EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.9.2026.
COM(2026) 467 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o ocjeni napretka, postignuća i učinka misija EU-a na sredini provedbenog razdoblja
{SWD(2026) 275 final}
1.Uvod
Pet misija EU-a pokrenuto je 2021. kao nova inicijativa u okviru programa Obzor Europa za razdoblje 2021. – 2027. ( 1 ). Posvećene su gorućim društvenim problemima (klimatske promjene, zdravlje tla i voda te rak), pri čemu nadilaze tradicionalne instrumente i daju novu ulogu istraživanju i inovacijama. Misije EU-a usmjerene su na sustavnu transformaciju koja podrazumijeva uključivost, zajedničko osmišljavanje, proširenje opsega, provedbu i uključenost društva, a vode se političkim prioritetima EU-a pri stvaranju rješenja za velike izazove.
Proračun misija za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 4,837 milijardi EUR, a sredstva za razdoblje 2024. – 2027. čine 11 % ukupnog iznosa dodijeljenog drugom stupu programa Obzor Europa. Od pokretanja misija EU-a 2021. do 2025. Unija je iz programa Obzor Europa za pozive u okviru misija izdvojila 3,337 milijardi EUR. Pojedinačni projekti istraživanja i inovacija i dalje su u središtu misija ( 2 ), ali su integrirani u sustavni pristup koji se temelji na posebnim pozivima na podnošenje prijedloga kako bi se postigli ciljevi svake misije. Tako misije mogu ostvariti društveni učinak i potaknuti dugoročnu transformaciju u skladu sa svojim ciljevima.
U nacrtu Uredbe o uspostavi programa Obzor Europa za razdoblje 2028. – 2034. ( 3 ) Europska komisija predložila je da se financijska sredstva za misije EU-a dodjeljuju na temelju programa rada koji obuhvaćaju razdoblje do proračunske godine 2030., u skladu s njihovom pravnom osnovom i uzimajući u obzir njihovu dodanu vrijednost u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.
Pet misija EU-a do 2030. nastoji ostvariti sljedeće ciljeve:
·Prilagodba klimatskim promjenama: pomoći najmanje 150 europskih regija, lokalnih vlasti i zajednica da postanu otporne na klimatske promjene.
·Rak: prevencijom, ranim otkrivanjem, liječenjem i skrbi poboljšati živote više od 3 milijuna oboljelih od raka i članova njihovih obitelji.
·Oceani i vode: zaštititi i obnoviti vodne ekosustave, smanjiti onečišćenje te potaknuti prelazak na ugljično neutralno i kružno plavo gospodarstvo kako bi se obnovilo zdravlje naših oceana i voda.
·Gradovi: poduprijeti najmanje 100 gradova u postizanju klimatske neutralnosti i omogućiti ponavljanje tog uspjeha u cijeloj Europi.
·Tlo: uspostaviti 100 živih laboratorija za vodeća istraživanja prelaska na zdrava tla.
Očekuje se da će misije ostvariti svoje ciljeve i omogućiti stvarne promjene tako što će poboljšati koordinaciju između područja politika i razina upravljanja, poticati sudjelovanje građana i dionika, privući ulaganja izvan programa Obzor Europa i ostvariti rezultate istraživanja i inovacija koji se mogu dijeliti, širiti i primjenjivati u praksi.
2.Procjena misija EU-a 2026.
U ovom izvješću i priloženom radnom dokumentu službi Komisije iznose se glavne spoznaje iz procjene misija EU-a provedene 2025. i 2026. ( 4 ). Procjenjuje se napredak pet misija EU-a u ostvarivanju ciljeva te se razmatra kako pristup usmjeren na misije u oblikovanju politika doprinosi njihovoj mogućnosti da ostvare promjene. Ta se procjena nadovezuje na obvezu Europske komisije utvrđenu u Komunikaciji iz 2023. „Dvije godine misija EU-a: procjena napretka i daljnji koraci” ( 5 ), u skladu s kojom treba „izraditi dodatno izvješće o procjeni provedbe misija EU-a”.
