EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.7.2026.

COM(2026) 595 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

AKCIJSKI PLAN ZA ELEKTRIFIKACIJU

{SWD(2026) 595 final} - {SWD(2026) 596 final}

Uvod

Nedavna kriza na Bliskom istoku drugi je put u pet godina ukazala na rizike od ovisnosti EU-a o uvezenim fosilnim gorivima. Iako je Europa nakon mjera donesenih od 2022. bila bolje pripremljena, naglo povećanje cijena nafte i plina negativno je utjecalo na gospodarstvo i društvo u cjelini. Budući da se više od polovine potrošnje energije u EU-u podmiruje uvezenim fosilnim gorivima, u pitanju je strukturna ranjivost. Od početka sukoba trošak uvoza fosilnih goriva u EU-u porastao je za više od 50 milijardi EUR, a posljedična inflacija dovela je do povećanja kamatnih stopa. Osim toga, neke države članice donijele su fiskalne mjere kako bi kratkoročno smanjile opterećenje za potrošače fosilnih goriva, zbog čega se povećao pritisak na njihove javne financije.

U doba opetovanih geopolitičkih previranja i nestabilnih globalnih tržišta energetska neovisnost i učinkovita opskrba Unije čistom i priuštivom energijom koje ima u izobilju pitanje je suvereniteta. Za otpornost, sigurnost i konkurentnost EU-a potreban je radikalan pomak prema učinkovitoj elektrifikaciji potražnje, a za troškovno učinkovitu i brzu elektrifikaciju potrebni su uvođenje čiste energije i energetska učinkovitost. Oko 70 % električne energije koja se proizvodi u EU-u već potječe iz domaćih čistih izvora i učinkovitost je znatno unaprijeđena, ali taj će napredak uskoro dosegnuti gornju granicu ako ne bude popraćen učinkovitom elektrifikacijom sektorâ potražnje. Potrošnja energije u EU-u 2024. bila je 20 % manja nego 2006 1 . Elektrifikacija se treba nadovezati na napredak koji je u Europi ostvaren u području učinkovitosti i nastaviti prelazak na energetski sustav u kojem prevladava čista energija.

Elektrifikacija bi donijela znatne koristi gospodarstvu i građanima EU-a. Ubrzanom energetskom tranzicijom, s elektrifikacijom kao središnjim elementom, uvoz plina mogao bi se do 2040. smanjiti za više od 70 %, a uvoz sirove nafte za više od 40 %. EU bi do 2040. mogao uštedjeti do 260 milijardi EUR godišnje na uvozu fosilnih goriva i ujedno zaštititi kućanstva i industriju od utjecaja međunarodnih kriza na njihove račune za energiju. Uz to, troškovi proizvodnje električne energije smanjili bi se za oko 20 %, što bi omogućilo priuštivije tarife za električnu energiju i potaknulo prelazak na električne uređaje. Zajednička predanost prelasku na električnu energiju u cijelom lancu vrijednosti jača ekonomsku perspektivu europskih poslovnih modela jer pruža izvjesnost za ulaganja u širenje proizvodnje i usluga čistih tehnologija, kao i otvaranje radnih mjesta prilagođenih budućim potrebama u cijelom EU-u 2 . Elektrifikacija bi ubrzala i postizanje Unijina cilja dekarbonizacije, jer bi se do 2040. znatno smanjile emisije, i to za više od 2000 Mt CO₂ u odnosu na danas 3 .

Brža elektrifikacija europskog gospodarstva stoga je ključna za veću konkurentnost, sigurnost opskrbe i niže cijene energije u cijelom lancu vrijednosti, od proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija do energije koja se isporučuje kućanstvima, poduzećima i industriji. Na razini krajnje potrošnje, prelaskom s plina na dizalice topline i centralizirano grijanje u domovima 4 i uredima, prelaskom s benzina na električna vozila 5 , kamione i trajekte te elektrifikacijom industrijskih procesa smanjuju se troškovi sustava, osigurava priuštivija, sigurnija i čišća europska energija, doprinosi izgradnji lanaca vrijednosti elektrificiranog europskog gospodarstva te smanjuju emisije i onečišćenje zraka, što pozitivno djeluje na zdravlje.

Međutim, unatoč tome što je EU znatno izložen uvezenim fosilnim gorivima, kao i druga velika gospodarstva, stopa elektrifikacije u EU-u od 23 % već deset godina stagnira, dok u Kini, Koreji ili Japanu ona danas iznosi više od 30 % 6 .

Kako bi potaknula promjene, Komisija predlaže ambiciozan cilj elektrifikacije za Europsku uniju.

1. mjera · Za okvirni cilj elektrifikacije da udio električne energije u krajnjoj potrošnji energije dostigne 46 % do 2040. Komisija će provesti procjenu učinka u okviru Paketa za energetsku uniju za sljedećih deset godina (četvrto tromjesečje 2026.).

Više od 8 milijuna električnih vozila na baterije 7 na cestama EU-a, 28 milijuna dizalica topline u zgradama EU-a 8 i povećanje broja velikih dizalica topline u centraliziranom grijanju znakovi su da je promjena već počela. EU svoj napredak u prelasku na električnu energiju može temeljiti na čistim tehnologijama, koje su komercijalno dostupne u Europi za sve ključne sektore od prvog dana.

Kao uspješan globalni akter u proizvodnji čistih i učinkovitih tehnologija EU je u dobrom položaju da iskoristi prilike na početku proizvodnog lanca. Povećanje potencijala za elektrifikaciju ojačalo bi snažnu europsku bazu za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija i povezane lance vrijednosti, na primjer za vjetroturbine, električna vozila na baterije ili dizalice topline, izolacijske tehnologije i alate za digitalnu optimizaciju sustava grijanja, znatno povećalo broj kvalificiranih radnih mjesta i time smanjilo rizik od novih strateških ovisnosti. U lancima vrijednosti čiste elektrifikacije kao što su obnovljivi izvori energije, uključujući hidroenergiju, nuklearna energija, dizalice topline, skladištenje energije u baterijama i skladištenje toplinske energije, izolacijske tehnologije, solarna toplinska energija te digitalni alati i mreže za upravljanje energijom već je zaposleno više od četiri milijuna ljudi 9 i taj je sektor 2023. činio 30 % rasta BDP-a EU-a 10 . Program EU-a za elektrifikaciju može ojačati europsko tržište tih tehnologija, što bi proizvođačima iz EU-a omogućilo da dosegnu razmjere proizvodnje koji su im potrebni da bi se natjecali na globalnoj razini. Energetska tranzicija predvođena elektrifikacijom mogla bi, na primjer, potaknuti uvođenje približno 120 milijuna električnih vozila na baterije u usporedbi s današnjih 8 milijunai približno 100 milijuna dizalica topline u usporedbi s današnjih 30 milijuna, što bi poduprlo ekonomsku perspektivu proizvodnje električnih vozila u EU-u

U sve većem broju sektora čista električna rješenja cjenovno su sve konkurentnija od alternativa na bazi fosilni goriva i stoga u većini slučajeva mogu smanjiti troškove energije za potrošače. Električna vozila na baterije i dizalice topline učinkovitiji su od alternativa na bazi izgaranja, čime se povećavaju uštede energije za europsko gospodarstvo. Električna vozila na baterije mogu i dalje biti skuplja, ali su općenito mnogo jeftinija za korištenje nego benzinska i dizelska vozila. Korištenje električnog vozila na baterije može uštedjeti do 78 % u usporedbi s istovjetnim osobnim automobilom na fosilna goriva 11 . Prelaskom s plinskih kotlova na dizalice topline račun za grijanje prosječnog kućanstva u EU-u smanjuje se za do 60 % 12 , a ujedno se posredno doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama jer dizalice topline ujedno mogu služiti za hlađenje zgrada, posebno tijekom toplinskih valova. U nekim industrijskim procesima elektrifikacijom s dizalicama topline mogu se smanjiti troškovi ako omjer cijene električne energije i plina iznosi 2,5 – 3,5 13 . Tim povećanjem učinkovitosti smanjuju se troškovi energetskog sustava i cijene energije za sve korisnike, što pozitivno utječe na cijelo gospodarstvo.

Propisi EU-a u području energetike 14 već sadržavaju mjere za potporu učinkovitoj elektrifikaciji. Stoga je njihova potpuna i djelotvorna provedba u svim državama članicama od najveće važnosti. U lipnju 2026. pokrenuta je i globalna platforma za ubrzavanje čiste elektrifikacije pod nazivom Electrify Now 15 , kojom će EU promicati elektrifikaciju i na globalnoj razini u trenutku koji je Međunarodna agencija za energiju opisala kao početak „doba električne energije”. Međutim, potrebne su hitne dodatne mjere da bi EU mogao nastaviti s elektrifikacijom.

Da bi se iskoristio potencijal EU-a za elektrifikaciju, potrebno je ukloniti prepreke koje i dalje sprečavaju široku primjenu. Za to je potreban pristup na razini lanca vrijednosti i uzimanje u obzir kibernetičkih prijetnji, fizičkih prijetnji i prijetnji povezanih s gospodarskom sigurnošću kojima su izložene elektroenergetske mreže, što je u skladu sa strategijom gospodarske sigurnosti EU-a, kao i predviđanje i upravljanje strukturnim promjenama u svim sektorima i regijama 16 . Prvo, cijena električne energije u prosjeku je gotovo tri puta viša od cijene plina za poduzeća iz EU-a odnosno dva i pol puta viša za kućanstva 17 . Drugo, početni trošak ulaganja u prelazak s fosilnih goriva na električnu energiju i dalje je vrlo visok. Treće, kapaciteti elektroenergetske mreže, čekanje na priključenje i neoptimalno iskorištavanje postojećih mreža čimbenici su koji ograničavaju prelazak potrošača na električnu energiju i dodavanje novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Četvrta je prepreka sporo uvođenje inovacija uz koja bi nova rješenja za elektrifikaciju postala komercijalno održiva. Naposljetku, potrebno je odlučno raditi na jačanju europskih lanaca opskrbe, poticanju proizvodnje u EU-u i prevladavanju nedostatka vještina.

Ovim planom, koji se nadovezuje na AccelerateEU 18 , nastoje se ukloniti te prepreke kako bi se ubrzala elektrifikacija u sektorima koji najviše ovise o fosilnim gorivima, posebno u prometu, zgradama i industriji 19 .

