EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.5.2026.

COM(2026) 180 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2025.

{SWD(2026) 125 final}

Sadržaj

1.    Uvod    

2. Moderna i pojednostavnjena politika tržišnog natjecanja potiče konkurentnost te održiv i uključiv rast    

Modernizacija i pojednostavnjenje pravila i smjernica o državnim potporama.    

Modernizacija i pojednostavnjenje Smjernica o koncentracijama    

Modernizacija i pojednostavnjenje protumonopolskih pravila i smjernica    

Smjernice o Uredbi o stranim subvencijama i izvješće o preispitivanju    

Izvješće o preispitivanju Akta o digitalnim tržištima    

3. Provedbom pravila o tržišnom natjecanju štite se i potiču konkurentna i pravedna tržišta koja dobro funkcioniraju    

Kontrola državnih potpora    

Provedba protumonopolskih pravila    

Kontrola koncentracija    

Provedba Uredbe o stranim subvencijama    

Provedba Akta o digitalnim tržištima    

4. Koristi od provedbe pravila tržišnog natjecanja za potrošače i građane    

5. Politika tržišnog natjecanja u europskom i globalnom kontekstu    

Suradnja u okviru Europske mreže za tržišno natjecanje    

Međunarodni odnosi – suradnja s partnerima iz cijelog svijeta    

6. Potpora politici tržišnog natjecanja komunikacijom i zagovaranjem    

7. Odnosi s drugim institucijama EU-a    

1. Uvod

Europa trenutačno prolazi kroz razdoblje velike neizvjesnosti potaknute klimatskim promjenama, iznenadnim geopolitičkim promjenama i brzim razvojem digitalnih tržišta. EU, a posebno njegovo gospodarstvo, suočava se s velikim izazovima koji iziskuju brzu reakciju oblikovatelja politike i zakonodavaca. Politika tržišnog natjecanja EU-a postoji radi zaštite od narušavanja tržišnog natjecanja koje šteti javnom interesu kako bi se zajamčila naša dobrobit u EU-u. Drugim riječima, zaštita tržišnog natjecanja iznimno je široka zadaća.

U Političkim smjernicama predsjednice von der Leyen 1 opisana je vizija načina na koji se Komisija namjerava uhvatiti u koštac s višestrukim izazovima s kojima se EU suočava. Bitni je aspekt mandata Komisije za razdoblje od 2025. do 2029. Kompas konkurentnosti 2 , okvir osmišljen kako bi EU ponovno postao konkurentan i uspostavio održivo blagostanje. On se provodi Planom za čistu industriju 3 , čija je svrha, među ostalim, smanjiti razlike u inovacijama 4 , osigurati ključne lance opskrbe, iskoristiti prednosti dekarbonizacije i poboljšati gospodarsku otpornost.

Od početka mandata nove Komisije izvršna potpredsjednica Teresa Ribera preuzela je portfelj tržišnog natjecanja sa zadatkom modernizacije, pojednostavnjenja, stroge provedbe zakonodavstva te čiste, pravedne i konkurentne tranzicije. Za te zadatke u okviru tržišnog natjecanja zadužena je Glavna uprava za tržišno natjecanje (GU za tržišno natjecanje). Pri provedbi pravila EU-a o tržišnom natjecanju Komisija i dalje provodi dinamične procjene dobrobiti potrošača kako bi zaštitila tržišno natjecanje i inovacijski kapacitet poduzeća u EU-u, poboljšala otpornost EU-a te ispunila ciljeve zelene i digitalne tranzicije.

Komisija je cijele 2025. intenzivno radila u skladu sa svojim mandatom. Važan korak bilo je donošenje Okvira za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju 5 , koji omogućuje brzu i ciljanu potporu čistoj i zelenoj tranziciji bez fragmentacije jedinstvenog tržišta. Nadalje, Komisija je pokrenula reviziju Smjernica o horizontalnim i nehorizontalnim koncentracijama kako bi uspostavila sveobuhvatan, predvidljiv i trajan okvir za sve vrste koncentracija i sve gospodarske sektore u skladu s višestrukim korjenitim promjenama u gospodarstvu, od digitalizacije do globalizacije. Osim toga, nastavila je odlučno provoditi protumonopolska pravila protiv zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu i drugih protutržišnih praksi usmjerenih na cijenu, mogućnost izbora, kvalitetu i inovacije koje onemogućuju djelotvorno tržišno natjecanje. U tom kontekstu dovršava Smjernice o zlouporabi isključivanjem konkurenata s tržišta na temelju članka 102. UFEU-a. Uredba o stranim subvencijama 6 doprinijela je borbi protiv protutržišnih aktivnosti i aktivnosti koje narušavaju tržište za koje su odgovorna poduzeća koja posluju u EU-u, a primaju subvencije iz trećih zemalja. Uz to je proveden Akt o digitalnim tržištima 7 kako bi se riješio problem nepoštenog ponašanja nadzornika pristupa i omogućilo neograničeno tržišno natjecanje te tako potaknula digitalna konkurentnost.

Provedbom pravila o tržišnom natjecanju u 2025. Komisija je ključne vrijednosti EU-a pretočila u konkretno stanje na tržištu. Tržišno natjecanje bilo je pošteno i ravnopravno, poduzeća su dobila veću pravnu sigurnost, a na jedinstvenom tržištu poticala se kohezija. EU je postao konkurentniji u strateškim sektorima, potaknut je održiv i uključiv rast, a potrošači i poduzeća dobili su priliku da bolje iskoriste gospodarske prednosti jedinstvenog tržišta.

U Izvješću o politici tržišnog natjecanja za 2025. sažeto je prikazano kako je Komisija političke prioritete pretvorila u konkretne mjere 8 . Tom izvješću priložen je radni dokument službi Komisije sa sveobuhvatnim pregledom razvoja politike, provedbe i najvažnije sudske prakse EU-a u području tržišnog natjecanja. Komisija te dokumente upućuje Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije (Vijeće), Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Europskom odboru regija.

2. Moderna i pojednostavnjena politika tržišnog natjecanja potiče konkurentnost te održiv i uključiv rast

U okviru mandata za razdoblje od 2024. do 2029. Komisija poziva na prelazak politike EU-a s reaktivne regulative na proaktivne strateške mjere. Kako bi se ostvario taj cilj te zajamčilo održivo blagostanje i konkurentnost, Komisija se nastoji pobrinuti da EU ima moderna i pojednostavnjena pravila tržišnog natjecanja koja su usklađena s drugim politikama EU-a kako bi bolje mogla doprinijeti čistoj i digitalnoj tranziciji.

Komisija je 2025. nastavila modernizirati ključna pravila o tržišnom natjecanju kako bi poduprla šire ciljeve politike EU-a. Revidirala ih je i pojednostavnila te će to nastaviti činiti kako bi smanjila regulatorno opterećenje i troškove usklađivanja, poboljšala smjernice, omogućila predvidljivost i povećala pravnu sigurnost. Cilj je potaknuti i ubrzati ključna ulaganja u cijelom EU-u.

Kao vodeće tijelo za provedbu pravila o tržišnom natjecanju na svjetskoj razini, Komisija se mora pobrinuti da ima moderna pravila o tržišnom natjecanju koja drže korak s promjenama na tržištu. To je ključno za program preispitivanja Komisije za razdoblje od 2024. do 2029. Kako bi okvir tržišnog natjecanja ostao djelotvoran, Komisija preispituje i prema potrebi revidira svoje uredbe, obavijesti, smjernice i komunikacije. Pritom se i dalje vodi temeljnim pravilima koja su i dalje relevantna, ali i reagira na složene tehnološke, gospodarske i geopolitičke izazove današnjice. Kako bi politika tržišnog natjecanja pozitivno utjecala na blagostanje, inovacije i mogućnosti izbora potrošača, Komisija je 2025. u javnim savjetovanjima zatražila povratne informacije javnosti o više tema.

Modernizacija i pojednostavnjenje pravila i smjernica o državnim potporama.