3.Napredak, postignuća i učinak misija EU-a
3.1.Napredak misija EU-a u ostvarivanju ciljeva i posebno vrijedna postignuća
Sve misije EU-a znatno su napredovale prema ostvarenju ciljeva. Misija za prilagodbu klimatskim promjenama već je premašila svoj cilj. Naime, poduprla je 292 regionalna i lokalna tijela u nastojanjima za prilagodbu klimatskim promjenama, što je znatno iznad cilja od 150. Zahvaljujući prilagođenoj tehničkoj i financijskoj pomoći ta tijela mogu bolje razumjeti klimatske rizike, planirati mjere prilagodbe, mobilizirati ulaganja i ojačati kapacitete za povećanje otpornosti na klimatske promjene. Na temelju aktivnosti podržanih u razdoblju od 2021. do 2024. procjenjuje se da će misija za borbu protiv raka do 2030. poboljšati živote 2,3 milijuna od ukupno 3 milijuna osoba, koliko je postavljeno kao cilj. Očekuje se da će misija za tlo premašiti cilj od 100 živih laboratorija koji obuhvaćaju sve glavne zone tla i klime, procese degradacije i korištenje zemljišta u EU-u. Naime, već je uspostavljeno 45 živih laboratorija koji obuhvaćaju više od 500 stvarnih lokacija (npr. poljoprivredna gospodarstva) u Europi, a u tijeku je odabir još 60 – 70 laboratorija. Misija za oceane i vode doprinijela je ostvarivanju ciljeva EU-a koji se odnose na bioraznolikost, nultu stopu onečišćenja i klimatski neutralno plavo gospodarstvo do 2030. U okviru nje razvijeno je 121 rješenje, koje je ispitano na 349 demonstracijskih lokacija u stvarnim uvjetima, dok je u primjenu tih rješenja na drugim područjima uključeno 86 regija, a dionici su pokrenuli više od 1000 aktivnosti u okviru Povelje misije. Misija za gradove ostvaruje dobre rezultate. Naime, 107 gradova osmislilo je klimatske ugovore za gradove, koji obuhvaćaju političke obveze, akcijske planove za klimatsku neutralnost i planove ulaganja, a u svima njima zajedno predviđeno je smanjenje emisija za 199,68 MtCO2e ( 6 ), što je otprilike jednako ukupnim godišnjim emisijama Austrije, Rumunjske i Slovačke. To je primjer dosad nezabilježene predanosti i mobilizacije oko okvira za klimatsku neutralnost, a pristup Misije proteže se izvan izvorne skupine zahvaljujući nacionalnim platformama i aktivnostima replikacije od grada do grada.
Misije EU-a namjerno su pokrenute s vrlo ambicioznim ciljevima, primjerenima razmjerima i hitnosti problema kojima se bave. Svi su ti ciljevi odvažni i dalekosežni, ali znatno se razlikuju u opsegu i mjerljivosti, pa stoga kvantitativni napredak prema ciljnim vrijednostima ne daje potpunu sliku uspješnosti misija EU-a. Neovisno o glavnim ciljevima za 2030. sve su se misije EU-a pokazale vrlo djelotvornima u postizanju konkretnog odgovora na društvene probleme. To potvrđuju sljedeća posebno vrijedna postignuća:
·Misija za prilagodbu klimatskim promjenama mobilizirala je jednu od najvećih koalicija za otpornost na klimatske promjene dosad okupljenih na razini EU-a te izravno surađuje s više od 600 regija i lokalnih tijela. Među njima su 333 tijela koja su se politički obvezala na sudjelovanje u misiji, 292 tijela koja primaju tehničku pomoć i 297 tijela koja sudjeluju u demonstracijskim projektima. Osim te široke mobilizacije misija pomaže regionalnim i lokalnim tijelima da prilagodbu integriraju u upravljačke strukture, razviju procjene klimatskih rizika i strategije prilagodbe, poboljšaju koordinaciju na svim razinama vlasti i testiraju inovativna rješenja za otpornost prilagođena lokalnim okolnostima. Misija trenutačno podupire 185 regija i lokalnih tijela koja demonstriraju gotovo 1000 inovativnih rješenja za prilagodbu u stvarnim uvjetima ( 7 ), a još 112 područja priprema se za buduće reproduciranje i širenje tih rješenja. Šira javnost, istraživači i lokalni dionici zajednički osmišljavaju rješenja u okviru tih aktivnosti, što pomaže da se ciljevi prilagodbe pretoče u konkretne mjere na terenu.