1.    Smanjenje razlike između troškova električne energije i troškova fosilne energije

Cijene električne energije za kućanstva i industriju u mnogim su slučajevima znatno više nego cijene fosilnih goriva. Električna energija manje je nego dvostruko skuplja od plina samo u dvjema državama članicama 20 . Razlika u cijenama električne energije i fosilnih goriva strukturna je i kritična prepreka koju je potrebno i moguće ukloniti kako bi se potaknula elektrifikacija i za industriju i za kućanstva. Ta strukturna neravnoteža posljedica je nekoliko razloga, uključujući dominaciju fosilnih goriva u određivanju cijene električne energije i troškove infrastrukture. Ti se troškovi zatim raspodjeljuju među krajnjim potrošačima na način koji ne odgovara stvarnim okolnostima proizvodnje i distribucije električne energije. Dok se elektroenergetski sustav razvija i mijenja, naknade za mrežu potrebno je koncipirati tako da prijenosne i distribucijske mreže budu isplative i da se postojeći elektroenergetski sustavi optimalno koriste. Nadalje, pristojbe i porezi na računima za električnu energiju u nekim su slučajevima nerazmjerni i nepovezani. Kad se uzmu u obzir svi porezi, u većini država članica porezi na električnu energiju za krajnje potrošače veći su nego porezi na plin 21   , a u najmanje pet država članica neke od tih pristojbi nisu povezane s elektroenergetskim sustavom ili prelaze njegove okvire 22 . Naposljetku, sustavi subvencija za energiju u nekoliko država članica, uglavnom za fosilna goriva, odvraćaju od ulaganja u elektrifikaciju i narušavaju tržišne cijene umjetnim smanjenjem troškova fosilnih goriva i slabljenjem tržišnih signala za čišću energiju. Učinci se vide na računima za električnu energiju. Polovina iznosa računa za električnu energiju koje plaćaju kućanstva u EU-u danas se odnosi na cijenu električne energije, četvrtina na naknade za mrežu, a četvrtina na poreze i pristojbe 23 .

Razlika između troškova električne energije i troškova fosilne energije može se mjeriti omjerima cijena električne energije i plina. Ako taj omjer iznosi dva, to znači da su cijene električne energije dvostruko veće od cijena plina za istu količinu energije. Visok omjer izravno smanjuje potražnju za alternativama temeljenima na električnoj energiji: prodaja dizalica topline trostruko je veća u državama članicama s najnižim omjerima cijena električne energije i plina nego u državama članicama u kojima je taj omjer veći od tri 24 . Ako su troškovi električne energije više od 2/2,5 puta veći od troškova plina, ekonomski razlozi za prelazak na dizalice topline ili druge električne procese znatno se smanjuju.

Komisija stoga podupire mjere država članica za smanjenje razlike između troškova električne energije i energije iz fosilnih goriva. U okviru Akcijskog plana za priuštivu energiju, Radne skupine za energetsku uniju i okvira za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju predviđaju se instrumenti za djelovanje i koordinaciju, a u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pruža se potpora za reforme u tom području. Komisija potiče države članice da poduzmu mjere za smanjenje nacionalnih omjera cijena električne energije i plina za kućanstva na najviše 2,5, a za industriju na najviše 2 do 2030. Cilj je ovog plana je predstaviti način za postizanje tih razina.

Omjeri cijena električne energije i plina u državama članicama EU-a 25 za industriju i kućanstva 2025. 26  

1.1.Naknade za mrežu, fleksibilnost i skladištenje kao načini za smanjenje troškova elektroenergetskog sustava

Povoljni uvjeti jedini su način da se kućanstva i industrija motiviraju na prelazak na elektrifikaciju. Opskrba električnom energijom mora biti pouzdana i priuštiva. Nasuprot tome, nestabilnost cijena dovodi do nesigurnosti, kao i većeg rizika i troška kapitala, čime se potkopavaju argumenti u prilog elektrifikaciji. Skladištenje energije (kućanske baterije, baterije dugog trajanja i velike baterije, skladištenje toplinske energije i reverzibilne hidroelektrane) i usluge fleksibilnosti presudni su za stabilan i pouzdan energetski sustav s pristupačnim cijenama energije.

Fleksibilnost omogućuje reagiranje na rastuće, nulte ili negativne cijene, stabilizaciju cijena, jačanje otpornosti energetskog sustava i smanjenje troškova sustava u korist svih korisnika. Fleksibilnost se može isplatiti i kućanstvima, industrijskim potrošačima, proizvođačima vodika, podatkovnim centrima i vozačima električnih vozila na baterije 27 , uz odgovarajuću naknadu i okvirne uvjete, kao što su ugovori s dinamičnim određivanjem cijena i dinamične naknade za mrežu te naknada za pružanje pomoćnih usluga. Komisija pomaže državama članicama da iskoriste fleksibilnost koju omogućuju postojeće zgrade i proizvodi, s naglaskom na transparentnosti za potrošače 28 . Fleksibilnost ujedno sprečava da se troškovi sustava pretjerano povećaju zbog nove potražnje za električnom energijom.

Za tehnološki suverenitet EU-a neophodni su širenje računalnih kapaciteta na području Unije i umjetna inteligencija koja je razvijena i uvedena u EU-u s pomoću inovativnih i održivih tehnologija računalstva u oblaku i umjetne inteligencije. Prijedlogom Akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije 29 Komisija nastoji pronaći rješenje za ograničenu i zemljopisno koncentriranu dostupnost računalnih kapaciteta u EU-u i rizike povezane s ovisnošću o računalstvu u oblaku i umjetnoj inteligenciji neeuropskih dobavljača. Na tom putu prisutni su određeni problemi, prvenstveno povezani s povećanom potrošnjom energije, ali i elektroenergetskim mrežama, emisijama ugljika i prirodnim resursima kao što je voda. Potrošnja energije i vode u podatkovnim centrima mora biti izrazito učinkovita i održiva kako bi se ograničili njihovi učinci. Dobro osmišljeni i integrirani fleksibilni podatkovni centri mogu doprinijeti stabilnosti mreže i integraciji obnovljivih izvora energije te na taj način potaknuti smanjenje ukupnih troškova elektroenergetskog sustava i umjerene cijene. Fleksibilni podatkovni centri mogu doprinijeti učinkovitosti mreže, upravljanju potrošnjom, kapacitetu za čistu energiju na lokaciji i fleksibilnosti sustava te bi ih stoga trebalo na odgovarajući način poticati. Zone za ubrzavanje razvoja podatkovnih centara koje uspostavljaju države članice, kako je predloženo u Aktu o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, i tripartitni sporazum najavljen u Strateškom planu za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru mogli bi olakšati integraciju podatkovnih centara, omogućiti uvođenje infrastrukture i smanjiti učinke na resurse i račune potrošača.

Skladištenje energije jedan je od ključnih elemenata optimizacije funkcioniranja energetskog sustava EU-a, posebno dugotrajno skladištenje energije dostatne za više od osam sati, kojim se osigurava pouzdana osnovna energija za smanjenje ovisnosti o rezervnim kapacitetima na fosilna goriva i bolje iskorištavanje domaće proizvodnje iz obnovljivih izvora. Važni akteri u lancu vrijednosti, uključujući države članice, nositelje projekata skladištenja i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te proizvođače, industrijske potrošače, Europsku komisiju i financijske institucije, nedavno su sklopili Trostrani sporazum o skladištenju energije 30 , koji sadržava uzajamne obveze za ubrzavanje iskorištavanja i uvođenja kapaciteta za skladištenje energije kao prioritet za predstojeće godine (2026. – 2028.). Preuzete obveze za razdoblje 2026. – 2028. zajedno iznose 30 – 35 GW stacionarnog skladišnog kapaciteta.

Međutim, za zadovoljenje potreba energetskog sustava za fleksibilnošću i skladištenjem energije do 2030. (200 GW 31 i 500 GW instalirano do 2040., u odnosu na oko 55 GW 2026.), što se odnosi i na kratkoročno i na dugoročno skladištenje, bit će potrebne dodatne mjere. Kad je riječ o međusezonskom skladištenju, potencijalni tokovi prihoda često ne pokrivaju početna ulaganja.

Skladištenje je sve važnije i za industrijske potrošače. U ugovorima o kupnji električne energije skladištenje električne energije može doprinijeti podmirenju većeg dijela potražnje potrošača iz obnovljivih izvora 32 . Države članice to mogu poticati provedbom Preporuke Komisije iz travnja 2026. o uklanjanju prepreka razvoju ugovora o kupnji električne energije 33 . Kad je riječ o potražnji, skladištenje toplinske energije još je jedan izvor fleksibilnosti za industrije kojima je potrebna toplinska energija: očekuje se da će se njegov kapacitet u EU-u utrostručiti na 1,5 GWh do 2028.

Elektrifikacija je središnji element energetske strategije Grupe EIB-a, koja namjerava osigurati više od 75 milijardi EUR tijekom sljedeće tri godine, s naglaskom na elektrifikaciji velikih razmjera u sektorima krajnje potrošnje u područjima industrije, zgrada i prometa, uz dekarbonizaciju i proširenje kapaciteta u energetskom sektoru. To uključuje ulaganja u mreže, skladištenje i rješenja za fleksibilnost koja će doprinijeti većoj proizvodnji električne energije, široj elektrifikaciji i integraciji promjenjivih obnovljivih izvora energije. Grupa EIB-a uz to povećava potporu za proizvođače povezane opreme, uključujući tehnologije za elektrifikaciju industrije, dizalice topline i punjače za električna vozila.

1.2.Smanjenje razlika u oporezivanju električne energije i plina

Države članice mogu provesti reforme oporezivanja kako bi smanjile još jednu komponentu troškova električne energije i doprinijele ponovnoj uspostavi ravnoteže cijena električne energije i plina. Kako bi se načela oporezivanja električne energije uskladila s elektrifikacijom, porezi na električnu energiju ne bi trebali biti veći od poreza na plin. Nizozemska i Belgija nedavno su smanjile razliku u oporezivanju električne energije i plina kako bi ponovno uspostavile ravnotežu između njihovih cijena. Nadalje, Danska je smanjila trošarine na električnu energiju za kućanstva koja koriste dizalice topline i smanjila poreze na električnu energiju na minimum na razdoblje od dvije godine.

Osim toga, subvencije za energiju su fiskalni napori i troškovi za javne proračune. Energetske subvencije stoga se moraju dobro osmisliti i utrošiti te dosljedno doprinositi ciljevima politike EU-a, na primjer za elektrifikaciju ključnih sektora. Subvencije za fosilna goriva 2024. iznosile su 97 milijardi EUR, što je puno više od prosječno oko 60 milijardi EUR u razdoblju 2015. – 2019 35 . Subvencije za fosilna goriva smanjile su se 2024. za 20 % u odnosu na 2023. (121 milijarda EUR) i za 42 % u odnosu na vrhunac koji su dosegnule 2022. (168 milijardi EUR) zbog postupnog ukidanja mnogih privremenih kriznih mjera. Prema nacionalnim planovima za postupno ukidanje koje su države članice dostavile 2023. i 2024. 36 , za manje od polovine subvencija za fosilna goriva (39 % odnosno 38 milijardi EUR) planirano je da završe prije 2025., za 8 % (8 milijardi EUR) planirano je da završe u razdoblju 2026. – 2030., a za preostalih 52 % (50 milijardi EUR) nije određen datum završetka ili je taj datum nakon 2030.