Donošenje Okvira za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju bilo je strateški prioritet za 2025. Taj je okvir osmišljen kako bi se olakšao prelazak EU-a na čistu energiju potrebnom brzinom i u potrebnim razmjerima te kako bi EU postao ključni globalni akter u području najsuvremenijih čistih tehnologija. U tu svrhu potpora dekarbonizaciji pojednostavnjena je i ubrzana, a države članice smatraju se strateškim ulagačima u našu budućnost s nultom neto stopom emisija. Okvir poticajno djeluje na ambicije povezane s klimatskim promjenama, poboljšanje otpornosti jedinstvenog tržišta i globalnu konkurentnost industrije EU-a. Osim toga, EU pritom brani integritet jedinstvenog tržišta, izbjegava neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja, čini energetske sustave stabilnijima, cjenovno pristupačnijima i pravednijima te promiče pravedne uvjete na tržištu rada, kao što su pravedne plaće, pristojni uvjeti rada, osposobljavanje i pravedne promjene radnog mjesta.

Kako bi poduprla i ubrzala širenje ključnih industrija i razvila stratešku autonomiju, kako se zahtijeva u Komunikaciji o Planu za čistu industriju, Komisija je u travnju 2025. pokrenula Centar za potporu osmišljavanju u kontekstu Zajedničkog europskog foruma za važne projekte od zajedničkog europskog interesa (JEF-IPCEI) 12 . Centar blisko surađuje s državama članicama kako bi se pojednostavnio i ubrzao razvoj predloženih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa od početka do kraja. Krajem 2025. u Centru za potporu osmišljavanju bila su u izradi četiri predložena važna projekta od zajedničkog europskog interesa 13 . Otkad je pokrenut, JEF-IPCEI objavio je 12 preporuka koje su državama članicama pomogle da racionaliziraju, pojednostavne i ubrzaju izradu i provedbu važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.

Kako bi se pronašlo rješenje za stambenu krizu 2025. su donesena nova pravila o državnim potporama za usluge od općeg gospodarskog interesa povezane s cjenovno pristupačnim stanovanjem 14 , kojima se izravno podupiru socijalni ciljevi za uključivu i pravednu tranziciju. U skladu s novim pravilima države članice lakše mogu dodijeliti potporu cjenovno pristupačnom i energetski učinkovitom stanovanju. Revidirana i jasnija pravila znače jednostavnije postupke, a države članice dobivaju veću fleksibilnost u financiranju potpore inicijativama za socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje. Revizija je ključna sastavnica Komisijina Europskog plana za cjenovno pristupačno stanovanje, donesenog u prosincu 2025 15 .

U pravednom i uključivom socijalnom tržišnom gospodarstvu svi građani EU-a trebali bi imati pristup kritičnim lijekovima. Komisija je 2025. državama članicama dala smjernice o primjeni pravila EU-a o državnim potporama na javnu potporu za kritične lijekove 16 u kontekstu predloženog Akta o kritičnim lijekovima 17 . Predloženim aktom farmaceutska poduzeća iz EU-a potaknulo bi se da diversificiraju svoje lance opskrbe i potaknu farmaceutsku proizvodnju u EU-u. Smjernice sadrže informacije za države članice o tome kako primjenjivati pravila EU-a o državnim potporama za potporu opskrbi kritičnim lijekovima.

Komisija je 2025. započela veliku reviziju Uredbe o općem skupnom izuzeću 18 u skladu s Kompasom konkurentnosti i Planom za čistu industriju. Ta je uredba važna za pojednostavnjenje jer smanjuje regulatorno opterećenje za države članice i poduzeća te omogućuje brzu dodjelu potpora bez prethodnog odobrenja Komisije ako su ispunjeni posebni uvjeti i ako je narušavanje tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu neznatno.

Učinkovit i održiv prometni sustav EU-a ključan je za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju jer povećava usklađenost ključne infrastrukture i ciljeva u okviru dekarbonizacije. Komisija predano radi na zelenoj logistici i učinkovitim mrežama, što su konkretni koraci za provedbu Plana za čistu industriju i Komisijine Strategije za održivu i pametnu mobilnost 19 . U tu je svrhu nastavila s radom na Uredbi o skupnom izuzeću za promet i Smjernicama o državnim potporama za kopneni i multimodalni prijevoz. Njihova je svrha potaknuti prelazak s cestovnog na željeznički prijevoz i multimodalni prijevoz, kao što je kombiniranje željezničkog prijevoza i prijevoza unutarnjim plovnim putovima.

U skladu s postojećim Smjernicama o državnim potporama u okviru sustava trgovanja emisijama 20 države članice određenim velikim potrošačima električne energije mogu dodijeliti državnu potporu kako bi im nadoknadile dio visokih troškova električne energije. Smjernice se primjenjuju do 2030., a zahvaljujući njima Komisijini ciljevi povezani s klimatskim promjenama usklađeni su s načelima konkurentnog tržišta kako bi se potaknula dekarbonizacija. Komisija je 2025. pokrenula reviziju 21 Smjernica o državnim potporama u okviru sustava trgovanja emisijama. Na temelju najnovijih dostupnih podataka donijela je tehnička ažuriranja 22 koja se, među ostalim, odnose na emisijske faktore CO2, geografska područja i dodatne industrijske sektore koji ispunjavaju uvjete za naknadu. Pravila o državnim potporama doprinose restrukturiranju i modernizaciji industrija EU-a i njihovih proizvodnih kapaciteta.

Modernizacija i pojednostavnjenje Smjernica o koncentracijama

Kontrola koncentracija u EU-u od samog je početka ključna za oblikovanje jedinstvenog tržišta jer funkcionira kao jednostavan sustav „sve na jednom mjestu” koji olakšava širenje poduzeća, ulaganja i predvidljivost tržišta u cijelom EU-u. Taj okvir omogućuje djelotvornu kontrolu koncentracija u kojoj se iz godine u godinu oko 90 % predloženih koncentracija provodi na pojednostavnjen način, čime se potiče gospodarski rast. Komisija je 2025. zaprimila 384 prijave koncentracija. Donijela je 325 odluka, od kojih se 97 % odnosilo na odobrenje bez uvjeta. Ukupno je 88 % odluka doneseno pojednostavnjenim postupkom. Komisija je devet prijavljenih koncentracija odobrila podložno preuzimanju obveza. Nijedna koncentracija predložena 2025. nije zabranjena niti su podnositelji prijava u drugoj fazi ispitnog postupka povukli bilo koju transakciju. Kako bi taj kvalitetan okvir ostao djelotvoran u gospodarstvu koje se brzo mijenja, Komisija je 2025. pokrenula veliku reviziju Smjernica o koncentracijama. To ključno ažuriranje obuhvaća Smjernice o horizontalnim koncentracijama 23 (koje obuhvaćaju koncentracije među konkurentima) i Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama 24 (koje obuhvaćaju koncentracije u lancu opskrbe i blisko povezana tržišta). Ta je revizija usklađena s Komisijinim mandatom za poboljšanje globalne konkurentnosti i djelotvoran pronalazak rješenja za trenutačne i buduće geopolitičke izazove.

Revizija odražava transformacijska kretanja na tržištu koja utječu na dinamiku tržišnog natjecanja na mnogim tržištima. Te nove tržišne okolnosti uključuju brzu digitalizaciju, konkurentske prednosti kontroliranja golemih količina digitalnih podataka o kupcima i konkurentima te umjetnu inteligenciju. Drugi čimbenici uključuju globalizaciju i dekarbonizaciju gospodarstva EU-a. Sveobuhvatna revizija započela je javnim savjetovanjem 25 . Komisija je u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima EU-a nadležnima za tržišno natjecanje utvrdila više relevantnih čimbenika, kao što su inovacije, ulaganja, otpornost i globalni konkurentni kapacitet. Revidirane Smjernice očekuju se 2026., a odražavat će razvoj Komisijine prakse i sudske prakse sudova EU-a.

