.

2.3.3.Revizija poslovnika nadzornog tijela

Slično kao statut, i poslovnik nadzornog tijela odnose se na cijeli opseg aktivnosti nadzornog tijela, uključujući pitanja za koja je isključivo nadležna Unija, u skladu s izjavom iz Priloga Odluci Vijeća 2014/888/EU, te će njihove izmjene izravno utjecati na sudjelovanje Unije u tom tijelu.

U dogovoru s predsjednikom Tajništvo je predložilo određene izmjene poslovnika kako bi se osigurala usklađenost s postojećim ugovornim obvezama i primjenjivim postupcima te kako bi se ta pravila poboljšala s obzirom na prethodno iskustvo nadzornog tijela. Prijedlog uvodi pisani postupak, čime se optimizira postupak pripreme i odobravanja zapisnika i odluka te povećava cjelokupna učinkovitost i jasnoća metoda rada nadzornog tijela.

Među glavnim izmjenama u predloženom poslovniku briše se definicija „kvalificirane većine”, koja odgovara dvotrećinskoj većini glasova članova koji su prisutni i glasuju, te se smanjuje broj odluka koje podliježu tom načinu glasovanja tako što se obična većina definira kao standardna opcija. Tvrdi se da se zahtjev za kvalificiranu većinu za svaku odluku čini nerazmjernim i da bi okvir za donošenje odluka trebalo pojednostavniti.

Članak 3. (prethodni „Sastanci” koji su sada predloženi kao „Sjednice i sazivanje”) temeljito je izmijenjen kako bi bio jasniji.

U revidiranom tekstu pojašnjava se da će se izvanredne sjednice u načelu sazivati s istim rokovima kao i redovne sjednice. Za hitne sjednice mogu se primjenjivati kraći rokovi. Je li riječ o hitnom pitanju odlučuje predsjednik.

Za Uniju je posebno važan članak 4., „Predstavništvo članova”, iz kojeg je stavak o glasačkim pravima regionalne organizacije (tj. EU-a) premješten u članak 14. i revidiran.

Kad je riječ o članku 5. („Promatrači”), Tajništvo predlaže povlaštenu kategoriju promatrača koja obuhvaća subjekte s posebnom ulogom u skladu s Luksemburškim protokolom, kao što su voditelj registra, depozitar i Povjerenstvo stručnjaka. To bi bili „stalni promatrači” koji bi mogli prisustvovati svim sastancima nadzornog tijela, uvijek pod kontrolom predsjednika.

Kad je riječ o „službenicima” nadzornog tijela (predsjednik i dva potpredsjednika) (članak 9.), u prijedlogu se pojašnjava trajanje njihova mandata i uklanja zahtjev da „imenovanja za položaje službenika podrži drugi član” kako bi se pojednostavnio postupak imenovanja.

Članak 14. prijedloga obuhvaća „pravo glasa”. Svaki član ima jedan glas. Za regionalne organizacije, kao što je Unija, predlaže se da „u pitanjima koja su u njezinoj nadležnosti, regionalna organizacija ostvaruje broj glasova jednak broju svojih država članica koje su također članice. Kad regionalna organizacija glasuje, njezine države članice ne glasuju i obratno.”

Izmjene predložene za „kvorum” (članak 15.) povezane su s uklanjanjem definicije „kvalificirane većine”. U skladu s prijedlogom kvorum se sada postiže običnom, a ne kvalificiranom većinom članova. U prijedlogu se nadalje navodi, posebno kad je riječ o regionalnim organizacijama, da se „za potrebe utvrđivanja kvoruma za pitanja u nadležnosti regionalne organizacije ta organizacija uračunava u broj glasova koje ima pravo dati u skladu s člankom 14. stavkom 2.”

I u članku 16., „Glasovanje i prešutni postupak”, uvodi se promjena s kvalificirane većine prisutnih članova koji glasuju na običnu većinu prisutnih članova koji glasuju 13 . Osim toga, tim se člankom uvodi posebno značajan detaljan postupak glasovanja u okviru „pisanog postupka” i „prešutnog postupka”. Tvrdi se da se tim mehanizmima povećava fleksibilnost i učinkovitost nadzornog tijela. Prešutni postupak povezan je s odobrenjem nacrta proračuna voditelja registra i odobrenjem računa koji je Tajništvo podnijelo za obavljanje tajničkih poslova. Za oba postupka rok za odgovor je „najmanje dva tjedna”. Kad je riječ o pisanom postupku, ako se ne postigne kvorum u pogledu broja odgovora, prijedlog se odbija. Kad je riječ o prešutnom postupku, kako se navodi u njemu, ako do kraja roka nema dovoljno protivljenja, prijedlog se smatra usvojenim.