1.3. Jeftinija električna energija i povećanje udjela čiste, priuštive i domaće energije

Iz slike u nastavku vidljivo je da su cijene električne energije u EU-u najniže na tržištima s vrlo visokim udjelom čiste električne energije (obnovljivi izvori energije i nuklearna energija 38 ) jer su ona manje izložena određivanju veleprodajne cijene električne energije na temelju fosilnih goriva. Osim toga, energija iz obnovljivih izvora i nuklearna energija potiču ukidanje fosilnih goriva: zbog dodatnih 260 GW kapaciteta za energiju vjetra i solarnu energiju instaliranih od 2021. potrošnja plina smanjena je za 14 milijardi m³ samo 2025., čime je ušteđeno više od 5 milijardi EUR na troškovima goriva. Budući da elektrifikacija povećava potražnju za električnom energijom, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i nuklearne energije morat će brže rasti 39 . Stoga Europa mora djelovati još brže. 

EU je uspostavio poticajni okvir za ubrzavanje rasta kapaciteta za čistu električnu energiju 40 , uključujući cijenu ugljika u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Provedba i izvršenje zakonodavstva EU-a u području energetike kako bi se postigli dogovoreni ciljevi za 2030., uključujući okvir za obnovljivu energiju, od prioritetne je važnosti. Integracija proizvodnje iz obnovljivih izvora u sustav otežana je i redovito ograničena zbog nedovoljnog planiranja, nedostatka lokacijskih signala, zagušenja mreže, nedostatka kapaciteta za skladištenje energije i općeg nedostatka fleksibilnosti. Iako se Direktivom o obnovljivoj energiji (RED III) nastoje ukloniti neke prepreke elektrifikaciji, a rok za njezino prenošenje istekao je 21. svibnja 2025. 41 , nijedna država članica još nije u potpunosti prenijela te dijelove direktive. Time se usporava uvođenje kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije, što doprinosi trajno visokim cijenama električne energije. Osim toga, mali modularni reaktori mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i služiti kao dopuna obnovljivim izvorima energije te tako ojačati energetsku sigurnost i autonomiju EU-a.

Potrebne su i druge mjere. Općenito, Europa može poboljšati predvidljivost i koordinaciju ulaganja u opskrbu čistom energijom i pomoći da se iskoriste prednosti jedinstvene gustoće europske elektroenergetske mreže. Trebalo bi poboljšati i koordinaciju između tih ulaganja u proizvodnju i fleksibilnosti jer to ima ključnu ulogu u priuštivosti cijena električne energije. Na razini EU-a postoji platforma na kojoj su transparentno navedene informacije o predstojećim dražbama za energiju iz obnovljivih izvora i koja je dostupna svim dionicima. Komisija će toj platformi dodati bazu podataka s detaljnim informacijama o tim dražbama i programima potpore fleksibilnosti te na taj način pomoći državama članicama da na najbolji način iskoriste javna sredstva kako bi ubrzale uvođenje obnovljivih izvora energije u korist potrošača električne energije.

Geotermalna energija i dalje je nedovoljno iskorištena kao resurs za visokoučinkovitu električnu energiju iz obnovljivih izvora i rješenje za grijanje i hlađenje sa smanjenim troškovima mreže. Prema nedavnim procjenama, ako se donese poticajni okvir, geotermalnom energijom moglo bi se na troškovno učinkovit način zadovoljiti najmanje 10 % potreba Europe za električnom energijom 44 i 25 % njezine potražnje za grijanjem i hlađenjem. Osim toga, geotermalna i solarna toplinska energija mogu doprinijeti pasivnom hlađenju.

2. Smanjenje početnih troškova za elektrifikaciju sektora krajnje potrošnje 

Kako bi se ubrzala elektrifikacija, potrebno je smanjiti početne tehničke, administrativne i financijske troškove. Sustav ETS1 45 već potiče ekonomsku perspektivu dekarbonizacije u sektoru električne energije u industriji i pomorskom prometu, a ETS2 46 imat će važnu ulogu u poticanju elektrifikacije u cestovnom prometu i zgradama, među ostalim za MSP-ove, i ujedno stvoriti prihode potrebne za ubrzavanje prijeko potrebnih ulaganja za potporu prelasku korisnika na čišće izvore energije. Provedbu sustava ETS2 pratit će ciljana potpora ranjivim kućanstvima, korisnicima usluga prijevoza i mikropoduzećima iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Prevladavanju te prepreke mogu doprinijeti i države članice poreznim reformama, na primjer, povlaštenim poreznim režimima za ulaganja u elektrifikaciju. Samo šest država članica oporezuje dizalice topline nižom stopom PDV-a nego plinske kotlove 47 . Komisija potiče druge države članice da slijede taj primjer. Države članice mogu smanjiti poreze na registraciju električnih vozila, skratiti vrijeme amortizacije ili uvesti porezne poticaje za električna vozila ili dizalice topline u vlasništvu poduzeća 48 . Države članice mogu iskoristiti ciljanu fiskalnu fleksibilnost na način da zatraže proširenje područja primjene nacionalne klauzule o odstupanju (s gornjom granicom od 0,3 % BDP-a godišnje i 0,6 % BDP-a kumulativno) kako bi uvele mjere za energetsku sigurnost kojima se smanjuje ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima, uključujući elektrifikaciju 49 . Komisija će surađivati s nacionalnim razvojnim bankama u okviru Vijeća za ulaganja u energetsku tranziciju kako bi pružila smjernice. Osim toga, dostavit će nacionalnim razvojnim bankama primjere dobre prakse, među ostalim o financiranju projekata elektrifikacije.

U Prilogu II. Komisija predlaže smjernice za države članice o programima socijalnog leasinga i potpore za npr. kućanske baterije, proizvode čiste energije, grijanja i hlađenja te električna vozila na baterije. Na temelju toga Komisija će pomoći državama članicama da usmjere sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku u te mehanizme.

2.1. Industrija

Iako se energetska učinkovitost industrijskog sektora EU-a znatno poboljšala, na njega otpada gotovo četvrtina potražnje za energijom u EU-u, a prelazak tog sektora s fosilnih goriva na električnu energiju i dalje je spor. Velik potencijal za smanjenje troškova energije, koji se procjenjuje na 300 TWh 51 godišnje, postoji i u području iskorištavanja industrijske otpadne topline.

Ako se osiguraju odgovarajući uvjeti, elektrifikacija je prilika da se europska industrija modernizira te postane učinkovitija, produktivnija i globalno konkurentnija. Za 60 % industrijske potražnje za energijom koja ovisi o gorivima 52 elektrifikacija je već tehnički izvediva, posebno uvođenjem industrijskih dizalica topline.

U mnogim je slučajevima novu opremu prije uvođenja potrebno prilagoditi konkretnim industrijskim primjenama. Za ubrzavanje te transformacije potreban je pristup kojim će se omogućiti koordinacija svih relevantnih aktera u cijelom lancu vrijednosti kako bi zajednički radili na uklanjanju prepreka. Zbog elektrifikacije industrijskih procesa u energetski najintenzivnijim industrijskim sektorima znatno će se povećati potražnja za električnom energijom u EU-u, pri čemu bi se potražnja samo u sektoru čelika mogla više nego udvostručiti i dosegnuti 165 TWh do 2030., a uz to bi se i potražnja u sektoru aluminija, cementa i kemikalija mogla znatno povećati do 2050 53 . Na primjer, u studiji slučaja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda zaključeno je da ulaganja u visokotemperaturne dizalice topline mogu biti jednako isplativa u razdoblju od 10 godina kao ulaganja u plinske sustave ako omjer cijene električne energije i plina iznosi oko 2 54 .

Potrebno je donijeti hitne mjere za primjene s najvećim potencijalom za elektrifikaciju korištenjem komercijalno dostupnih tehnologija. Tehnologijama za elektrifikaciju već se može osigurati procesna toplina od 400 – 500 °C za industrijske sektore kao što su hrana i piće, celuloza i papir ili tekstil, primjenom industrijskih dizalica topline ili električnih kotlova 55 . U procesima za koje su potrebne takve niske do srednje temperature moguće je ostvariti uštede. Određeni procesi na višim temperaturama 56 mogu se u velikoj mjeri elektrificirati pomoću elektrootpornog grijanja i elektrolučnih peći. Za druge procese koji se odvijaju na visokim temperaturama, npr. proizvodnju petrokemijskih proizvoda, elektrifikacija je u demonstracijskoj fazi.

Učinkovitost industrijskih procesa dodatno će poboljšati, zajedno s elektrifikacijom, ponovna upotreba viška topline na lokaciji u istom postrojenju, u podatkovnom centru, u industrijskom klasteru ili u sustavu centraliziranog grijanja. Budući da su podatkovni centri već elektrificirani, njihova sve veća potrošnja usko je povezana s elektrifikacijom. Digitalizacija, fleksibilni ugovori o priključenju, dodatni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, među ostalim na lokaciji, i mikromreže mogu poboljšati njihovu neometanu integraciju u mrežu.

Države članice već mogu iskoristiti neke od inicijativa pokrenutih u okviru Plana za čistu industriju, posebno okvir za državne potpore iz Plana za čistu industriju i povezanu preporuku o poreznim poticajima, za smanjenje troškova elektrifikacije za industriju. Nadalje, Aktom o ubrzanju industrijskog razvoja stvorila bi se vodeća tržišta, čime bi se povećala potražnja za niskougljičnim proizvodima i proizvodima proizvedenima u EU-u. Komisija potiče suzakonodavce da brzo donesu taj zakonodavni prijedlog i predvide njegovu provedbu.

2.2. Promet

Gotovo trećina potrošnje energije u EU-u otpada na cestovni promet 60 . Iako se broj električnih vozila na baterije od 2020. povećao više od sedam puta, električni automobili na baterije čine samo 2,9 % ukupnog broja automobila. U cijelom EU-u već prometuje više od 8 milijuna električnih vozila na baterije, koja predvode transformaciju sektora koji najviše ovisi o uvezenim fosilnim gorivima. Čak i prije sukoba na Bliskom istoku zahvaljujući električnim vozilima na baterije 2025. je ušteđeno 4,1 milijardu EUR smanjenjem uvoza nafte 61 . Prodaja osobnih električnih vozila na baterije u travnju 2026. porasla je na rekordnih 20,7 % novih prodanih automobila 62 , što je posebno potaknuto normama za emisije CO2 kao glavnim instrumentom politike na razini EU-a, poreznim poticajima, novim programima potpore, uključujući socijalni leasing, i nižim ukupnim troškom vlasništva od usporedivih benzinskih i dizelskih vozila. Međutim, potreban je daljnji napredak, posebno u sektoru teških električnih vozila na baterije. Komisija stoga potiče države članice da izuzmu kamione s nultim emisijama od naplate cestarina i snize cestarine za vozila s nultim emisijama u skladu s Direktivom o eurovinjeti 63 . Komisija je predložila Uredbu o čistim korporativnim vozilima kako bi se velika poduzeća potaknulo na bržu registraciju električnih automobila, koji su zbog velike fluktuacije ujedno izvor priuštivih vozila za tržište rabljenih električnih vozila 64 . Neke države članice potiču elektrifikaciju oporezivanjem korporativnih automobila, što Komisija potiče: Belgija je takvu poreznu politiku donijela 2021., nakon čega je udio električnih vozila na baterije u registraciji novih korporativnih automobila 2025. dosegnuo 54 % 65 . Druge države članice potiču se da slijede taj primjer.