·U okviru misije za borbu protiv raka sve države članice i tri zemlje pridružene programu Obzor Europa pridružile su se inicijativi za koordinaciju uspostave Mreže nacionalnih centara misije za borbu protiv raka. To upućuje na dosad nezabilježenu političku predanost preobrazbi prevencije raka i skrbi za oboljele od raka. Očekuje se da će do kraja 2026. biti uspostavljeno 19 centara ( 8 ), a gotovo polovina ih je već u funkciji. Ti centri slijede pristup misije za borbu protiv raka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pri čemu uklanjaju prepreke i okupljaju istraživače, liječnike, oblikovatelje politika, organizacije pacijenata, financijere i predstavnike industrije kako bi se ubrzale inovacije i poboljšao pravedan pristup prevenciji i skrbi u cijeloj Europi.
·Misija za oceane i vode razvila je rastući portfelj od 121 rješenja za obnovu oceana i voda ispitanih na 349 demonstracijskih lokacija i iskorištenih u 86 regija u Europi i izvan nje. Javni i privatni akteri iz cijelog svijeta preuzeli su više od 1000 obveza u okviru Povelje misije ( 9 ). Dovršeno je i projektiranje osnovne infrastrukture Europskog digitalnog blizanca oceana, koja je sada dostupna svima. Očekuje se da će digitalni blizanac oceana do 2030. biti potpuno operativan kao javna usluga koja će kontinuirano pružati ažurirane informacije o ponašanju morskih vrsta, obrascima kretanja mora, biogeokemijskim procesima, gospodarskim aktivnostima itd.
·U okviru misije za gradove 107 gradova obvezalo se smanjiti svoje trenutačne emisije stakleničkih plinova za 76 % ( 10 ), što odgovara približno 6,6 % emisija EU-27 u 2024. U okviru klimatskih ugovora za gradove misija je uvela novi okvir za urbano upravljanje u području klime i planiranje ulaganja, koji je u Agendi EU-a za gradove prepoznat kao jedan od referentnih modela za integrirane urbane strategije i portfelje ulaganja. Stvorila je i nova znanja, metodologije i alate koji gradovima pomažu da se suoče sa složenim izazovima klimatske neutralnosti. Usporedno s tim Glavni centar klimatski neutralnih gradova poboljšava pristup financiranju tako što pruža savjetodavnu potporu i potporu ulaganjima za portfelj projekata u vrijednosti od 3,24 milijarde EUR. To uključuje potporu za 9 gradskih investicijskih fondova, okvir za obveznice za održivost koji se može primijeniti i u drugim područjima te više od 47 angažmana ulagatelja. Europska investicijska banka dodatno podupire najmanje 10 milijardi EUR ulaganja u gradove uključene u misiju, pri čemu pruža savjetodavne usluge za pripremu projekata i namjensko kreditiranje za projekte dekarbonizacije gradova i otpornosti na klimatske promjene. Naposljetku, namjenske platforme i programi omogućuju da se pristup misije sve više primjenjuje na nacionalnoj razini te da se njezine koristi prošire na više gradova.
