EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.2.2026.

COM(2026) 105 final

2026/0065(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o sklapanju Konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu

OBRAZLOŽENJE

Ovim prijedlogom Komisija traži odobrenje Vijeća za sklapanje Konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu.

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 14. studenog 2022. Rezoluciju A/RES/ES-11/5 1 naslovljenu „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju na Ukrajinu”. U toj je rezoluciji Opća skupština potvrdila da Ruska Federacija mora odgovarati za sva kršenja međunarodnog prava u Ukrajini ili protiv nje, uključujući agresiju kojom se krši Povelja Ujedinjenih naroda, kao i za sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima, te da mora snositi pravne posljedice za sve svoje međunarodno protupravne činove, uključujući naknadu za sve štete uzrokovane tim činovima.

U Rezoluciji je uočena i potreba da se, u suradnji s Ukrajinom, uspostavi međunarodni mehanizam za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda koji proizlaze iz međunarodno protupravnih čina Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje. Državama članicama preporučeno je da u suradnji s Ukrajinom uspostave međunarodni registar štete. Taj bi registar služio kao evidencija dokaza i informacija o potraživanjima koja se odnose na štetu, gubitke ili ozljede koje su pretrpjele sve pogođene fizičke i pravne osobe, kao i Ukrajina, zbog međunarodno protupravnih čina Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje. Osim toga, pomoću registra bi se promicalo i koordiniralo prikupljanje dokaza. U skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a države su odlučile primijeniti postupan pristup i najprije uspostaviti registar, a potom ostale elemente mehanizma za naknadu štete: povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete i fond za naknadu štete.

Odbor ministara Vijeća Europe donio je 12. svibnja 2023. Rezoluciju CM/Res(2023)3 2 o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu (u daljnjem tekstu: „Registar”). Unija se pridružila Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru kao pridružena članica osnivačica u svibnju 2023. 3 , a svoj status iz pridružene članice u sudionicu promijenila je u srpnju 2024. 4 Time je Unija ponovno potvrdila svoju snažnu potporu aktivnostima u okviru Registra, među ostalim plaćanjem njegova obveznog godišnjeg doprinosa.

Aktivnosti u okviru Registra službeno su započete 2. travnja 2024., povodom ministarske konferencije „Ponovna uspostava pravde u Ukrajini”. Tom su se prilikom zainteresirane države složile da će pokrenuti rasprave o nacrtu instrumenta o uspostavi Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete. To bi upravno tijelo preispitivalo, procjenjivalo i odlučivalo o prihvatljivim zahtjevima te odredilo iznos naknade koju treba platiti u svakom pojedinom slučaju, na temelju rada Registra. Tajništvo Registra pripremilo je preliminarni nacrt instrumenta o uspostavi budućeg Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete (dalje u tekstu: „nacrt instrumenta”). Zajedno s Ukrajinom i Nizozemskom, od srpnja 2024. do siječnja 2025. organiziralo je četiri pripremna sastanka radi razmjene preliminarnih mišljenja o nacrtu instrumenta i njegovim naknadnim revizijama. Na te sastanke su pozvane sve 94 države koje su glasale za navedenu Rezoluciju Opće skupštine UN-a.

Vijeće je 17. ožujka 2025. donijelo Odluku o ovlašćivanju Komisije za sudjelovanje, u ime Unije, u pregovorima o nacrtu instrumenta o osnivanju Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu 5 .

Oko 55 delegacija, uključujući Europsku uniju i sve njezine države članice, sudjelovalo je na četiri sastanka pregovora održana u Haagu od ožujka do rujna 2025. Prva tri sastanka sazvana su u okviru Međuvladinog pregovaračkog odbora za Međunarodni ugovor o uspostavi Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu („MPO”). Europska komisija je u bliskoj suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) aktivno doprinijela pregovorima na temelju ciljeva utvrđenih u pregovaračkim smjernicama Vijeća i redovito o tome izvještavala Radnu skupinu Vijeća za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju i Vijeće Europe (COSCE) u skladu s navedenom odlukom.

MPO je na svojem trećem sastanku odlučio izraditi međunarodni ugovor u obliku Konvencije otvorenog Vijeća Europe (dalje u tekstu: „Konvencija”). U skladu s tim, četvrti krug pregovora u rujnu 2025. održan je kao prvi sastanak Ad hoc odbora za uspostavu Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu (CAHEC). Na tom je sastanku CAHEC raspravljao o Konvenciji, Poslovniku, Rezoluciji i Završnom aktu te ih privremeno odobrio. Odbor ministara Vijeća Europe 22. listopada 2025. privremeno je donio Konvenciju 6 .

Vijeće je 16. prosinca 2025. donijelo Odluku (EU) 2025/2655 7 kojom se Komisija ovlašćuje za potpisivanje, u ime Europske unije, Konvencije, podložno njezinu kasnijem sklapanju. Odlukom je odobreno i potpisivanje Završnog akta Diplomatske konferencije i donošenje Rezolucije kojom se utvrđuju aranžmani za početak rada Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete i ispunjavanje njegova mandata.

Nakon što je na Diplomatskoj konferenciji 15. prosinca 2025. u Haagu postignut dogovor o manjim tehničkim izmjenama Nacrta konvencije, Konvencija, Rezolucija i Završni akt službeno su doneseni 16. prosinca 2025. Konvenciju su 16. prosinca potpisale 34 države i Europska unija. Budući da ju je 19. prosinca potpisala još jedna država, trenutačno ima ukupno 36 potpisnica.

Diplomatska konferencija ponovno je potvrdila da Ruska Federacija mora snositi pravne posljedice svih svojih međunarodno protupravnih čina, uključujući obvezu naknade štete prouzročene takvim činovima. Također je potaknula sve sudionice da nastave istraživati, i na međunarodnoj razini i u skladu s međunarodnim pravom, moguće izvore kako bi se osiguralo financiranje za naknadu koju na temelju Konvencije utvrdi i dodijeli Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu.

Kako je propisano Rezolucijom Diplomatske konferencije, Vijeće Europe, u suradnji s Registrom štete, treba uspostaviti pripremni tim za operativno pokretanje Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete. U tom je kontekstu Europska unija 16. prosinca 2025. najavila dobrovoljni doprinos u iznosu do 1 milijun EUR za potporu tim pripremnim aktivnostima.

Nakon Diplomatske konferencije održane 16. prosinca 2025. zainteresirane države i Europska unija pozvane su da sklope Konvenciju. Stoga je svrha ovog prijedloga zatražiti odobrenje Vijeća za sklapanje Konvencije, čime se Uniji omogućuje da postane članica Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete kako je predviđeno člankom 27. stavkom 1. Konvencije.

U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a) Konvencije Vijeće Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete trebalo bi se sastojati od najmanje 9, a najviše 15 članica, koje naizmjence obnašaju dužnost u trajanju od tri godine. U skladu s člankom 30. stavkom 3. Konvencije, nakon što se ispune uvjeti za njezino stupanje na snagu, Skupština bi trebala imenovati prvih devet članica koji čine Vijeće. Nakon toga, trebala bi imenovati dodatne članice u skladu s postupnim povećanjem broja položenih isprava o ratifikaciji ili prihvaćanju Konvencije, kako je predviđeno u njezinu članku 10. stavku 1. točki (c). Stoga je u interesu Unije da bude među prvih devet stranaka koje će pristati biti vezane Konvencijom kako bi bila uključena među prvih devet članica Vijeća.

Sadržaj Konvencije

U tekstu Konvencije, koji je priložen ovom Prijedlogu, predviđa se sljedeće:

(1)Povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete uspostavlja se kao neovisno tijelo s međunarodnom pravnom osobnošću unutar institucionalnog okvira Vijeća Europe. Riječ je o drugoj komponenti međunarodnog mehanizma za naknadu štete, nakon Registra štete. Funkcije Registra trebale bi se nastaviti u okviru Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete, koje postaje pravni sljednik Registra i nasljeđuje njegovu digitalnu platformu, podatke i arhivu.

(2)U Konvenciji se pojašnjava da, iako se odnosi na međunarodno protupravne čine koje je Ruska Federacija počinila u Ukrajini ili protiv nje od 24. veljače 2022., time se Rusku Federaciju ne oslobađa odgovornosti za međunarodno protupravne čine počinjene u Ukrajini ili protiv nje od 20. veljače 2014. niti se isključuje mogućnost buduće izmjene Konvencije kako bi se njezin vremenski opseg produljio do 20. veljače 2014.

(3)Sve države članice Vijeća Europe, sve druge države i Europska unija koje su sudjelovale na Diplomatskoj konferenciji, kao i sve druge države koje su glasovale za Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/5 od 14. studenog 2022. mogu postati članice Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete. Nakon stupanja na snagu Konvencije njezine stranke mogu pozvati bilo koju državu ili organizaciju za regionalnu integraciju da pristupi Konvenciji. Članice moraju plaćati godišnje doprinose za financiranje Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete sve dok Ruska Federacija ne snosi troškove. Promatrači obično sudjeluju bez prava glasa, iako oni koji uplaćuju znatne dobrovoljne doprinose imaju pravo glasa u pogledu određenih financijskih izvještaja i proračuna.

(4)Ako Ruska Federacija zatraži članstvo, mora dati izjavu kojom prihvaća odgovornost za svu štetu, obvezuje se na isplatu naknade i pristaje nadoknaditi troškove svim članicama i promatračima od datuma stupanja Konvencije na snagu.

(5)U Konvenciji se predviđa da Povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete ima Skupštinu sastavljenu od svih članica, koja djeluje kao njegovo upravljačko tijelo. Skupština je odgovorna za praćenje ispunjavanja mandata Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete, imenovanje njegovih dužnosnika i odobravanje njegovih glavnih tijela te za donošenje pravila i proračuna. Skupština se sastaje u sjedištu Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete, osim ako ne odluči drugačije. Njezin prvi sastanak treba se sazvati u roku od jedne godine od stupanja Konvencije na snagu.

(6)Nadalje, u Konvenciji se predviđa Vijeće koje se sastoji od najmanje 9, a najviše 15 članica, koje naizmjence obnašaju dužnost u trajanju od tri godine. Prvih devet članica Vijeća trebala bi imenovati Skupština na svojem prvom sastanku ili što je prije moguće nakon toga. Vijeće Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete odgovorno je za izvršavanje mandata Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete, tj. imenuje povjerenike i panele, donosi materijalna i postupovna pravila o zahtjevima i naknadama te, na temelju preporuka povjerenstava, donosi ili vraća preporuke za odluke o naknadi štete, podložno nadzoru Skupštine.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovaj je Prijedlog u skladu s mjerama koje je Unija poduzela kao odgovor na agresivni rat Ruske Federacije protiv Ukrajine započet u veljači 2022. Potvrđuje odlučnost Unije da osigura poštovanje međunarodnog prava, da počinitelje međunarodnih zločina u Ukrajini i protiv nje pozove na odgovornost te da podupre pravo Ukrajine na pravdu i potpunu odštetu.

Konkretno, ovaj se Prijedlog izravno temelji na predanosti Unije da uspostavi međunarodni mehanizam za naknadu štete Ukrajini, uključujući njezino sudjelovanje u Registru štete. Registar je najavljen na četvrtom sastanku na vrhu šefova država i vlada Vijeća Europe u Reykjaviku 16. – 17. svibnja 2023., a sadržavao bi evidenciju dokaza i informacijama o potraživanjima koja se odnose na štetu, gubitke ili ozljede koje su pretrpjele sve pogođene fizičke i pravne osobe, uključujući Ukrajinu, i koji su uzrokovani međunarodno protupravnim činovima Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje počevši od 24. veljače 2022. Kako je prethodno navedeno, Unija je na samom početku pristupila Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru kao pridružena članica osnivačica, a u srpnju 2024. dodatno je proširila svoj angažman time što je postala punopravna sudionica.