Države članice mogu financirati programe socijalnog leasinga za električna vozila za kućanstva s nižim i srednjim dohotkom ili izuzeća od plaćanja cestarine prihodima Socijalnog fonda za klimatsku politiku i ETS-a. Osim toga, fiskalni poticaji, subvencije ili zajmovi s niskim kamatama, među ostalim za rabljena električna vozila, djelotvorne su mjere koje države članice mogu uvesti kako bi električna vozila postala priuštivija. Uz cestovni promet, sve veći potencijal ima elektrifikacija pomorskog prometa te je potrebno razmotriti okvir za omogućavanje potrebnih ulaganja. Naposljetku, elektrifikacija može imati sve veću ulogu u dekarbonizaciji zrakoplovnog sektora, uz održiva zrakoplovna goriva, čime se doprinosi snažnijoj industrijskoj bazi u EU-u.

2.3. Zgrade

Polovina plina u EU-u troši se u poslovnim i stambenim zgradama, a obnova i elektrifikacija i dalje sporo napreduju. Potrebe za grijanjem prostora, hlađenjem i toplom vodom, koje čine oko 80 % potrošnje energije, u stambenim zgradama i kolektivnim sustavima grijanja mogu se u potpunosti pokriti dizalicama topline. U okviru EU-a za obnovljivu energiju predviđaju se pojednostavnjena pravila za izdavanje dozvola za njihovu ugradnju. Elektrifikacijom potrošnje energije u zgradama i poboljšanjem njihove energetske učinkovitosti mogu se ostvariti višestruke koristi za potrošače, od nižih računa do zdravijeg unutarnjeg okruženja. Prelazak s plinskih kotlova na dizalice topline može račune za grijanje kućanstava u EU-u za grijanje smanjiti za 20 – 60 % ili više 66 . Koristi od dizalica topline mogu biti još veće ako se one kombiniraju sa solarnim fotonaponskim rješenjima, rješenjima za iskorištavanje solarne toplinske energije, topline okoline ili otpadne topline ili hladnoće te drugim rješenjima za dobivanje čiste energije ili skladištenje kao što su baterije, među ostalim u okviru lokalnih toplinskih mreža. Učinkovitošću i dekarbonizacijom fonda zgrada također bi se smanjila vršna potražnja, što bi doprinijelo smanjenju troškova u širem energetskom sustavu. S obzirom na dulje i intenzivnije toplinske valove dizalice topline imaju još jednu prednost osim grijanja, a to su visoko učinkoviti kapaciteti za hlađenje koji doprinose poboljšanju otpornosti EU-a na klimatske promjene. Prebacivanje potražnje za grijanjem ili hlađenjem s vršnih sati na sate s visokom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora smanjilo bi ukupne troškove energetskog sustava i ujedno i održalo toplinsku ugodnost. Međutim, troškovi nabave i ugradnje dizalica topline mogu se znatno razlikovati među državama članicama, pa čak i unutar njih. Socijalnim leasingom i drugim mjerama potpore, uključujući subvencije, beskamatne zajmove ili zajmove s niskom kamatnom stopom i programe financiranja putem računa za dizalice topline i druge proizvode čiste energije i grijanja, može se olakšati prelazak kućanstava s niskim i srednjim dohotkom sa sustava grijanja na fosilna goriva. Potpore za elektrifikaciju zgrada dostupne su u okviru fondova kohezijske politike, Socijalnog fonda za klimatsku politiku, Modernizacijskog fonda i planova za oporavak i otpornost, primjerice u Belgiji, gdje se neke socijalne stambene jedinice opremaju kombinacijom solarnih ploča, baterija i dizalica topline.

Komisija će preispitati načine za mobilizaciju javne potražnje za dizalicama topline, među ostalim u okviru javne nabave. Na primjer, uključit će javne naručitelje u zajednicu prakse radi koordinacije i konsolidacije njihove potražnje i istodobno jačati lanac vrijednosti preko zahtjeva inicijative Made in Europe.

Kako bi se ostvarile znatne uštede troškova i druge koristi za potrošače, uvođenje tih tehnologija trebalo bi koordinirati s izolacijom i obnovom zgrada, pri čemu prednost treba dati zgradama s najlošijim svojstvima. Države članice imaju priliku strukturno preoblikovati svoj fond zgrada u zgrade s nultim emisijama u okviru nacionalnih planova obnove zgrada. Koalicija za financiranje energetske učinkovitosti može doprinijeti povećanju privatnog financiranja obnove i dobrom iskorištavanju prihoda ostvarenih u okviru sustava ETS2.

3. Pristup infrastrukturi

Da bi se elektrifikacija ubrzala, mreže moraju biti znatno produktivnije. Jasno je da su poteškoće u priključivanju i pristupu elektroenergetskoj mreži, povezane s kašnjenjima u izgradnji mreža, još jedna prepreka koja otežava elektrifikaciju. EU već radi na transparentnosti kapaciteta za povezivanje na mrežu, fleksibilnim ugovorima o priključenju i sustavima priključenja na mrežu, uključujući okvire za određivanje prioriteta ili anticipativna ulaganja, kako bi se ta prepreka prevladala. Osim toga, u paketu mjera za europske mreže predložene su nove mjere za planiranje i produktivnost mreže koje se temelje na tehnologijama za unapređenje mreže i pametnim rješenjima. U okviru tog paketa suzakonodavci pregovaraju i o mjerama za izdavanje dozvola za elektroenergetske mreže i obnovljive izvore energije, skladištenje ili mjesta za punjenje.

Države članice trebale bi poticati ulaganja u mreže i pojednostavniti izdavanje dozvola u područjima za brži razvoj koja su uspostavljena propisima EU-a. Operatore sustava potiče se da u svoje postupke planiranja mreže i proširenja kapaciteta mreže uključe glavne aktere ulaganja u elektrifikaciju, uključujući industrijske lokacije i parkove kao što su područja za ubrzavanje industrijske proizvodnje, podatkovne centre, operatore centraliziranog grijanja, operatore mjesta za punjenje, zračne luke i luke. Na temelju preispitivanja kohezijske politike u sredini programskog razdoblja države članice dodijelile su dodatna sredstva za ulaganja u elektroenergetske mreže i interkonekcijske vodove (1,2 milijarde EUR) 67 . Uz dosljednu primjenu načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” u svim postupcima planiranja infrastrukture, to će doprinijeti smanjenju troškova sustava te poboljšanju produktivnosti mreže i pristupa mreži. U kontekstu Strategije ulaganja u čistu energiju 68 Europska investicijska banka namjerava osigurati više od 75 milijardi EUR financijskih sredstava u razdoblju od tri godine, pri čemu su mreže jedan od glavnih prioriteta.

Države članice trebale bi dati svoj doprinos i boljem povezivanju elektroenergetskih mreža i korisnika. Osim toga, provedeno je više mjera i osigurana je potpora za proširenje prometne infrastrukture za punjenje, zbog čega danas u EU-u imamo više od 1,1 milijuna javno dostupnih mjesta za punjenje 69 . Iako je broj teških električnih vozila na baterije u Europi u porastu 70 , za njegovo povećanje potrebno je prevladati nedostatke infrastrukture, za što je ulagačima i operatorima potrebna veća sigurnost kako bi se potaknula ulaganja. Postaje za punjenje teških električnih vozila na baterije mogu se financirati sredstvima Instrumenta za infrastrukturu za alternativna goriva i regionalnim sredstvima država članica. Ipak, potrebna je dodatna financijska potpora kako bi se pružila sigurnost operatorima mjesta za punjenje i uvjerilo potrošače da će električna mobilnost brzo postati najpouzdaniji i najpristupačniji oblik prijevoza, čak i u slabije naseljenim područjima.

Lučka infrastruktura pruža velik potencijal za promicanje elektrifikacije pomorskog prometa i ribarstva opskrbom električnom energijom s kopna. Uvođenje odgovarajuće infrastrukture za punjenje visoke snage u lukama, među ostalim u malim lukama u udaljenim područjima, i dalje je prioritet, a pravodobna integracija u postupke planiranja mreže, predviđanje potražnje za električnom energijom, uvođenje skladištenja energije, integracija u lokalne energetske sustave ili pristup financiranju elementi su koji mogu doprinijeti transformaciji luka u energetska čvorišta. U okviru politike EU-a za luke posebna se pozornost pridaje ulozi opskrbe električnom energijom s kopna i mogućnostima za transformaciju luka u energetska čvorišta 71 . Za tu transformaciju, kao i za definiranje luka kao područja ubrzanog industrijskog razvoja u skladu s predloženim Aktom o ubrzanju industrijskog razvoja, važno je i transparentno i nediskriminirajuće određivanje cijena usluga opskrbe električnom energijom s kopna. Komisija poziva relevantne dionike, među ostalim u okviru Europskog foruma za održivu plovidbu, da osmisle primjere dobre prakse u području transparentnog i nediskriminirajućeg određivanja cijena usluga opskrbe električnom energijom s kopna, uključujući strukture tarifa i komponente troškova. Komisija će prema potrebi uvesti daljnje mjere za povećanje transparentnosti cijena i usporedivosti usluga opskrbe električnom energijom s kopna u cijelom EU-u.

Sustavima centraliziranog grijanja i hlađenja koji se temelje na dizalicama topline ili električnim kotlovima, urbanim toplinskim mrežama i skladištenjem toplinske energije može se znatno povećati fleksibilnost i smanjiti opterećenje elektroenergetske mreže mobiliziranjem izravnih izvora čiste topline (geotermalna i solarna toplinska energija, otpadna toplina 73 ) za dopunu elektrifikaciji. Komisija će podupirati ulaganja u projekte centraliziranog grijanja i hlađenja i iskorištavanja otpadne topline, raditi na informiranju promicanjem pristupa koji se mogu kopirati kako bi se uskladila ponuda i potražnja te promicati tehničke kapacitete na lokalnoj razini.

4. Ubrzavanje inovacija u rješenjima za elektrifikaciju

Budući da se rješenja stalno poboljšavaju, tehnologije elektrifikacije pokrivaju sve veći spektar energetskih potreba EU-a. Elektrifikacija je moguća u većini područja u kojima se danas troše fosilna goriva, ali su u nekim oblicima potrošnje energije i procesima potrebna daljnja istraživanja i inovacije, što se posebno odnosi na prijevoz na velike udaljenosti i određene industrijske procese. EU je već namijenio 18,6 milijardi EUR za potporu razvoju tehnologija elektrifikacije u okviru programa Obzor Europa, Modernizacijskog fonda i Inovacijskog fonda. Gotovo 2 milijarde EUR iz programa Obzor Europa za razdoblje 2026. – 2027. namijenjeno je, među ostalim, za skladištenje energije, nove revolucionarne energetske tehnologije, energiju iz obnovljivih izvora, mrežne tehnologije i energetske sustave, elektrifikaciju zgrada i industrije te rješenja za grijanje i hlađenje, kao i za prometni sustav. Komisija pruža potporu i za inovativne nuklearne tehnologije, što obuhvaća male modularne reaktore za sigurnu opskrbu industrijskih potrošača čistom električnom energijom, kako je navedeno u Strategiji EU-a za male modularne reaktore 74 .