Modernizacija i pojednostavnjenje protumonopolskih pravila i smjernica

Protumonopolska pravila jednako su važna u borbi protiv postupanja kojim se narušava tržište u gospodarstvu koje se brzo mijenja. Kako bi protumonopolska pravila i dalje bila djelotvorna, Komisija trenutačno preispituje svoj temeljni protumonopolski postupovni okvir (uredbe br. 1/2003 i br. 773/2004). Cilj je poboljšati djelotvornost protumonopolskog postupovnog okvira, a posebno pojednostavniti postupke, ubrzati ispitne postupke i općenito se pobrinuti da provedbena sredstva Komisije odgovaraju brzom tempu promjena na novim tržištima i tržištima u razvoju. Komisija je 2025. objavila poziv na očitovanje i upitnik za javno savjetovanje kako bi od dionika prikupila povratne informacije o mogućnostima za reviziju pravila. To je dopunjeno radionicom za „provjeru stvarnog stanja” 26 u prosincu 2025. kako bi se nastavio dijalog s dionicima o njihovim stajalištima o mogućnostima politike navedenima u pozivu na očitovanje.

Rad na novim Smjernicama o zlouporabi isključivanjem konkurenata s tržišta na temelju članka 102. nastavljen je 2025. Komisija trenutačno revidira nacrt Smjernica kako bi u njega uključila povratne informacije dobivene u okviru javnog savjetovanja i radionice te zaključke koji će se donijeti na temelju presuda Suda EU-a koje su objavljene nakon objave nacrta Smjernica 2024. Komisija te smjernice namjerava donijeti 2026., a konačni tekst odražavat će najnovije sudske presude EU-a donesene u postupku izrade nacrta.

Komisija je 2025. nastavila s preispitivanjem Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma o prijenosu tehnologije i njezinih popratnih smjernica. Taj okvir revidira kako bi se pobrinula da poduzeća imaju jasna, jednostavna i ažurirana pravila za ugovore o licenciranju tehnologije kojima se potiče tržišno natjecanje. Revidiranim okvirom Uredbe, koji se očekuje 2026., olakšat će se širenje tehnologije, potaknuti istraživanje, razvoj i inovacije u ranoj fazi te smanjiti troškovi usklađivanja i povezano administrativno opterećenje za poduzeća.

Smjernice o Uredbi o stranim subvencijama i izvješće o preispitivanju

Uredbom o stranim subvencijama 27 nastoje se suzbiti subvencije kojima se narušava tržišno natjecanje, a koje treće zemlje dodjeljuju poduzećima koja posluju na jedinstvenom tržištu 28 kako bi se zajamčilo tržišno natjecanje pod poštenim i jednakim uvjetima.

Komisija se 2025. savjetovala s dionicima o nacrtu Smjernica o Uredbi o stranim subvencijama. Nove Smjernice služile bi, među ostalim, kao vodič za utvrđivanje narušavanja koje je posljedica strane subvencije i primijenjenih kriterija te za primjenu „testa ravnoteže” (tj. odvagivanje pozitivnih u odnosu na narušavajuće učinke stranih subvencija). Osim toga, sadržavale bi objašnjenja ovlasti Komisije da provede preispitivanja koncentracija i javnih natječaja „ispod praga za prijavu” te kriterija koje pritom razmatra. Donošenjem tih smjernica pojasnila bi se primjena Uredbe o stranim subvencijama na poduzeća koja se bave koncentracijama i postupcima javne nabave u EU-u.

Uredbom o stranim subvencijama propisano je da Komisija mora podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću do srpnja 2026. U tu je svrhu 2025. provela javno savjetovanje i pozvala na očitovanje 29 kako bi ocijenila provedbu i izvršenje Uredbe o stranim subvencijama. Zatražene su povratne informacije o ključnim operativnim pitanjima, uključujući troškove koje Uredba o stranim subvencijama uzrokuje poduzećima, pragove za prijavu, test ravnoteže 30 te stupanj složenosti pravila i njihovu djelotvornost u sprečavanju narušavanja jedinstvenog tržišta.

Izvješće o preispitivanju Akta o digitalnim tržištima

Akt o digitalnim tržištima instrument je jedinstvenog tržišta čiji je cilj digitalni sektor EU-a učiniti pravednijim i konkurentnijim 31 . Primjenjuje se na velike digitalne platforme kojima je utvrđen status „nadzornika pristupa” 32 , a cilj mu je spriječiti nepoštene tržišne prakse i povećati mogućnost tržišnog natjecanja. Na nadzornike pristupa s utvrđenim statusom primjenjuje se čitav niz obveza, posebno vertikalna i horizontalna interoperabilnost, zabrana davanja prednosti vlastitim proizvodima i uslugama te davanje pristupa poslovnim korisnicima ključnim podacima koje su prikupile digitalne platforme. Aktom o digitalnim tržištima poduzećima iz EU-a i izvan njega pružaju se bolje mogućnosti da se natječu s nadzornicima pristupa. To potiče inovacije i u konačnici donosi veći izbor potrošačima u EU-u (a zbog regulatornih i gospodarskih učinaka prelijevanja vjerojatno i izvan njega).

Kako bi službeno procijenila rani učinak Akta o digitalnim tržištima i njegovu prikladnost za nove izazove, kao što je transformativno uvođenje usluga koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, Komisija je 2025. provela javno savjetovanje i pozvala na očitovanje. Od zainteresiranih strana pritom je tražila povratne informacije o općoj djelotvornosti i provedbi Akta o digitalnim tržištima te njegovoj prikladnosti za nove izazove, kao što je brzo i transformativno uvođenje usluga koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Na temelju dobivenih informacija Komisija priprema prvo izvješće o preispitivanju, koje će predstaviti Europskom parlamentu, Vijeću i EGSO-u do svibnja 2026.

3. Provedbom pravila o tržišnom natjecanju štite se i potiču konkurentna i pravedna tržišta koja dobro funkcioniraju

Djelotvorna provedba i dalje je ključna za očuvanje vjerodostojnosti i integriteta pravila tržišnog natjecanja. Zahvaljujući odlučnoj provedbi svih instrumenata (državne potpore, protumonopolska politika, kontrola koncentracija, Uredba o stranim subvencijama i Akt o digitalnim tržištima) 2025. očuvani su integritet i otpornost jedinstvenog tržišta, a strateška vizija poticanja čiste, pravedne i konkurentne tranzicije u mnogim je slučajevima pretvorena u konkretnu stvarnost na tržištu. Provedba dovodi do predvidljivih, transparentnih i pravednih tržišnih uvjeta koji su potrebni kako bi poduzeća lakše mogla rasti i ulagati u jedinstveno tržište i izvan njega. Ta predanost pravednosti omogućuje da jedinstveno tržište ostane ravnopravno, iz čega se rađaju nove poslovne prilike, a svi sudionici na tržištu, od kojih se mnogi oslanjaju na Komisijinu provedbu kako bi se uspješno natjecali na tržištu, dobivaju pristup ključnim informacijama. Provedba pravila EU-a o tržišnom natjecanju uključuje mjere protiv poduzeća čije bi protutržišno postupanje moglo dovesti do fragmentacije jedinstvenog tržišta, što pomaže ublažiti gospodarsku štetu kad je EU pogođen vanjskim gospodarskim šokovima i geopolitičkim uplitanjem.

Komisijina provedba pravila o tržišnom natjecanju stvara dodanu vrijednost EU-a. Učinak na jedinstveno tržište jedan je od glavnih kriterija pri određivanju prioriteta provedbenih mjera i odlučivanju o pokretanju ispitnih postupaka na vlastitu inicijativu. U rješavanju predmeta s velikim učinkom Glavna uprava za tržišno natjecanje služi se oskudnim resursima kako bi maksimalno povećala pozitivan učinak svojih intervencija na tržišno natjecanje. Osim toga, Komisija se bavi određenim predmetima koji su važni zbog utvrđivanja presedana.

Kontrola državnih potpora

Komisijina provedba pravila o državnim potporama u 2025. pokazala je kako se politikom tržišnog natjecanja podupire čista, pravedna i konkurentna tranzicija gospodarstva EU-a. Primjeri u nastavku pokazuju kako su države članice svoje strateške vizije pretvorile u konkretne projekte ulaganja.