Posljednja suštinska promjena uključena u prijedlog odnosi se na izmjenu statuta i poslovnika nadzornog tijela (članak 21., „Izmjena statuta i poslovnika”). Za te temeljne pravne akte predlaže se zadržavanje zahtjeva kvalificirane većine („dvije trećine”) za njihovu izmjenu.

Kako je navedeno u odlukama Vijeća (EU) 2024/851 i (EU) 2025/853, Europska unija ima isključivu nadležnost u pogledu statuta i poslovnika nadzornog tijela, u skladu s člankom 3. stavkom 2. UFEU-a.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

3.1.O najnovijoj verziji oglednih pravila

Kao i u prethodnim prilikama, Luksemburški protokol mora se oslanjati na jasan sustav identifikacije i označivanja željezničkih vozila koji se temelji na međunarodnim normama. To je priznato u članku XIV. „Identifikacija željezničkih vozila za potrebe registracije” iz Luksemburškog protokola, u kojem se upućuje na članak 18. stavak 1. točku (a) Konvencije iz Cape Towna. Ogledna pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila pružaju okvir za dodjelu identifikatora URVIS i stavljanje njegove oznake na željeznička vozila. Identifikator URVIS i njegova oznaka na željezničkim vozilima dodatni su i ne utječu na postojeće sustave numeriranja koji se primjenjuju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o dopuštanju ili radu željezničkih vozila i ne zamjenjuju postojeće sustave registara ili informacijske sustave koji se upotrebljavaju u državama ili skupinama država za upravljanje željezničkim vozilima, kao što su, za Europsku uniju, Europski registar vozila („EVR”) i Europski broj vozila („EVN”) uređeni Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614.

Izmjenama uvedenima 3. revizijom oglednih pravila uvodi se koncept „digitalnog rješenja” kao neobaveznog sustava kojim se vjerovnicima i dužnicima omogućuje uključivanje informacija o željezničkim vozilima u digitalno rješenje, čime se omogućuje pristup navedenim informacijama. Cilj je izmjena optimizirati praćenje željezničkih resursa digitalnim sredstvima. Te izmjene ne utječu na pravni okvir koji je na snazi u Europskoj uniji: njima se uspostavlja dobrovoljni okvir koji može obvezivati privatne strane u sporazumima sklopljenima na temelju Luksemburškog protokola, ako tako odluče.

Međutim, predložena odluka Tajništva o toj točki („bilježiti i objaviti” 14 ) nije potkrijepljena primjenjivim pravnim okvirom jer se člankom 5. stavkom 8. statuta nadzornog tijela nalaže da „odobri ogledna pravila i njihove izmjene”. S obzirom na to da je dostupna 3. revizija oglednih pravila i dalje „neslužbena”, Europska unija trebala bi se usprotiviti prijedlogu za „objavu” oglednih pravila te bi umjesto toga trebala podržati samo „uzimanje u obzir nove 3. revizije” i predložiti odgodu svih mjera dok 3. revizija ne stupi na snagu. Međutim, ako 3. revizija oglednih pravila stupi na snagu do treće sjednice nadzornog tijela i odgovara neslužbenoj verziji objavljenoj na stranici https://unece.org/sites/default/files/2026-02/ECE-TRANS-SC.2-337-Rev.3EFR_Unofficial.pdf, Europska unija trebala bi predložiti da nadzorno tijelo donese ogledna pravila u skladu s člankom 5. stavkom 8. statuta.

3.2.Revizija statuta i poslovnika nadzornog tijela

Predviđene izmjene statuta uglavnom su ograničene na pojašnjenje rada Povjerenstva stručnjaka, kao savjetodavnog tijela nadzornog tijela. Takve su izmjene u interesu Europske unije jer se njima pojašnjava uloga Povjerenstva stručnjaka i olakšava rad nadzornog tijela. Stoga se predlaže da se podrže te izmjene.