Odbor ministara odobrio je 9. srpnja 2025. produljenje Registra nakon svibnja 2026. donošenjem Rezolucije CM/Res(2025)3 8 o potvrdi uspostave Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu.

Kako je predviđeno Konvencijom i Rezolucijom CM/Res(2023)3 o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete, prijenos rada Registra na Povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete uključuje digitalnu platformu Registra, među ostalim sve informacije o zahtjevima za naknadu štete i dokazima koji su u njoj sadržani, kao i svu ostalu dokumentaciju, arhivu te pokretnu i nepokretnu imovinu. Taj bi prijenos trebao obuhvaćati, među ostalim, bankovne račune, informatičku opremu, softver i sve povezane licencije, ugovore i rješenja Registra, zajedno sa svim povezanim podacima, tako da Povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete postane pravni sljednik Registra.

Financijska potpora Unije uspostavi međunarodnog mehanizma za naknadu Ukrajini prvenstveno je omogućena Uredbom (EU) 2024/792 (dalje u tekstu: „Uredba o Instrumentu za Ukrajinu”) 9 , donesenom na temelju članka 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Među ostalim, Instrument je usmjeren na „podupiranje inicijativa, tijela i organizacija uključenih u poticanje i osiguravanje poštovanja demokracije, međunarodne pravde i borbe protiv korupcije u Ukrajini” (članak 3. stavak 2. točka (i)) i „jačanje usklađenosti s međunarodnim pravom” (članak 3. stavak  2. točka (h)). U skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe o Instrumentu za Ukrajinu Unija pruža financijsku pomoć „postupcima za izgradnju povjerenja kojima se promiču pravda, traženje istine, sveobuhvatna rehabilitacija nakon sukoba za uključivo, miroljubivo društvo kao i prikupljanje dokaza o zločinima počinjenima tijekom rata”, kao što su Registar i Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA).

Komisija je 14. siječnja 2026. donijela Prijedlog uredbe o provedbi pojačane suradnje radi uspostave zajma za potporu Ukrajini za 2026. i 2027. 10 Cilj je tog prijedloga osigurati uspostavu novog instrumenta za rješavanje hitnih potreba Ukrajine pružanjem pomoći Unije u iznosu od 90 milijardi EUR u obliku zajma koji će se otplatiti iz odštete koju Ruska Federacija treba platiti. U uvodnoj izjavi 24. Prijedloga predviđa se da Ukrajina može koristiti makrofinancijsku pomoć za potporu u financiranju naknade, kao oblika odštete, pojedincima koji su pretrpjeli štetu zbog nezakonitih aktivnosti Rusije, među ostalim putem Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu uspostavljenog pod pokroviteljstvom Vijeća Europe.

Komisija je 14. siječnja 2026. donijela Prijedlog izmjene Uredbe o Instrumentu za Ukrajinu 11 , na temelju članka 212. UFEU-a, kao jedan od instrumenata za omogućivanje isporuke paketa financijske potpore Ukrajini u iznosu od 90 milijardi EUR.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je u skladu sa širim politikama Unije za potporu Ukrajini i njime se nastoje postići zasebni ciljevi koji se međusobno nadopunjuju u okviru šire odgovornosti za suzbijanje nezakonitog agresivnog rata Ruske Federacije.

Komisija je 2. veljače 2023. najavila uspostavu Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA), čiji je domaćin Eurojust. ICPA, uspostavljen u srpnju 2023., imao je važnu ulogu u jačanju nacionalnih istraga koje provode Ukrajina i pet država članica o zločinima agresije osiguravanjem dokaza i olakšavanjem zajedničke obrade predmeta u budućim postupcima pred Posebnim sudom.

Od siječnja 2023. do ožujka 2025. Unija je sudjelovala u temeljnoj skupini za uspostavu Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine (dalje u tekstu: „temeljna skupina”), koja je raspravljala o načinima uspostave suda s ovlastima za istragu, kazneni progon i suđenje osoba koje snose najveću odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.

Ministri vanjskih poslova i drugi predstavnici sudionika temeljne skupine sastali su se 9. svibnja 2025. u Ljvivu i donijeli „Izjavu iz Ljviva” obvezujući se na uspostavu Posebnog suda u okviru Vijeća Europe, na brz početak njegova rada i na potporu njegovu učinkovitom funkcioniranju, ujedno priznajući da su Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje tijekom cijelog postupka dali važan doprinos.

Ukrajina i Vijeće Europe potpisali su Sporazum o uspostavi Posebnog suda 25. lipnja 2025. 12 Nakon toga nastavljen je rad unutar okvira Vijeća Europe na finalizaciji potrebnih pravnih akata za uspostavu Suda, posebno Proširenog djelomičnog sporazuma o Upravljačkom odboru Posebnog suda.

Dodatni dokaz predanosti Unije pružanju potpore Ukrajini i osiguravanju odgovornosti za međunarodne zločine počinjene u Ukrajini i protiv nje potpora je Unije naprednom timu koji priprema Posebni sud, a koja iznosi 10 milijuna EUR za 24 mjeseca od siječnja 2026. 13 u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI – Globalna Europa) 14 .

Ovim se prijedlogom dopunjuje i aktivno sudjelovanje Unije u koordinacijskim platformama kao što su Savjetodavna skupina SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i EU-a za najteže zločine, koja pruža stručnu pomoć Uredu glavnog tužitelja Ukrajine, i Skupina za dijalog, koja služi kao središte za koordinaciju potpore koju međunarodne organizacije, akteri civilnog društva i donatori pružaju ukrajinskom pravosudnom sektoru.

Naposljetku, prijedlog je u skladu s politikom Unije o uvođenju sve šireg raspona mjera ograničavanja protiv Ruske Federacije kako bi se povećali troškovi za njezine nezakonite aktivnosti i ograničila njezina sposobnost da nastavi s agresijom 15 . Kako bi ojačala provedbu mjera ograničavanja, Unija je, među ostalim, uspostavila radnu skupinu za zamrzavanje i privremeno oduzimanje imovine i donijela Direktivu (EU) 2024/1226 16 o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Osim toga, Komisija je imenovala EU-ovog izaslanika za sankcije kako bi osigurala kontinuiranu suradnju na visokoj razini s trećim zemljama da bi se spriječilo izbjegavanje ili zaobilaženje Unijinih mjera ograničavanja, posebno onih protiv Ruske Federacije, i objavila je smjernice o tumačenju relevantnih pravila Unije za nacionalna tijela i privatne subjekte.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Postupovna pravna osnova za donošenje Odluke Vijeća o odobravanju sklapanja Konvencije je članak 218. stavak 6. točka (a) podtočka v. UFEU-a, kojim se predviđa da bi Vijeće trebalo donijeti odluku o sklapanju sporazuma uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

Kako je vidljivo iz prethodno navedenih rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda i u preambuli Konvencije, Povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete uspostavit će se kako bi se osiguralo da žrtve agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, čime se očito krši članak 2. stavak 4. Povelje Ujedinjenih naroda, dobiju odgovarajuću naknadu za štetu koju su pretrpjele zbog međunarodno protupravnih čina Rusije, u skladu s međunarodnim pravom. Međunarodna zajednica uspostavit će taj mehanizam kao dio širih nastojanja da se zajamči poštovanje ljudskih prava i načela međunarodnog prava, kao i međunarodni mir i sigurnost. Iz perspektive Unije sudjelovanje u tom mehanizmu odgovara ciljevima vanjskog djelovanja Unije, kako je utvrđeno u članku 21. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Za Unijino sklapanje Konvencije potreban je prijedlog odluke Vijeća u skladu s člankom 218. stavkom 6. UFEU-a, na temelju kojeg Vijeće može odobriti sklapanje međunarodnog sporazuma.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

U skladu s međunarodnim pravom i kako je utvrđeno u Konvenciji, Ruska Federacija trebala bi snositi troškove rada Povjerenstva za naknadu štete. Do trenutka kad Ruska Federacija postane članica Povjerenstva, u Konvenciji se predviđa da bi se Povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete trebalo financirati godišnjim doprinosima svojih članica i dobrovoljnim doprinosima, ne dovodeći u pitanje mogućnost povrata povezanih troškova od Ruske Federacije.

U tom kontekstu Unijino sklapanje Konvencije zahtijeva plaćanje godišnjeg doprinosa. Iako je datum stupanja na snagu Konvencije i dalje neizvjestan, ne očekuje se da će puni godišnji proračun Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete biti potreban prije 2028. Kako je navedeno u Odluci Vijeća (EU) 2025/2655 o potpisivanju Konvencije, očekuje se da će godišnji doprinos Unije Povjerenstvu za ocjenu zahtjeva za naknadu štete dosegnuti 3 milijuna EUR u operativnim godinama s najvećim opterećenjem. Obvezni doprinos Unije može se pružiti u okviru instrumenta Globalna Europa, ovisno o ishodu međuinstitucijskih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga će se utvrditi u okviru godišnjeg proračunskog postupka i upravljačkog mehanizma.

Kako je najavljeno na Diplomatskoj konferenciji 16. prosinca 2025., Unija će financirati troškove naprednog tima u okviru Vijeća Europe, uz sudjelovanje Registra štete, radi pripreme za operativno pokretanje Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete. Ti se troškovi procjenjuju na 880 000 EUR za 18 mjeseci i financirat će se u okviru stupa za brzi odgovor Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI – Globalna Europa). Dobrovoljnim doprinosom Unije posebno će se pokriti troškovi osnivanja naprednog tima Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete te omogućavanja rada Pripremnog odbora, kako je predviđeno u Rezoluciji priloženoj Odluci Vijeća (EU) 2025/2655.

U međuvremenu, Unija će nastaviti u 2026. i 2027. pružati svoj godišnji obvezni doprinos Registru štete u skladu s Uredbom (EU) 2024/792 o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu.

Dodatne pojedinosti o financijskom učinku ovog prijedloga navedene su u priloženom zakonodavnom financijskom izvješću.

5.    DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Članak 1. odnosi se na sklapanje Konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu.

U članku 2. predviđa se datum stupanja na snagu odluke.

·Tekst Konvencije i depozitar

Tekst Konvencije dostavlja se Vijeću zajedno s ovim prijedlogom.

U skladu s Ugovorima na Komisiji je da dostavi obavijest predviđenu člankom 37. Konvencije kako bi se izrazila suglasnost Unije da bude obvezana Konvencijom.

2026/0065 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o sklapanju Konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. u vezi s člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 17 ,

budući da:

(1)Komisija je 16. prosinca 2025. u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2025/2655 18 u ime Unije potpisala Konvenciju o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu („Konvencija” „Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete”), podložno njezinu sklapanju. U kontekstu Diplomatske konferencije u Haagu potpisala je i Završni akt i odobrila donošenje Rezolucije o utvrđivanju potrebnih aranžmana za početak funkcija Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete i ispunjavanje njegova mandata.

(2)U Konvenciji se navodi da je Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete druga komponenta međunarodnog mehanizma za naknadu štete, koja treba postati pravni sljednik Registra štete za Ukrajinu, čije će se zadaće prenijeti na Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete što je prije moguće nakon njegove uspostave. U Konvenciji se prepoznaje i da treća komponenta međunarodnog mehanizma za naknadu štete može uključivati i budući fond namijenjen za plaćanje naknade za štetu, gubitke ili ozljede prouzrokovane međunarodno protupravnim činovima Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje.

(3)Nakon početka ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine, Europsko vijeće u svojim je Zaključcima od 24. veljače 2022. najoštrije osudilo vojnu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i potvrdilo da Ruska Federacija snosi punu odgovornost za taj čin agresije koji uzrokuje uništenje i gubitak života te da će morati odgovarati za svoja nedjela 19 .