Poticanje obnovljivih izvora energije: Komisija je na temelju Okvira za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju ovlastila Francusku da uloži 11 milijardi EUR u ubrzavanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora 33 . U okviru tog 20-godišnjeg projekta podupire se izgradnja i rad triju plutajućih vjetroelektrana na moru. Financiranje se dodjeljuje na temelju natječajnog postupka, i to u obliku mjesečne promjenjive premije, što pokazuje kako nova pravila mogu olakšati ciljana javna ulaganja uz brzinu i opseg koji su potrebni za održivu transformaciju.

Programi dekarbonizacije: nekoliko velikih nacionalnih programa odobreno je 2025. kako bi se ubrzao prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija. Na primjer, odobren je njemački program u vrijednosti od 5 milijardi EUR kako bi se poduzećima koja podliježu sustavu EU-a za trgovanje emisijama pomoglo da dekarboniziraju proizvodne procese, za što je potreban cilj smanjenja emisija od 90 % po projektu 34 . Nadalje, plan Finske u vrijednosti od 2,3 milijarde EUR odobren je na temelju Privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji radi potpore ulaganjima u strateške sektore i dekarbonizaciji proizvodnih procesa 35 . Osim toga, odobren je nizozemski program u vrijednosti od 1,2 milijarde EUR za smanjenje emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa, pri čemu su sredstva dodijeljena u okviru konkurentnog natječajnog postupka u kojem se prednost dalo najvećim koristima za okoliš uz najniže troškove 36 . Komisija je na temelju Okvira odobrila i španjolski program potpore za dekarbonizaciju proizvodne industrije. Program podupire elektrifikaciju, prelazak na vodik iz obnovljivih izvora ili niskougljični vodik, oporabu otpadne topline te hvatanje, skladištenje i upotrebu ugljika, i to u cijelom nizu sektora. Potpora se dodjeljuje u obliku izravnih bespovratnih sredstava utvrđenih na temelju unaprijed definiranih intenziteta potpore. Program je otvoren poduzećima svih veličina te postrojenjima i sektorima unutar i izvan sustava trgovanja emisijama 37 .

Jamčenje dostatnih proizvodnih kapaciteta u području čistih tehnologija: na temelju Okvira za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju 2025. odobreno je šest nacionalnih programa s ukupnim proračunom od 6,7 milijardi EUR, a svi su doprinijeli postizanju referentne vrijednosti otpornosti od 40 % iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija 38 . Na primjer, odobreni su mađarski program u vrijednosti od 4,1 milijarde EUR 39 i talijanski program u vrijednosti od 1,5 milijardi EUR 40 za poticanje proizvodnje na temelju tehnologija s nultom neto stopom emisija.

Poticanje upotrebe zelene energije: Komisija je 2025. odobrila ciljane potpore za razvoj zelenih izvora energije. Odobrena je austrijska mjera u iznosu od 400 milijuna EUR za potporu proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora uz pomoć alata „dražba kao usluga” Europske banke za vodik 41 . Nadalje, odobren je danski program u vrijednosti od 36 milijuna EUR za poticanje upotrebe održivog zrakoplovnog goriva kojim se ubrzava dekarbonizacija zrakoplovnog sektora 42 .

Sigurna opskrba energijom: Komisija je 2025. odobrila nekoliko mjera državne potpore usmjerenih na postizanje dostatnih kapaciteta za proizvodnju, skladištenje ili fleksibilnu potrošnju električne energije te proizvodnje električne energije dovoljne za očekivanu potražnju. Na primjer, odobrene su švedska strateška rezerva električne energije u iznosu od 300 milijuna EUR za zaštitu sigurnosti opskrbe električnom energijom u izvanrednim situacijama 43 i estonska strateška rezerva u iznosu od 750 milijuna EUR za potporu sigurnosti električne energije 44 . Projekti kojima će se dodijeliti potpore u okviru obje mjere odabrat će se transparentnim, nediskriminirajućim konkurentnim natječajnim postupkom. Osim toga, Komisija je na temelju Smjernica o potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju odobrila reformu mehanizma naknade za kapacitet električne energije na razini cijelog tržišta u Francuskoj 45 . Preoblikovani francuski mehanizam primjenjivat će se deset godina s procijenjenim proračunom od 2 milijarde EUR godišnje, što ukupno iznosi 20 milijardi EUR tijekom njegova trajanja.

Konsolidacija nuklearne energije: Komisija je 2025. odobrila potpore za izgradnju i rad nuklearnih elektrana, koje doprinose dekarbonizaciji energetskog sektora i sigurnosti opskrbe električnom energijom. Belgijska mjera potpore za produljenje životnog vijeka dvaju nuklearnih reaktora Doel 4 i Tihange 3 46 odobrena je nakon temeljitog ispitnog postupka. Osim toga, Komisija je odobrila mjere potpore za prvu nuklearnu elektranu u Poljskoj 47 , koja će se sastojati od tri nova nuklearna reaktora.

Važan projekt od zajedničkog europskog interesa Tech4Cure 48 : kako bi poduprla revolucionarne inovacije u zdravstvenom sektoru, Komisija je 2025. odobrila Tech4Cure, još jedan važan projekt od zajedničkog europskog interesa u zdravstvenom sektoru. U njemu sudjeluje pet država članica (Francuska, Mađarska, Italija, Slovačka i Slovenija), koje će osigurati do 403 milijuna EUR sredstava za deset poduzeća, što će dovesti do još 826 milijuna EUR privatnih ulaganja. Komisija je ostvarila ambiciju da u važne projekte od zajedničkog europskog interesa uključi više MSP-ova. U projektu Tech4Cure 60 % poduzeća koja sudjeluju čine MSP-ovi. Osim toga, stvara se širi ekosustav važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u kojem sudjeluju povezani i neizravni partneri. Projekt Tech4Cure omogućuje prekogranična istraživanja i inovacije te prvu industrijsku primjenu nove generacije medicinskih proizvoda s naprednim i novim digitalnim rješenjima / rješenjima umjetne inteligencije za potporu konceptu prediktivne, preventivne i personalizirane medicine („medicina 3P”). Cilj je projekta poboljšati, ubrzati i pojeftiniti zdravstvenu skrb. Osim toga, Tech4Cure poslužio je kao pilot-projekt za Centar za potporu osmišljavanju važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, koji je pokrenut u proljeće 2025.

Provedba protumonopolskih pravila

Komisija je 2025. nastavila provoditi nekoliko protumonopolskih ispitnih postupaka protiv poduzeća koja posluju na brojnim tržištima kako bi se pobrinula da ne zloupotrebljavaju svoju tržišnu moć. Pritom se posebno usmjerila na digitalna tržišta, koja imaju jedinstvene značajke i posebne izazove zbog poslovnih modela koji na njima prevladavaju i složene tržišne dinamike. Na primjer, poduzeća mogu pribaviti podatke ili tehnologiju za povećanje prepreka ulasku ili iskoristiti podatke konkurenata u vlastitu korist, primjerice u slučaju digitalnih platformi s dvojnom funkcijom ili poduzeća koja djeluju i kao posrednici i kao konkurenti.

Usluge tehnologije internetskog prikaznog oglašavanja: Komisija je 2025. donijela odluku u predmetu Google Adtech 49 , koji se odnosi na usluge tehnologije internetskog prikaznog oglašavanja i drugu praksu povezanu s podacima. Komisija je Googleu izrekla novčanu kaznu u iznosu od 2,95 milijardi EUR jer je zloupotrijebio svoj vladajući položaj na tržištu tako što je vlastite usluge tehnologije internetskog prikaznog oglašavanja stavio u povoljniji položaj na štetu konkurentskih pružatelja usluga tehnologije oglašavanja, oglašivača i tvoraca internetskog sadržaja („davanje prednosti vlastitim proizvodima i uslugama”). Komisija mu je naložila da prestane davati prednost vlastitim proizvodima i uslugama te da provede mjere kojima bi se okončali sukobi interesa svojstveni opskrbnom lancu usluga Google Adtech. Nakon što se ta odluka provede, poduzeća koja koriste Googleovu tehnologiju Adtech moći će se natjecati i uvoditi inovacije pod poštenim i jednakim uvjetima, a potrošači će lakše moći donositi informirane odluke.

