EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.9.2026.

COM(2026) 500 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara u EU-u

Sadržaj

1. Uvod

2. Procjena dostupnih podataka o održivosti podatkovnih centara u EU-u

2.1. Potpunost i kvaliteta dostupnih podataka o održivosti podatkovnih centara u EU-u

2.2. Procjena energetske učinkovitosti i održivosti europskih podatkovnih centara

2.2.1. Procjena učinkovitosti potrošnje električne energije u europskim podatkovnim centrima

2.2.2. Procjena učinkovitosti potrošnje vode u europskim podatkovnim centrima

2.2.3. Procjena udjela ponovnog iskorištavanja energije u europskim podatkovnim centrima

2.2.4. Procjena udjela obnovljive energije u europskim podatkovnim centrima

3. Sljedeći koraci i zakonodavni prijedlozi za održiviji sektor podatkovnih centara

3.1. Pojednostavnjenje i poboljšanje programa dostavljanja informacija

3.2. Prijedlog za uspostavu zajedničkog programa EU-a za ocjenjivanje podatkovnih centara

3.3. Prijedlog za uspostavu minimalnih standarda učinkovitosti za podatkovne centre

3.4. Procjena izvedivosti tranzicije prema sektoru podatkovnih centara s nultom neto stopom emisija

4. Zaključak

1. Uvod

Sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) jedan je od najbrže rastućih sektora u Europi i svijetu. Podatkovni centri u EU-u 2024. potrošili su 68 TWh električne energije 1 . Očekuje se da će do 2030. 2 ta potrošnja porasti na 114 TWh i dosegnuti3.2 % potražnje za električnom energijom u EU-u 3 . Ta bi se predviđanja mogla povećati s obzirom na nagli rast novih digitalnih usluga i tehnologija, ubrzano uvođenje umjetne inteligencije 4 i predanost EU-a da postane vodeći kontinent u području umjetne inteligencije 5 .

Komisija je donijela Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije 6 kako bi poduprla cilj jačanja tehnološke suverenosti EU-a, među ostalim povećanjem računalnih kapaciteta i poticanjem razvoja i uvođenja umjetne inteligencije na području Unije, i kako bi doprinijela uravnoteženijoj geografskoj raspodjeli računalnih kapaciteta. Održavanje strateških kapaciteta u područjima u kojima je potrebna tehnološka suverenost od presudne je važnosti, ali sa sobom nosi i izazove. Sa sve većim sektorom podatkovnih centara povezani su problemi u vezi s dostupnošću energije, dostupnošću elektroenergetskih mreža, emisijama ugljika i prirodnim resursima kao što je voda.

Stoga se u digitalnoj strategiji EU-a 7 naglašava potreba za energetski visokoučinkovitim i održivim podatkovnim centrima i za mjerama transparentnosti u pogledu ekološkog otiska tog sektora. U Draghijevu izvješću 8 ističe se i važna uloga učinkovitosti za konkurentnost europske industrije. Kad bi se smanjila potrošnja energije, a time i operativni troškovi, poduzeća bi mogla ponovno ulagati u istraživanje i razvoj, vještine i radna mjesta, čime bi se povećala konkurentnost Europe.

Komisija je 13. lipnja 2025. predstavila Plan za energetsku učinkovitost 9 , u kojem je utvrđeno 10 prioritetnih područja za mjere EU-a. U tom planu nastoji se pojednostavniti provedba pravila EU-a o energetskoj učinkovitosti te olakšati i omogućiti pojačano uvođenje mjera i projekata u području energetske učinkovitosti. Jedan je od važnih rezultata Plana paket o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara, a ovo izvješće dio je tog paketa.

EU je 2007. donio Kodeks ponašanja za upravljanje podatkovnim centrima na energetski učinkovit način 10 kako bi potaknuo dobrovoljno poboljšanje učinkovitosti podatkovnih centara isticanjem najboljih primjera iz prakse i referentnih vrijednosti za učinkovitost za operatere. Direktiva (EU) 2023/1791 (preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti) 11 obuhvaća mjere za promicanje energetski učinkovitih i održivih podatkovnih centara. U skladu s člankom 12. Direktive o energetskoj učinkovitosti države članice trebaju propisati da podatkovni centri na njihovu državnom području objavljuju informacije o svojim energetskim svojstvima i održivosti. U tom članku Komisiju se zadužuje da radi veće transparentnosti uspostavi bazu podataka s tim informacijama na razini EU-a. Komisija je u ožujku 2024. donijela Delegiranu uredbu (EU) 2024/1364, u kojoj je definirala prvi skup ključnih pokazatelja uspješnosti i pokazatelja održivosti koje operateri podatkovnih centara trebaju dostavljati.

U skladu s člankom 12. stavkom 5. Direktive o energetskoj učinkovitosti u ovom se izvješću ocjenjuju dostupni podaci o energetskoj učinkovitosti i održivosti podatkovnih centara na temelju unosa u europsku bazu podataka. Na temelju te analize u izvješću se razmatra potreba za daljnjim mjerama za poboljšanje održivosti sektora, uključujući utvrđivanje minimalnih standarda učinkovitosti.

Podaci dostavljeni u bazu podataka uključuju informacije o podatkovnom centru koji dostavlja informacije (npr. ime, vlasnik i operater, vrsta), informacije o radu podatkovnog centra koji dostavlja informacije, energetske pokazatelje i pokazatelje održivosti (npr. potrošnja energije, potrošnja vode, ponovno upotrijebljena otpadna toplina, potrošnja energije iz obnovljivih izvora), pokazatelje kapaciteta IKT-a i pokazatelje podatkovnog prometa u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2024/1364.

Komisija je naručila studiju tehničke pomoći 12 kako bi potkrijepila temeljnu analizu korištenu u ovom izvješću. Objavljena su tehnička izvješća 13 14 , 15 s detaljnom analizom održivosti podatkovnih centara u EU-u te ocjenom postojećeg regulatornog okvira i potrebe za daljnjim mjerama i njihove izvedivosti. Aktivnosti savjetovanja organizirane u okviru studije obuhvaćale su brojne radionice i razgovore u kojima su sudjelovali razni dionici, među ostalim države članice, sektor podatkovnih centara, akademska zajednica i civilno društvo.

Među ostalim paket o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara uključuje donošenje Delegirane uredbe (EU) 2026/7000 16 o uspostavi zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje održivosti podatkovnih centara te pokretanje javnog savjetovanja o utvrđivanju minimalnih standarda učinkovitosti za podatkovne centre. Paket dopunjuje Strateški plan za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru (COM(2026) 501 final) 17 i Komisijin Prijedlog akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije (COM(2026) 502 final), zakonodavne inicijative čiji je cilj poboljšati europske kapacitete računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te promicati digitalizaciju europskog energetskog sustava i bolju integraciju energetskih i digitalnih sustava u Uniji.