Kad je riječ o poslovniku nadzornog tijela, predložene su izmjene brojne i imaju različite učinke. Važne promjene uključuju ukidanje glasovanja kvalificiranom većinom u nadzornom tijelu kao standardne opcije glasovanja, uključujući posljedice koje to ima za kvorum, brisanje zahtjeva da službenika nadzornog ureda podrži najmanje još jedan član te sustavno premještanje i pojašnjenje glasačkih prava Unije. Čini se da većina predviđenih izmjena donosi važna pojašnjenja i poboljšava radne postupke nadzornog tijela pa se stoga može podržati.

Međutim, kad je riječ o glasovanju pisanim postupkom i prešutnom postupku, rokovi za davanje odgovora („najmanje dva tjedna”) nisu dovoljni kako bi Unija slijedila potrebne unutarnje postupke za donošenje odluke.

U mjeri u kojoj je prešutni postupak ograničen na „odobrenje nacrta proračuna voditelja registra i računa koji se odnosi na primitke od rada za obavljanje tajničkih poslova”, treba napomenuti da se Unija ne odnosi na proračunska pitanja nadzornog tijela; stoga se smatra da o tome trebaju odlučiti države članice. S druge strane, ako se u prijedlogu za odobrenje odluka na temelju prešutnog postupka zadrži izraz „ako nadzorno tijelo tako odluči”, Unija se može suočiti s odlukama koje su u njezinoj nadležnosti, a koje nije mogla odbiti; nadalje, donošenje odluka na temelju prešutnog postupka trebalo bi biti ograničeno na iznimne slučajeve.

Zbog toga bi rokove za pisani postupak trebalo promijeniti u „najmanje 10 tjedana”, a mogućnosti donošenja odluka na temelju prešutnog postupka ograničiti na „odobrenje nacrta proračuna voditelja registra i računa koji se odnosi na primitke od rada za obavljanje tajničkih poslova”.

Stoga se predlaže da se podrži odobrenje izmjena statuta i poslovnika nadzornog tijela, podložno prethodno opisanim izmjenama.

4.PRAVNA OSNOVA

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 15 .

4.1.2.Primjena na ovaj predmet

Nadzorno tijelo je tijelo osnovano na temelju sporazuma, odnosno Konvencije iz Cape Towna (članak 17.) i Luksemburškog protokola, u skladu s njegovim člankom XII.

Akt koji nadzorno tijelo treba donijeti je akt koji proizvodi pravne učinke. Kao prvo, svaka mjera povezana s oglednim pravilima može presudno utjecati na sadržaj zakonodavstva EU-a, odnosno na Direktivu (EU) 2016/797, Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/773 i Provedbenu odluku Komisije (EU) 2018/1614. Kao drugo, odobrenje revidiranog statuta i poslovnika nadzornog tijela imat će pravne učinke jer će znatno utjecati na sudjelovanje Unije u funkcioniranju Luksemburškog protokola, koji je odobren Odlukom Vijeća 2014/888/EU.

Predviđenim aktima ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena na ovaj predmet

Glavni ciljevi i sadržaji predviđenih akata odnose se na željeznički prijevoz. Stoga je materijalna pravna osnova predložene odluke članak 91. UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 91. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

2026/0071 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na trećoj sjednici nadzornog tijela osnovanog na temelju članka XII. Luksemburškog protokola uz Konvenciju o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Unija je odobrila Protokol uz Konvenciju o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila („Konvencija iz Cape Towna”), donesen u Luxembourgu 23. veljače 2007. („Luksemburški protokol”), u skladu s Odlukom Vijeća 2014/888/EU od 4. prosinca 2014. 16 (1) i stekla status regionalne organizacije za gospodarsku integraciju na temelju tog protokola.

(2)Nadzorno tijelo Luksemburškog protokola može revidirati svoj statut i poslovnik u skladu s člankom 12. statuta i člankom 18. poslovnika. Nadzorno tijelo također je dužno donijeti ogledna pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila, u skladu s člankom 5. stavkom 8. svojeg statuta.