·Misija za tlo uvelike je skrenula političku pozornost na zdravlje tla jer su prvi put predstavljeni dokazi da je 62 % tla u nezdravom stanju ( 11 ). Osim toga, omogućila je razvoj metodologija za mjerenje zdravlja tla i uspostavila sustav praćenja napretka s 19 pokazatelja na kontinentalnoj razini, čime se podupire provedba Direktive o praćenju i otpornosti tla ( 12 ) i zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
U tablici u Prilogu sažeto je prikazan napredak misija EU-a u ostvarenju ciljeva i potpuniji pregled njihovih posebno vrijednih postignuća.
3.2.Napredak ostvaren nakon Komunikacije i procjene iz 2023.
U Komunikaciji iz 2023. naslovljenoj „Dvije godine misija EU-a: procjena napretka i daljnji koraci” utvrđeno je da su misije EU-a u manje od dvije godine od početka provedbe dokazale svoj potencijal, pojedinačno i zajedno. Međutim, trebale su poboljšati upravljanje, povećati informiranost i angažman građana i dionika te povećati opseg i kvalitetu zajedničkih ulaganja izvan okvira programa Obzor Europa, uključujući ulaganja privatnog sektora.
Nakon procjene iz 2023. Europska komisija provela je niz korektivnih mjera u područjima u kojima su u Komunikaciji utvrđene potrebe za poboljšanjem. Među njima su odluka o redovitim sastancima voditelja misija radi boljeg horizontalnog usmjeravanja, jačanje sustava praćenja i evaluacije misija EU-a, uvođenje četiriju nagrada povezanih s misijama ( 13 ) te daljnji razvoj struktura za potporu misijama na nacionalnoj razini ( 14 ). Zahvaljujući tomu danas imamo funkcionalan sustav upravljanja, posebno na razini EU-a, i znatan angažman zajednica dionika, uključujući one koje tradicionalno nisu uključene u istraživanje i inovacije.
Iako povećanje razina zajedničkih ulaganja i dalje zahtijeva pozornost, to je očekivana posljedica činjenice da su misije EU-a sve donedavno uspostavljale strukture potpore koje su im bile potrebne. Kako budu sve više prelazile s eksperimentiranja i koordinacije u pripremnoj fazi na fazu uvođenja, širenja i repliciranja rješenja, očekuje se da će moći lakše privući dodatna financijska sredstva izvan programa Obzor Europa.
4.Vrijednost modela misija EU-a
Misije EU-a fleksibilan su i učinkovit model za postizanje napretka u rješavanju društvenih problema.
Stvaraju ekosustave koji služe kao polazište za brže testiranje, prilagodbu i uvođenje rješenja te u konačnici potiču sustavne promjene. Ti ekosustavi smanjuju percipirane rizike za pojedinačne aktere i jačaju osjećaj odgovornosti, čime se olakšava isprobavanje novih pristupa i ulaganje u promjene.
4.1.Dinamična okruženja u kojima se znanje zajednički stvara, a ne samo prenosi
Misije stvaraju nova znanja i konkretna rješenja za potporu postizanju ciljeva. To obuhvaća akademske rezultate, uključujući 156 stručno recenziranih publikacija objavljenih u razdoblju od 2021. do 2025. ( 15 ), ali i brojne konkretne rezultate, kao što su sustavi praćenja, dijagnostički alati, infrastrukture za obnovu, okviri upravljanja i modeli financiranja koji olakšavaju ulaganja i primjenu rješenja.
Ti su rezultati plod drukčijeg pristupa istraživanju i inovacijama. Misije potiču transdisciplinarnu suradnju jer okupljaju znanstveno znanje, primijenjeno stručno znanje i perspektive korisnika, pri čemu mobiliziraju velike i raznolike zajednice dionika. Te zajednice uključuju javna tijela, aktere u području istraživanja i inovacija, industriju, stručnjake, civilno društvo i širu javnost, čime se proširuje raspon dostupnih kapaciteta i ubrzava prihvaćanje rješenja.