2. Procjena dostupnih podataka o održivosti podatkovnih centara u EU-u

2.1. Potpunost i kvaliteta dostupnih podataka o održivosti podatkovnih centara u EU-u

U skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2023/1791 države članice od vlasnika i operatera podatkovnih centara na svojem državnom području s potražnjom za snagom instalirane informacijske tehnologije (IT) od najmanje 500 kW trebaju zahtijevati da javno objave informacije utvrđene u Prilogu VII. toj direktivi. Delegiranom uredbom (EU) 2024/1364 uvedena je europska baza podataka o podatkovnim centrima i definirani su ključni pokazatelji uspješnosti koje operateri podatkovnih centara trebaju dostavljati, prvo do 15. rujna 2024., zatim do 15. svibnja 2025. i svake godine nakon toga. U procjeni u nastavku obuhvaćeni su podaci dostavljeni u prvom izvještajnom razdoblju (svibanj – rujan 2024.). Potpunost i kvaliteta dostavljenih podataka preispitane su u studiji tehničke pomoći 18 . Svi su podaci anonimizirani kako bi se izbjeglo otkrivanje osobnih podataka i podataka o poduzeću ili lokaciji u skladu s člankom 5. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2024/1364.

U prvom izvještajnom razdoblju podatke je dostavilo 770 podatkovnih centara, što čini otprilike 36 % procijenjenog ukupnog broja podatkovnih centara u EU-u obuhvaćenih obvezom dostavljanja informacija 19 . Šest država članica izvijestilo je da nema podatkovnih centara, a pet država članica prijavilo je manje od tri podatkovna centra pa je slika sektora u tim regijama nepotpuna.

Slika 1. Procijenjeni ukupni broj podatkovnih centara i broj podatkovnih centara koji dostavljaju informacije po državama članicama EU-a 20

S obzirom na složeno okruženje sektora podatkovnih centara i nedostatak javno dostupnih podataka o njemu, taj uzorak već pruža koristan uvid i važno je polazište za utvrđivanje prevladavajućih trendova u sektoru. U sljedećim izvještajnim razdobljima očekuje se povećanje broja dostavljenih podataka s obzirom na sve veću informiranost o programu dostavljanja informacija i činjenicu da su operateri imali vremena za prilagodbu novim regulatornim postupcima i prikupljanje potrebnih podataka. Međutim, Komisija poziva države članice da osiguraju potpunu i brzu provedbu članka 12. Direktive o energetskoj učinkovitosti i pobrinut će se da se broj podatkovnih centara koji dostavljaju informacije u budućnosti poveća radi podupiranja predstojećih analiza i utemeljenijeg oblikovanja politika. Komisija također poziva operatere podatkovnih centara da ispune svoje obveze dostavljanja informacija.

Kako bi olakšala provedbu i osigurala veću transparentnost, Komisija podupire operatere javnim objavljivanjem priručnika za korisnike, vodiča za izvjestitelje, često postavljenih pitanja i smjernica 21 . U tom je kontekstu Komisija u drugom izvještajnom razdoblju već primila preliminarne podatke od najmanje 30 % više podatkovnih centara. Ti će se podaci analizirati u sljedećem izvješću koje Komisija trenutačno priprema.

Za prvo izvještajno razdoblje provedena je ocjena kvalitete podataka 22 kako bi se provjerila vjerodostojnost, točnost i dosljednost dostavljenih parametara te osigurala pouzdanost narednih analiza i tumačenja. Ukupno se 70,1 % dostavljenih podataka smatra pouzdanima, što znači da su za sve navedene parametre dostavljeni dosljedni podaci. Međutim, budući da podatkovni centri u prvom izvještajnom razdoblju nisu uvijek dostavljali cijeli skup ključnih pokazatelja uspješnosti, razlikuje se broj podatkovnih točaka po pokazatelju. Te nedosljednosti treba ukloniti daljnjim potvrđivanjem i uključivanjem dionika te pojašnjavanjem definicija pokazatelja i metodologija mjerenja. To je ključno za veću pouzdanost skupa podataka i točniju sliku potrošnje energije i vode u ekosustavu podatkovnih centara EU-a.

2.2. Procjena energetske učinkovitosti i održivosti europskih podatkovnih centara

Procjena energetske učinkovitosti i održivosti temelji se na izračunu četiriju parametara 23 : učinkovitosti potrošnje električne energije (PUE), učinkovitosti potrošnje vode (WUE), udjelu ponovnog iskorištavanja energije (ERF) i udjelu obnovljive energije (REF). Izračuni se provode na temelju potvrđenih dostavljenih podataka iz prvog izvještajnog razdoblja.

2.2.1. Procjena učinkovitosti potrošnje električne energije u europskim podatkovnim centrima

Podatkovni centri se za rad poslužitelja, pohrane, mreže, hlađenja i drugih pomoćnih sustava u velikoj mjeri oslanjaju na energiju, prvenstveno električnu. Električna energija obično čini više od 90 % izravne potrošnje energije podatkovnog centra 24 .

Parametar PUE, koji se definira kao omjer ukupne potrošnje energije objekta i potrošnje energije informatičke opreme, važna je mjera energetske učinkovitosti podatkovnih centara. On ukazuje na to koliko je dodatne energije potrebno za neinformatičke sustave. Niži PUE upućuje na veću učinkovitost, pri čemu se vrijednosti obično kreću od 1,0 (teoretski idealni slučaj u kojem je svaki vat iskorišten za informatičku opremu) do 2,0 ili više u manje učinkovitim objektima. U praksi se vrijednosti manje od 1,2 smatraju izvrsnima, vrijednosti između 1,2 i 1,5 smatraju se dobrima, a vrijednosti veće od 1,5 upućuju na to da ima prostora za poboljšanje. PUE može varirati tijekom godina zbog unutarnjih (npr. optimizacija ili korištenje) i vanjskih čimbenika (npr. vremenski uvjeti).

Prosječni prijavljeni PUE podatkovnih centara u EU-u 2024. iznosio je 1,36 25 . Za usporedbu, globalni prosječni PUE 2023. iznosio je 1,58 26 , SAD je izvijestio o poboljšanom nacionalnom prosjeku od 1,4 27 , a Kina do kraja 2025. ima za cilj postići prosječni PUE manji od 1,5 28 .

Prosjek EU-a prikriva velike razlike na kontinentu. Naime, nacionalne vrijednosti PUE-a kreću se od 1,15 do 1,66 (slika 2.) 29 , a ti rezultati upućuju na razlike u učinkovitosti i odabiru tehnologije jer analiza podataka pokazuje da klimatske razlike nisu glavni čimbenik koji utječe na vrijednosti PUE-a 30 . Manji podatkovni centri (500 – 1000 kW) prijavljuju prosječni PUE od 1,64, što je znatno iznad prosjeka, dok veći podatkovni centri obično imaju niži PUE jer su često izgrađeni u novije vrijeme i ostvaruju koristi od ekonomije razmjera u smislu učinkovitosti 31 .