(4)Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) donijela je 14. studenog 2022. Rezoluciju A/RES/ES-11/5 20 , u kojoj je potvrdila da Ruska Federacija mora odgovarati za sva kršenja međunarodnog prava u Ukrajini ili protiv nje. Osim toga, zaključila je da Ruska Federacija mora snositi pravne posljedice za sve svoje međunarodno protupravne čine, uključujući naknadu štete za svu štetu uzrokovanu tim činovima. U tom je kontekstu Opća skupština UN-a prepoznala potrebu da se, u suradnji s Ukrajinom, uspostavi međunarodni mehanizam za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda koji proizlaze iz međunarodno protupravnih čina Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje. U tu svrhu Opća skupština UN-a preporučila je da se uspostavi međunarodni registar štete, koji bi sadržavao dokumente s dokazima i informacijama o potraživanjima koja se odnose na štetu, gubitke ili ozljede koje su pretrpjele sve dotične fizičke i pravne osobe te Ukrajina, a koji su uzrokovani međunarodno protupravnim činovima Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje, i koji bi služio za poticanje i koordinaciju prikupljanja dokaza.

(5)Odbor ministara Vijeća Europe donio je 12. svibnja 2023. Rezoluciju CM/Res(2023)3 21 o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu (u daljnjem tekstu: „Registar štete”). Kako je navedeno u toj rezoluciji, uspostava Registra štete prvi je korak u uspostavi međunarodnog mehanizma za naknadu štete, koji može uključivati povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete i fond za naknadu štete. U skladu s tim, Rezolucijom CM/Res(2023)3 potvrđuje se da bi Registar štete, uključujući njegovu digitalnu platformu sa svim upisanim podacima o zahtjevima na naknadu štete i dokazima, trebao biti komponenta mehanizma za naknadu štete koja će se uspostaviti zasebnim međunarodnim instrumentom u suradnji s Ukrajinom i relevantnim međunarodnim organizacijama i tijelima.

(6)Unija je 11. svibnja 2023. pristupila Registru štete kao pridružena članica osnivačica 22 , a 22. srpnja 2024. promijenila je svoj status u punopravnu sudionicu 23 .

(7)Europski parlament i Vijeće 29. veljače 2024. donijeli su Uredbu (EU) 2024/792 o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu 24 , koji, među ostalim, osigurava financiranje inicijativa i tijela uključenih u podupiranje i izvršenje međunarodne pravde u Ukrajini. To uključuje, među ostalim, financijski doprinos Unije Registru štete.

(8)Ured predsjednika Ukrajine, Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske i Registar štete za Ukrajinu pozvali su 2024. države koje su podržale donošenje Rezolucije Opće skupštine UN-a A/RES/ES-11/5 u Haag na pripremne sastanke o međunarodnom instrumentu o uspostavi Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu.

(9)Vijeće je 17. ožujka 2025. donijelo Odluku (EU) 2025/702 25 o ovlašćivanju Komisije da u ime Unije sudjeluje u pregovorima o međunarodnom instrumentu o osnivanju Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu.

(10)Od ožujka do rujna 2025. približno 55 delegacija, uključujući Europsku uniju i sve njezine države članice, sudjelovalo je u četiri kruga pregovora u Haagu. U prva tri kruga Međuvladin pregovarački odbor za Međunarodni ugovor o uspostavi Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu (MPO) održao je razmjenu mišljenja o nacrtu ugovora, zaključio nekoliko čitanja teksta i pripremio naknadne revidirane verzije.

(11)Tijekom trećeg kruga pregovora, u srpnju 2025., MPO je odlučio izraditi međunarodni instrument o uspostavi Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu u obliku Konvencije Vijeća Europe koja bi bila otvorena državama potpisnicama koje nisu članice Vijeća Europe i Europske unije. Rad MPO-a naknadno je prenesen na Ad hoc odbor za uspostavu Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu pod pokroviteljstvom Vijeća Europe („Ad hoc odbor”) te se nastavio u okviru tog odbora. Ad hoc odbor dodatno je ispitao i privremeno odobrio Konvenciju, kao i poslovnik Diplomatske konferencije za donošenje Konvencije, Rezolucije o utvrđivanju potrebnih aranžmana za početak rada i ispunjavanje mandata Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete te Završnog akta koji će se donijeti na Diplomatskoj konferenciji u Haagu 16. prosinca 2025. Završni akt uključuje Konvenciju, Rezoluciju i izvješće s Diplomatske konferencije kao dodatke.

(12)Odbor ministara Vijeća Europe 22. listopada 2025. privremeno je donio Konvenciju 26 s ciljem njezina donošenja i otvaranja za potpisivanje povodom Diplomatske konferencije 16. prosinca 2025.

(13)U skladu s člankom 30. Konvencije Konvencija je otvorena za ratifikaciju, prihvaćanje ili odobrenje svim državama članicama Vijeća Europe, Europskoj uniji i svim drugim državama koje su sudjelovale na Diplomatskoj konferenciji 16. prosinca 2025. te svim drugim državama koje su glasale za Rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/ES-11/5. U skladu s njezinim člankom 31. druge države i regionalne organizacije također mogu biti pozvane da pristupe Konvenciji nakon njezina stupanja na snagu.

(14)Unija je vrlo predana tome da osigura da Ruska Federacija snosi pravne posljedice za svoje međunarodno protupravne čine protiv Ukrajine, uključujući obvezu naknade štete, gubitaka ili ozljeda uzrokovanih tim činovima. Stoga je primjereno da Unija odobri Konvenciju o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se Konvencija o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu 27 .

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu [dan nakon objave u Službenom listu].

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 29  

 produljenje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 ograničeno trajanje

–    na snazi od datuma stupanja na snagu Konvencije [GGGG.] nakon ispunjenja mandata Povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete, a očekuje se da će trajati 10 godina [GGGG.]

–    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

 neograničeno trajanje

–početna provedba od GGGG. do GGGG.

–nakon čega slijedi redovna provedba

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

– tijelima uspostavljenima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif. 31	zemalja EFTA-e 32	zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidata 33	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
3	[Proračunska linija za Globalnu Europu] 34	dif.	NE	NE	NE	NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira – 2028. – 2034.

3 35

Globalna Europa

GU						Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2028. – 2034.
						2028.		2029.		2030.		2031.		2032.		2033.		2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
[Proračunska linija za Globalnu Europu 36 ]		Obveze		(1a)		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		18 000 000
		Plaćanja		(2a)		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		18 000 000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija				(3)																0,000
UKUPNA odobrena sredstva za GU		Obveze		=1a+1b+3		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		18 000 000
		Plaćanja		=2a+2b+3		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000 3 000 000		3 000 000 3 000 000		3 000 000 3 000 000		18 000 000
					Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2028. – 2034.
					2028.		2029.		2030.		2031.		2032.		2033.		2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze		(4)		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		18 000 000
	Plaćanja		(5)		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		18 000 000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe			(6)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 3. 37	Obveze		=4+6		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		18 000 000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja		=5+6		1 000 000		2 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		3 000 000		18 000 000

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

						Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
						2024.		2025.		2026.		2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze		(4)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
	Plaćanja		(5)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe			(6)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>	Obveze		=4+6			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja		=5+6			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
						Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
						2024.		2025.		2026.		2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze		(4)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
	Plaćanja		(5)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe			(6)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>	Obveze		=4+6			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja		=5+6			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
							Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
							2024.		2025.		2026.		2027.
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)		Obveze		(4)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
		Plaćanja		(5)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)				(6)			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 6.		Obveze		=4+6			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)		Plaćanja		=5+6			0,000		0,000		0,000		0,000		0,000

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

7

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (na tri decimale)

Glavna uprava: <…….>				Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
				2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Glavna uprava: <…….>				Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
				2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira		(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
		2024.	2025.	2026.	2027.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.	Obveze	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

Navesti ciljeve i ostvarenja 

Godina   2024.

Godina   2025.

Godina   2026.

Godina   2027.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti odjeljak 1.6.)

UKUPNO

OSTVARENJA

Vrsta 38

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

SPECIFIČNI CILJ br. 1 39 …

– Ostvarenje

– Ostvarenje

– Ostvarenje

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

SPECIFIČNI CILJ br. 2...

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva

UKUPNO  IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA		Godina	Godina	Godina	Godina
		2024.	2025.	2026.	2027.
 Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu  [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina
		2024.	2025.	2026.	2027.
 Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu   [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina
		2024.	2025.	2026.	2027.
 Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu   [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

	Sadašnje osoblje službi Komisije	Dodatno osoblje*
		Financira se u okviru naslova 7. ili istraživanja	Financira se iz linije BA	Financira se iz naknada
Radna mjesta prema planu radnih mjesta			Nije primjenjivo.
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Rashodi za IT (institucijski)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

–    zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–    ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju

–    predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

	Godina   2024.	Godina   2025.	Godina   2026.	Godina   2027.	Ukupno
Tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

 
3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 40
		Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

4.2.Podaci

4.3.Digitalna rješenja

4.4.Procjena interoperabilnosti

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

(1)    Rezolucija Opće skupštine UN-a A/RES/ES-11/5, OP2-OP.

(2)    Rezolucija CM/Res(2023)3 o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, koju je donio Odbor ministara 12. svibnja 2023. na 1466. sastanku zamjenika ministara.

(3)    Odluka Komisije od 11. svibnja 2023. o sudjelovanju Europske unije kao pridružene članice osnivačice u Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu u institucijskom okviru Vijeća Europe. C(2023) 3241.

(4)    Odluka Vijeća (EU) 2024/2045 od 22. srpnja 2024. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Unije u okviru tijelâ Vijeća Europe u pogledu statusa Europske unije u Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu. SL L, 2024/2045, 24.7.2024.

(5)    Odluka Vijeća (EU) 2025/702 od 17. ožujka 2025. o ovlašćivanju Europske komisije da u ime Unije sudjeluje u pregovorima o međunarodnom instrumentu o osnivanju Međunarodnog povjerenstva za zahtjeve za naknadu štete za Ukrajinu. SL L, 2025/702, 8.4.2025.

(6)    CM(2025)139-final – [1541/10.1] Ad hoc odbor za uspostavu Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu (CAHEC) – Nacrt konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu (Strasbourg, 22. listopada 2025.).

(7)    Odluka Vijeća (EU) 2025/2655 od 16. prosinca 2025. o potpisivanju, u ime Europske unije, Konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu. SL L, 2025/2655, 23.12.2025.

(8)    Rezolucija CM/Res(2025)3 o potvrdi uspostave Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, koju je donio Odbor ministara 9. srpnja 2025. na 1534. sastanku zamjenika ministara.

(9)    Uredba (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu. SL L, 2024/792, 29.2.2024.

(10)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi pojačane suradnje radi uspostave zajma za potporu Ukrajini u 2026. i 2027. Bruxelles, 14.1.2026. COM(2026) 20 final.

(11)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/792 o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu. Bruxelles, 14.1.2026. COM(2026) 22 final.

(12)    CM(2025) 104-final – [1532/2.3] Posljedice agresije Ruske Federacije na Ukrajinu – Sporazum između Vijeća Europe i Ukrajine o uspostavi Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine. (Strasbourg, 24 lipnja 2025).

(13)    Provedbena odluka Komisije o financiranju višegodišnjeg akcijskog plana za potporu pripremama za pokretanje Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine za 2025. i 2026. Bruxelles, 4. prosinca 2025., COM(2025) 8248 final.

(14)    Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (Tekst značajan za EGP).

(15)    Najnovije: Odluka Vijeća (ZVSP) 2026/260 оd 29. siječnja 2026. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2024/2643 o mjerama ograničavanja s obzirom na destabilizirajuće aktivnosti Rusije. SL L, 2026/260, 29.1.2026.; Odluka Vijeća (ZVSP) 2025/2648 оd 22. prosinca 2025. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini. SL L, 2025/2648, 23.12.2025.; Odluka Vijeća (ZVSP) 2025/2572 оd 15. prosinca 2025. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2024/2643 o mjerama ograničavanja s obzirom na destabilizirajuće aktivnosti Rusije. SL L, 2025/2572, 15.12.2025.