Mehanizmi zajedničkog stvaranja znanja u središtu su tog pristupa jer dionicima i široj javnosti omogućuju da zajednički razvijaju, testiraju i dorađuju rješenja te razmjenjuju podatke, alate i stručno znanje. Time se postižu rješenja koja su znanstveno utemeljena, relevantna, legitimna i usklađena sa stvarnim potrebama.
4.2.Pristup koji se temelji na lokaciji i nadilazi pojedinačne projekte
Misije EU-a nisu ograničene na pojedinačne projekte, već koordiniraju aktivnosti na razini portfelja. Drugim riječima, oko zajedničkog cilja okupljaju više aktivnosti, aktera i instrumenata te u skladu s tim ciljem usklađuju nastojanja u području istraživanja, inovacija, politika i ulaganja.
Taj je pristup čvrsto ukorijenjen na lokalnoj i regionalnoj razini jer polazi od toga da preobrazba počinje u zajednicama. Zahvaljujući lokaliziranim aktivnostima, kao što su živi laboratoriji, ogledni centri i pilot-projekti, misije omogućuju razvoj, testiranje i prilagodbu rješenja u stvarnim uvjetima. To omogućuje da se aktivnosti usmjere na stvarne potrebe, pomaže lokalnim akterima da preuzmu odgovornost za njih i olakšava njihovu primjenu na drugim mjestima.
Kako bi se taj rad podržao, uspostavljene su strukture višerazinskog upravljanja kako bi se poboljšala dosljednost u svim područjima politika i olakšalo usklađivanje ciljeva na razini EU-a s lokalnom provedbom. Drugim riječima, misije na dinamičan način objedinjuju politiku, inovacije i praksu, čime rješenja postaju relevantnija te se lakše prihvaćaju i primjenjuju.
4.3.Od pilot-okruženja do šire primjene rješenja
U okviru misija EU-a uveden je niz intervencijskih instrumenata koji su kombinacija financiranja, savjetodavne potpore i potpore u provedbi. To uključuje kaskadno financiranje, bespovratna sredstva za pilot-projekte i projekte povezivanja te dopunske izvore financiranja preko instrumenata Europske investicijske banke, programa InvestEU ili platforme BlueInvest.
Ti instrumenti zajedno podupiru testiranje, uvođenje i prihvaćanje rješenja u više projekata, a rano savjetovanje o financiranju i nabavi jača sposobnost lokalnih i regionalnih aktera da prijeđu s inovacija na provedbu.
Misije EU-a djeluju u skladu s pravilima i ograničenjima programa Obzor Europa, koji se temelji na tradicionalnom projektnom pristupu istraživanjima i inovacijama i nije u potpunosti prikladan za cijeli opseg njihovih aktivnosti i ciljeva. Za primjenu tih rješenja u velikim razmjerima potreban je opsežniji paket instrumenata od onoga koji je dostupan u okvirnom programu. Posebno će biti potreban bolji pristup financiranju na različitim razinama kako bi se rješenja doista uvela, proširila i dugoročno prihvatila nakon faze projekta.
5.Misije EU-a u širem političkom kontekstu
Misije EU-a doprinose širim inicijativama politika EU-a i postaju sastavni dio njihove provedbe.
Predstojećim europskim integriranim okvirom za otpornost na klimatske promjene ( 16 ) nastoji se uspostaviti sveobuhvatan okvir politike za smanjenje klimatskih rizika i osjetljivosti u cijelom EU-u. Misija za prilagodbu klimatskim promjenama već izravno doprinosi tekućim raspravama koje prethode inicijativi, u okviru kojih dijeli uspješne primjere iz širokog spektra alata, rješenja i struktura relevantnih za donošenje odluka koje sama misija izravno podupire.
Misija za borbu protiv raka i Europski plan za borbu protiv raka ( 17 ) strateški su usklađeni te dijele širok i višedimenzionalan pristup poboljšanju ishoda povezanih s rakom u cijeloj Europi. Te se dvije inicijative međusobno jačaju zahvaljujući zajedničkim strukturama upravljanja, horizontalnim prioritetima i vodećim mjerama, koje bi mogle povećati njihov učinak do 2030. Misija potiče istraživanje i inovacije za Europski plan za borbu protiv raka, a njezini nacionalni centri misije za borbu protiv raka i aktivnosti uključivanja građana omogućuju nacionalnu i regionalnu primjenu rješenja.