Općenito, većina podatkovnih centara koji dostavljaju informacije u EU-u i dalje premašuje uobičajene ciljeve PUE-a, kao što su ciljevi koje je, na primjer, postavila Njemačka ili koji su postavljeni u obvezi pakta o klimatski neutralnim podatkovnim centrima (CNDCP). U njemačkom Zakonu o energetskoj učinkovitosti utvrđuju se posebni ciljevi PUE-a za podatkovne centre koji dugoročno iznose od 1,2 do 1,3. CNDCP, samoregulatorna inicijativa sektora podatkovnih centara, obvezuje operatere u EU-u da postignu klimatsku neutralnost do 2030. i postavlja cilj za PUE od 1,3 za nove podatkovne centre u hladnim klimatskim područjima i 1,4 u toplijim regijama (do 2030.) 32 . Iako Kodeks ponašanja EU-a o energetskoj učinkovitosti podatkovnog centra ne postavlja konkretne ciljeve, potiče stalno poboljšanje PUE-a katalogom primjera dobre prakse koji obuhvaćaju hlađenje, distribuciju električne energije, optimizaciju IT-a i praćenje 33 . Rezultati prvog izvještajnog razdoblja pokazuju da postoji velik potencijal za poboljšanje PUE-a i energetske učinkovitosti europskih podatkovnih centara. Kako bi se to postiglo, potrebna je daljnja optimizacija i ciljano ulaganje u tehnologije za uštedu energije i nadogradnju infrastrukture. Poboljšanjem PUE-a poboljšava se održivost i smanjuje opterećenje mreže, a smanjuju se i operativni troškovi zbog manje potrošnje energije. Takva poboljšanja mogu potaknuti konkurentnost sektora i pozicionirati EU kao predvodnika održive prakse u globalnom digitalnom gospodarstvu.

Slika 2. – Prosječni PUE podatkovnih centara po državama članicama

2.2.2. Procjena učinkovitosti potrošnje vode u europskim podatkovnim centrima

Potrošnja vode u podatkovnim centrima prvenstveno ovisi o korištenoj tehnologiji hlađenja. Objekti koji koriste sustav hlađenja na vodu ili sustav hlađenja isparavanjem troše velike količine vode, dok objekti koji se oslanjaju na zračno hlađenje ili izravno hlađenje tekućinom rade uz minimalnu ili nikakvu potrošnju vode.

Parametar WUE, koji se definira kao omjer ukupne potrošnje vode i potrošnje energije informatičke opreme 34 , omogućuje mjerenje učinkovitosti korištenja vode u podatkovnom centru. Niži WUE upućuje na veću učinkovitost potrošnje vode, što znači da se manje vode koristi po jedinici potrošnje energije informatičke opreme.

Prosječni prijavljeni WUE podatkovnih centara u EU-u 2024. iznosio je 0,58 (slika 3.) 35 . Međutim, WUE se znatno razlikuje među državama članicama te iznosi od 0,07 do 1,28. Na tu razliku utječe izbor tehnologije, ali i klimatski uvjeti pa hladnije regije općenito imaju manju potrebu za hlađenjem na vodu, dok se toplije regije mogu više oslanjati na te sustave. Treba napomenuti da se u nekim državama članicama vrijednost WUE-a pretežno odnosi na nekoliko velikih operatera s jednim objektom, koji prijavljuju veću potrošnju vode. WUE je obično veći što je veći objekt, vjerojatno jer se u manjim objektima rijetko koristi hlađenje isparavanjem. Ta razlika ukazuje na prepreke optimizaciji učinkovitosti potrošnje vode na svim razinama.

U prvom izvještajnom razdoblju većina podatkovnih centara nije ostvarila cilj WUE-a iz CNDCP-a od 0,4 m³/MWh (do 2040.) 36 . Međutim, poboljšanje učinkovitosti potrošnje vode i dalje je važan prioritet sektora. Za postizanje dugoročnih ciljeva održivosti i učinkovite upotrebe resursa na svim razinama važno je postići odgovorno upravljanje vodom. Smanjenje WUE-a donosi nekoliko koristi, uključujući niže operativne troškove, veću okolišnu održivost i manji pritisak na lokalne vodne resurse.

Slika 3. – Prosječni WUE podatkovnih centara po državama članicama

2.2.3. Procjena udjela ponovnog iskorištavanja energije u europskim podatkovnim centrima

U Europi postoji velik potencijal za oporabu viška topline iz proizvodnje električne energije, industrije i poslovnih prostora. To se posebno odnosi na velike lokacije, uključujući novije vrlo velike podatkovne centre.

Parametar ERF definira se kao omjer ukupne ponovno iskorištene energije i ukupne potrošnje energije. On doprinosi evaluaciji energetske učinkovitosti podatkovnih centara mjerenjem količine energije koja je ponovno iskorištena u druge svrhe izvan objekta. Ponovnim iskorištavanjem energije smanjuje se potražnja za energijom i upotreba fosilnih goriva u okolnim područjima, čime se rad podatkovnih centara usklađuje s održivim urbanim razvojem, načelima kružnog gospodarstva i boljom integracijom u energetski sustav. ERF se izražava kao omjer između 0 i 1, pri čemu ERF koji iznosi 1 znači da se sva energija koju podatkovni centar potroši ponovno iskorištava, a ERF koji iznosi 0 znači da se nikakva energija ponovno ne iskorištava. U podatkovnim centrima ponovno iskorištavanje energije odnosi se na otpadnu toplinu jer se gotovo sva električna energija koju podatkovni centar potroši u konačnici pretvara u toplinu.

U prvom izvještajnom razdoblju samo je 67 podatkovnih centara prijavilo ponovnu upotrebu otpadne topline. Niska stopa ponovne upotrebe otpadne topline posljedica je nekoliko čimbenika, među kojima su različite razine spremnosti za otpadnu toplinu u objektima, potreba za ulaganjem u nadogradnju i prijenos topline otkupljivačima, nepravilan ili neodgovarajući 37 raspored dostupnosti topline ili nedostatak otkupljivača topline. Dostavljeni podaci (slika 4.) 38 upućuju na to da se otprilike 1,8 % 39 ukupne topline koju proizvode podatkovni centri u EU-u ponovno upotrebljava. Manji podatkovni centri imaju niže vrijednosti ERF-a jer ponovna upotreba otpadne topline iz manjih objekata obično nije ekonomski izvediva. Rezultati ukazuju na velik potencijal za poboljšanje u budućnosti.