Alati za digitalnu komunikaciju i suradnju: u predmetu Microsoft Teams 50 Komisija je prihvatila preuzimanje obveze društva Microsoft kako bi otklonilo zabrinutost u području tržišnog natjecanja zbog protutržišnog povezivanja usluge Microsoft Teams sa softverskim paketima Microsoft Office 365 i Microsoft 365 za poslovne korisnike. U skladu s preuzetim obvezama Microsoft mora izdvojiti uslugu Microsoft Teams, tj. po sniženoj cijeni ponuditi verzije tih softverskih paketa koje ne uključuju uslugu Microsoft Teams. Osim toga, korisnicima s dugoročnim licencijama mora omogućiti da prijeđu na softverske pakete bez usluge Microsoft Teams. Naposljetku, Microsoft mora omogućiti interoperabilnost s konkurentskim komunikacijskim alatima i olakšati korištenje konkurentnih softverskih rješenja. Te su obveze bile ključne za ponovnu uspostavu pravednog tržišnog natjecanja i ponovno otvaranje tržišta za druge pružatelje komunikacijskih alata i alata za suradnju u EU-u.

Staklo otporno na lomove za ručne elektroničke uređaje: Komisija je obveze koje je ponudilo preuzeti društvo Corning sa sjedištem u SAD-u 51 učinila pravno obvezujućima u skladu s protumonopolskim pravilima EU-a. Preuzimanjem tih obveza otklanja se zabrinutost da je to društvo sklapanjem sporazuma o isključivoj opskrbi za alkalno-aluminosilikatno staklo možda zloupotrijebilo svoj vladajući položaj. To staklo otporno na lomove koristi se za pametne telefone i druge ručne elektroničke uređaje. Društvo Corning obvezalo se da će odustati od svih klauzula o isključivom trgovanju i da proizvođačima originalne opreme ručnih elektroničkih uređaja ili poduzećima koja se bave završnom obradom sirovog stakla više neće nametati zahtjeve u smislu nabave. Nadalje, od proizvođača originalne opreme ili poduzeća koja se bave završnom obradom više neće zahtijevati da od njega kupe više od 50 % svoje potražnje. Preuzimanjem obveza olakšat će se pristup tržištu konkurentima društva Corning, čime će se zajamčiti inovacije i otpornost u lancu opskrbe ručnim elektroničkim uređajima.

Roba široke potrošnje visoke klase: Komisija je 2025. društvima Gucci, Chloé i Loewe, trima društvima koja posluju u sektoru robe široke potrošnje visoke klase, izrekla novčanu kaznu u ukupnom iznosu od 157 milijuna EUR zbog sudjelovanja u održavanju preprodajnih cijena u nekoliko država članica 52 . Ta tri poduzeća ograničila su komercijalnu slobodu svojih neovisnih internetskih i fizičkih maloprodajnih trgovaca da određuju vlastite cijene. Ta su se ograničenja odnosila na gotovo cijeli asortiman proizvoda koji ta tri poduzeća prodaju pod svojim robnim markama, uključujući odjeću, proizvode od kože, obuću i modne dodatke. Tom odlukom Komisija potvrđuje svoju predanost borbi protiv održavanja preprodajnih cijena kojim se narušava tržišno natjecanje kako bi potrošačima omogućila da imaju koristi od istinskog cjenovnog natjecanja.

Nepotpuni odgovori na zahtjeve za informacije: Komisija je društvu Eurofield SAS i njegovu bivšem matičnom poduzeću Unanime Sport SAS izrekla novčanu kaznu u iznosu od 172 000 EUR zbog davanja nepotpunih odgovora na zahtjeve za informacije u kontekstu protumonopolskog ispitnog postupka u sektoru umjetne trave 53 . Ako poduzeća obuhvaćena ispitnim postupkom Komisije ne poštuju svoje pravne i postupovne obveze, djelotvornost tog ispitnog postupka bit će ugrožena. To je bio prvi put da je Komisija određenom društvu izrekla novčanu kaznu zbog davanja nepotpunih informacija u protumonopolskom ispitnom postupku. Ta intervencija pokazuje povećan oprez i odlučnost Komisije da kazni poduzeća koja ne ispunjavaju postupovne obveze u okviru ispitnog postupka kojim su obuhvaćena.

Pisma s uputama i prvo mišljenje: primjena pravila tržišnog natjecanja ne odnosi se samo na strogu provedbu, odnosno postupanje protiv društava koja su već prekršila pravila tržišnog natjecanja. Blage intervencije, kao što je izdavanje pisama s uputama, Komisiji omogućuju da društvima ex ante pruži pravnu sigurnost u smislu usklađenosti s protumonopolskim pravilima. Komisija je 2025. izdala dva pisma s uputama 54 . Prvo se odnosi na poduzeća koja posluju u automobilskom sektoru 55 . U njemu poduzećima pojašnjava osnivanje pregovaračke skupine za licenciranje koja bi pregovarala o licenciranju za korištenje tehnologija obuhvaćenih patentima bitnima za norme radi povećanja učinkovitosti u licenciranju digitalnih tehnologija. Očekuje se da će te tehnologije doprinijeti dekarbonizaciji Europe i prelasku na ciljeve nulte neto stope emisija. Tim se pismom podupire konkurentnost automobilskog sektora EU-a i povećava mogućnost izbora za potrošače. Drugo pismo odnosi se na suradnju u obliku zajedničke kupnje i utvrđivanja minimalnih tehničkih specifikacija za električnu opremu za rukovanje kontejnerima na lučkim terminalima 56 , pri čemu se dodatno pojašnjava inicijativa za održivost kako bi se olakšao prelazak s opreme s dizelskim pogonom na opremu s baterijskim pogonom. Naposljetku, Komisija je izdala prvo mišljenje u skladu s Uredbom o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda 57 . Ono je upućeno proizvođačima vina u francuskoj regiji Okcitaniji koji surađuju na održivoj proizvodnji vina. U njihovu sporazumu o suradnji utvrđuju se orijentacijske cijene za šest sorti grožđa od kojih se proizvode vina koja se prodaju u rinfuzi 58 . Komisija je pojasnila da usklađivanje cijena među poljoprivrednim proizvođačima može biti u skladu s protumonopolskim pravilima EU-a ako je strogo nužno za postizanje posebnih ciljeva održivosti. Mišljenje proizvođačima vina pruža pravnu sigurnost da nastave ulagati u održivu praksu proizvodnje vina.

Komisijine provedbene aktivnosti 2025. bile su usmjerene i na kartele, koji se smatraju najtežim povredama prava tržišnog natjecanja. U nastavku je sažeto prikazano nekoliko odluka kojima je sankcionirano protutržišno ponašanje s velikim učinkom na gospodarstvo EU-a te izravnim i opipljivim negativnim učincima na potrošače.

Recikliranje otpadnih vozila: Komisija je novčano kaznila 15 velikih proizvođača automobila i Udruženje europskih proizvođača automobila s ukupno 458 milijuna EUR zbog sudjelovanja u kartelu za recikliranje otpadnih vozila 59   60 . Proizvođači automobila i Udruženje europskih proizvođača automobila više od 15 godina nisu plaćali poduzeća za rastavljanje automobila za obradu otpadnih vozila jer su se složili da je recikliranje otpadnih vozila dovoljno profitabilna djelatnost. Članovi kartela razmjenjivali su i poslovno osjetljive informacije, usklađivali svoje postupanje prema poduzećima za rastavljanje automobila i dogovorili se da neće otkrivati koliki se dio otpadnog vozila može reciklirati, oporabiti i ponovno upotrijebiti ni koliko se recikliranog materijala koristi u novim automobilima. Tom intervencijom Komisija je zaštitila lanac vrijednosti recikliranja i potaknula kružno gospodarstvo te tako izravno podržala ciljeve zelene tranzicije.