Digitalizacija, razmjena podataka i umjetna inteligencija potiču inovacije u području rješenja za elektrifikaciju i ključni su pokretači fleksibilnosti potražnje, uključujući sustave vozilo-mreža (V2G), dizalice topline i zgrade. Osim toga, za potpunu dekarbonizaciju nekih industrijskih procesa bilo bi potrebno razviti druge mogućnosti, kao što su upotreba bioplina te hvatanje, upotreba i skladištenje vodika ili ugljika.

Regulatorne, infrastrukturne i operativne zahtjeve za električno zrakoplovstvo potrebno je testirati u stvarnim uvjetima. Komisija će pokrenuti pilot-projekt za uspostavu regionalnih centara izvrsnosti za zrakoplovstvo s nultim emisijama, u kojem će sudjelovati države članice, regije i industrija.

5. Usklađivanje lanaca vrijednosti s ambicijama: vještine i proizvodnja

Za postizanje energetskih ciljeva EU-a, povećanje elektrifikacije, modernizaciju infrastrukture i sigurnost rastućeg elektroenergetskog sustava bit će potrebno prevladati niz poteškoća. Za ostvarivanje ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti potrebni su kvalificirani ljudski kapital i djelovanje u svim europskim lancima vrijednosti, povećanje i diversifikacija pristupa materijalima, povećanje proizvodnih kapaciteta, stalni razvoj ponude radne snage i poticanje potražnje. Predviđa se da će se radna snaga u energetskom sektoru do 2030. povećati za 50 % radi uvođenja tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora, mreža i energetske učinkovitosti 75 . Kad je riječ o proizvodnji, u procjeni potreba priloženoj Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija predviđa se 30000 – 100000 dodatnih radnih mjesta do 2030. u proizvodnji tehnologija vjetra i solarnih tehnologija. Učinak na zaposlenost najveći je na kraju proizvodnog lanca. Za postavljanje i uvođenje proizvodnje energije vjetra i solarne energije moglo bi biti potrebno dodatnih 130000 – 145000 kvalificiranih radnika do 2030., od čega oko 90 % u sektorima građevinarstva i usluga 76 . Procjenjuje se da će se samo ulaganjem u distribucijske mreže održati 440000 – 620000 kvalitetnih lokalnih radnih mjesta godišnje 77 . Međunarodna agencija za energiju utvrdila je da je nedostatak kvalificiranih radnika za rad na mrežama novo usko grlo za pravodobnu isporuku nove infrastrukture 78 . 

Nakon faze uvođenja, u području infrastrukture za elektrifikaciju stvaraju se trajna radna mjesta: u studiji koju je naručio JRC predviđa se gotovo 110000 kontinuiranih radnih mjesta u području upravljanja i održavanja samo za infrastrukturu za punjenje 79 . Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) ukazuje na povećanje zaposlenosti u području upravljanja strojevima i u metalnoj, strojarskoj i elektroinstalacijskoj struci, što su zanimanja za koja se radnici uglavnom školuju u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, što potvrđuje njegovu veliku važnost za radnu snagu u području elektrifikacije 80 .

Međunarodna agencija za energiju nadalje procjenjuje da je EU-u potrebno 500000 kvalificiranih radnika, što je povećanje u odnosu na 165000 radnika u 2024., kako bi ostvario svoje ambicije u pogledu ugradnje dizalica topline. S obzirom na manjak radne snage, postoji velika potreba za stjecanjem vještina i usavršavanjem. Unija vještina sveobuhvatan je okvir EU-a za potporu razvoju vještina koji uključuje i financiranje 81 . U Preporuci Vijeća EU-a o ljudskom kapitalu države članice pozivaju se da ulažu u obrazovanje u području STEM-a kako bi se prevladali nedostaci vještina 82 . Postoje i druge mjere koje se mogu provesti. Razvoj tržišta EU-a za ugradnju i održavanje elektrifikacijskih rješenja otežan je i zbog raznolikosti sustava certifikacije i izdavanja dozvola u državama članicama. 

EU je jedan od globalnih predvodnika u proizvodnji tehnologija koje su potrebne za prelazak na elektrifikaciju. Uz to je potrebno smanjiti rizike u području kibernetičke sigurnosti kojima je izložena elektroenergetska mreža, za što je potrebno povećati udio domaće tehnologije i domaćih dobavljača važne informatičke opreme kao što su inverteri.

Nadovezujući se na Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, Komisijinim prijedlogom Akta o ubrzanju industrijskog razvoja javna ulaganja u elektrifikaciju usmjeravaju se u otporne proizvode proizvedene u EU-u kako bi europski proizvođači mogli imati koristi od mjera za elektrifikaciju Europe i preuzeti vodstvo. Kako bi doprinijele tim mjerama, države članice potiču se da unaprijede njihovu primjenu za tehnologije elektrifikacije.

Europski savez industrije malih modularnih reaktora radi na povećanju kapaciteta industrije malih modularnih reaktora u EU-u. Italija je iskoristila najmanje 400 milijuna EUR iz svojeg Plana za oporavak i otpornost za uspostavu Instrumenta za tehnologije s nultom neto stopom emisija, kojim se mobiliziraju privatna ulaganja u proizvodnju čistih tehnologija kao što su baterije, solarna energija i energija vjetra te čiste tehnologije za grijanje i hlađenje. Države članice uz to dodjeljuju sredstva za istraživanje, inovacije, razmjenu znanja i prijenos tehnologije drugim poduzećima u lancima vrijednosti čistih tehnologija u okviru Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP). Riječ je o 15,2 milijarde EUR u okviru novog prioriteta konkurentnosti 83 . Slične mjere potrebne su u cijelom EU-u za sve tehnologije čiste energije. Općenitije, jačanjem jedinstvenog tržišta i energetske unije poboljšat će se konkurentnost industrije i razvoj dinamičnih i integriranih tržišta na temelju usklađenih pravila.

U slučajevima u kojima je to izvedivo, elektrifikacijom se mogu otvoriti prilike i za europsku pomorsku proizvodnu bazu, u skladu s vizijom Industrijske pomorske strategije EU-a do 2030. 84 , te se tako može formirati vodeće tržište za uvođenje električnih trajekata, teglenica i tegljača. Komisija će surađivati i s državama članicama i dionicima u okviru predstojećeg Saveza EU-a za industrijske pomorske lance vrijednosti.

6. Ubrzavanje čiste elektrifikacije na globalnoj razini

Čista elektrifikacija na globalnoj razini doprinosi napredovanju međunarodnog djelovanja u području klime. IRENA procjenjuje da „električna energija mora činiti 35 % ukupne krajnje potrošnje energije u svijetu do 2035., a više od 50 % do 2050. da bi se i dalje moglo postići cilj od 1,5 °C”. Europska komisija, predsjedništvo konferencije COP30 (Brazil), predsjedništvo konferencije COP31 (Australija, Turska), predsjedništvo konferencije COP32 (Etiopija), Kanada, Filipini, Republika Koreja, Ujedinjena Kraljevina, Međunarodna agencija za energiju i Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, zajedno s međunarodnim partnerima i industrijom, pokrenuli su 23. lipnja 2026. globalnu platformu za ubrzavanje elektrifikacije globalnog gospodarstva pod nazivom „Electrify Now”.

Globalna čista elektrifikacija bit će popraćena velikim socioekonomskim koristima od izgradnje infrastrukture u ogromnim razmjerima, globalnog povećanja proizvodnih kapaciteta i smanjenja troškova čistih tehnologija. Također može stvoriti izvozna tržišta za europske inovacije i tehnologije, a rani razvoj i međunarodno promicanje tehničkih standarda mogu europskim poduzećima donijeti prednost na izvoznim tržištima.

Naposljetku, elektrifikacija doprinosi globalnom prelasku s nesigurnog energetskog sustava koji se temelji na fosilnoj energiji na čišći, otporan i predvidljiv sustav koji se temelji na tehnološkoj suradnji. Posebno u energetski siromašnim zemljama čistom elektrifikacijom mogu se ublažiti učinci čimbenika koji povećavaju sukobe i nestabilnosti, kao što su kolaps mreža i nestabilnost cijena goriva, i poticati regionalna gospodarska stabilnost.

U skladu sa Zajedničkom komunikacijom o globalnoj klimatskoj i energetskoj viziji EU-a 85 globalna čista elektrifikacija dio je međunarodne strategije EU-a za konkurentnu ulogu Europe na svjetskim tržištima.

Prilog I. – Matrica prepreka i mjera za industrijski, prometni i građevinski sektor

(Prije mjera naveden je broj okvira mjere)