(3)Očekuje se da će nadzorno tijelo Luksemburškog protokola na svojoj trećoj sjednici 14. travnja 2026., među ostalim točkama dnevnog reda, revidirati svoj statut i poslovnik te primiti na znanje ažurirana ogledna pravila (3. revizija) o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila, razvijena pod pokroviteljstvom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu – SC.2 Radne skupine za željeznički promet.

(4)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru nadzornog tijela jer svaka mjera nadzornog tijela u pogledu oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila može presudno utjecati na sadržaj prava Unije, odnosno na Direktivu (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji 17 (2), Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji 18 (3) i Provedbenu odluku Komisije (EU) 2018/1614 od 25. listopada 2018. o utvrđivanju specifikacija za registre vozila iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća 19 (4). Nadalje, izmjene statuta i poslovnika koje treba donijeti nadzorno tijelo mogu presudno utjecati na sudjelovanje Unije u tom tijelu.

(5)Kad je riječ o predloženoj odluci Tajništva da primi na znanje i objavi 20 novu verziju oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila, treba napomenuti da taj prijedlog nije podržan pravnim okvirom nadzornog tijela jer se člankom 5. stavkom 8. statuta nadzornog tijela nalaže da „odobri ogledna pravila i njihove izmjene”. S obzirom na to da 3. revizija oglednih pravila još nije stupila na snagu, prijedlog za „objavu tih oglednih pravila ne bi trebalo podržati. Umjesto toga, Europska unija trebala bi samo podržati prihvaćanje nove 3. revizije i predložiti odgodu svih mjera dok ona ne stupi na snagu. Ako 3. revizija oglednih pravila stupi na snagu do treće sjednice nadzornog tijela i odgovara neslužbenoj verziji objavljenoj na internetskim stranicama UNECE-a 21 , Europska unija trebala bi predložiti da nadzorno tijelo donese ogledna pravila.

(6)Predložene izmjene statuta nadzornog tijela uglavnom su ograničene na pojašnjenje rada Povjerenstva stručnjaka, kao savjetodavnog tijela nadzornog tijela. Takve su izmjene u interesu Europske unije jer se njima pojašnjava uloga Povjerenstva stručnjaka i olakšava rad nadzornog tijela te bi ih stoga trebalo podržati.

(7)Predložene izmjene poslovnika nadzornog tijela brojne su i imaju različite učinke. Važne promjene uključuju ukidanje glasovanja kvalificiranom većinom u nadzornom tijelu kao standardne opcije glasovanja, uključujući posljedice koje to ima za kvorum, brisanje zahtjeva da službenika nadzornog ureda podrži najmanje još jedan član te sustavno premještanje i pojašnjenje glasačkih prava Unije. Većina predviđenih izmjena donosi važna pojašnjenja i poboljšava radne postupke nadzornog tijela. Međutim, pravilima o glasovanju pisanim postupkom i prešutnom postupku utvrđuju se vrlo kratki rokovi, koji očito nisu dovoljni da bi se omogućili potrebni unutarnji postupci za donošenje odluke, a predmeti o kojima se odluka može donijeti na temelju prešutnog postupka trebali bi biti jasno i izričito definirani. Stoga bi trebalo podržati izmjene poslovnika nadzornog tijela, podložno određenim izmjenama u pogledu pravila o glasovanju u okviru pisanog i prešutnom postupka,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na trećoj sjednici nadzornog tijela Protokola uz Konvenciju o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila, donesenog u Luksemburgu 23. veljače 2007. navedeno je u Prilogu.

Manje izmjene stajališta navedenih u Prilogu ovoj Odluci mogu se dogovoriti s predstavnicima Unije na sjednici nadzornog tijela bez daljnje odluke Vijeća.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Vijeće

Predsjednik

(1) U skladu s poglavljem III. Konvencije iz Cape Towna i poglavljem II. Luksemburškog protokola.

(2) Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (promet), 3. lipnja 2021.: „Željeznica kao predvodnik pametne i održive mobilnosti” (ST 8790/21).

(3) SL L 353, 10.12.2014., str. 9., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2014/888/oj .

(4) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka) (SL L 138, 26.5.2016., str. 44., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2016/797/oj ).

(5) Uredba (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (SL L 138, 26.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/796/oj).

(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 od 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU (SL L 139 I, 27.5.2019., str. 5., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/773/oj ).