Dostava hrane i živežnih namirnica putem interneta: Komisija je društvima Delivery Hero i Glovo 61 izrekla novčanu kaznu u ukupnom iznosu od 329 milijuna EUR zbog udruživanja u kartel u razdoblju od srpnja 2018. do srpnja 2022. Poduzeća u kartelu dogovorila su se da si neće međusobno preotimati zaposlenike, razmjenjivala su osjetljive poslovne informacije i podijelila geografska tržišta u Europskom gospodarskom prostoru. To je bio prvi put da je Komisija sankcionirala kartel koji utječe na tržište rada jer ograničava natjecanje za zaposlenike i smanjuje mogućnosti za radnike, što pokazuje da provedba pravila o tržišnom natjecanju aktivno pozitivno utječe na uključiv rast jer štiti slobodno kretanje i pravedne plaće radnika na cijelom jedinstvenom tržištu. To je bio i prvi put da je Komisija razmotrila korištenje manjinskog dioničkog udjela za koordinaciju postupanja konkurenata.

Automobilski akumulatori: Komisija je trima proizvođačima automobilskih akumulatora i trgovinskom udruženju Eurobat izrekla novčanu kaznu u ukupnom iznosu od 72 milijuna EUR zbog sudjelovanja u dugogodišnjem kartelu koji se odnosi na automobilske akumulatore 62 . Proizvođači su se dogovorili da će izraditi i objaviti premije izračunane na temelju cijene po kojoj kupuju olovo. Dogovorili su se da će te premije iskoristiti u pregovorima o cijenama sa svojim kupcima koji su proizvođači originalne opreme kako bi dodatna naknada koja iz toga proizlazi ostala viša. Komisija je zaključila da je nezakonito da dobavljači tajno koordiniraju dodatne naknade i koriste ih kao standard na razini sektora.

Nadalje, Komisija je provela tri nenajavljene inspekcije u prostorima društava za koja se sumnjalo da krše protumonopolska pravila u sektoru cjepiva, bezalkoholnih pića i skijaške opreme. Nenajavljene inspekcije jedno su od najvažnijih sredstava provedbe kojima Komisija raspolaže u području tržišnog natjecanja. Inspekcije su ključne za pribavljanje dokaza, a održavanje elementa iznenađenja nužno je za djelotvornu provedbu. Zahvaljujući njima Komisija može objektivno sagledati sumnje kako bi se pobrinula da se pravila tržišnog natjecanja poštuju i spriječila protutržišno ponašanje.

Kontrola koncentracija

Komisija je 2025. nastavila provoditi pravila o kontroli koncentracija kako bi poduzeća i potrošače zaštitila od povećanja cijena, ali i od pogoršanja drugih važnih parametara tržišnog natjecanja, kao što su kvaliteta, izbor i inovacije, u mnogim važnim područjima gospodarstva EU-a. Kontrola koncentracija ide u prilog prioritetima Komisije jer omogućuje sprečavanje koncentracija kojima se znatno ograničava djelotvorno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu, što dovodi do, primjerice, prekomjerne tržišne moći, istiskivanja s tržišta i uklanjanja novih sudionika na tržištu.

U nastavku su sažeto prikazani odabrani važni predmeti iz 2025. u kojima su donesene odluke o odobrenju koje podliježu obvezama. Osim toga, predstavljena su dva važna predmeta koja se odnose na moguća kršenja Uredbe o koncentracijama.

Softver za čipove: Komisija je društvu Synopsys uvjetno odobrila stjecanje društva Ansys 63 . Ta društva sa sjedištem u SAD-u uglavnom imaju komplementarne djelatnosti, ali Komisija je utvrdila da bi se transakcijom povećala koncentracija na tržištu i oslabilo globalno tržišno natjecanje na tržištima opskrbe (i) optičkim softverom koji simulira kako se svjetlost ponaša u velikim makrosustavima (npr. zaslonima ili prednjim svjetlima automobila), (ii) fotoničkim softverom koji simulira kako se svjetlost ponaša u manjim optičkim sustavima s nanodimenzijama (npr. digitalni fotoaparati ili solarne ploče) te (iii) softverom za analizu potrošnje energije na razini registra-prijenosa, što je softverski alat koji se koristi u ranoj fazi postupka projektiranja čipova za mjerenje potrošnje energije čipova. Kako bi otklonile ta sporna pitanja, strane u koncentraciji ponudile su da će prodati svoje djelatnosti na prethodno navedenim problematičnim tržištima. Strukturne mjere bile su ključne za sprečavanje onemogućivanja djelotvornog tržišnog natjecanja i očuvanje integriteta lanca opskrbe na tim ključnim tržištima visoke tehnologije.

Sustavi za pokretanje podesivih horizontalnih stabilizatora za zrakoplovnu i svemirsku industriju: Komisija je društvu Safran USA Inc. (pod kontrolom francuskog društva Safran S.A.) uvjetno odobrila stjecanje dijela poslovne djelatnosti povezane sa sustavima za pokretanje društva Collins Aerospace 64 . Utvrdila je da je koncentracijom, tj. kombiniranjem dvaju glavnih dobavljača, znatno oslabljeno tržišno natjecanje na tržištu sustava za pokretanje podesivih horizontalnih stabilizatora. Kako bi otklonilo zabrinutost u kontekstu tržišnog natjecanja, društvo Safran ponudilo je prodaju svojeg cjelokupnog sjevernoameričkog poslovanja u toj djelatnosti.

Zrakoplovne konstrukcije i veliki komercijalni zrakoplovi: Komisija je uz određene uvjete Boeingu odobrila stjecanje društva Spirit 65 . Utvrdila je da bi predložena transakcija mogla znatno oslabjeti tržišno natjecanje na globalnim tržištima zrakoplovnih konstrukcija i velikih komercijalnih zrakoplova. Naime, Boeing bi dobio mogućnost ograničiti ili pogoršati opskrbu društva Airbusa zrakoplovnim konstrukcijama društva Spirit te mogućnost pristupa poslovno osjetljivim informacijama društva Airbus. Kako bi otklonio te zabrinutosti, Boeing se obvezao Airbusu prodati sve dijelove poslovanja društva Spirit koji ga opskrbljuju. Nadalje, Boeing se obvezao društvo Spirit AeroSystems Malaysia prodati društvu Composites Technology Research Malaysia.

Aluminijski spremnici za pakiranje i poklopci za mokru hranu za kućne ljubimce i ljude: Komisija je društvu Constantia odobrila stjecanje društva Aluflexpack pod određenim uvjetima 66 . Utvrdila je da bi se predloženom transakcijom oslabilo tržišno natjecanje na tržištu opskrbe aluminijskim spremnicima i poklopcima koji se mogu sterilizirati te su namijenjeni za mokru hranu za kućne ljubimce i ljude u EU-u, što bi dovelo do viših cijena i manjeg izbora za kupce. Kako bi otklonilo zabrinutost Komisije, društvo Constantia ponudilo je prodaju svih djelatnosti društva Aluflexpack u području mokre hrane za kućne ljubimce i ljude u EGP-u.

Upućivanja za koncentracije u skladu s člankom 22. Uredbe o koncentracijama: Komisija je društvu Brasserie Nationale uvjetno odobrila predloženo stjecanje društva Boissons Heintz 67 . Luksemburg je predmet uputio Komisiji u skladu s člankom 22. Uredbe o koncentracijama jer nema nacionalni sustav kontrole koncentracija. U izvornoj transakciji kombinirala bi se dva glavna luksemburška veleprodajna distributera pića hotelima, restoranima i kafićima u Luksemburgu, što bi manje konkurente stavilo u nepovoljan položaj. Kako bi otklonile tu zabrinutost, strane u koncentraciji obvezale su se prodati većinu djelatnosti distribucije pića društva Boissons Heintz odgovarajućem kupcu. Paket korektivnih mjera uključuje mogućnost da kupac stekne ime Boissons Heintz, internetsku trgovinu poduzeća i sporazume o isključivom uvozu. Osim toga, Austrija i Nizozemska Komisiji su u skladu s člankom 22. Uredbe o koncentracijama uputile predmet u okviru kojeg bi društvo UMG steklo društvo Downtown 68 . Predložena transakcija krajem 2025. bila je u drugoj fazi ispitnog postupka.