	Industrija	Promet	Zgrade
Prepreke
Nepovoljni omjeri cijene električne energije i fosilnih goriva	X	X	X
Visoki početni troškovi	X	X	X
Velika kašnjenja u pristupu elektroenergetskoj mreži	X	X (za postaje za punjenje)
Za određene primjene potrebne su daljnje inovacije	X	X
Nedostatak kvalificirane radne snage	X		X
Mjere
Sektorske mjere	2. Metodologija za procjenu potencijala za fleksibilnost industrije	2. Regulatorno sigurno testno okruženje za sustave vozilo-mreža (V2G)	9. Mehanizam za tržište čiste toplinske energije
	2. Zajednički program Unije za ocjenjivanje podatkovnih centara	2. Pametno punjenje kao standard u ugovorima	9. Ubrzavanje uvođenja dizalica topline u javnim zgradama
	4. Alat GeoDep za energetski intenzivne industrije	2. Zahtjevi za V2G za nova električna vozila	9. Olakšavanje uvođenja alata za usporedbu troškova dizalica topline
	7. Revizija Direktive o ETS-u kako bi se potaknula elektrifikacija	8. Revizija Direktive o čistim vozilima	9. Uvođenje „partnerstava za bolje domove”
	7. Fondovi ETS-a: Banka za dekarbonizaciju industrije i Investment Booster	8. Preporuka o poticajima na strani potražnje za vozila s nultim emisijama	9. Smanjenje rizika i financiranje ulaganja u dizalice topline u okviru Akceleratora
	7. Druga dražba za industrijsku toplinu	10. Revizija odredbi Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva o postajama za punjenje, punjenju u spremištima i opskrbi električnom energijom s kopna	9. Donošenje Akcijskog plana za hlađenje i grijanje
	7. Ispitivanje potrebe za mehanizmom na razini EU-a za industrijsku potražnju za električnom energijom	10. Ažuriranje tehničkih specifikacija za interoperabilnost i V2G	11. Europski instrument za gradove
	7. Sektorski planovi elektrifikacije	10. Dodjela jedinica iz mehanizma jedinica iz Direktive o energiji iz obnovljivih izvora na početku projekata	13. Zakon o vještinama u području građevinskih usluga
	7. Klasterska partnerstva	10. Proširenje infrastrukture za punjenje teških električnih vozila na baterije, čisti prometni koridori i poticajni okvir za teška električna vozila na baterije
		10. Utvrđivanje preostalih uvjeta za uvođenje teških vozila s nultim emisijama i zajednički akcijski planovi
		10. Uklanjanje prepreka za elektrifikaciju trajekata i plovila unutarnje plovidbe
	7. Potencijal i prepreke za uvođenje tehnologija grijanja izravnom uporabom energije iz obnovljivih izvora	Prilog II. Smjernice o socijalnom leasingu
Međusektorsko djelovanje	12. Ažuriranje strategije za vodik		11. Smanjenje rizika i financiranje ulaganja u centralizirano grijanje i hlađenje
	9. Smanjenje rizika i financiranje ulaganja u centralizirano grijanje i hlađenje		11. Inicijativa EU-a za otpadnu toplinu
	11. Inicijativa EU-a za otpadnu toplinu
Horizontalne mjere i mjere na strani ponude	1. Cilj elektrifikacije
	12. Savez za akcijski plan za elektrifikaciju
	2. Zakonodavni prijedlog o računima za električnu energiju otpornima na promjene u budućnosti, uključujući odredbu o razlici u oporezivanju električne energije i plina
	3. Mjere za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva
	2. Prijedlozi o donošenju i reviziji mrežnih kodeksa
	2. Provedba Trostranog sporazuma o skladištenju
	2. Konferencija na visokoj razini za procjenu prepreka i rješenja za skladištenje
	2. Procjena dugoročnih potreba EU-a za fleksibilnošću za 2030., 2040. i 2050.
	4. Potpora državama članicama u provedbi Direktive o obnovljivoj energiji
	4. Potpora za prekograničnu suradnju za brže izdavanje dozvola za nuklearne reaktore
	4. Revizija zakonodavstva EU-a o sklapanju dugoročnih prekograničnih ugovora o električnoj energiji
	4. Baza podataka za osmišljavanje dražbi za energiju iz obnovljivih izvora
	4. Smjernice iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija o necjenovnim kriterijima za dražbe za energiju iz obnovljivih izvora i 14. o javnoj nabavi
	5. Partnerstvo dionika u području geotermalne energije
	6. Iskorištavanje mogućnosti koje su već utvrđene u Direktivi o PDV-u
	12. Drugi poziv na podnošenje projekata Europskog industrijskog saveza za male modularne reaktore
	12. Zajednički plan ulaganja i provedbe u okviru Strateškog plana za energetsku tehnologiju za čiste tehnologije, uključujući inovacije u industrijskim procesima
	13. Veći naglasak na vještinama u cijelom lancu vrijednosti elektrifikacije u predstojećoj Europskoj strategiji za strukovno obrazovanje i osposobljavanje
	13. Inicijativa za prenosivost vještina
	15. Globalna inicijativa „Electrify Now”

Prilog II. – Smjernice o socijalnom leasingu i programima potpore za proizvode čiste energije, hlađenja i grijanja 

1.Uvod 

Socijalni leasing može biti djelotvoran sustav za povećanje prihvaćanja proizvoda čiste energije, grijanja i hlađenja. Program socijalnog leasinga obično znači program koji podupire država i kojim se kućanstvima s niskim i srednjim dohotkom osiguravaju priuštivi subvencionirani dugoročni najmovi kako bi im se pomoglo sa snošenjem visokih početnih troškova proizvoda. Može obuhvaćati, na primjer, električna vozila na baterije, dizalice topline, fotonaponske instalacije, instalacije za solarnu toplinsku energiju i baterije. Za razliku od konvencionalnog leasinga, programi socijalnog leasinga imaju javnu potporu i istodobno služe ostvarivanju širih ciljeva socijalne politike i politike zaštite okoliša. Njima se povećava pristupačnost mobilnosti s niskom razinom emisija i energetski učinkovitih rješenja 86 .

Operativni troškovi obično su niski, ali je za prelazak na čiste tehnologije potrebno početno ulaganje. Iako se tehnologije kao što su električna vozila na baterije i dizalice topline najčešće dugoročno isplate zahvaljujući nižim računima za energiju, kućanstva koja bi od njih imala najviše koristi često si ne mogu priuštiti početno ulaganje. Zbog toga i dalje ovise o neučinkovitim i sve skupljim sustavima na fosilna goriva. Socijalnim leasingom prekida se ta ovisnost, jer se visoki početni troškovi zamjenjuju priuštivim mjesečnim plaćanjima, koja se djelomično mogu nadoknaditi nižim operativnim troškovima. Čiste tehnologije tako postaju pristupačnije. Programima socijalnog leasinga može se izgraditi trajna javna potpora za tranziciju.

Kako bi poticaji bili prikladni za uvođenje čistih i energetski učinkovitih proizvoda energije, grijanja ili hlađenja, kao što su dizalice topline i veće fotonaponske instalacije, programi socijalnog leasinga trebali bi biti osmišljeni u skladu s vrstom proizvoda, npr. pokretnih ili nepokretnih proizvoda. Kako bi se uzele u obzir posebnosti određene fiksne energetske infrastrukture, mogli bi se razmotriti dodatni programi potpore prikladni za nepokretne proizvode, uključujući subvencije, beskamatne zajmove ili zajmove s niskom kamatnom stopom, standardizirane mehanizme povećanja najamnine i financiranje putem računa.

2.Društvene, gospodarske i ekološke koristi socijalnog leasinga i programa potpore 

Iskustva stečena postojećim programima u državama članicama pokazuju da programi socijalnog leasinga za električna vozila na baterije mogu donijeti znatne koristi za društvo i okoliš. Više od 90 % od oko pet milijuna ruralnih kućanstava s niskim i nižim srednjim dohotkom koja imaju visoke troškove prijevoza u cijelom EU-u imalo bi financijsku korist od programa socijalnog leasinga za električna vozila na baterije 87 . Uz mjesečnu cijenu najma od približno 100 EUR za električnu mobilnost, kućanstva s velikim potrebama za prijevozom mogla bi uštedjeti oko 1800 EUR u Španjolskoj i 1300 EUR u Njemačkoj. Osim toga, svako električno vozilo na baterije, koje zamjenjuje ekvivalentno vozilo s motorom s unutarnjim izgaranjem, moglo bi smanjiti izravne emisije za oko dvije tone CO2 u prvoj godini i oko deset tona tijekom cijelog vremena korištenja 88 .

Znatne uštede, kao i veća otpornost na toplinske valove, u odgovarajućim se uvjetima mogu postići i prelaskom na dizalicu topline.  Programom subvencija5 kojim se financiraju troškovi ugradnje dizalica topline za kućanstva s visokim rashodima za energiju u odnosu na njihov dohodak u donjoj polovini raspodjele dohotka ostvarile bi se uštede za oko dvije trećine korisnika (16 od 23 milijuna kućanstava). Ta bi kućanstva prosječno mogla uštedjeti više od 2 % raspoloživog dohotka, ali uz velike razlike među zemljama. U Nizozemskoj godišnje uštede mogu dosegnuti oko 800 EUR. U Hrvatskoj su bliže iznosu od 100 EUR 89 . Koristi su veće ako je omjer cijena električne energije i fosilnih goriva nizak.  Međutim, uštede ovise i o učinkovitosti sustava dizalice topline, na koju utječu čimbenici kao što su potrebna temperatura vode u grijaćim tijelima i izolacija zgrade. Ta bi mjera ujedno imala jasan povoljan učinak na okoliš: zamjenom sustava grijanja na fosilna goriva dizalicom topline mogle bi se smanjiti izravne emisije za oko 4 tone CO2 godišnje po kućanstvu u ciljnoj skupini. 

3.Osmišljavanje programa socijalnog leasinga i potpore te mogućnosti financiranja

Mjera Komisije 

Komisija će pratiti primjenu i učinak programa socijalnog leasinga i potpore za proizvode čiste energije, grijanja i hlađenja u okviru Europskog opservatorija za pravednu tranziciju, jedne od vodećih inicijativa iz Plana za čistu industriju.   To praćenje može uključivati niz elemenata, od prihvaćanja i socioekonomskog profila korisnika do potencijalnih ušteda kućanstava i smanjenja emisija.

Komisija će također pružati potporu državama članicama u usmjeravanju prihoda u okviru Socijalnog fonda za klimatsku politiku u programe socijalnog leasinga.

Mjere država članica 

Oblik programa i mogućnosti financiranja 

Socijalni leasing 

Pri oblikovanju programa socijalnog leasinga za električna vozila na baterije, fotonaponske instalacije, dizalice topline, instalacije solarne toplinske energije i baterije države članice mogle bi promicati standardizirani model koji se sastoji od: 

·dvodijelne subvencije: fiksnog iznosa za sva kućanstva i dodatka koji ovisi o dohotku. Na taj način kućanstva s nižim dohotkom primaju veću potporu i mogu si priuštiti mjesečna plaćanja.  Mjesečna plaćanja mogla bi se prilagoditi uvjetima u svakoj zemlji tako da se očekuje da će ukupni iznos najma i tekućih troškova uobičajenog ciljanog kućanstva biti manji od sadašnjih rashoda za alternativu temeljenu na fosilnim gorivima,

·skupnih mjesečnih plaćanja (npr. instalacija, održavanje, osiguranje, popravak).  

 Financiranje u obliku socijalnog leasinga za nepokretne tehnologije

Pri oblikovanju programa potpore koji prelaze okvire socijalnog leasinga države članice mogle bi razmotriti sljedeće mogućnosti i njihove kombinacije: 

·subvencije za smanjenje početnih troškova, uz veću potporu kućanstvima s nižim dohotkom, 

·programe zajmova s niskom kamatnom stopom ili beskamatnih zajmova s otplatama ograničenima na priuštiv udio dohotka kućanstava (npr. ≤ 5 % mjesečnog dohotka),  

·financiranje putem računa, pri kojem se troškovi instalacije podmiruju unaprijed i postupno otplaćuju malim naknadama na (nižim) računima za energiju (pay-as-you-save). Obroci otplate mogli bi biti niži od očekivanih ušteda na računima za energiju kako bi se neto mjesečni rashodi korisnika smanjili od početka programa. Ako se programi temelje na predviđenim, a ne na stvarnim uštedama energije, trebalo bi uvesti zaštitne mjere kako kućanstva ne bi snosila bilo kakav manjak 90 . 

 Dodatni aspekti financiranja 

·Države članice potiču se da uvedu mjere i ulaganja za financiranje programa socijalnog leasinga i drugih programa potpore financijskim sredstvima EU-a iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku te svojima prihodima iz sustava ETS2 91 .

·Države članice potiču se da uvedu višegodišnje obveze financiranja i uspostave javno-privatna partnerstva za prilagodljivu i predvidljivu provedbu kako bi se zajamčila dugoročna stabilnost programa socijalnog leasinga i drugih programa potpore. 

·Kad je riječ o programima koje provode privatni pružatelji, države članice mogle bi smanjiti rizik javnim jamstvima i poticati korištenje državnih kreditnih jamstava, zajmova s niskim kamatama ili beskamatnih zajmova i poreznih olakšica (npr. smanjeni PDV) kako bi privukle pružatelje i smanjile troškove. 