Slika 4. – Prosječni ERF podatkovnih centara po državama članicama

Poboljšanjem ponovne upotrebe otpadne topline može se povećati energetska sigurnost, smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima i ublažiti učinak nestabilnih cijena energije. Međutim, teško je postaviti cilj za ERF jer je ponovna upotreba otpadne topline moguća samo ako postoji potražnja za otpadnom toplinom lokalnih otkupljivača topline i ako oko objekata postoji lokalna infrastruktura za ponovnu upotrebu otpadne topline. Posebnu pozornost treba posvetiti i klimatskim i sezonskim razlikama jer je potražnja za ponovnom upotrebom topline manja u toplijim klimatskim zonama nego u hladnijim regijama. Čak je i u regijama s visokom potražnjom za grijanjem sezonska priroda potražnje i dalje glavna prepreka postizanju visokih stopa ponovne upotrebe topline.

2.2.4. Procjena udjela obnovljive energije u europskim podatkovnim centrima

Uključivanje čistih izvora energije u rad podatkovnih centara važno je za smanjenje ugljičnog otiska objekata. Podatkovni centri sve su važniji potrošači električne energije pa mogu imati važnu ulogu u preobrazbi elektroenergetskog sustava ulaganjem u kapacitete za energiju iz obnovljivih izvora i nuklearnu energiju i njihovim širenjem. Dosad su podatkovni centri dostavljali informacije samo o svojoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 4. i Prilogom III. Delegiranoj uredbi (EU) 2024/1364. Zbog toga se u ovom izvješću analiziraju samo dostavljene informacije o potrošnji energije iz obnovljivih izvora.

Parametar REF definira se kao omjer ukupne potrošnje obnovljive energije i ukupne potrošnje energije. Njime se procjenjuje udio energije iz obnovljivih izvora u energiji koju potroši podatkovni centar. Izražava se kao omjer ili postotak, pri čemu REF koji iznosi 1 upućuje na to da sva potrošena energija potječe iz obnovljivih izvora.

U mnogim državama članicama podatkovni centri postižu vrlo visok REF pa doprinose prijavljenom ponderiranom prosjeku na razini EU-a od 0,86 (slika 5.) 40 , što ukazuje na to da su podatkovni centri već predvodnici u nabavi energije iz obnovljivih izvora. Obično veći podatkovni centri postižu viši REF, što poboljšava i ukupni ponderirani REF sektora. Više od 70 % prijavljenih lokacija već pokriva 100 % svoje potrošnje električne energije godišnje obnovljivom energijom. Potpisnici CNDCP-a obvezali su se pokrivati 75 % svoje potrošnje električne energije obnovljivom energijom ili energijom bez emisija ugljika po satu do kraja 2025. te 100 % do kraja 2030. 41 Dostavljeni podaci upućuju na to da je realistično nastojati postići REF od 1,0 za sve podatkovne centre u narednim godinama. Međutim, analiza je pokazala da se velik dio obnovljive energije nabavlja na temelju ugovora o kupnji energije i jamstava o podrijetlu koji nisu nužno povezani s lokalnom proizvodnjom ili novim dodacima proizvodnji iz obnovljivih izvora.

Stoga bi u budućnosti veću pozornost trebalo posvetiti podrijetlu (proizvodnja na licu mjesta, jamstva o podrijetlu, ugovor o kupnji energije), tehnologiji, dodatnosti korištenih obnovljivih izvora energije te vremenskom usklađivanju ponude i potražnje. To znači i da, u skladu s tekućom raspravom u Protokolu o stakleničkim plinovima 42 , postoji prostor za poboljšanje definicije REF-a i onoga što on obuhvaća.

Isto vrijedi i za potrošnju drugih čistih izvora energije, kao što su nuklearna energija na licu mjesta ili jamstva o podrijetlu.

Slika 5. – Prosječni REF podatkovnih centara po državama članicama

3. Sljedeći koraci i zakonodavni prijedlozi za održiviji sektor podatkovnih centara

Sveobuhvatna procjena energetske učinkovitosti i učinkovitosti potrošnje vode podatkovnih centara, koja se temelji na podacima dostavljenima u europsku bazu podataka u prvom izvještajnom razdoblju, pokazuje da je postignut napredak, no i dalje postoji velik potencijal za daljnje poboljšanje održivosti sektora. To ukazuje na potrebu i priliku za donošenje dodatnih mjera za promicanje održivog rada podatkovnih centara u cijeloj Europi. Zakonodavni okviri mogu imati bitnu ulogu u poticanju tog napretka.

U ovom se odjeljku opisuje nekoliko opcija za poboljšanje održivosti europskih podatkovnih centara. Te se preporuke temelje na kombinaciji analize dokumentacije, sudjelovanja dionika i kvantitativne analize. Analiza se temelji na tehničkim standardima, postojećem zakonodavstvu i dobrovoljnim okvirima pa su prijedlozi usklađeni s trenutačnim političkim i tržišnim trendovima. Na temelju sudjelovanja dionika, koje je uključivalo ankete, razgovore, radionice i suradnju u okviru stručne skupine za Direktivu o energetskoj učinkovitosti 43 , dobiven je koristan uvid u pripravnost sektora i potvrđena je izvedivost predloženih mjera. Osim toga, provedena je evaluacija najboljih dostupnih tehnologija pa su preporuke praktične i prilagodljive te uzimaju u obzir regionalne razlike.

3.1. Pojednostavnjenje i poboljšanje programa dostavljanja informacija

Komisija je u ožujku 2024. donošenjem Delegirane uredbe (EU) 2024/1364 uspostavila europsku bazu podataka o podatkovnim centrima i program dostavljanja informacija namijenjen prikupljanju ključnih pokazatelja uspješnosti u pogledu održivosti podatkovnih centara u Europskoj uniji.

U okviru trenutačnog pojednostavnjenja i usklađivanja inicijativa politike EU-a provedena je procjena programa dostavljanja informacija 44 , u kojoj su uzete u obzir povratne informacije operatera prikupljene ciljanim razgovorima i anketama. Cilj je bio utvrditi prednosti i ograničenja te mogućnosti za izmjenu Delegirane uredbe (EU) 2024/1364 i poboljšanje postojećeg okvira za dostavljanje informacija.

Procjena je pokazala da bi se dostavljanje informacija prije svega trebalo pojednostaviti uklanjanjem pokazatelja o kojima je teško izvješćivati i koji ne utječu znatno na sljedeće korake, kao što su pokazatelji podatkovnog prometa, koji nisu izravno relevantni za izračun četiriju parametara učinkovitosti i održivosti (PUE, WUE, ERF, REF) ili bilo kojeg pokazatelja učinkovitosti opreme. Procjena je pokazala i da bi pojednostavnjenju mogla doprinijeti standardizacija pokazatelja u svim inicijativama politike kako bi se izbjegle moguće neusklađenosti među zakonodavnim okvirima. Na primjer, trenutačno dostavljanje podataka o „potrošnji pitke vode” moglo bi se zamijeniti dostavljanjem podataka o „potrošnji slatke vode”, čime bi se program uskladio s pokazateljima koji se koriste u vodnim politikama EU-a 45 , 46 .