(16)    Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673. SL L, 2024/1226, 29.4.2024.

(17)    Suglasnost objavljena u SL C , , str. .

(18)    Odluka Vijeća (EU) 2025/2655 od 16. prosinca 2025. o potpisivanju, u ime Europske unije, Konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu. SL L, 2025/2655, 23.12.2025.

(19)    Izvanredni sastanak Europskog vijeća (24. veljače 2022.), – Zaključci, EUCO 18/22.

(20)    Rezolucija Opće skupštine UN-a A/RES/ES-11/5, OP2-OP.

(21)    Rezolucija CM/Res(2025)3 o potvrdi uspostave Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, koju je donio Odbor ministara 9. srpnja 2025. na 1534. sastanku zamjenika ministara.

(22)    Odluka Komisije od 11. svibnja 2023. o sudjelovanju Europske unije kao pridružene članice osnivačice u Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu u institucijskom okviru Vijeća Europe. C(2023) 3241.

(23)    Odluka Vijeća (EU) 2024/2045 od 22. srpnja 2024. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Unije u okviru tijelâ Vijeća Europe u pogledu statusa Europske unije u Proširenom djelomičnom sporazumu o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu. SL L, 2024/2045, 24.7.2024.

(24)    Uredba (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu, SL L, 2024/792, 29.2.2024.

(25)    Odluka Vijeća (EU) 2025/702 od 17. ožujka 2025. o ovlašćivanju Europske komisije da u ime Unije sudjeluje u pregovorima o međunarodnom instrumentu o osnivanju Međunarodnog povjerenstva za zahtjeve za naknadu štete za Ukrajinu. SL L, 2025/702, 8.4.2025.

(26)    CM(2025)139-final – [1541/10.1] Ad hoc odbor za uspostavu Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu (CAHEC) – Nacrt konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu (Strasbourg, 22. listopada 2025.).

(27)    Tekst Konvencije objavljen je u SL L, […].

(28)    Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka i upravljačkog mehanizma. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

(29)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(30)    Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka i upravljačkog mehanizma. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

(31)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(32)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(33)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(34)    Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka i upravljačkog mehanizma. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

(35)

   Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka i upravljačkog mehanizma. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

(36)    Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka i upravljačkog mehanizma. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

(37)    Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka i upravljačkog mehanizma. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

(38)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(39)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(40)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove prikupljanja.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.2.2026.

COM(2026) 105 final

PRILOG

Prijedlogu

odluke Vijeća

o sklapanju Konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu

PRILOG

Serija ugovora Vijeća Europe – br. 229

Konvencija o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu

Haag, 16. prosinca 2025.

Preambula

Potpisnice ove Konvencije,

podsjećajući na obveze svih država u skladu s člankom 2. Povelje Ujedinjenih naroda, uključujući obvezu da se u okviru svojih međunarodnih odnosa suzdrže od prijetnje silom odnosno upotrebe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države, ili radnji na bilo koji način nespojivih s ciljevima Ujedinjenih naroda, te da rješavaju međunarodne sporove mirnim putem;

izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog gubitaka ljudskih života, raseljavanja civila, katastrofalnog uništavanja infrastrukture i prirodnih resursa, gubitaka javne i privatne imovine te ekonomske katastrofe uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu;

imajući na umu važnost održavanja i jačanja međunarodnog mira utemeljenog na slobodi, jednakosti, pravdi i poštovanju ljudskih prava, i razvijanja prijateljskih odnosa među narodima neovisno o njihovim političkim, gospodarskim i društvenim sustavima ili stupnju njihova razvoja;

podsjećajući na Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/1 od 2. ožujka 2022., pod nazivom „Agresija na Ukrajinuˮ, u kojoj je Opća skupština najoštrije osudila agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu kršenjem članka 2. stavka 4. Povelje Ujedinjenih naroda;

podsjećajući na članke Komisije za međunarodno pravo o odgovornosti država za međunarodno protupravne čine i obvezu odgovorne države da provede potpunu naknadu štete uzrokovane međunarodno protupravnim činovima;

podsjećajući na Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 60/147 od 16. prosinca 2005., u kojoj je Opća skupština usvojila Temeljna načela i smjernice o pravu na pravni lijek i naknadu štete za žrtve teških kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava;

podsjećajući na Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/5 od 14. studenog 2022. pod nazivom „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju na Ukrajinuˮ, u kojoj je Opća skupština potvrdila da Ruska Federacija mora odgovarati za sva kršenja međunarodnog prava u Ukrajini ili protiv nje, među ostalim i za agresiju kojom krši Povelju Ujedinjenih naroda, kao i za sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima;

podsjećajući da je u Rezoluciji ES-11/5 Opća skupština nadalje potvrdila da Ruska Federacija mora snositi pravne posljedice svih svojih međunarodno protupravnih čina, uključujući naknadu za pretrpljene ozljede, uključujući bilo kakvu štetu, prouzročene takvim činovima;

podsjećajući da je Opća skupština također prepoznala potrebu za uspostavom, u suradnji s Ukrajinom, međunarodnog mehanizma za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda koji proizlaze iz međunarodno protupravnih čina Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje;

podsjećajući da je Opća skupština preporučila da države članice u suradnji s Ukrajinom uspostave međunarodni registar štete u kojem bi se u dokumentiranom obliku evidentirali dokazi i informacije o zahtjevima za naknadu štete u vezi sa štetom, gubicima ili ozljedama svih uključenih fizičkih i pravnih osoba, kao i države Ukrajine, uzrokovanih međunarodno protupravnim činovima Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje, te da promiču i koordiniraju prikupljanje dokaza;

pozdravljajući uspostavljanje Registra štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu Rezolucijom CM/Res(2023)3 Odbora ministara Vijeća Europe od 12. svibnja 2023., kojom se uspostavlja Prošireni djelomični sporazum o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, kako je potvrđen Rezolucijom CM/Res(2025)3 Odbora ministara Vijeća Europe od 9. srpnja 2025.;

utvrđujući također da je Registar štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu funkcionalan i da se u njemu zaprimaju, obrađuju i evidentiraju zahtjevi za naknadu štete u skladu s njegovim Statutom;

podsjećajući na Statut Registra štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu kojim se propisuje da bi rad Registra, uključujući njegovu digitalnu platformu sa svim podacima o zahtjevima za naknadu štete i dokazima koji su u njemu evidentirani, trebao biti prva komponenta budućeg međunarodnog mehanizma za naknadu štete koji je potrebno uspostaviti zasebnim međunarodnim instrumentom u suradnji s Ukrajinom;

uzimajući u obzir da je ova Konvencija takav međunarodni instrument te da se njome uspostavlja Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu, koje je druga komponenta međunarodnog mehanizma za naknadu štete koji kao treću komponentu može sadržavati i budući fond za naknadu štete koji isplaćuje naknadu za štetu, gubitke ili ozljede uzrokovane međunarodno protupravnim činovima Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje;

uzimajući u obzir da, iako se ova Konvencija odnosi na međunarodno protupravne činove koje je Ruska Federacija počinila u Ukrajini ili protiv nje na dan 24. veljače 2022. ili nakon njega, to ne oslobađa Rusku Federaciju bilo kakve odgovornosti za međunarodno protupravne činove koje je počinila u Ukrajini ili protiv nje na dan 20. veljače 2014. ili nakon njega, niti isključuje mogućnost buduće izmjene ove Konvencije kojom bi se omogućilo produljenje njezina vremenskog opsega do 20. veljače 2014.;

obvezujući se provoditi odredbe ove Konvencije u skladu s međunarodnim pravom,

dogovorili su se o ovoj Otvorenoj konvenciji Vijeća Europe kako slijedi:

DIO I. – UPOTREBA POJMOVA

Članak 1. Definicije

Za potrebe ove Konvencije:

(a)„Skupštinaˮ znači Skupština članica Povjerenstva uspostavljena u skladu s člankom 7. ove Konvencije;

(b)„zahtjevi za naknadu šteteˮ u smislu članka 3. ove Konvencije znači zahtjevi podneseni Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu u skladu s njegovim pravilima i, nakon prijenosa rada Registra Povjerenstvu na temelju Dijela VII. ove Konvencije, zahtjevi podneseni u skladu s pravilima i postupcima iz članka 25. ove Konvencije;

(c)„Povjerenstvoˮ znači Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu uspostavljeno u skladu s ovom Konvencijom;

(d)„povjerenikˮ znači osoba imenovana kao član panela u skladu s člankom 11. ove Konvencije;

(e)„Vijećeˮ znači Vijeće Povjerenstva uspostavljeno u skladu s člankom 10. ove Konvencije;

(f)„izvršni direktorˮ znači izvršni direktor Povjerenstva imenovan u skladu s člankom 14. ove Konvencije;

(g)„Financijski odborˮ znači financijski odbor Povjerenstva uspostavljen u skladu s člankom 8. ove Konvencije;

(h)„glavni doprinositeljˮ znači bilo koja članica koja u bilo kojoj financijskoj godini uplaćuje najviše obveznih doprinosa u proračun Povjerenstva na temelju kriterija utvrđenih u Rezoluciji (94)31 Odbora ministara Vijeća Europe od 4. studenog 1994.;

(i)„članicaˮ znači bilo koja država ili organizacija za regionalnu integraciju koja je postala članica Povjerenstva time što je postala stranka ove Konvencije u skladu s člankom 27., 28., 30. ili 31. ove Konvencije;

(j)„promatračˮ znači bilo koja država ili organizacija za regionalnu integraciju ili međunarodna organizacija koja je postala promatrač Povjerenstva u skladu s člankom 27. stavkom 2. ove Konvencije;

(k)„panelˮ znači panel povjerenika uspostavljen u skladu s člankom 12. ove Konvencije;

(l)„organizacija za regionalnu integracijuˮ znači organizacija koju su osnovale suverene države određene regije, na koju su njezine države članice prenijele nadležnost u pogledu pitanja uređenih ovom Konvencijom;

(m)„Registar štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinuˮ ili „Registarˮ znači Registar štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu uspostavljen Rezolucijom CM/Res(2023)3 Odbora ministara Vijeća Europe od 12. svibnja 2023. kako je potvrđen Rezolucijom CM/Res(2025)3 Odbora Ministara Vijeća Europe od 9. srpnja 2025.;

(n)„pravila i propisiˮ znači pravila i propisi kojima se uređuje rad Povjerenstva, a koje je usvojilo Vijeće u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (c) ove Konvencije i koje je odobrila Skupština u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) ove Konvencije;

(o)„Tajništvoˮ znači Tajništvo Povjerenstva uspostavljeno u skladu s člankom 13. ove Konvencije.

DIO II. – USPOSTAVA, MANDAT I ZADACI MEĐUNARODNOG POVJERENSTVA ZA OCJENU ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE ZA UKRAJINU

Članak 2. Uspostava Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu

Ovime se uspostavlja Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu kao neovisno tijelo unutar institucionalnog okvira Vijeća Europe.

Članak 3. Mandat i funkcije Povjerenstva

1.Povjerenstvo je administrativno tijelo koje odlučuje o zahtjevima za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda uzrokovanih međunarodno protupravnim činovima Ruske Federacije u Ukrajini ili protiv nje, uključujući njezinu agresiju kojom krši Povelju Ujedinjenih naroda, kao i kršenjem međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima:

(a)24. veljače 2022. ili nakon tog datuma;

(b)i.    na državnom području Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, što uključuje kopno, zračni prostor, unutarnje vode i teritorijalno more;

ii.    u isključivom gospodarskom pojasu Ukrajine i u njezinom epikontinentalnom pojasu, u skladu s međunarodnim pravom i, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom Ukrajine; ili

iii.    na bilo kojem zrakoplovu ili plovilu u nadležnosti Ukrajine; i

(c)protiv svih uključenih fizičkih i pravnih osoba, kao i države Ukrajine, uključujući njezina regionalna i lokalna tijela vlasti, subjekte u vlasništvu države ili pod njezinom upravom.