Kriteriji prihvatljivosti za korisnike 

·Države članice potiču se da potpore prvenstveno usmjere kućanstvima s niskim i srednjim dohotkom koja inače vjerojatno ne bi prešla na proizvode čiste energije, grijanja i hlađenja.  

·Kriterij dohotka mogao bi se kombinirati s drugim kriterijima: 

ou programima socijalnog leasinga za električna vozila na baterije prednost bi se mogla dati kućanstvima s visokim rashodima za privatni prijevoz, kao što su kućanstva u ruralnim ili udaljenim područjima s ograničenim javnim prijevozom i velikim potrebama za mobilnošću, 

oprogrami socijalnog leasinga i potpore za proizvode čiste energije i grijanja u građevinskom sektoru mogli bi biti usmjereni na kućanstva sa sustavima grijanja s visokim emisijama ugljika (npr. nafta, ugljen, stari plinski kotlovi) koja su izvan područja obuhvata postojećeg ili planiranog sustava centraliziranog grijanja 92 . Prednost bi se mogla dati i socijalnim stanovima i kućanstvima sa zastarjelom opremom za grijanje. 

·Države članice mogle bi proširiti potporu na mikropoduzeća i aktere socijalne ekonomije s velikim potrebama za energijom ili prijevozom.  

 Tehnički, socijalni i okolišni zahtjevi za proizvode čiste energije, grijanja i hlađenja 

·Države članice izričito se potiče da utvrde pravila o lokalnom sadržaju u skladu sa zahtjevima inicijative Made in EU iz predloženog Akta o ubrzanju industrijskog razvoja kako bi se potaknuli proizvodnja i radna mjesta u EU-u.  Na taj način programi socijalnog leasinga mogu poslužiti i kao stabilan i predvidljiv pokazatelj potražnje za proizvođače električnih vozila na baterije, dizalica topline i fotonaponskih komponenti iz EU-a.

·Države članice dužne su primjenjivati zahtjeve u pogledu otpornosti i održivosti iz članka 28. Akta o industriji s nultom neto stopom emisija na programe socijalnog leasinga i programe potpore za tehnologije s nultom neto stopom emisija 93 .

·Kad je riječ o električnim vozilima na baterije, države članice potiču se da: 

·daju prednost potpori za vozila obuhvaćena inicijativom za male priuštive automobile, koja obuhvaća električna vozila na baterije duljine do 4,2 metra 94 , te odobre iznimke za veće obitelji i osobe s invaliditetom, 

·procijene mogućnost proširenja potpore na rabljena električna vozila na baterije radi bolje pristupačnosti i troškovne učinkovitosti,  

·procijene hoće li potporu za električna vozila na baterije povezati s programima odlaganja otpadnih vozila kojima se zahtijeva povlačenje vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem iz upotrebe. 

 Uvjeti programa socijalnog leasinga i drugih programa potpore 

Države članice mogle bi poduzeti sljedeće mjere za široko prihvaćanje programa socijalnog leasinga i drugih programa potpore: 

·provoditi informativne kampanje te davati personalizirane smjernice i jasne informacije o mogućnosti kombiniranja programa s drugim bespovratnim sredstvima ili poticajima kako bi informacije došle do kućanstava kojima su namijenjene i kako bi se tim kućanstvima pružila potpora, 

·pojednostavniti postupke podnošenja zahtjeva, svesti papirologiju na minimum, uspostaviti jedinstvene kontaktne točke 95 u tu svrhu i omogućiti pružateljima usluga da obrađuju zahtjeve u ime kućanstava kako bi se ubrzao pristup. Provjera prihvatljivosti po mogućnosti bi se trebala temeljiti na podacima koje javna uprava već posjeduje (npr. porezna evidencija ili evidencija o socijalnom osiguranju) umjesto da se od podnositelja zahtjeva traži da dostavljaju dokumentaciju,

·oblikovati ugovore razumljive korisnicima u kojima su transparentno navedeni svi troškovi i postupci raskida te u slučaju socijalnog leasinga omogućiti kupnju na kraju razdoblja najma po unaprijed definiranoj preostaloj vrijednosti, 

·dati stručne smjernice o odabiru tehnologija građenja (npr. bolja izolacija, veća grijaća tijela, odgovarajuća veličina i odabir dizalica topline) kako bi odabrana rješenja odgovarala potrebama kućanstava i učinkovitosti zgrade.  

Komplementarne mjere 

Za što šire prihvaćanje i veću priuštivost, države članice mogle bi kombinirati programe socijalnog leasinga i potpore za proizvode čiste energije, grijanja i hlađenja s komplementarnim mjerama i ulaganjima. Na primjer: 

·razmotriti povlaštene tarife za električnu energiju kako bi se smanjili operativni troškovi, uz šire mjere za smanjenje cijena električne energije (npr. smanjenje poreza i pristojbi) i uvesti isplatu naknada za fleksibilnost, 

·razmotriti potporu za zajedničke fotonaponske instalacije i solarnu toplinsku energiju, baterije i dizalice topline za kućanstva u zgradama s više stanova i male zajednice,  

·pronaći rješenja za suprotstavljene interese najmodavaca i najmoprimaca kako bi najmoprimci mogli iskoristiti pogodnosti proizvoda čiste energije, grijanja i hlađenja (npr. regulativom ili ciljanim poticajima za najmodavce), uz istodobnu zaštitu najmoprimaca od neopravdanih povećanja najamnine ili deložacija povezanih s nadogradnjom, 

·razmotriti povezivanje socijalnog leasinga električnih vozila na baterije sa subvencioniranim punjačima za kućnu upotrebu i pristupom priuštivim javnim mrežama za punjenje kako bi se smanjili ukupni tekući troškovi, 

·prema potrebi kombinirati potporu za dizalice topline s energetskom obnovom i fotonaponskim instalacijama, 

·prema potrebi kombinirati potporu za fotonaponske instalacije s baterijama kako bi se maksimalno povećala potrošnja vlastite energije, smanjila ovisnost o električnoj energiji iz mreže i smanjili računi za energiju, posebno tijekom vršnih sati.

Kad je riječ o dizalicama topline, države članice potiču se da u svojim planovima za prilagodbu klimatskim promjenama uzmu u obzir programe socijalnog leasinga jer reverzibilne dizalice topline mogu osigurati priuštivo hlađenje ranjivim kućanstvima tijekom toplinskih valova.

Ukupna provedba 

Kad je riječ o provedbi, države članice potiču se da prate i procjenjuju učinak i posljedice ukupnog skupa mjera socijalnog leasinga i potpore. To je važno radi općenite dosljednosti različitih mjera, tj. kako bi se izbjeglo udvostručavanje i preklapanja, te radi troškovne učinkovitosti politika.

(1)

Eurostat. Brojke se odnose na primarnu energiju. 

(2)

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je da je čista energija 2023. činila 10 % rasta BDP-a na svjetskoj razini i gotovo trećinu rasta BDP-a Europskoj uniji, što je najveći udio među regijama obuhvaćenima procjenom IEA-e. IEA je napomenula i da su ulaganja i prodaja u području čiste energije 2023. na globalnoj razini činili 1 – 4 % ukupnog BDP-a u četirima velikim regijama koje su obuhvaćene procjenom te da je u lancima opskrbe čistom energijom bilo zaposleno 36 milijuna radnika . Izvor: https://www.iea.org/commentaries/clean-energy-is-boosting-economic-growth.

(3)

Oko 20 – 30 % trenutačnih emisija CO2.

(4)

 5 things you should know about heat pumps, DG ENER.

(5)

Ayvens – Car cost index 2025.

(6)

  IEA – Impetus for EU electrification . Stopa elektrifikacije je udio električne energije u krajnjoj potrošnji energije.

(7)

Električna vozila na baterije su vozila s pogonom samo na električni motor, dok su pojmom električnih vozila obuhvaćena i električna vozila na baterije i punjiva hibridna vozila s dodatnim motorom s unutarnjim izgaranjem.

(8)

Europski opservatorij za alternativna goriva; Europsko udruženje za dizalice topline.

(9)

IRENA, Renewable energy and jobs: Annual review 2025; IEA, World Energy Employment 2025; GIFEN, Programme Match, travanj 2023.; ENEN2plus, projekt Programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje.

(10)

Komentar IEA-e – Clean energy is boosting economic growth, travanj 2024.

(11)

Ovisno o državi članici. Na internetskoj stranici https://evroutes.com uštede ostvarene korištenjem električne energije u usporedbi s naftom izračunavaju se na temelju cijena za kućanstva.

(12)

Europska komisija – Five things you should know about heat pumps: https://energy.ec.europa.eu/news/5-things-you-should-know-about-heat-pumps-2025-12-05_en?prefLang=hr&etrans=hr.

(13)

IEA – Renewables for industry – electrification of low-temperature heat and steam, 2026.

(14)

Na primjer, Direktiva o obnovljivoj energiji, Direktiva o energetskoj učinkovitosti i model tržišta električne energije. Direktivom o obnovljivoj energiji propisuje se integracija električne energije iz obnovljivih izvora u grijanje, hlađenje i promet, čime se izravno potiče elektrifikacija. Model tržišta električne energije omogućuje energetskim zajednicama proizvodnju, skladištenje i razmjenu električne energije iz obnovljivih izvora. Direktivom o energetskoj učinkovitosti propisuje se da se nacionalnim politikama provodi načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, kojim se prednost daje isplativim i visokoučinkovitim električnim rješenjima u odnosu na tradicionalno izgaranje fosilnih goriva.

(15)

  Electrify Now – Energija – Europska komisija .

(16)

Cjelovita procjena napretka u provedbi Preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti iz 2025., radni dokument Europske komisije, srpanj 2026. (u pripremi).

(17)

Eurostat.

(18)

COM(2026) 370 final.

(19)

Ključni pokazatelj uspješnosti za stopu elektrifikacije iznosi 32 % do 2030.

(20)

Samo je u Finskoj i Švedskoj omjer cijene električne energije i plina manji od 2 za istu količinu energije. Izvor: vlastiti izračuni na temelju podataka Eurostata za drugu polovinu 2024.

(21)

Izvor: Eurostat, svi porezi, uključujući trošarine i PDV.

(22)

Francuska, Njemačka, Italija, Portugal i Grčka.

(23)

Izvor: VaasaETT, podaci za svibanj 2026. – 48 % za električnu energiju, 26 % za poreze i pristojbe, 26 % za naknade za mrežu.

(24)

EHPA – Taxation policy for heat pumps, 2025.

(25)

Relevantni skupovi podataka Eurostata ne sadržavaju podatke za Maltu, Cipar i Finsku (za kućanstva).

(26)

Izračun Komisije na temelju podataka Eurostata.