Osim toga, buduće prikupljanje podataka trebalo bi obuhvaćati potrošnju nuklearne energije jer podatkovnim centrima može osigurati velike količine niskougljične energije. Važno je primijeniti načelo tehnološke neutralnosti na izvore energije s niskim emisijama, potaknuti nova ulaganja u energiju s niskim emisijama i ubrzati prelazak sektora na čistu energiju.

Kako bi se povećala točnost i pouzdanost podataka koje dostavljaju operateri podatkovnih centara, trebalo bi uvesti i dodatne metodologije i definicije kako bi se pojasnili zahtjevi za operatere u pogledu izvješćivanja i maksimalno povećao udio dostavljenih točnih unosa, što bi dalo jasniju sliku situacije u sektoru podatkovnih centara. Osim toga, bilo bi važno provesti neke logičke provjere u okviru ulaznog sučelja baze podataka i promicati korištenje certificiranja praćenja i izvješćivanja u podatkovnim centrima koji dostavljaju informacije.

Za učinkovitu regulaciju važno je uzeti u obzir razlike u okolinama u kojima rade podatkovni centri. U budućnosti bi detaljniji program dostavljanja informacija mogao uključivati nove pokazatelje kako bi se rad svakog objekta točnije sagledao u kontekstu, posebno u pogledu lokalne dostupnosti vode i odgovarajućih čimbenika rizika opskrbe. Iako Aqueduct Water Risk Atlas Svjetskog instituta za resurse 47 i indeks iskorištavanja vode plus (WEI+) Europske agencije za okoliš 48 već pružaju neke procjene o nestašici vode u EU-u, potrebno je dodatno razviti osnovu na razini EU-a za procjenu lokalnog utjecaja podatkovnih centara na okoliš, kako je najavljeno u Strategiji za otpornost vodoopskrbe.

Nadalje, u programu dostavljanja informacija trebalo bi uzeti u obzir različite poteškoće s kojima se suočavaju kolokacijski objekti 49 , koji zbog informatičke opreme koju kontroliraju klijenti često teško pristupaju potpunim operativnim ključnim pokazateljima uspješnosti. Stoga bi u zahtjevima za izvješćivanje trebalo uzeti u obzir mogućnost podatkovnih centara da primaju podatke od svojih klijenata.

Naposljetku, kako bi se dodatno poduprla održivost, dobrovoljno izvješćivanje manjih podatkovnih centara i podatkovnih centara koji su u fazi projektiranja moglo bi dodatno potaknuti i promicati uzorno ponašanje unutar sektora i ujedno pružiti više informacija o ekosustavu europskih podatkovnih centara.

3.2. Prijedlog za uspostavu zajedničkog programa EU-a za ocjenjivanje podatkovnih centara

U skladu s člankom 12. i člankom 33. stavkom 3. Direktive o energetskoj učinkovitosti potrebni su daljnji koraci kako bi sektor podatkovnih centara usvajao i uvodio održivije tehnologije i praksu. Delegiranom uredbom (EU) 2024/1364 već su postavljeni temelji uvođenjem europske baze podataka o podatkovnim centrima i programa dostavljanja informacija za prikupljanje ključnih pokazatelja uspješnosti koji će se koristiti u EU-ovu programu za ocjenjivanje. Druga delegirana uredba o uspostavi zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje donesena je u okviru paketa o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara.

Kako bi se promicala transparentnost i doprinijelo boljem oblikovanju politika i nabavi održivije digitalne imovine i usluga u Europi, potreban je sveobuhvatan program za ocjenjivanje. Taj program omogućit će evaluaciju i promicanje novih dizajna ili odgovarajućih intervencija za povećanje učinkovitosti u novim ili postojećim podatkovnim centrima koji mogu dovesti do znatnog smanjenja potrošnje energije i vode, ali i do povećanog korištenja energije iz obnovljivih izvora i drugih izvora energije s niskim emisijama, povećanja učinkovitosti mreže ili do ponovne upotrebe otpadne topline u obližnjim postrojenjima i toplinskim mrežama.

Na temelju programa dostavljanja informacija uspostavljenog Delegiranom uredbom (EU) 2024/1364 pokazatelji prikazani na oznaci odabrani su među pokazateljima koje su operateri podatkovnih centara već dostavili u europsku bazu podataka i koji su prepoznati kao najrelevantniji pokazatelji za postizanje ciljeva uredbe uz istodobno poštovanje povjerljivosti. Pragovi su postavljeni na temelju analize podataka iz prvog izvještajnog razdoblja i povratnih informacija dionika te su u skladu s utvrđenim standardima i međunarodnim referentnim vrijednostima. Pokazatelji i pragovi u budućnosti će se preispitati kako bi se uskladili s tehnološkim napretkom, kako bi se poboljšala učinkovitost programa i težilo višim standardima održivosti.

Budući da će se koristiti postojeći podaci, program za ocjenjivanje neće predstavljati dodatno opterećenje za države članice i operatere podatkovnih centara. Automatizacijom u sklopu platforme za dostavljanje informacija generirat će se oznake s ocjenama na kraju svakog razdoblja, što će doprinijeti dosljednim i redovitim procjenama. Kako bi se postigla transparentnost, oznaka će biti javno dostupna u elektroničkom obliku, čime će se povećati vidljivost ekološkog otiska podatkovnih centara.

3.3. Prijedlog za uspostavu minimalnih standarda učinkovitosti za podatkovne centre

U skladu s člankom 12. stavkom 5. Direktive o energetskoj učinkovitosti Komisija treba podnijeti zakonodavne prijedloge za poboljšanje energetske učinkovitosti podatkovnih centara, među ostalim utvrđivanjem minimalnih standarda učinkovitosti. Sveobuhvatnom analizom utvrđeno je da su ti standardi važna prilika da se osigura da svi novi ili naknadno opremljeni podatkovni centri u Europi ispunjavaju utvrđene referentne vrijednosti u pogledu energetske učinkovitosti, potrošnje vode i drugih kriterija održivosti. Podaci iz prvog izvještajnog razdoblja (slike 6. i 7. 50 ) pokazuju da otprilike polovina podatkovnih centara koji dostavljaju informacije u Europi premašuje preporučenu polaznu vrijednost PUE-a od 1,5 i preporučenu polaznu vrijednost WUE-a od 0,4. Ti nalazi ukazuju na mogućnost za poboljšanje i dodatne regulatorne mjere za poticanje napretka u cijelom sektoru. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje 51 da bi se jačanjem učinkovitosti podatkovnih centara mjerama kao što su minimalni standardi učinkovitosti na globalnoj razini godišnje moglo uštedjeti otprilike 65 TWh energije, od čega gotovo 20 TWh u Europi.