2.Za potrebe ove Konvencije mandat Povjerenstva na temelju prethodnog stavka 1. znači da Povjerenstvo razmatra, ocjenjuje i odlučuje o zahtjevima za naknadu štete i određuje iznos odgovarajuće naknade u svakom pojedinom slučaju.

3.Povjerenstvo rješava sva administrativna, financijska, postupovna, činjenična i pravna pitanja te pitanja politika potrebna za odlučivanje o zahtjevima za naknadu štete i određivanje iznosa odgovarajuće naknade u svakom pojedinom slučaju.

4.Povjerenstvo djeluje na temelju toga što je Ruska Federacija prema međunarodnom pravu odgovorna za svu štetu, gubitke ili ozljede uzrokovane njezinim međunarodno protupravnim činovima u Ukrajini ili protiv nje u skladu s prethodnim stavkom 1.

5.Odluke Povjerenstva, među ostalim o iznosima naknada koje se utvrđuju i dodjeljuju u skladu s ovom Konvencijom konačne su. Odluke o iznosima naknade odražavaju poštenu i pravednu ocjenu i određivanje vrijednosti zahtjeva za naknadu štete.

6.Odluke Povjerenstva će, što se tiče djelovanja Povjerenstva, sve članice Povjerenstva smatrati konačnim rješenjem svih činjeničnih i pravnih pitanja u pogledu zahtjeva za naknadu štete.

DIO III. – PRAVNI STATUS I SJEDIŠTE

Članak 4. Pravna osobnost

1.Povjerenstvo posjeduje međunarodnu pravnu osobnost.

2.U skladu s time Povjerenstvo uživa pravnu sposobnost koja je potrebna za izvršavanje njegovih zadaća, ispunjavanje njegova mandata i zaštitu njegovih interesa, a osobito sposobnost da sklapa sporazume, nabavlja pokretnu i nepokretnu imovinu i raspolaže njome te pokreće pravne postupke.

Članak 5. Sjedište

1.Sjedište Povjerenstva je na državnom području jedne od stranaka ove Konvencije.

2.Status i rad Povjerenstva u državi domaćinu regulirani su sporazumom s državom domaćinom sklopljenim između države domaćina i Povjerenstva.

3.Povjerenstvo ima ured u Ukrajini u svrhu pomaganja Skupštini, Vijeću i panelima u provedbi njihovih zadaća.

4.Povjerenstvo sklapa sporazume i/ili dogovore s Ukrajinom koji reguliraju status i rad ureda Povjerenstva u Ukrajini.

5.Skupština može odlučiti uspostaviti urede Povjerenstva u drugim državama podložno suglasnosti tih država.

Članak 6. Povlastice i imuniteti

1.Povjerenstvo, uključujući njegov ured u Ukrajini i urede u drugim državama, na državnom području svake države koja je članica uživa povlastice i imunitete koji su potrebni za provedbu njegovih zadaća i ispunjenje njegova mandata.

2.Države koje su članice na svojem državnom području primjenjuju pravila utvrđena u Općem sporazumu o povlasticama i imunitetima Vijeća Europe u pogledu Povjerenstva, njegovih ureda, izvršnog direktora, drugih članova Tajništva i stručnjaka koje je angažiralo Povjerenstvo, osobito:

(a)članke od 3. do 7. Općeg sporazuma o povlasticama i imunitetima Vijeća Europe u pogledu Povjerenstva, uključujući njegove urede, imovinu i novčana sredstva; 

(b)članak 18. Općeg sporazuma o povlasticama i imunitetima Vijeća Europe u pogledu izvršnog direktora i drugih članova Tajništva;

(c)članak 18. točke (a) i (e) Općeg sporazuma o povlasticama i imunitetima Vijeća Europe u pogledu stručnjaka koje je angažiralo Povjerenstvo.

3.Države koje su članice na svojem državnom području primjenjuju iste povlastice i imunitete kako je predviđeno člankom 16. Općeg sporazuma o povlasticama i imunitetima Vijeća Europe u pogledu povjerenika kad su angažirani za rad Povjerenstva.

4.Predstavnicima članica u tijelima Povjerenstva, povjerenicima, izvršnom direktoru, drugim članovima Tajništva i stručnjacima koje je angažiralo Povjerenstvo na državnom području svake države koja je članica dodjeljuje se imunitet od sudskih postupaka bilo koje vrste u pogledu svake pisane ili izgovorene riječi i radnje koje su poduzeli u službenom svojstvu te nakon isteka mandata zadržavaju takav imunitet.

5.Svaka država koja je članica može, putem obavijesti upućene glavnom tajniku Vijeća Europe, izjaviti da se imunitet od pravnog postupka dodijeljen osobi na temelju prethodnih stavaka 2., 3. i 4. neće primjenjivati u slučaju prekršaja propisa o prometu motornih vozila koji je počinila takva osoba ili u slučaju štete koju je uzrokovalo motorno vozilo koje pripada toj osobi ili kojim je ta osoba upravljala.

6.Povlastice i imunitete:

(a)povjerenikâ može ukinuti Skupština;

(b)izvršnog direktora, drugih članova Tajništva i stručnjaka koje je angažiralo Povjerenstvo može ukinuti glavni tajnik Vijeća Europe.

7.Skupština može ukinuti imunitet iz prethodnog stavka 2. točke (a). Takvo ukidanje imuniteta ne odnosi se na bilo kakvu mjeru ovrhe ili oduzimanja imovine Povjerenstva, uključujući digitalnu platformu i sve podatke o zahtjevima za naknadu štete i dokazima, za koje je potrebna zasebna razrješnica od Skupštine.

8.U slučaju otkaza od strane bilo koje članice ili okončanja ove Konvencije, članice će nastaviti pružati imunitete iz ovog članka.

DIO IV. – ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Članak 7. Skupština

1.Skupština se sastoji od svih članica Povjerenstva.

2.Skupština se sastaje u sjedištu Povjerenstva, osim ako Skupština odluči drugačije. Prvi sastanak Skupštine saziva depozitar ove Konvencije u roku od jedne godine nakon njezina stupanja na snagu.

3.Skupština bira predsjednika i dva potpredsjednika na razdoblje od tri godine. Predsjednik Skupštine ili, u njegovoj odsutnosti, jedan od potpredsjednika vodi sastanke Skupštine i obavlja druge dužnosti u skladu s poslovnikom koji je donijela Skupština.

4.Skupština:

(a)ima sveukupnu odgovornost za ispunjavanje mandata Povjerenstva te nadzire rad tijelâ Povjerenstva;

(b)predlaže članicama, tijelima Povjerenstva i podtijelima, kako se navodi u točki (i) u nastavku, mjere za postizanje ciljeva Povjerenstva;

(c)odobrava pravila i propise o radu Povjerenstva koje je usvojilo Vijeće u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (c) ove Konvencije;

(d)određuje članice Vijeća u skladu s člankom 10. ove Konvencije;

(e)odobrava popis kandidata za dužnost povjerenika i ažurira taj popis najmanje jednom godišnje;

(f)na svojem prvom sastanku, a potom prema potrebi, bira izvršnog direktora Povjerenstva kojeg imenuje glavni tajnik Vijeća Europe;

(g)ovlašćuje izvršnog direktora da izvrši prijenos Registra Povjerenstvu u skladu s člancima 24. i 25. ove Konvencije u trenutku koji Skupština smatra prikladnim, uzimajući u obzir posljedice za godišnje procijenjene doprinose članica;

(h)na preporuku Vijeća ovlašćuje ga da uspostavi panele i imenuje potrebne povjerenike u trenutku koji Skupština smatra prikladnim, uzimajući u obzir posljedice za godišnje procijenjene doprinose članica;

(i)na preporuku Vijeća i/ili izvršnog direktora osniva sva podtijela potrebna za obavljanje funkcija Povjerenstva;

(j)donosi ljestvicu godišnjih financijskih doprinosa;

(k)donosi godišnji proračun Povjerenstva;

(l)donosi godišnji financijski izvještaj Povjerenstva;

(m)donosi godišnje izvješće o radu Povjerenstva; i

(n)obavlja ostale zadaće za koje je ovlaštena na temelju ove Konvencije te sve druge zadaće nužne za ispunjenje mandata Povjerenstva za koje ovom Konvencijom nisu ovlašteni Vijeće, paneli povjerenika, izvršni direktor ili Tajništvo. Skupština može delegirati neke ili sve od navedenih ostalih zadaća Vijeću.

5.Skupština se sastaje prema potrebi, no najmanje jednom godišnje. Skupština se saziva kad ona o tome donese odluku, na zahtjev Vijeća ili na zahtjev bilo koje članice ako taj zahtjev podupre trećina članica. Predsjednik Skupštine ima pravo sazvati izvanredne sastanke Skupštine u slučaju žurnosti. Podložno stavku 6. u nastavku, za donošenje svih odluka Skupštine potrebna je nazočnost većine članica.

6.Skupština može donositi odluke pisanim postupkom i elektroničkim putem, kako je određeno u poslovniku Skupštine.

7.Skupština može osnivati savjetodavne odbore radi pomoći u radu u posebnim područjima koja su od značaja za Skupštinu ili Povjerenstvo u cjelini.

8.Skupština donosi svoj poslovnik te ostala pravila ili propise koji su nužni za provedbu njezinih zadaća.

9.Tajništvo djeluje kao tajništvo Skupštine.

Članak 8. Financijski odbor

1.Skupština osniva Financijski odbor kao podtijelo Skupštine. Financijski odbor:

(a)utvrđuje godišnje procijenjene doprinose članica u skladu s člankom 23. stavkom 3. ove Konvencije;

(b)savjetuje Tajništvo u pripremi proračuna Povjerenstva;

(c)pregledava nacrt proračuna Povjerenstva za sljedeću godinu, kako ga je pripremilo Tajništvo, i podnosi izvješće Skupštini;

(d)pregledava i odobrava prihvaćanje doprinosa od subjekata koji nisu članice i promatrači u skladu s člankom 23. stavkom 4. ove Konvencije;

(e)daje preporuke Skupštini u vezi s drugim relevantnim financijskim pitanjima; i

(f)obavlja sve druge zadatke u vezi s financijskim pitanjima koje mu dodijeli Skupština.

2.Financijski odbor sastoji se od predstavnika:

(a)svih članica koje su glavni doprinositelji proračunu Povjerenstva; 

(b)ostalih članica i promatrača koji doprinose proračunu Povjerenstva iznosom koji je barem jednak obveznim doprinosima glavnih doprinositelja tijekom financijske godine za koju su dali takav doprinos;

(c)ostalih članica koje je izabrala Skupština.

3.Skupština određuje broj članica i promatrača u skladu sa stavkom 2. točkama (b) i (c). Skupština preispituje te brojeve na godišnjoj razini. Broj promatrača ne smije biti veći od broja članica.

4.U slučaju da Povjerenstvo primi dovoljno sredstava za zadovoljavanje proračunskih potreba u cijelosti iz izvora koji nisu procijenjeni doprinosi, Financijski odbor sastojat će se samo od predstavnika članica koje je izabrala Skupština.

5.Financijski odbor nastoji donositi odluke konsenzusom. Osim ako nije drugačije određeno ovom Konvencijom, kad su napori za postizanje konsenzusa iscrpljeni, Financijski odbor donosi odluke dvotrećinskom većinom glasova, pri čemu svaki član Financijskog odbora ima jedan glas. Za donošenje odluka Financijskog odbora potrebna je prisutnost većine članova Financijskog odbora.

6.Odluke o postupovnim pitanjima donose se većinom glasova. Ako postoji sumnja ili nesigurnost u pogledu toga je li pitanje postupovno, odluka se donosi u skladu s prethodnim stavkom 5.