(27)

Na primjer, uslugama vozilo-mreža (V2G) može se uključiti električna vozila u pametno i dvosmjerno punjenje. Na temelju postojećih projekcija poduzeća s više od 100 zaposlenika (osim voznih parkova za najam, taksija i usluga privatnih automobila) mogla bi pametno puniti 50 % svojeg voznog parka, a 15 % njihovog voznog parka moglo bi ponovno puniti električnu energiju u mrežu do 2030. (udjeli se temelje na različitim studijama/publikacijama – pretpostavke iz Desetogodišnjeg plana razvoja mreže Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju, T&E). Analiza Komisije pokazuje da bi pametnim punjenjem električnih vozila na baterije i V2G uslugama vlasnici tih vozila mogli uštedjeti više od 44 milijarde EUR godišnje do 2040. i da bi se mogle ostvariti dodatne koristi za elektroenergetski sustav koje proizlaze iz smanjenih potreba za ulaganjima.

(28)

Npr., osnivanjem nove stručne skupine za aktiviranje fleksibilnosti koju omogućuju nove i postojeće zgrade i proizvodi.

(29)

COM(2026) 502 final.

(30)

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_1426.

(31)

Izvor: procjene Komisije.

(32)

Tome mogu doprinijeti i detaljnija jamstva o podrijetlu. Vidjeti Preporuku Komisije o uklanjanju prepreka razvoju ugovora o kupnji električne energije i drugih ugovora o kupnji energije (C/2026/2676).

(33)

C/2026/2676.

(34)

Na temelju ovlasti koje su Komisiji potrebne za poduzimanje mjera u tom području, a koje su predložene u okviru Skupnog paketa IX. (Skupni paket za automobilsku industriju).

(35)

Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o energetskim subvencijama u EU-u (u pripremi).

(36)

Planovi za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva od 2024. nadalje.

(37)

Razina ključnog pokazatelja uspješnosti izračunava se na temelju koeficijenta učinkovitosti dizalica topline u kućanskoj i industrijskoj upotrebi u usporedbi s plinskim kotlovima. U ključnom pokazatelju uspješnosti uzima se u obzir i potreba za povratom početnog ulaganja kapitala.

(38)

U devet država članica udio proizvodnje nuklearne energije 2024. bio je iznad prosjeka EU-a, koji iznosi 23 %: Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Švedskoj.

(39)

Smanjenjem potrošnje fosilnih goriva smanjuje se i faktor primarne energije, koji ukazuje na veću učinkovitost električne energije u krajnjoj upotrebi. Faktor primarne energije definiran je Direktivom o energetskoj učinkovitosti i trebao bi se revidirati do kraja 2026.

(40)

Akcijski plan za priuštivu energiju, AccelerateEU, Direktiva o obnovljivoj energiji i model tržišta električne energije, s ugovorima o kupnji energije i rastom dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike, te ubrzavanje izdavanja dozvola u okviru Paketa mjera za europske mreže.

(41)

Osim nekih odredbi povezanih s izdavanjem dozvola za koje je rok bio raniji (srpanj 2024.).

(42)

Taj bi alat mogao biti koristan i pri uspostavi područja za ubrzavanje industrijskog razvoja u kontekstu zakonodavnog prijedloga Akta o ubrzanju industrijskog razvoja.

(43)

  https://union-renewables-development-platform.ec.europa.eu/auctions/auctions-table-overview . 

(44)

  Ember  procjenjuje da bi se u EU-u moglo razviti napredne geotermalne sustave kapaciteta 43 GW po cijeni nižoj od 100 EUR/MWh (Ember, veljača 2026.).

(45)

Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ.

(46)

Direktiva (EU) 2023/959 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije.

(47)

Europsko udruženje za dizalice topline (EHPA), European countries failing to make heat pumps affordable.

(48)

Komisija je u Planu za čistu industriju preporučila takve porezne poticaje i utvrdila načela za njihovo koncipiranje.

(49)

Europski semestar 2026. – Proljetni paket, COM(2026) 200 final.

(50)

Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost.

(51)

To je jednako potrebama za grijanjem 15 – 20 milijuna kućanstava. RE-WITCH, 2025., Understanding the regulations governing waste heat & cooling technologies, Danfoss Impact, 2023., The world’s largest untapped energy source – Excess heat.

(52)

Fraunhofer ISI/Agora, Direct electrification of industrial process heat.

(53)

Eurofer (2026.), Position Paper EU Electrification Action Plan.

(54)

Future Cleantech Architects (2025.), studija slučaja: Electrification and Thermal Energy Storage in the Dairy Industry.

(55)

Izravna uporaba topline iz obnovljivih izvora također može biti troškovno učinkovito rješenje za mnoge od tih procesa, ako je dostupna.

(56)

I druge industrije kao što su keramika, građevinski materijali ili proizvodnja stakla.

(57)

Komisija je objavila poziv na podnošenje ponuda „Zagrijavanje pri srednjim temperaturama za industrijske procese u Europi: potrebe, prepreke i prilike za tehnologije grijanja izravnom uporabom energije iz obnovljivih izvora” kako bi se procijenila potražnja europske industrije za toplinskom energijom srednjih temperatura, utvrdio potencijal i prepreke za primjenu tehnologija grijanja izravnom uporabom energije iz obnovljivih izvora (uključujući skladištenje toplinske energije) i izradili primjeri dobre prakse za potporu dekarbonizaciji topline za industrijske procese u svim državama članicama EU-a.

(58)

To će se nadovezati na nove inicijative kao što je Eurelectricov plan za modele partnerstva (Power Couples).

(59)

Mogući prioriteti za ta partnerstva uključuju agregiranje potražnje za ugovorima o kupnji energije ili uslugama skladištenja topline ili suradnju s operatorima elektroenergetskih mreža kako bi se olakšao pristup mreži.

(60)

Eurostat.

(61)

Ember – A clean break: leaving fossil volatility for clean tech security.

(62)

Europski opservatorij za alternativna goriva.

(63)

  Direktiva – 1999/62 – HR – EUR-Lex . Države članice mogu sniziti cestarine ili korisničke naknade, ili uvesti izuzeća od obveze plaćanja cestarina ili korisničkih naknada za: vozila s nultim emisijama s najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila do 4,25 tona, sva vozila obuhvaćena uvjetima utvrđenima u članku 6. stavku 2. točkama (a) i (b) (posebno automobile koji se koriste u svrhu nacionalne ili civilne obrane ili automobile koji se samo povremeno kreću javnim prometnicama) ili sva vozila kojima se koriste osobe s invaliditetom ili koja su u njihovu vlasništvu.

(64)

Poslovni subjekti kupuju 60 % novih automobila u Europi. Prijedlog uredbe o čistim korporativnim vozilima, COM(2025) 994.

(65)

Transport and Environment – Weak corporate car taxes risk intensifying the EU’s oil dependency, 31. svibnja 2026.

(66)

 5 things you should know about heat pumps, članak DG ENER od 5. prosinca 2025.

(67)

  Inforegio – Rezultati preispitivanja kohezijske politike u sredini provedbenog razdoblja .

(68)

Strategija ulaganja u čistu energiju (COM(2026) 116 final), ožujak 2026.

(69)

Europski opservatorij za alternativna goriva.

(70)

Cestama EU-a 2026. prometuje 29000 električnih kamiona na baterije, u usporedbi s 2500 u 2020., što je jedanaesterostruko povećanje u razdoblju 2020. – 2025. Njihov je broj 2025. iznosio 28726, a 2024. iznosio je 15758. Izvor: Europski opservatorij za alternativna goriva.

(71)

To se posebno odnosi na Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva, inicijativu „FuelEU Maritime” i Strategiju EU-a za luke iz ožujka 2026.

(72)

Pritom jedinice dodijeljene na početku projekta treba poništiti ako se odgovarajuća električna energija iz obnovljivih izvora u konačnici ne isporuči.

(73)

Komisija je postavila cilj da se 11 % potražnje za toplinom u EU-u do 2050. zadovolji iskorištavanjem otpadne topline.

(74)

COM(2026) 117.

(75)

Unija vještina, COM(2025) 90 final.

(76)

 Fulvimari, A. i dr. (2025.), Estimating labour market transitions and skills investment needs of the green transition.

(77)

Eurelectric/E.DSO, Connecting the dots: Distribution grid investment to power the energy transition (analiza koju je izradio Monitor Deloitte, siječanj 2021., koja obuhvaća 27 država članica EU-a i Ujedinjenu Kraljevinu).

(78)

 Međunarodna agencija za energiju (IEA), World Energy Employment 2025.

(79)

CE Delft (2026.), Labour demand energy transition.

(80)

Izvor: Cedefopovo modeliranje scenarija (Skills Forecast 2026).

(81)

Europski socijalni fond plus i Erasmus+ (uključujući Platformu za vještine u području elektrifikacije), velika partnerstva za vještine u području obnovljivih izvora energije i digitalizacije energetskog sustava, akademije za vještine u području baterija i industrije s nultom neto stopom emisija i Baza talenata EU-a.

(82)

  Preporuka Vijeća o ljudskom kapitalu u Europskoj uniji, ST 6081/1/26 REV 1 .

(83)

  Inforegio – Rezultati preispitivanja kohezijske politike u sredini provedbenog razdoblja .

(84)

COM/2026/111 final.

(85)

JOIN/2025/25 final.

(86)

U Planu za čistu industriju najavljene su smjernice o socijalnom leasingu za električna vozila, dizalice topline i druge proizvode čiste energije i grijanja, COM(2025) 85 final . Socijalni leasing i slični programi financijske potpore spominju se i u drugim inicijativama, uključujući Industrijski akcijski plan za europski automobilski sektor ( COM(2025) 95 final ), Energetski paket za građane ( COM/2026/115 final ) i AccelerateEU – energetska unija ( COM(2026) 370 final .

(87)

Procjene Komisije na temelju projekta Green EUROMOD .

(88)

Procjene Komisije kojima se ne uzimaju u obzir emisije povezane s proizvodnjom električnih vozila. U procjenama se uzima u obzir opći trend elektrifikacije cestovnog prometa i kvantificira dodatni potencijal programa socijalnog leasinga.

(89)

To odgovara 4 % dohotka u Nizozemskoj i 1 % dohotka u Hrvatskoj.

(90)

U Latviji se slična logika primjenjuje na obnovu zgrada u okviru programa LABEEF, na način da se troškovi postupno otplaćuju plaćanjima za energiju i povezani su ostvarenim uštedama. Nema početnih ulaganja za kućanstva. Financiranje putem računa preporučeno je i u  Preporuci Komisije (EU) 2026/537 o poticanju privatnih ulaganja u energetsku učinkovitost i Direktivi o energetskoj učinkovitosti ( Direktiva (EU) 2023/1791 ).

(91)

Vidjeti Uredbu (EU) 2023/955 o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku i komunikaciju AccelerateEU (COM(2026) 370 final) .

(92)

 Lokalni planovi grijanja i hlađenja služit će kao referenca u općinama s više od 45000 stanovnika.

(93)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202600123.

(94)

  Europska komisija  (prosinac 2025.) – Komisija poduzima mjere za čist i konkurentan automobilski sektor .

(95)

Europska komisija – Jedinstvene kontaktne točke – obnova i energetska učinkovitost – Energija .