Slike 6. i 7. – Raspodjela PUE-a (lijevo) i WUE-a (desno) u skladu s podacima dostavljenima u prvom izvještajnom razdoblju

Utvrđivanje minimalnih standarda učinkovitosti označilo bi treću fazu poticanja održivosti podatkovnih centara te bi se time dopunile postojeće mjere za povećanje transparentnosti i odgovornosti putem programa dostavljanja informacija i za promicanje uzorne tehnologije i prakse putem programa za ocjenjivanje. Cilj utvrđivanja tih standarda je postupno ukinuti zastarjelu i neučinkovitu praksu te povećati konkurentnost sektora boljim iskorištavanjem energije i vode. Stvaranjem zajedničkih standarda učinkovitosti u EU-u spriječilo bi se i umnožavanje različitih nacionalnih zakonodavnih okvira, koje dovodi do složenog regulatornog okruženja i različitih razina učinkovitosti i održivosti. Takva fragmentacija otežava rad podatkovnih centara i sprečava neometano prekogranično širenje zbog nedosljednih zahtjeva za usklađenost. Nadalje, zbog nedostatka standardizacije EU ne može u potpunosti iskoristiti suradnju na optimizaciji energetske učinkovitosti i održivosti u širim razmjerima.

Minimalnim standardima učinkovitosti mogli bi se utvrditi pragovi za ključne pokazatelje uspješnosti kao što su PUE, WUE i REF ili za kombinaciju tih pokazatelja, čime bi se osiguralo da svi podatkovni centri postignu minimalnu razinu učinkovitosti. Pragovi bi trebali biti ambiciozni, ali realistični, izvedeni iz dostavljenih podataka o učinkovitosti, preispitivanja nacionalnih i međunarodnih okvira 52 te prilagođeni kako bi se uzele u obzir razlike u veličini, starosti, klimatskim uvjetima i lokaciji podatkovnih centara.

Komisija predano podupire tranziciju sektora predlaganjem održivih opcija i rješenja 53 koji su u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima te ciljevima konkurentnosti EU-a. U okviru sudjelovanja dionika pokazalo se da je sektor spreman 54 koristiti pokazatelje učinkovitosti i održivosti, čime se potvrđuje izvedivost prijedloga. U okviru inicijative predviđa se utvrđivanje roka u kojem bi se postojeći podatkovni centri trebali uskladiti s tim standardima, čime bi se potaknula poboljšanja održivosti bez sprečavanja potrebnog razvoja tog sektora u Europi kako je navedeno u digitalnom desetljeću Europe 55 , Akcijskom planu za kontinent umjetne inteligencije 56 i Aktu o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije 57 .

Komisija prvo objavljuje poziv na očitovanje i otvoreno javno savjetovanje kako bi se što preciznije definiralo područje primjene inicijative, nakon čega slijedi procjena učinka radi evaluacije opcija politike. Kontinuirani dijalog s dionicima i državama članicama trebao bi poslužiti kao temelj za oblikovanje i poboljšanje regulatornog prijedloga kako bi njegova praktična provedba bila usklađena sa sposobnostima sektora i ekološkim zahtjevima.

3.4. Procjena izvedivosti tranzicije prema sektoru podatkovnih centara s nultom neto stopom emisija

Europska komisija u svojem je strateškom dokumentu „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” 58 postavila ambiciozan cilj da podatkovni centri i telekomunikacije postignu klimatsku neutralnost do 2030. Budući da predviđanja potrošnje energije i dalje rastu, usklađivanje sektora s jasnim ciljevima klimatske neutralnosti sve je važnije.

Za postizanje ugljične neutralnosti u podatkovnim centrima potreban je višedimenzionalan pristup, koji obuhvaća dekarbonizaciju opskrbe električnom energijom, sinkronizaciju upotrebe električne energije s rokovima proizvodnje i upotrebu energetski učinkovitih tehnologija. Poticanje korištenja izvora energije s niskim emisijama na oznaci ili u minimalnim standardima učinkovitosti može dodatno doprinijeti postizanju tog cilja uz poštovanje tehnološki neutralnog pristupa. Osim izravnih operativnih mjera bitno je pronaći rješenje za emisije na početku i na kraju proizvodnog lanca. Mjere kao što su produljenje životnog vijeka informatičkog hardvera popravkom i obnovom, razvoj infrastrukture na neiskorištenim lokacijama s održivim materijalima i upotreba otpadne topline kao zamjene za grijanje na fosilna goriva u mrežama centraliziranog grijanja znatno doprinose postizanju ugljično neutralnog sektora. Za postizanje ugljične neutralnosti u podatkovnim centrima bitna je i ugradnja održivih sustava hlađenja i korištenje održivih rashladnih sredstava 59 .

Većina europskih podatkovnih centara može postići nultu neto stopu emisija u narednim godinama, no njihov uspjeh ovisi o čimbenicima kao što su intenzitet emisija ugljika električne mreže, lokalna ograničenja lokacije i financijska sredstva. Prema tome, postizanje klimatske neutralnosti trebalo bi se smatrati općenito ostvarivim ciljem iako nije jednako zajamčeno za svaki objekt.

Stoga se donošenje posebnih propisa za klimatsku neutralnost zasad smatra nepotrebnim. Umjesto toga, program za ocjenjivanje i predloženi minimalni standardi učinkovitosti temeljni su koraci prema klimatski neutralnom radu, a mogu se preispitati kako bi se uzeli u obzir tehnološki napredak i veće ambicije za održivost. Ovaj se pristup prije svega odnosi na praktične okvire te olakšava tranziciju sektora na klimatski neutralne referentne vrijednosti bez nametanja preuranjenih regulatornih opterećenja.

4. Zaključak

Uspostavom programa dostavljanja informacija za podatkovne centre u Europi započela je opsežna rasprava među svim javnim i privatnim dionicima o potrebi i načinima promicanja održivosti podatkovnih centara. U prvom izvještajnom razdoblju prikupljeni su važni dokazi i informacije o trenutačnom stanju i područjima koja se mogu poboljšati. Premda je neke aspekte programa dostavljanja informacija potrebno poboljšati, prikupljeni podaci i javno savjetovanje koje se provodilo tijekom godine govore u prilog uvođenju oznake koja će omogućiti još veću transparentnost, istaknuti primjere održive prakse i potaknuti sektor da usvoji najbolje dostupne tehnologije. Nadalje, potvrđuju da postoji neiskorišten potencijal za uštedu energije i vode, veće korištenje energije iz obnovljivih izvora i drugih izvora energije s niskim emisijama, bolju integraciju u energetski sustav i, u konačnici, manji ugljični otisak koji će Komisija dodatno razmotriti i ocijeniti u narednim mjesecima u okviru inicijative za utvrđivanje minimalnih standarda učinkovitosti za podatkovne centre u Europi.