7.Financijski odbor sastaje se prema potrebi i izvještava Skupštinu. Financijski odbor može pozvati članice, promatrače te druge države i subjekte koji su financijski podržali Povjerenstvo tijekom relevantnog izvještajnog razdoblja da budu prisutni na sastancima Financijskog odbora.

8.Tajništvo pruža potrebnu administrativnu podršku Financijskom odboru.

Članak 9. – Glasanje u Skupštini

1.Osim ako ova Konvencija izričito ne zahtijeva drugačiji prag, Skupština donosi odluke dvotrećinskom većinom glasova. 

2.Odluke iz članka 7. stavka 4. točaka (g) i (h) ove Konvencije donose se dvotrećinskom većinom glasova, uključujući afirmativne glasove svih glavnih doprinositelja.

3.Odluke o postupovnim pitanjima donose se većinom glasova. Ako postoji sumnja ili nesigurnost u pogledu toga je li pitanje postupovno, odluka se donosi u skladu s prethodnim stavkom 1.

4.Svaka članica ima jedan glas u Skupštini.

Članak 10. Vijeće

1.Sastav Vijeća određuje se na sljedeći način:

(a)Vijeće se sastoji od najmanje devet, a najviše petnaest članica. Osim ako Skupština odluči drugačije, mandat članica Vijeća traje tri godine na rotacijskoj osnovi. Skupština određuje sastav Vijeća s popisa članica koje su izrazile interes za obavljanje službe u Vijeću, redoslijedom kojim su postale članice.

(b)Skupština na svojoj prvoj sjednici ili što je prije moguće nakon toga određuje prvih devet članica koje čine Vijeće.

(c)Skupština određuje tri dodatne članice Vijeća na sjednici nakon polaganja tridesetog instrumenta ratifikacije, prihvaćanja ili odobrenja ove Konvencije ili pristupa ovoj Konvenciji, te tri dodatne članice nakon polaganja četrdesetog takvog instrumenta.

(d)Kad su Ukrajina i/ili Ruska Federacija članice Vijeća u skladu s pravilima iz prethodne točke (a), suzdržavaju se od glasanja na temelju stavka 2. točke (b), stavka 2. točke (c) podtočaka od ii. do v. i stavka 2. točke (d) u nastavku. Kad su Ukrajina i/ili Ruska Federacija članice, ali nisu članice Vijeća, bit će pozvane da sudjeluju na sastancima Vijeća s pravom iznošenja svog stava, ali bez prava glasa.

(e)Skupština donosi pravila koja uređuju rotaciju članstva u Vijeću u skladu s odredbama ovog članka, uključujući osiguranje kontinuiteta prilikom rotacije članstva.

2.Ne dovodeći u pitanje članak 7. ove Konvencije, Vijeće:

(a)odgovorno je za izvršavanje mandata Povjerenstva;

(b)imenuje povjerenike s popisa kandidata koje je odobrila Skupština u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (e) ove Konvencije i osniva panele u skladu s člankom 12. ove Konvencije;

(c)donosi pravila i propise koji uređuju rad Povjerenstva, a koje će naknadno odobriti Skupština, uključujući i u pogledu određivanja:

i.pravila i postupaka za imenovanje povjerenika u panele i njihovo razrješenje iz njih;

ii.pravila i postupaka za podnošenje, pregled, ocjenu i odlučivanje o zahtjevima za naknadu štete te za određivanje iznosa odgovarajuće naknade u svakom pojedinom slučaju;

iii.standarda i zahtjeva za dokaze;

iv.pravila za procjenu štete, gubitaka ili ozljeda;

v.standarda i pristupa naknadi;

vi.postupaka za rješavanje spornih pitanja;

vii.redoslijeda prioriteta za pregled, ocjenu i odlučivanje o zahtjevima za naknadu štete;

viii.pravila i postupaka potrebnih za nastavak rada Registra u okviru Povjerenstva; i

ix.drugih pitanja u nadležnosti Vijeća;

(d)ima ovlasti usvajati ili vraćati preporuke panela za odluke u vezi s iznosima odgovarajuće naknade za zahtjeve za naknadu štete koje razmatraju paneli, kao i u vezi s pravnom i činjeničnom osnovom preporuka, u skladu s člancima 17. i 18. ove Konvencije; i

(e)obavlja bilo koju drugu funkciju koju mu delegira Skupština.

3.Vijeće se redovito sastaje kako bi razmotrilo preporuke panela za odluke u vezi s razmatranim zahtjevima za naknadu štete i donijelo sve druge odluke potrebne za obavljanje svojih funkcija. Tajništvo može sudjelovati na sastancima Vijeća u savjetodavnom svojstvu.

4.Vijeće nastoji donositi odluke konsenzusom. Osim ako nije drugačije određeno ovom Konvencijom, kad su napori za postizanje konsenzusa iscrpljeni, Vijeće donosi odluke dvotrećinskom većinom glasova, pri čemu svaka članica Vijeća ima jedan glas. U skladu sa stavkom 5. u nastavku, za donošenje odluka Vijeća potrebna je prisutnost većine članica Vijeća.

5.Vijeće može donositi odluke pisanim postupkom i elektroničkim putem, kako je određeno u njegovom poslovniku.

6.Odluke o postupovnim pitanjima donose se većinom glasova. Ako postoji sumnja ili nesigurnost u pogledu toga je li pitanje postupovno, odluka se donosi u skladu s prethodnim stavkom 4.

7.Vijeće donosi svoj poslovnik i sve ostale aranžmane potrebne za provedbu svojih funkcija. Vijeće bira predsjednika i jednog ili dva potpredsjednika među svojim članovima na mandat od jedne godine s mogućnošću ponovnog izbora.

8.Vijeće podnosi izvješća Skupštini dva puta godišnje. Takva izvješća uključuju broj zahtjeva za naknadu štete koje je Vijeće razmotrilo i ukupan iznos dodijeljene naknade u svakoj kategoriji, kao i sažetak svih drugih značajnih činjeničnih ili pravnih pitanja relevantnih za rad Povjerenstva.

Članak 11. Povjerenici

1.Imenovanje povjerenika provodi se na uključivoj osnovi, uzimajući u obzir potrebu za neovisnošću, nepristranošću, integritetom, visokim moralnim karakterom, iskustvom, profesionalnim multidisciplinarnim znanjem, širokom geografskom zastupljenošću i rodnom ravnotežom. Povjerenici moraju biti stručnjaci u područjima kao što su međunarodno pravo, rješavanje sporova, financije, računovodstvo, osiguranje ili procjena štete. Vijeće može utvrditi dodatne uvjete za imenovanje povjerenika kako bi se zadovoljile specifične potrebe panela.

2.Članice mogu nominirati kandidate za povjerenike. Kandidati se mogu i izravno prijaviti za dužnost povjerenika. Tajništvo organizira postupak nominacije i prijave, provjerava kandidate i sastavlja popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za dužnost povjerenika.

3.Tajništvo podnosi popis kandidata Skupštini na odobrenje. Tajništvo podnosi ažurirani popis Skupštini na odobrenje na godišnjoj razini ili na zahtjev Skupštine ili Vijeća.

4.Kandidati ne mogu biti diskvalificirani isključivo na temelju svojeg državljanstva.

5.Uvjete angažmana povjerenika, uključujući njihovu naknadu, određuje Vijeće.

6.Povjerenici djeluju u osobnom svojstvu i učinkovito obavljaju svoje dužnosti.

Članak 12. Paneli

1.Vijeće osniva panele u svrhu razmatranja i procjene zahtjeva za naknadu štete i određivanja iznosa odgovarajuće naknade u svakom pojedinom slučaju. Paneli upućuju preporuke Vijeću na usvajanje.

2.Na preporuku Tajništva i imajući na umu zahtjeve učinkovitosti, prilagodljivosti i opsega posla, Vijeće utvrđuje broj panela koje treba osnovati te mandat svakog panela.

3.Svaki panel sastoji se od tri povjerenika koje Vijeće imenuje u taj panel.

4.Povjerenici svakog panela konsenzusom među sobom biraju predsjednika. Ako povjerenici ne mogu postići konsenzus, imenuje ga Vijeće.

Članak 13. Tajništvo

1.Povjerenstvo ima Tajništvo s izvršnim direktorom na čelu.

2.Tajništvo pod ovlaštenjem izvršnog direktora pruža sadržajnu, tehničku i administrativnu podršku za održavanje i funkcioniranje Povjerenstva.

3.Tajništvo ima ili pribavlja potrebnu stručnost za obavljanje svojih funkcija, uključujući dovoljnu stručnost u relevantnom domaćem pravu i poznavanju relevantnih jezika.

4.Na Tajništvo se primjenjuje Pravilnik o osoblju Vijeća Europe. Državljani svih država članica Vijeća Europe i državljani svih članica imaju pravo na imenovanje za članove osoblja Povjerenstva. Skupština može dodatno odstupiti od primjenjivih pravila i propisa Vijeća Europe, među ostalim i u vezi s državljanstvom osoblja, ako to unapređuje obavljanje funkcija Povjerenstva. Takva odobrena odstupanja priopćuju se Odboru ministara i glavnom tajniku Vijeća Europe.

Članak 14. Izvršni direktor

1.Izvršni direktor predstavlja Povjerenstvo i ovlašten je djelovati u njegovo ime.

2.Izvršni direktor ovlašten je za sklapanje ugovora, sporazuma i dogovora u ime Povjerenstva. Izvršni direktor sklapa sve međunarodne sporazume u ime Povjerenstva nakon prethodnog odobrenja Skupštine. Sve dogovore s nacionalnim ili međunarodnim tijelima koji podrazumijevaju razmjenu informacija o zahtjevima za naknadu štete ili dokazima zaključuje izvršni direktor u ime Povjerenstva nakon prethodnog odobrenja Vijeća.

3.Glavni tajnik Vijeća Europe delegira izvršnom direktoru ovlasti nužne za obnašanje dužnosti izvršnog direktora u odnosu na Tajništvo.

4.Izvršni direktor:

(a)svakodnevno je odgovoran za nadzor rada Tajništva i upravljanje njime;

(b)osigurava materijalnu, tehničku, administrativnu i organizacijsku potporu radu Skupštine, Vijeća, i panelâ, uključujući redovnu suradnju s njima i pripremu njihovih sastanaka;

(c)odgovoran je za prosljeđivanje zahtjeva za naknadu štete panelima na razmatranje i prosljeđivanje preporuka panelâ Vijeću;

(d)surađuje s relevantnim nacionalnim i međunarodnim tijelima o različitim pitanjima u vezi s radom Povjerenstva, uključujući o pitanjima u vezi sa zahtjevima za naknadu štete i dokazima; i

(e)obavlja sve druge zadaće za koje je ovlašten na temelju ove Konvencije ili koje mu delegiraju Skupština i/ili Vijeće.

5.Izvršnog direktora bira Skupština. Nakon izbora u Skupštini, izvršnog direktora imenuje glavni tajnik Vijeća Europe, a očekuje se da će obnašati obnovljivi mandat od četiri godine.

6.Članice su pozvane da nominiraju kandidate za tu funkciju, imajući u vidu prirodu zahtjeva za naknadu štete pred Povjerenstvom.

7.Kandidati bi trebali biti osobe s integritetom, visokog moralnog karaktera, imati odgovarajuće iskustvo i profesionalne kvalifikacije za tu ulogu.

Članak 15. Neovisnost

1.Povjerenici, izvršni direktor i drugi članovi Tajništva neovisni su u izvršavanju svojih dužnosti.

2.U obnašanju svojih dužnosti povjerenici, izvršni direktor i drugi članovi Tajništva ne traže niti primaju naputke bilo koje vlade ili drugog tijela ili subjekta izvan Povjerenstva. Suzdržavaju se od svih postupaka koji bi se mogli negativno odraziti na njihov položaj međunarodnih dužnosnika odgovornih isključivo Povjerenstvu.