Europski pakt o oceanima ( 18 ) i Europska strategija za otpornost vodoopskrbe ( 19 ) nadovezuju se na ciljeve misije za oceane i vode te proširuju njihov opseg na dodatne ciljeve povezane s međunarodnim djelovanjem, sigurnošću i otpornošću. U tom kontekstu misija za oceane i vode izravno doprinosi objema inicijativama, među ostalim predstojećom strategijom za istraživanje i inovacije u području oceana i voda te inicijativom OceanEye.
Misija za gradove provjerena je i prilagodljiva platforma koja je u jedinstvenom položaju da posluži kao okosnica Agende EU-a za gradove ( 20 ). Sa 107 operativnih klimatskih ugovora za gradove usmjerenih na smanjenje gotovo 200 milijuna tona ekvivalenta CO₂ i konsolidiranim pregledom potreba za ulaganjima povezanih s prelaskom gradova na klimatsku neutralnost misija u okviru Agende EU-a za gradove nudi operativnu infrastrukturu za neposredan učinak i dugoročnu preobrazbu djelovanja EU-a u području klimatske politike.
Strategija za tlo ( 21 ) izričito se oslanja na misiju za tlo kako bi se proširila baza znanja za ispitivanje, demonstraciju i uvođenje rješenja za zdravlje tla ili poboljšanje kapaciteta za modeliranje. Nadalje, u Direktivi o praćenju i otpornosti tla misija je potvrđena kao ključan provedbeni alat jer će doprinijeti budućem portalu EU-a za podatke o zdravlju tla te ukloniti nedostatke u podacima i omogućiti razmjenu stručnog znanja kako bi državama članicama pomogla u izgradnji kapaciteta, dok će njezini živi laboratoriji poduprijeti praćenje, obrazovanje i uključivanje građana. Osim toga, misija je u mnogim strateškim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. prepoznata kao relevantan alat koji će doprinijeti osmišljavanju i provedbi poglavlja o poljoprivredi u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje 2028. – 2034.
6.Zaključci
Misije EU-a znatno su se razvile od procjene iz 2023. te danas imaju funkcionalan sustav upravljanja i znatan angažman dionika. Očekuje se da će, kako budu prelazile s eksperimentiranja na fazu uvođenja, širenja i repliciranja rješenja, njihova sposobnost privlačenja zajedničkih ulaganja izvan programa Obzor Europa rasti, među ostalim uz potporu predloženog Europskog fonda za konkurentnost te nacionalnih i regionalnih partnerskih planova.
Njihov opći pristup, koji se temelji na konceptu politike usmjerene na misije, pokazao se uspješnim i omogućio je njihova postignuća. Kao inovacija u okviru programa Obzor Europa za razdoblje 2021. – 2027., misije podupiru aktivnosti te potiču korjenite promjene koje se inače ne bi mogle ostvariti. Stvaraju ekosustave koji ubrzavaju testiranje, prilagodbu i prihvaćanje rješenja. Na njih se mogu osloniti i druge inicijative EU-a i nacionalne inicijative, što znači da oni mogu postati sastavni alat za šire djelovanje u relevantnim područjima politika.
Na polovini razdoblja provedbe misije EU-a dobro napreduju prema svojim ciljevima za 2030. Očekuje se da će i u drugoj polovini svojeg životnog ciklusa nastaviti razvijati svoje ekosustave utemeljene na međusektorskom upravljanju, angažmanu i zajedničkom stvaranju te tako ostvarivati učinak u odgovoru na društvene probleme.