(1)

https://www.iea.org/reports/key-questions-on-energy-and-ai .

(2)

https://www.iea.org/reports/key-questions-on-energy-and-ai .

(3)

https://electricity-data.eurelectric.org/electricity-demand.html .

(4)

https://www.iea.org/reports/energy-and-ai .

(5)

https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/library/ai-continent-action-plan .

(6)

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije (Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije), COM(2026) 502 final, https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/library/proposal-cloud-and-ai-development-act-cada.

(7)

https://commission.europa.eu/publications/european-commission-digital-strategy_hr .

(8)

Draghi, M. (2024.), Budućnost europske konkurentnosti – Strategija za konkurentnost Europe (The Future of European Competitiveness – A Competitiveness Strategy for Europe). https://commission.europa.eu/document/97e481fd-2dc3-412 d-be4c-f152a8232961_hr.

(9)

https://energy.ec.europa.eu/topics/energy-efficiency/new-impetus-energy-efficiency_hr .

(10)

https://e3p.jrc.ec.europa.eu/en/groups/data-centres-code-conduct .

(11)

Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka) (SL L 231, 20.9.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/1791/oj ).

(12)

Technical Assistance in support of implementing Article 12(5) of Directive 2023/1791 on the energy performance and sustainability of data centres: https://www.borderstep.org/projekte/eudcear/ .

(13)

Europska komisija: Glavna uprava za energetiku, AIT, Borderstep i EY, Procjena energetskih svojstava i održivosti podatkovnih centara u EU-u – prvo tehničko izvješće (Assessment of the energy performance and sustainability of data centres in the EU – First technical report), Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2833/3168794 .

(14)

Europska komisija: Glavna uprava za energetiku, AIT, Borderstep i EY, Procjena sljedećih koraka za promicanje energetskih svojstava i održivosti podatkovnih centara u EU-u, uključujući uspostavu programa za ocjenjivanje na razini EU-a – drugo tehničko izvješće (Assessment of next steps to promote the energy performance and sustainability of data centres in the EU, including the establishment of an EU-wide rating scheme – Second technical report), Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2833/0828045 .

(15)

Kamiya, G. i Bertoldi, P., Potrošnja energije u podatkovnim centrima i širokopojasnim komunikacijskim mrežama u EU-u (Energy Consumption in Data Centres and Broadband Communication Networks in the EU), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2024., doi:10.2760/706491.

(16)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2026/7000 o dopuni Direktive (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća i izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2024/1364 u pogledu uspostave zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje podatkovnih centara.

(17)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strateški plan za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru, COM(2026) 501 final, https://energy.ec.europa.eu/publications/strategic-roadmap-digitalisation-and-ai-energy-sector_en.

(18)

(19)

Kako bi se procijenio broj podatkovnih centara u Europi i po zemlji koji bi trebali dostavljati podatke u europsku bazu podataka, u fazi savjetovanja pregledano je više izvora, među ostalim komercijalne baze podataka i doprinosi nacionalnih udruženja podatkovnih centara i dionika iz sektora. Procijenjeni ukupni broj uključuje podatkovne centre s potražnjom za snagom većom od 500 kW i podatkovne centre s potražnjom za snagom iznad nacionalnih pragova za izvješćivanje (npr. u Njemačkoj podatke moraju dostavljati podatkovni centri s potražnjom za snagom većom od 300 kW).

(20)

(21)

Energetska svojstva podatkovnih centara: https://energy.ec.europa.eu/topics/energy-efficiency/energy-efficiency-targets-directive-and-rules/energy-efficiency-directive_hr#energy-performance-of-data-centres .

(22)

Postupci provjere uključivali su unakrsnu provjeru pokazatelja kako bi se utvrdile nedosljednosti i uklonile vrijednosti koje nisu u očekivanom rasponu za svaki pokazatelj. Očekivani rasponi utvrđeni su na temelju doprinosa stručnjaka, referentnih vrijednosti industrije i vanjskih izvora.

(23)

Ta četiri parametra utvrđena su u Prilogu III. Delegiranoj uredbi (EU) 2024/1364.

(24)

Europska komisija, Studija o ozelenjivanju računalstva u oblaku i elektroničkih komunikacijskih usluga i mreža: postizanje klimatske neutralnosti do 2050. (Study on greening cloud computing and electronic communications services and networks: Towards climate neutrality by 2050), 2022. Dostupno na: https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/library/study-greening-cloud-computing-and-electronic-communications-services-and-networks-towards-climate.

(25)

Osim toga, podaci koji su se prikupljali i pratili u okviru Kodeksa ponašanja EU-a o energetskoj učinkovitosti podatkovnog centra upućuju na to da se prosječni PUE podatkovnih centara sudionika (više od 400 u 2024., bilo koje vrste i veličine) smanjio s 1,8 na manje od 1,3 u razdoblju 2010. – 2024. (izračun JRC-a).

(26)

Uptime Institute, Global PUEs: Are They Going Anywhere?, 2023., https://journal.uptimeinstitute.com/global-pues-are-they-going-anywhere/ .

(27)

Lawrence Berkeley National Laboratory, United States Data Center Energy Usage Report, prosinac 2024., https://eta-publications.lbl.gov/sites/default/files/2024-12/lbnl-2024-united-states-data-center-energy-usage-report.pdf .

(28)

Državno vijeće Narodne Republike Kine, China’s Government Reports on Digital Infrastructure, 24. srpnja 2024.,

https://english.www.gov.cn/news/202407/24/content_WS66a0b167c6d0868f4e8e96ba.html .

(29)

Prosječni PUE izračunava se kao ponderirani prosjek, pri čemu ukupna potrošnja energije svakog objekta služi kao ponder. Za prvo izvještajno razdoblje 681 podatkovni centar dostavio je vrijednosti PUE-a koje se smatraju pouzdanima. U pet država članica manje od tri podatkovna centra dostavila su podatke, što bi moglo dovesti do nereprezentativnih rezultata. Izvor: Europska komisija: Glavna uprava za energetiku, AIT, Borderstep i EY, Procjena energetskih svojstava i održivosti podatkovnih centara u EU-u – prvo tehničko izvješće (Assessment of the energy performance and sustainability of data centres in the EU – First technical report), Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2833/3168794 , str. 34.

(30)

(31)

Uptime Institut, Large data centers are mostly more efficient, analysis confirms, 2024., https://journal.uptimeinstitute.com/large-data-centers-are-mostly-more-efficient-analysis-confirms/.

(32)

Pakt o klimatski neutralnim podatkovnim centrima, radne skupine. Dostupno na: https://www.climateneutraldatacentre.net/working-groups/ .