3.Svaka članica, kao i Vijeće Europe i njegova tijela, obvezuju se poštovati isključivo neovisni karakter odgovornosti povjerenikâ, izvršnog direktora i drugih članova Tajništva te ne pokušavaju na njih utjecati pri izvršavanju njihovih dužnosti.

4.Povjerenici, izvršni direktor i drugi članovi Tajništva nemaju osobnih ili financijskih interesa ni u jednoj stvari koju razmatra Povjerenstvo. Svaki sukob interesa prijavljuje se i rješava u skladu s pravilima Povjerenstva.

5.Pravila o sukobu interesa i njegovom prijavljivanju koja se odnose na povjerenike, te, prema potrebi, na izvršnog direktora i druge članove Tajništva donosi Vijeće.

DIO V. – ZAHTJEVI ZA NAKNADU ŠTETE I POSTUPAK

Članak 16. Ispitivanje zahtjeva za naknadu štete od strane panelâ

1.Paneli ispituju zahtjeve za naknadu štete, utvrđuju jesu li ti zahtjevi potkrijepljeni, određuju iznos odgovarajuće naknade za svaki zahtjev te daju preporuke za odluke koje donosi Vijeće u skladu s važećim pravilima i propisima.

2.Paneli mogu zatražiti od Tajništva da angažira stručnjake koji će im pomoći kad je potrebno specijalizirano znanje, stručnost ili iskustvo.

3.Ispitivanje zahtjeva za naknadu štete odvija se na temelju pravila i propisa. Paneli određuju svoje metode rada.

4.Tajništvo pruža administrativnu, tehničku, pravnu i drugu pomoć panelima u obavljanju njihovih funkcija, ali nije uključeno u konačno donošenje odluka panela.

Članak 17. Donošenje odluka od strane panelâ

1.Paneli nastoje donositi preporuke konsenzusom. Ako su svi pokušaji postizanja konsenzusa iscrpljeni, preporuke za odluke donose se većinom glasova povjerenika u panelu. Tajništvo evidentira jesu li odluke panela donesene konsenzusom ili većinom te ishod svakog glasanja.

2.Preporuke za odluke panelâ moraju biti obrazložene.

Članak 18. – Donošenje odluka na temelju preporuka panelâ

1.Vijeće razmatra preporuke panelâ o zahtjevima za naknadu štete što je prije moguće nakon prosljeđivanja tih preporuka Vijeću. Prilikom ocjenjivanja preporuka Vijeće prati eventualno grupiranje zahtjeva, kako je provedeno od strane panela.

2.Nakon što Vijeće u potpunosti razmotri preporuku, smatrat će se da ju je odobrilo osim ako na temelju razloga iz pravila i propisa ne odluči vratiti preporuku panelu, navodeći razloge za svoju odluku zajedno sa svim daljnjim smjernicama koje čine sastavni dio odluke Vijeća.

3.Povjerenstvo razmatra smjernice Vijeća i prema potrebi daje novu preporuku.

4.U iznimnim situacijama predviđenim u pravilima i propisima Vijeće može uputiti preporuku Povjerenstva ad hoc panelu za preispitivanje koje je Vijeće osnovalo u tu svrhu.

5.Ad hoc panel za preispitivanje sastoji se od tri predsjednika panela. Članci 16. i 17. ove Konvencije primjenjuju se na ad hoc panele za preispitivanje i njihov rad.

6.Nakon što Vijeće u potpunosti razmotri preporuku ad hoc panela za preispitivanje, smatrat će se da ju je odobrilo osim ako Vijeće ne uputi predmet Skupštini, koja će o tome konačno odlučiti umjesto Vijeća. 

7.Preporuka odobrena u skladu s ovim člankom postaje konačna odluka Povjerenstva u odnosu na bilo koji predmetni zahtjev za naknadu štete i ne podliježe daljnjoj žalbi ili preispitivanju.

8.Tajništvo vodi evidenciju o donošenju odluka Skupštine, Vijeća i bilo kojeg ad hoc panela za preispitivanje.

Članak 19. – Presude ili odluke sudova i drugih sudskih tijela

1.Prilikom donošenja odluka paneli i Vijeće uzimaju u obzir, prema potrebi, relevantne presude ili odluke sudova i drugih sudskih tijela osnovanih na temelju međunarodnog prava.

2.Paneli i Vijeće također mogu uzeti u obzir relevantne presude ili odluke bilo kojeg nacionalnog suda.

3.Povjerenstvo putem svojih tijela poduzima odgovarajuće mjere kako bi zajamčilo da nijedan podnositelj zahtjeva ne primi dvostruku naknadu za istu štetu, gubitak ili ozljedu. Članice nastoje podržati Povjerenstvo u tom pogledu, posebno putem razmjene informacija s Povjerenstvom, prema potrebi.

Članak 20. Standardi i jamstva

1.Povjerenstvo, uključujući njegovo Vijeće, panele i Tajništvo, djeluje u skladu s najvišim standardima neovisnosti, nepristranosti, pravičnosti i objektivnosti.

2.Povjerenstvo djeluje transparentno i redovito obavještava javnost o svojim aktivnostima te propisno štiti osobne podatke. Vijeće donosi pravila o transparentnosti, uključujući i pravila za objavu odluka Povjerenstva.

3.Vijeće donosi pravila o zaštiti osobnih podataka i povjerljivosti.

4.Svi postupci Povjerenstva vode se uz odgovarajuća postupovna jamstva.

Članak 21. – Financiranje dodijeljene naknade i njezino izvršenje

1.Članice priznaju da Ruska Federacija mora snositi pravne posljedice svih svojih međunarodno protupravnih činova, uključujući naknadu za pretrpljene ozljede, uključujući bilo kakvu štetu, prouzročene takvim činovima. Stoga se očekuje da će Ruska Federacija financirati naknadu koju je utvrdilo i dodijelilo Povjerenstvo prema ovoj Konvenciji.

2.Članice, s izuzetkom Ruske Federacije, nisu dužne financirati naknadu koju odredi i dodijeli Povjerenstvo.

3.Odluke Povjerenstva ne mogu se izvršavati putem sudova ili drugih sudskih ili kvazisudskih institucija unutar nacionalnih jurisdikcija članica, osim ako to relevantna članica izričito dopusti u skladu s vlastitim nacionalnim pravom.

Članak 22. – Mehanizam isplate dodijeljene naknade

Skupština može razmotriti mehanizme isplate dodijeljene naknade nakon što sredstva postanu dostupna, uključujući isplatu iz bilo kojeg fonda za naknade koji se može osnovati ili odrediti u tu svrhu u trenutku koji Skupština smatra prikladnim.

DIO VI. – FINANCIRANJE POVJERENSTVA

Članak 23. – Financiranje i proračun

1.Nakon što Ruska Federacija postane članica, snosit će troškove Povjerenstva od trenutka stupanja na snagu ove Konvencije.

2.Dok Ruska Federacija ne počne snositi troškove Povjerenstva, Povjerenstvo će se financirati iz godišnjih procijenjenih doprinosa članica te dobrovoljnih doprinosa. Takvi doprinosi daju se ne dovodeći u pitanje mogućnost povrata od Ruske Federacije.

3.Godišnje procijenjene financijske doprinose članica utvrđuje Financijski odbor na temelju kriterija za utvrđivanje godišnje ljestvice doprinosa koju je Vijeće Europe usvojilo za svoj redovni proračun te ih Skupština može prilagoditi u skladu s načelima na kojima se ta ljestvica temelji.

4.Povjerenstvo može dobivati i koristiti dobrovoljne doprinose povezane s njegovim radom, uključujući doprinose u naravi. Ti su doprinosi u skladu s mandatom i funkcijama Povjerenstva. Doprinosi subjekata koji nisu članice ili promatrači podliježu prethodnom odobrenju Financijskog odbora.

5.Povjerenstvo ima vlastiti proračun u okviru Vijeća Europe. Skupština svake godine usvaja proračun Povjerenstva za sljedeću godinu koji priprema Tajništvo, a pregledava Financijski odbor.

6.U skladu s odredbama ove Konvencije, primjenjivat će se financijski propisi Vijeća Europe.

7.Skupština može suspendirati prava članice ako smatra da članica nije ispunila svoje financijske obveze prema ovoj Konvenciji.

DIO VII. – REGISTAR ŠTETE UZROKOVANE AGRESIJOM RUSKE FEDERACIJE NA UKRAJINU

Članak 24. Prijenos poslova Registra

1.Što je prije moguće nakon uspostave Povjerenstva i imenovanja njegovog izvršnog direktora, izvršni direktor surađuje s Registrom i/ili Vijećem Europe kako bi proveo pripreme za prijenos rada Registra, prema potrebi, na Povjerenstvo na način koji će jamčiti neprekinut rad Registra do njegova prestanka i koji će informacije o zahtjevima za naknadu štete i dokazima koje Registar posjeduje staviti na raspolaganje Povjerenstvu. Takav prijenos uključuje digitalnu platformu Registra, uključujući sve informacije o zahtjevima za naknadu štete i dokazima koji su u njemu sadržani, ostalu dokumentaciju, njegovu arhivu, njegovu pokretnu i nepokretnu imovinu, uključujući, ali ne ograničavajući se na bankovne račune, IT opremu, softver i sve odgovarajuće licence, ugovore i rješenja Registra, kao i sve povezane podatke, na način da Povjerenstvo postane pravni sljednik Registra.

2.Skupština, Vijeće i članice pomažu izvršnom direktoru, prema potrebi i na primjeren način, u pripremi prijenosa rada Registra na Povjerenstvo.

3.Nakon odluke Skupštine prema članku 7. stavku 4. točki (g) ove Konvencije izvršni direktor izvršava prijenos rada Registra na Povjerenstvo i potvrđuje Skupštini kad je prijenos završen i Povjerenstvo može započeti s radom na zahtjevima za naknadu štete.

Članak 25. – Nastavak rada Registra u okviru Povjerenstva

1.Funkcije Registra, uključujući organizaciju podnošenja zahtjeva za naknadu štete, nastavljaju se u sklopu Povjerenstva.

2.Vijeće na prijedlog izvršnog direktora donosi odgovarajuća pravila i postupke u tu svrhu.

DIO VIII. – ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26. Rješavanje sporova

U slučaju spora između članica u vezi s tumačenjem ili primjenom ove Konvencije, članice će nastojati riješiti spor putem pregovora ili nekim drugim mirnim sredstvom po vlastitom izboru, uključujući putem Skupštine koja će olakšati prijateljsko rješavanje takvih sporova.

Članak 27. – Članstvo i status promatrača

1.U skladu s člankom 28. ove Konvencije, svaka država, Europska unija i svaka druga organizacija za regionalnu integraciju može postati članica Povjerenstva ako postane stranka ove Konvencije u skladu s postupcima utvrđenima u ovoj Konvenciji.

2.Skupština može pozvati svaku državu, organizaciju za regionalnu integraciju ili međunarodnu organizaciju da postane promatrač Povjerenstva u skladu s uvjetima koje je utvrdila Skupština. Svaka država, organizacija za regionalnu integraciju ili međunarodna organizacija može zatražiti da bude pozvana kao promatrač.

3.Ne dovodeći u pitanje članak 7. ove Konvencije, promatrači mogu sudjelovati na sjednicama Skupštine bez prava glasa i davati usmene ili pisane izjave na sjednicama Skupštine.

4.Promatrači koji su dobrovoljno uplatili u proračun Povjerenstva iznos koji je barem jednak iznosu koji je odredila Skupština u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (j) ove Konvencije imaju pravo sudjelovati u donošenju godišnjeg proračuna Povjerenstva, godišnjeg financijskog izvještaja Povjerenstva i godišnjeg izvješća o radu Povjerenstva u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkama od (k) do (m) ove Konvencije, s pravom glasa u Skupštini tijekom financijske godine za koju su uplatili takav doprinos.