Moguće kršenje obveze mirovanja: za očuvanje djelotvornog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu ključno je da poduzeća poštuju ex ante prirodu sustava EU-a za kontrolu koncentracija. U tu je svrhu Komisija društvu Vivendi uputila obavijest o utvrđenim činjenicama 71 , u kojoj ga je obavijestila o svojem preliminarnom stajalištu da je prekršilo obvezu mirovanja iz članka 7. stavka 1. Uredbe o koncentracijama, u skladu s kojom poduzeća ne smiju provesti koncentraciju prije nego što je odobrena, te uvjete iz odluke o odobrenju koncentracije društava Vivendi/Lagardère 72 . Komisija je preliminarno ocijenila da je društvo Vivendi izvršavalo odlučujući utjecaj na medijske aktivnosti društva Lagardère prije dovršetka stjecanja.

Provedba Uredbe o stranim subvencijama

Komisija je 2025. nastavila strogo provoditi Uredbu o stranim subvencijama kako bi zaštitila EU od subvencija kojima se narušava tržišno natjecanje, a koje treće zemlje dodjeljuju poduzećima koja posluju na jedinstvenom tržištu. Takva narušavanja mogu nastati u odnosu na bilo koju gospodarsku djelatnost, a posebno u koncentracijama i postupcima javne nabave. Uredbu o stranim subvencijama zajednički provode GU za tržišno natjecanje i Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW) 73 . Proaktivna provedba Uredbe o stranim subvencijama, uključujući ispitne postupke na vlastitu inicijativu, ključna je za očuvanje globalne konkurentnosti EU-a.

Komisija je tijekom godine provela ispitni postupak o, među ostalim, stjecanju društva Covestro AG (njemački dobavljač polimera i komponenti visokih performansi) koje je provelo društvo Abu Dhabi National Oil Company PJSC (ADNOC), nacionalno naftno poduzeće Abu Dhabija. Nakon temeljitog ispitnog postupka ADNOC je ponudio preuzeti obveze, a Komisija ih je zatim u odluci o preuzimanju obveza učinila pravno obvezujućima 74 . Te su obveze bile ključne za otklanjanje učinaka stranih subvencija kojima se narušava tržišno natjecanje na jedinstveno tržište (neograničeno državno jamstvo i porezne olakšice ADNOC-u, kao i povećanje kapitala na koje se ADNOC obvezao u okviru stjecanja poduzeća Covestro). Te bi subvencije narušile tržišno natjecanje i u postupku pripajanja i tijekom budućih tržišnih aktivnosti spojenog subjekta. Prvo, ADNOC se obvezao prilagoditi svoj statut kako bi se uklonilo neograničeno državno jamstvo i kako više ne bi odstupao od redovnog prava UAE-a u području nesolventnosti. Drugo, obvezao se dijeliti patente održivosti društva Covestro s društvima koja se posebno oslanjaju na tehnologiju održivosti tog društva. Komisija je utvrdila da bi se preuzetim obvezama u potpunosti i djelotvorno otklonili učinci narušavanja jedinstvenog tržišta uzrokovani stranim subvencijama. Odluka u predmetu ADNOC/Covestro druga je konačna odluka Komisije na temelju Uredbe o stranim subvencijama od njezina stupanja na snagu.

Nadalje, Komisija je 2025. pokrenula temeljiti ispitni postupak na vlastitu inicijativu nad društvom Nuctech 75 , poduzećem u kineskom vlasništvu koje se bavi proizvodnjom i prodajom sustava za otkrivanje prijetnji (skeneri koji se koriste, primjerice, u zračnim lukama, lukama i na državnim granicama). Komisija je imala naznake da su tom društvu dodijeljene strane subvencije, što mu je omogućilo da ponudi cijene i uvjete koje drugi sudionici na tržištu nisu mogli ponuditi. Ako se ti razlozi za zabrinutost u kontekstu tržišnog natjecanja potvrde u ispitnom postupku, Komisija može uvesti kompenzacijske mjere ili prihvatiti obveze koje je poduzeće ponudilo preuzeti i kojima bi se otklonili ti razlozi za zabrinutost.

Komisija je provela i jednu nenajavljenu inspekciju na temelju Uredbe o stranim subvencijama u prostorima društva koje posluje u sektoru e-trgovine 76 te je nastavila raditi na preliminarnom preispitivanju u sektoru energije vjetra.

Provedba Akta o digitalnim tržištima

Aktom o digitalnim tržištima jamči se da se poduzeća svih veličina mogu natjecati, čime se povećava privlačnost jedinstvenog tržišta i pružaju nove mogućnosti za poduzeća iz EU-a i strana poduzeća 77 . Od njegova stupanja na snagu i tijekom 2025. njegova provedba donijela je konkretne i praktične koristi poduzećima kao i potrošačima. Na primjer, provedba Akta otvorila je ekosustave za mobilne telefone, što je razvojnim programerima omogućilo da ponude konkurentske trgovine aplikacijama na sustavima iOS i iPadOS društva Apple. Osim toga, eSIM kartice 78 sada se mogu prenositi između mobilnih telefona sa sustavom Android i telefona iPhone, čime se jamči potpuna interoperabilnost. Korisnicima se nudi i zaslon s izbornikom kako bi mogli jednostavno odabrati željeni zadani preglednik na uređajima sa sustavom iOS.

Regulatorni dijalog ključan je element Akta o digitalnim tržištima. Komisija ga je 2025. održala sa svakim poduzećem za koje je utvrđen status nadzornika pristupa. Ta je vrsta komunikacije djelotvoran način sprečavanja problema prije njihova nastanka, izgradnje povjerenja među uključenim stranama i poticanja rane usklađenosti s Aktom o digitalnim tržištima. Regulatorni dijalog Komisiji omogućuje da usmjerava postupanje nadzornika pristupa gotovo u „stvarnom vremenu” umjesto da se oslanja samo na provedbu ex post pravila tržišnog natjecanja. Komisija je 2025. organizirala i šest radionica o tehničkoj usklađenosti 79 , na kojima su zainteresirani dionici s njom i samim nadzornicima pristupa mogli razgovarati o predloženim rješenjima za usklađenost.

Komisija je svoje prve odluke donijela nakon postupka radi specifikacije 80 . Takve odluke sa specifikacijama sadržavaju posebne smjernice o usklađenosti za utvrđene nadzornike pristupa. U odlukama sa specifikacijama Komisija je navela što Apple mora učiniti kako bi omogućio djelotvornu i neometanu interoperabilnost između sustava iOS i iPadOS te konkurentskih operativnih sustava. Apple je podnio žalbu na obje odluke sa specifikacijama 81 .

Nadalje, Komisija je 2025. zaključila tri ispitna postupka o neusklađenosti 82 . Nakon konstruktivnog regulatornog dijaloga zaključila je ispitni postupak o arhitekturi odabira korisnika 83 društva Apple jer je pristalo promijeniti zaslon za odabir preglednika, čime je korisnicima olakšano postavljanje novog zadanog preglednika na uređajima iPhone.

Komisija je u zasebnom predmetu utvrdila da je Apple svojom praksom protiv usmjeravanja prekršio Akt o digitalnim tržištima i izrekla mu novčanu kaznu u iznosu od 500 milijuna EUR 84 . Osim toga, izdala je nalog o prestanku, u skladu s kojim je Apple bio dužan u roku od 60 dana ukloniti sva tehnička i komercijalna ograničenja usmjeravanja. Društvo Apple podnijelo je žalbu na tu odluku 85 , a zatim je izmijenilo svoje ugovorne uvjete za distribuciju aplikacija u sustavu iOS.