Prilog
Tablica 1. Pregled napretka misija EU-a u ostvarivanju glavnih ciljeva za 2030. i posebno vrijednih postignuća.
|
Misija EU-a |
Stanje u odnosu na cilj za 2030. |
Posebno vrijedna postignuća |
|
Prilagodba klimatskim promjenama Poduprijeti najmanje 150 europskih regija, lokalnih tijela i zajednica kako bi postale otporne na klimatske promjene |
Povelju o prilagodbi potpisalo je 327 regija, lokalnih tijela i zajednica, a njih 292 primilo je prilagođenu tehničku pomoć. |
·Zahvaljujući demonstratorima misija 185 regija i lokalnih tijela ispituje i provodi gotovo 1000 praktičnih rješenja za prilagodbu, dok se u više od 110 dodatnih područja priprema širenje uspješnih pristupa u cijeloj Europi. ·Zahvaljujući prilagođenoj tehničkoj pomoći, uzajamnom učenju i aktivnostima misije regije i lokalna tijela ojačali su upravljanje prilagodbom, poboljšali planiranje klimatskih rizika i razvili lokalno prilagođene načine za postizanje otpornosti. ·Pokretanjem 27 nacionalnih centara za prilagodbu postavljaju se temelji za snažniji pristup višerazinskom upravljanju radi otpornosti na klimatske promjene, čime se povezuju razina EU-a te nacionalna i regionalna razina i podupire širenje rješenja za prilagodbu u cijeloj Europi. |
|
Borba protiv raka Prevencijom, ranim otkrivanjem, liječenjem i skrbi poboljšati živote više od 3 milijuna oboljelih od raka i članova njihovih obitelji. |
Na temelju aktivnosti podržanih u razdoblju od 2021. do 2024. procjenjuje se da će misija za borbu protiv raka do 2030. poboljšati živote 2,3 milijuna od ukupno 3 milijuna osoba, koliko je postavljeno kao cilj. Cilj od 3 milijuna ostvarit će se zahvaljujući financiranju dodatnih projekata i dostupnosti preciznijih rezultata. |
·U razdoblju od 2021. do 2026. misija za borbu protiv raka uspostavila je 19 nacionalnih centara misije za borbu protiv raka, koji uključuju nacionalna tijela, dionike i građane u međusektorske dijaloge o raku i ubrzavaju uvođenje ishoda projekata misije u zdravstvenim sustavima. ·U razdoblju od 2021. do 2024. u okviru misije osigurana su financijska sredstva za 62 projekta u iznosu od 480 milijuna EUR, čiji su ishodi uključivali 23 višedržavna klinička ispitivanja, 40 novih alata za prevenciju, otkrivanje i liječenje te više od 850 suradnji u području istraživanja, zdravstvene skrbi i politike. Ako se u obzir uzme i 2025., ukupna ulaganja iznose 605 milijuna EUR, a usmjerena su na potporu za 75 projekata. ·Misija ulaže u uspostavu dviju digitalnih platformi usklađenih s budućim europskim prostorom za zdravstvene podatke: (1) podatkovna platforma UNCAN.eu, koja istraživačima i imateljima podataka pruža potporu u unapređenju istraživanja i inovacija u području raka utemeljenih na podacima i (2) Europski digitalni centar za pacijente oboljele od raka, koji pacijentima, osobama koje su preboljele rak i njegovateljima pruža usluge i pouzdane informacije. |
|
Oceani i vode Zaštititi i obnoviti morske i slatkovodne ekosustave i bioraznolikost, spriječiti i ukloniti onečišćenje naših oceana, mora i voda, učiniti održivo plavo gospodarstvo ugljično neutralnim i kružnim. |
Misija je ostvarila napredak u svim ciljevima EU-a za 2030. koji se odnose na bioraznolikost, onečišćenje i klimatsku neutralnost plavog gospodarstva. Razvila je 121 inovativno rješenje testirano na 349 demonstracijskih lokacija u stvarnim uvjetima, uključila 86 regija u nastojanja da se rješenja repliciraju, a dionici su se u okviru Povelje misije obvezali na više od 1000 aktivnosti. |