5.Svakoj članici koja djeluje na način koji nije u skladu s mandatom Povjerenstva ili ometa njezine funkcije mogu biti oduzeta prava te Skupština od nje može zatražiti da se povuče u skladu s člankom 35. ove Konvencije. Ako takva članica ne udovolji ovom zahtjevu, Skupština može odlučiti o njezinom prestanku članstva od datuma koji odredi Skupština.

6.Bilo kojem promatraču koji djeluje na način koji nije u skladu s mandatom Povjerenstva ili ometa njegove funkcije Skupština može suspendirati ili oduzeti status promatrača, u skladu s postupcima koje je utvrdila Skupština.

Članak 28. – Članstvo Ruske Federacije i sudjelovanje u radu tijelâ Povjerenstva

1.Ruska Federacija može postati članicom Povjerenstva u bilo kojem trenutku izražavanjem svog pristanka da bude vezana ovom Konvencijom u skladu s člankom 31. ove Konvencije i pod uvjetom davanja izjave koja će se priložiti ispravi o pristupu ovoj Konvenciji, i to da:

(a)u skladu s međunarodnim pravom prihvaća odgovornost za štetu, gubitke i ozljede uzrokovane međunarodnim protupravnim činovima koje je počinila u Ukrajini ili protiv nje, uključujući njezinu agresiju kojom krši Povelju Ujedinjenih naroda, kao i njezina kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima:

i.na državnom području Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, što uključuje kopno, zračni prostor, unutarnje vode i teritorijalno more;

ii.u isključivom gospodarskom pojasu Ukrajine i u njezinom epikontinentalnom pojasu, u skladu s međunarodnim pravom i, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom Ukrajine;

iii.na bilo kojem zrakoplovu ili plovilu u nadležnosti Ukrajine;

iv.protiv svih uključenih fizičkih i pravnih osoba, kao i države Ukrajine, uključujući njezina regionalna i lokalna tijela vlasti, subjekte u vlasništvu države ili pod njezinom upravom;

(b)pristaje poštovati odluke Povjerenstva o naknadi i osigurati potrebna sredstva za isplatu dodijeljene naknade ili nekog drugog iznosa na koji Ukrajina pristane; i

(c)pristaje nadoknaditi članicama i, prema potrebi, promatračima njihove doprinose troškovima Povjerenstva.

2.Skupština prihvaća da izjava Ruske Federacije priložena njezinoj ispravi o pristupu ispunjava uvjete iz prethodnog stavka 1.

3.Vijeće će, čim Ruska Federacija izrazi interes za članstvo u Povjerenstvu, donijeti daljnja pravila kojima se uređuje sudjelovanje Ruske Federacije u radu Povjerenstva. Skupština ta pravila odobrava konsenzusom.

4.Ruska Federacija može u bilo kojem trenutku zatražiti da postane promatrač u skladu s člankom 27. ove Konvencije.

Članak 29. Depozitar

Glavni tajnik Vijeća Europe depozitar je ove Konvencije.

Članak 30. – Potpisivanje, ratifikacija, prihvaćanje, odobrenje i stupanje na snagu

1.Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje svim državama članicama Vijeća Europe, svim ostalim državama i Europskoj uniji koje su sudjelovale na Diplomatskoj konferenciji za donošenje ove Konvencije te svim ostalim državama koje su glasale za Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/5 od 14. studenog 2022. pod nazivom „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju na Ukrajinu”.

2.Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju. Isprave o ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

3.Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon datuma na koji su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)dvadeset i pet potpisnica izrazilo je svoj pristanak da budu vezane ovom Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka 2.; i

(b)ukupni pojedinačni doprinosi tih potpisnica proračunu Registra za 2025. 1 čine najmanje 50 % ukupnog proračuna Registra za 2025.

4.U skladu s člankom 28. ove Konvencije o Ruskoj Federaciji, u pogledu bilo koje potpisnice iz prethodnog stavka 1. koja naknadno izrazi svoj pristanak da bude vezana njome, ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon datuma polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju.

Članak 31. Pristup

1.Nakon stupanja na snagu ove Konvencije stranke ove Konvencije putem Skupštine mogu pozvati bilo koju državu ili organizaciju za regionalnu integraciju koja nije sudjelovala na Diplomatskoj konferenciji za donošenje ove Konvencije i nije glasala za Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/5 od 14. studenog 2022. pod nazivom „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju na Ukrajinu”, da pristupi ovoj Konvenciji.

2.Ne dovodeći u pitanje prethodni stavak 1. i u skladu s člankom 28. ove Konvencije, Ruska Federacija može pristupiti ovoj Konvenciji u bilo kojem trenutku.

3.U pogledu pristupa bilo koje države ili organizacije za regionalnu integraciju, ova Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon datuma polaganja isprave o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

Članak 32. – Teritorijalna primjena

1.Svaka država može, u trenutku potpisivanja ili prilikom polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupu, odrediti državno područje ili državna područja te države na koju će se ova Konvencija primjenjivati.

2.Svaka država može izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe, na bilo koji kasniji datum, proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo državno područje te države navedeno u izjavi i za čije je međunarodne odnose odgovorna ili u čije ime je ovlaštena preuzeti obveze. Za takvo državno područje ova Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon datuma na koji je glavni tajnik Vijeća Europe primio takvu izjavu.

3.Svaka izjava koja je dana u skladu s prethodnim stavcima 1. i 2. može se, u pogledu državnog područja navedenog u takvoj izjavi, povući obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Povlačenje stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kad glavni tajnik Vijeća Europe primi takvu obavijest.

Članak 33. Izmjene

1.Izmjene ove Konvencije može predložiti svaka članica.

2.Prijedlozi za izmjenu ove Konvencije mogu uključivati prijedlog za proširenje vremenskog opsega ove Konvencije kako bi se uključili zahtjevi za naknadu štete, gubitaka ili ozljeda uzrokovanih međunarodnim protupravnim činovima koje je Ruska Federacija počinila u Ukrajini ili protiv nje na dan 20. veljače 2014. ili nakon njega.

3.Svaki prijedlog za izmjenu prosljeđuje glavni tajnik Vijeća Europe članicama. Glavni tajnik Vijeća Europe o tome obavještava Skupštinu.

4.Skupština razmatra i može usvojiti predloženu izmjenu.

5.Tekst svake izmjene koju je usvojila Skupština prosljeđuje glavni tajnik Vijeća Europe članicama na ratifikaciju, prihvaćanje ili odobrenje.

6.Svaka izmjena usvojena u skladu s ovim člankom stupa na snagu tridesetog dana nakon datuma na koji su sve članice obavijestile glavnog tajnika Vijeća Europe da su je ratificirale, prihvatile ili odobrile.

Članak 34. Rezerve

Na odredbe ove Konvencije nisu dopuštene rezerve.

Članak 35. Otkaz

1.U bilo kojem trenutku nakon datuma na koji je ova Konvencija stupila na snagu u skladu s člankom 30. ove Konvencije svaka članica može otkazati ovu Konvenciju putem obavijesti upućene glavnom tajniku Vijeća Europe.

2.Takav otkaz stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od 12 mjeseci nakon datuma na koji je glavni tajnik Vijeća Europe primio obavijest. U slučaju otkaza od strane Ruske Federacije, rok isteka bit će deset godina ili do prestanka važenja ove Konvencije u skladu s člankom 36. ove Konvencije.

3.Otkazi u skladu s ovim člankom neće imati retroaktivni učinak na obveze i dužnosti prema ovoj Konvenciji tijekom razdoblja članstva članice koja otkazuje.

Članak 36. Trajanje i okončanje

1.Ne dovodeći u pitanje stavak 4. u nastavku, ova Konvencija ostaje na snazi najmanje deset godina od njezina stupanja na snagu.

2.Nakon tog razdoblja ostaje na snazi ​​u uzastopnim razdobljima do pet godina ako Skupština, većinom od najmanje tri četvrtine svih članica, odlukom donesenom unutar godine dana prije kraja tekućeg razdoblja, odluči da treba ostati na snazi.

3.U bilo kojem trenutku nakon desete obljetnice stupanja na snagu ove Konvencije Skupština može većinom od najmanje tri četvrtine svih članica okončati ovu Konvenciju i raspustiti Povjerenstvo.

4.Ovu Konvenciju će okončati Skupština ako:

(a)kao rezultat otkaza u skladu s člankom 35. ove Konvencije broj stranaka ove Konvencije padne ispod praga navedenog u članku 30. stavku 3. točki (a) ove Konvencije; ili

(b)nema dovoljno sredstava za financiranje predviđenih troškova poslovanja Povjerenstva u sljedećih 12 mjeseci te Povjerenstvo nije u mogućnosti osigurati alternativne načine financiranja Povjerenstva.

5.Okončanje na temelju prethodnog stavka 4. točke (a) stupa na snagu 12 mjeseci od datuma kad glavni tajnik Vijeća Europe primi obavijest o otkazivanju koje pokreće taj događaj, osim ako u roku od tri mjeseca od datuma kad broj stranaka ove Konvencije padne ispod praga navedenog u članku 30. stavku 3. točki (a) ove Konvencije Skupština konsenzusom ne odluči da ova Konvencija treba ostati na snazi i da Povjerenstvo treba nastaviti s radom na određeno razdoblje.

6.Okončanje na temelju prethodnog stavka 4. točke (b) stupa na snagu što je prije moguće nakon datuma odluke Skupštine da je okonča.

7.U slučaju okončanja ove Konvencije i raspuštanja Povjerenstva, Skupština će osigurati naknadno očuvanje svih informacija o zahtjevima za naknadu štete i dokazima koje je Povjerenstvo primilo, svih odluka i druge dokumentacije, uključujući arhivu.

8.Prije okončanja ove Konvencije i raspuštanja Povjerenstva u skladu s ovim člankom Skupština će donijeti sve potrebne prijelazne aranžmane.

Članak 37. Obavijesti

Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe, ostale države i Europsku uniju koje su sudjelovale na Diplomatskoj konferenciji za donošenje ove Konvencije, svaku potpisnicu, svaku stranku te svaku drugu državu ili organizaciju za regionalnu integraciju koja je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji, o:

(a)svakom potpisu;

(b)polaganju isprave o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupu;

(c)datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s člankom 30. ove Konvencije;

(d)svakoj izmjeni usvojenoj u skladu s člankom 33. ove Konvencije i datumu na koji ta izmjena stupa na snagu;

(e)svakoj izjavi danoj u skladu s člankom 6 stavkom 5. ove Konvencije;

(f)svakom otkazu poduzetom u skladu s člankom 35. ove Konvencije;

(g)svakoj drugoj radnji, izjavi, obavijesti ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom.

U potvrdu toga niže potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali su ovu Konvenciju.

Sastavljeno u Haagu, dana 16. prosinca 2025., na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni, u jednom primjerku, koji se pohranjuje u arhiv Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavlja ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe, svim drugim državama i Europskoj uniji koje su sudjelovale na Diplomatskoj konferenciji za donošenje ove Konvencije te svim državama i organizacijama za regionalnu integraciju koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji.

(1)    U skladu s prilagođenim proračunom za 2025. (dokument RD4U-COP(2024.)16, str. 6., tablica 7.), kako ga je donijela Konferencija sudionika Registra 11. listopada 2024. (dokument RD4U-COP(2024.)18, str. 3.), 50 % ukupnog proračuna Registra za 2025. iznosi 3 692 150 EUR. Za potpisnice koji nisu uplatile doprinos u proračun Registra za 2025., iznos koji bi bio njihov procijenjeni doprinos proračunu Registra da su bile sudionice Registra koristit će se za potrebe izračuna ukupnih pojedinačnih doprinosa prema ovoj točki (b).