(7) Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1614 оd 25. listopada 2018. o utvrđivanju specifikacija za registre vozila iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2007/756/EZ (SL L 268, 26.10.2018., str. 53., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2018/1614/oj ).

(8) Statut nadzornog tijela (Luksemburški protokol) koji je nadzorno tijelo donijelo na svojoj prvoj sjednici 8. ožujka 2024.

(9) Opća skupština AG 12/21 30.9.2015 ZAVRŠNI DOKUMENT – točka 7.5 ( https://otif.org/fileadmin/user_upload/otif_verlinkte_files/04_recht/02_Generalversammlung/AG_12_21_document_final_e____add_1-4_.pdf )

(10) Odluka Vijeća (EU) 2024/851 od 4. ožujka 2024. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 12. sjednici Pripremne komisije za uspostavu međunarodnog registra željezničkih vozila i na prvoj sjednici nadzornog tijela osnovanog u skladu s Luksemburškim protokolom uz Konvenciju o međunarodnim stvarnopravnim osiguranjima pokretne opreme u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila (SL L, 2024/851, 11.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2024/851/oj ).

(11) Odluka Vijeća (EU) 2025/853 od 14. travnja 2025. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na drugoj sjednici nadzornog tijela osnovanog na temelju Luksemburškog protokola uz Konvenciju o međunarodnim stvarnopravnim osiguranjima pokretne opreme u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila (SL L, 2025/853, 5.5.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2025/853/oj ).

(12) „Obvezujemo se da ćemo na dan ove izjave biti obvezani oglednim pravilima o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila (englesko izdanje), kako su povremeno izmijenjena, a koja su izdana pod pokroviteljstvom Radne skupine za željeznički promet.”

(13) Postoji iznimka od tog pravila pri donošenju novog statuta ili poslovnika kako je utvrđeno u članku 21.

(14) „Nadzorno tijelo: (1) prima na znanje izmjene oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila sadržane u reviziji 3. tih oglednih pravila i da te izmjene ne utječu na rad međunarodnog registra interesa u željezničkim vozilima; (2) nalaže voditelju registra da na svojoj internetskoj stranici objavi upućivanja na drugu i treću verziju oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila, zajedno s objašnjenjem u kojem se navodi da je nadzorno tijelo odobrilo drugu verziju na drugoj sjednici i da je treća verzija zabilježena na trećoj sjednici, s obzirom na to da izmjene donesene u trećoj verziji ne utječu na rad međunarodnog registra interesa u željezničkim vozilima.”

(15) Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka/Vijeće, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, točke od 61. do 64.

(16) (1) Odluka Vijeća 2014/888/EU od 4. prosinca 2014. o odobrenju, u ime Europske unije, Protokola o Konvenciji o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi specifičnih pitanja koja se odnose na željeznička vozila, donesenog u Luxembourgu 23. veljače 2007. (SL L 353, 10.12.2014., str. 9., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2014/888/oj ).

(17) (2) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka) (SL L 138, 26.5.2016., str. 44., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2016/797/oj ).

(18) (3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 od 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU (SL L 139 I, 27.5.2019., str. 5., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/773/oj ).

(19) (4) Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1614 оd 25. listopada 2018. o utvrđivanju specifikacija za registre vozila iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2007/756/EZ (SL L 268, 26.10.2018., str. 53., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2018/1614/oj ).

(20) „Nadzorno tijelo: (1) prima na znanje izmjene oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila sadržane u reviziji 3. tih oglednih pravila i da te izmjene ne utječu na rad međunarodnog registra interesa u željezničkim vozilima; (2) nalaže voditelju registra da na svojoj internetskoj stranici objavi upućivanja na drugu i treću verziju oglednih pravila o trajnoj identifikaciji željezničkih vozila, zajedno s objašnjenjem u kojem se navodi da je nadzorno tijelo odobrilo drugu verziju na drugoj sjednici i da je treća verzija zabilježena na trećoj sjednici, s obzirom na to da izmjene donesene u trećoj verziji ne utječu na rad međunarodnog registra interesa u željezničkim vozilima.”

(21) https://unece.org/sites/default/files/2026-02/ECE-TRANS-SC.2-337-Rev.3EFR_Unofficial.pdf