·Ogledni centri misije pomogli su da se učvrsti pristup na razini slivova i potaknuli suradnju na razini mora i rijeka, a na tom će se pristupu temeljiti i predstojeći Europski akt o oceanima. ·U okviru misije dovršeno je projektiranje osnovne infrastrukture Europskog digitalnog blizanca oceana, za koji se očekuje da će biti potpuno operativan do 2030. Ta je infrastruktura sada dostupna svima. ·Niz instrumenata za repliciranje i usluga financijskog savjetovanja počinju pretvarati taj temelj u veći val ulaganja u obnovu i projekata izvan početnog portfelja misije. |
|
Gradovi Postići da najmanje 100 gradova do 2030. postane klimatski neutralno i pobrinuti se da ujedno djeluju kao centri za eksperimentiranje i inovacije kao primjer drugima kako bi se svim europskim gradovima omogućilo da do 2050. postanu klimatski neutralni |
Službenu obvezu postizanja klimatske neutralnosti preuzelo je 107 gradova, koji zajedno očekuju da će do 2030. smanjiti emisije za oko 199,68 MtCO₂e (otprilike 6,6 % emisija EU-27 iz 2024.). Napredovala je i sposobnost gradova da djeluju kao centri za eksperimentiranje, čemu su doprinijeli inicijativa pilot-gradova, programi koji omogućuju transformaciju gradova (105 mobiliziranih gradova) i programi učenja uz povezivanje (181 mobilizirani grad), kao i nacionalne platforme koje proširuju pristup misije izvan izvorne skupine i već mobiliziraju desetke drugih gradova u cijeloj Europi. To je znatan doprinos klimatskim ciljevima EU-a, ali i znak da je za postizanje klimatske neutralnosti do 2030. potrebno još mnogo rada. |
·U okviru klimatskih ugovora za gradove misija je uvela novi dinamični alat za urbano upravljanje u području klime i planiranje ulaganja, koji je u Agendi EU-a za gradove prepoznat kao jedan od referentnih modela za integrirane urbane strategije i portfelje ulaganja. ·Pilot-projekti, povezivanje i platforma misije stvorili su europski ekosustav u kojem gradovi testiraju i repliciraju klimatski neutralna rješenja, zahvaljujući čemu gradovi uključeni u misiju postaju inovacijski centri koji drugim europskim gradovima omogućuju da slijede slične putove prema klimatskoj neutralnosti do 2050. ·U okviru misije mobilizirani su i usklađeni tokovi financiranja povezani s ulaganjima gradova u borbu protiv klimatskih promjena, uključujući kreditnu omotnicu Europske investicijske banke za gradove s oznakom misije u iznosu od 2 milijarde EUR, novo nacionalno financiranje putem nacionalnih platformi i nova privatna ulaganja putem glavnog centra. |
|
Tlo 100 živih laboratorija i oglednih centara za vodeća istraživanja prelaska na zdrava tla |
Uspostavljeno je 45, a u tijeku je odabir još 60 – 70 živih laboratorija. Budući da će svi živi laboratoriji početi s radom do 2028., očekuje se da će misija premašiti svoj cilj za 2030. |
·Misija je prvi put iznijela dokaze da je 62 % tla u nezdravom stanju i tako skrenula političku pozornost na zdravlje tla. ·Zahvaljujući misiji Europa je dobila strukturiran i trajan ekosustav za proizvodnju, prikupljanje, čuvanje i dijeljenje podataka, znanja, alata, tehnologija i praksi relevantnih za tla. ·Živi laboratoriji misije ključna su inovacijska infrastruktura u kojoj već sudjeluje više od 500 poljoprivrednih gospodarstava, šuma i urbanih čestica iz 24 zemlje. Živi laboratoriji razvijaju i testiraju održive prakse upravljanja tlom prilagođene konkretnom kontekstu te podupiru njihovu primjenu. |