(33)

Acton M., Booth, J. i Paci, D., Smjernice za najbolju praksu za Kodeks ponašanja EU-a o energetskoj učinkovitosti podatkovnog centra za 2025. (2025 Best Practice Guidelines for the EU Code of Conduct on Data Centre Energy Efficiency), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2025.

(34)

Jedinica m³/MWh može se zamijeniti jedinicom l/kWh, ali u ovom se izvješću koriste jedinice u skladu s normom EN 506400-4.

(35)

Prosječni WUE izračunava se kao ponderirani prosjek, pri čemu ukupna potrošnja energije svakog objekta služi kao ponder. Za prvo izvještajno razdoblje 458 podatkovnih centara dostavilo je vrijednosti WUE-a koje se smatraju pouzdanima. U analizu su uključeni samo podatkovni centri koji su prijavili ukupnu potrošnju vode veću od 0 (stoga su isključeni podatkovni centri koji koriste tehnologije suhog hlađenja). Izvor: Europska komisija: Glavna uprava za energetiku, AIT, Borderstep i EY, Procjena energetskih svojstava i održivosti podatkovnih centara u EU-u – prvo tehničko izvješće (Assessment of the energy performance and sustainability of data centres in the EU – First technical report), Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2833/3168794 , str. 39.

(36)

Pakt o klimatski neutralnim podatkovnim centrima, radne skupine, https://www.climateneutraldatacentre.net/working-groups/.

(37)

Tipičan je primjer slučaj kad se hlađenje podatkovnih centara u toplijim regijama podudara s vrlo malom ili nikakvom potrebom za grijanjem u stambenim i poslovnim zgradama.

(38)

Na slici 4. prikazan je (ponderirani) prosječni nacionalni ERF u odnosu na sve podatkovne centre u zemlji i (ponderirani) prosječni ERF u odnosu na podatkovne centre koji dostavljaju samo vrijednosti ERF-a. Izvor: Europska komisija: Glavna uprava za energetiku, AIT, Borderstep i EY, Procjena energetskih svojstava i održivosti podatkovnih centara u EU-u – prvo tehničko izvješće (Assessment of the energy performance and sustainability of data centres in the EU – First technical report), Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2833/3168794 , str. 41.

(39)

Taj podatak možda nije posve reprezentativan za opću sliku ponovne upotrebe topline u podatkovnim centrima u EU-u jer su se neke izračunane vrijednosti doimale nerealno visokima iako nisu mogle biti potpuno opovrgnute. Nadalje, iako je poznato da se u nekim državama članicama provode projekti ponovne upotrebe topline, te iste države članice u odnosu na ponovnu upotrebu topline nisu prijavile nijedan podatkovni centar.

(40)

Prosječni REF izračunava se kao ponderirani prosjek, pri čemu ukupna potrošnja energije svakog objekta služi kao ponder. Za prvo izvještajno razdoblje 584 podatkovnih centara dostavilo je vrijednosti WUE-a koje se smatraju pouzdanima. Izvor: Europska komisija: Glavna uprava za energetiku, AIT, Borderstep i EY, Procjena energetskih svojstava i održivosti podatkovnih centara u EU-u – prvo tehničko izvješće (Assessment of the energy performance and sustainability of data centres in the EU – First technical report), Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2833/3168794 , str. 43.

(41)

Pakt o klimatski neutralnim podatkovnim centrima, https://www.climateneutraldatacentre.net/working-groups/.

(42)

https://ghgprotocol.org/.

(43)

Stručna skupina za Direktivu o energetskoj učinkovitosti (E03228).

(44)

https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/83be4c3e-5c79-11f0-a9d0-01aa75ed71a1/language-hr.

(45)

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike.

(46)

Komunikacija COM/2025/280 Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europska strategija za otpornost vodoopskrbe.

(47)

Svjetski institut za resurse, Aqueduct Water Risk Atlas, https://www.wri.org/applications/aqueduct/water-risk-atlas/.

(48)

https://www.eea.europa.eu/en/analysis/indicators/use-of-freshwater-resources-in-europe-1.

(49)

Kolokacijski podatkovni centar je zajednički objekt u kojem jedna ili više organizacija treće strane mogu unajmiti prostor za svoje poslužitelje i opremu za pohranu podataka.

(50)

Glavna uprava za energetiku, AIT, Borderstep i EY, Procjena sljedećih koraka za promicanje energetskih svojstava i održivosti podatkovnih centara u EU-u, uključujući uspostavu programa za ocjenjivanje na razini EU-a – drugo tehničko izvješće (Assessment of next steps to promote the energy performance and sustainability of data centres in the EU, including the establishment of an EU-wide rating scheme – Second technical report), Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2833/0828045 , str. 26.

(51)

https://www.iea-4e.org/edna/publications/ .

(52)

Kao što su njemački Energieeffizienzgesetz, kineski GB 40879-2021 i Pakt o klimatski neutralnim podatkovnim centrima.

(53)

Na primjer, Komisija je objavila strukturiranu kvantitativnu procjenu 66 najboljih dostupnih tehnologija, u kojoj je razmatrala njihovu relevantnost, izvedivost i učinak na rad podatkovnih centara i koja operaterima podatkovnih centara može poslužiti kao praktično polazište za poboljšanja: https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/29aa14ed-a4ba-11f0-a7c5-01aa75ed71a1/language-hr .

(54)

U okviru savjetovanja s dionicima potvrđena je praktičnost predloženih minimalnih standarda učinkovitosti: 91 % organizacija koje su sudjelovale u anketi izjavilo je da su donijele interne planove za održivost, a 83 % očekuje da će ostvariti svoje ciljeve u roku od pet godina. Najčešći ciljevi koji se već nastoje ostvariti uključuju energiju bez emisija ugljika (44 %), smanjenje PUE-a (26 %) i poboljšanje WUE-a (22 %). Dodatne informacije: https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/29aa14ed-a4ba-11f0-a7c5-01aa75ed71a1/language-hr .

(55)

https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/policies/europes-digital-decade.

(56)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Akcijski plan za kontinent umjetne inteligencije, COM/2025/165 final, https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/library/ai-continent-action-plan.

(57)

https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/14628-AI-Continent-new-cloud-and-AI-development-act_hr.

(58)

Europska komisija, Izgradnja digitalne budućnosti Europe, COM(2020) 67 final, 19. veljače 2020., 22, https://commission.europa.eu/system/files/2020-02/communication-shaping-europes-digital-future-feb2020_en_4.pdf.

(59)

U prvom izvještajnom razdoblju samo 15 % podatkovnih centara koji dostavljaju podatke o vrsti rashladnog sredstva navelo je da koristi rashladno sredstvo s utjecajem na globalno zagrijavanje manjim od 150 tona ekvivalenta CO2.