Nadalje, Komisija je utvrdila da društvo Meta svojim modelom oglašavanja „privola ili plaćanje” krši Akt o digitalnim tržištima te mu je izrekla novčanu kaznu u iznosu od 200 milijuna EUR 86 i izdala nalog o prestanku u skladu s kojim je društvo bilo dužno uskladiti svoj model s Aktom u roku od 60 dana. Društvo Meta podnijelo je žalbu na tu odluku 87 . Nakon dijaloga s njim Komisija je primila na znanje obveze koje je društvo predložilo preuzeti, tj. da korisnicima u EU-u ponudi alternativnu, besplatnu verziju svojih društvenih mreža u kojoj se koristi manje osobnih podataka i manje ciljanog oglašavanja.

Osim toga, Komisija je pokrenula ispitni postupak zbog sumnje da je društvo Google potencijalno prekršilo Akt o digitalnim tržištima snižavanjem vrijednosti sadržaja medijskih izdavača u rezultatima pretraživanja 88 . Komisija se u ispitnom postupku ponajprije usmjerila na „politiku zlouporabe ugleda internetskih stranica” društva Google kako bi utvrdila je li njezina primjena u skladu s obvezama iz Akta o digitalnim tržištima.

Komisija je u 2025. pokrenula i tri istraživanja tržišta u području usluga računalstva u oblaku. U dva istraživanja tržišta procjenjuje se bi li društvima Amazon i Microsoft trebalo odrediti status nadzornika pristupa za njihove usluge računalstva u oblaku Amazon Web Services i Microsoft Azure 89 . Trećim istraživanjem tržišta ispituje se suzbija li se obvezama iz Akta o digitalnim tržištima djelotvorno praksa koja može ograničiti konkurentnost i pravednost u sektoru računalstva u oblaku u EU-u 90 .  

U 2025. nije utvrđen nijedan novi status nadzornika pristupa. Međutim, Komisija je zaključila da usluga internetskog posredovanja Facebook Marketplace društva Meta više ne bi trebala imati status nadzornika pristupa na temelju Akta o digitalnim tržištima 91 . Naime, društvo Meta izmijenilo je uslugu Facebook Marketplace kako bi smanjilo broj poslovnih korisnika, stoga više nije prelazila pragove za utvrđivanje statusa nadzornika pristupa na temelju Akta o digitalnim tržištima.

4. Koristi od provedbe pravila tržišnog natjecanja za potrošače i građane     

Komisijina provedba pravila u području protumonopolske politike i koncentracija građanima donosi izravne koristi. GU za tržišno natjecanje na nekoliko načina mjeri učinak provedbe u području protumonopolske politike (politika za kartele i politika koja nije povezana s kartelima) i kontrole koncentracija.

Važna je mjera „izravna ušteda za kupce”, odnosno vjerojatni izravni cjenovni učinci za kupce na tržištima na kojima je Komisija intervenirala. Na temelju pojednostavnjene metode OECD-a GU za tržišno natjecanje procjenjuje da su zahvaljujući Komisijinoj provedbi protumonopolskih pravila (pravila za kartele i pravila koja nisu povezana s kartelima) i pravila o koncentracijama kupci 2025. ostvarili izravne uštede u iznosu od 12,4 do 21,9 milijardi EUR. U relativnom smislu provedbom pravila o tržišnom natjecanju u razdoblju od 2012. do 2025. svako kućanstvo u EU-u uštedjelo je oko 60 – 100 EUR godišnje.

Komisija nije jedino tijelo koje provodi pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Njezini partneri u Europskoj mreži za tržišno natjecanje (ECN) također imaju aktivnu ulogu. GU za tržišno natjecanje i uključena nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje u okviru ECN-a nastavili su 2025. mjeriti dodatne uštede za kupce ostvarene provedbenim mjerama tih nacionalnih tijela. Analiza za razdoblje od 2020. do 2024. upućuje na to da kombinirana ušteda za kupce iznosi od 18 do 30 milijardi EUR godišnje. To znači da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje doprinose s najmanje dodatnih 50 % izravnih ušteda povrh onih koje stvara Komisija. Ukupni iznos izravne uštede za kupce za to razdoblje iznosi oko 100 – 160 EUR po kućanstvu godišnje.

Provedba politike tržišnog natjecanja ima pozitivan gospodarski učinak na mikroekonomskoj razini, ali je i važan pokretač dobrobiti i rasta na makroekonomskoj razini. Procijenjena smanjenja cijena koja proizlaze iz intervencija politike tržišnog natjecanja (izravno, a na temelju odvraćajućih učinaka i neizravno) mogu se iskoristiti za poboljšanje pokazatelja uspješnosti na razini cijelog gospodarstva u kontekstu ulaganja, zapošljavanja, cijena, produktivnosti, a u konačnici i bruto domaćeg proizvoda (BDP) 92 .

5. Politika tržišnog natjecanja u europskom i globalnom kontekstu

Suradnja u okviru Europske mreže za tržišno natjecanje

Suradnja u okviru ECN-a doprinosi dosljednoj i djelotvornoj provedbi protumonopolskih pravila EU-a, jamči koheziju provedbe i promiče zajedničku kulturu tržišnog natjecanja u EU-u.

Komisija i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje u EU-u zajedno primjenjuju protumonopolska pravila EU-a (članci 101. i 102. UFEU-a). U okviru ECN-a koordiniraju provedbene aktivnosti i surađuju kako bi se pobrinuli da se ta pravila djelotvorno i dosljedno primjenjuju u svim državama članicama te promicali zajedničku kulturu tržišnog natjecanja u EU-u. U tu svrhu nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje dužna su obavijestiti Komisiju (i) o novim ispitnim postupcima u fazi prve službene istražne radnje te (ii) o predviđenim nacionalnim odlukama u primjeni protumonopolskih pravila EU-a.

Komisija i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje 2025. pokrenuli su 154 nova ispitna postupka, a nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje obavijestila su Komisiju o 71 predviđenoj odluci. Komisija i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje održavaju redovite sastanke u više radnih skupina radi rasprave i razmjene mišljenja o novim i tekućim ispitnim postupcima, razvoju sudske prakse i raznim drugim pitanjima povezanima s politikom tržišnog natjecanja. U 2025. održano je 37 sastanaka ECN-a.

Međunarodni odnosi – suradnja s partnerima iz cijelog svijeta

Međunarodne aktivnosti Komisije u području tržišnog natjecanja važne su za stvaranje konkurentnijeg i odlučnijeg EU-a, koji se suočava s više geopolitičkih izazova koji bi mogli politički i gospodarski fragmentirati svijet. Međunarodna suradnja u području tržišnog natjecanja temelji se, među ostalim, na povjerenju te razmjeni znanja i primjera dobre prakse. Koordinirana provedba pravila tržišnog natjecanja u svim jurisdikcijama danas je važnija nego ikad prije. Budući da općenito uživa status vodećeg svjetskog oblikovatelja i provoditelja politike tržišnog natjecanja, EU može iskoristiti svoja partnerstva za obranu međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. 

Komisija je 2025. produbila suradnju s multilateralnim organizacijama i nastavila ulagati u bilateralne odnose. To je uključivalo suradnju i trgovinske sporazume (posebno s Ujedinjenom Kraljevinom, Kanadom, Japanom i Kinom) te aktivnosti suradnje s afričkim zemljama radi poticanja koordinacije prava tržišnog natjecanja i njegove provedbe. Nastavila je i surađivati sa zemljama kandidatkinjama (i potencijalnim kandidatkinjama) koje se žele pridružiti EU-u.

Multilateralne organizacije: Komisija je surađivala s međunarodnim forumima kao što su Odbor za tržišno natjecanje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetski forum OECD-a o tržišnom natjecanju, Međunarodna mreža za tržišno natjecanje (ICN) i Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD). Ta je suradnja bila usmjerena na sve veću globalnu usklađenost u kontekstu ključnih pitanja u provedbi, kao što su ona koja proizlaze iz brze digitalizacije, utjecaja umjetne inteligencije i zelene tranzicije. Među aktivnostima u OECD-u ističe se uvodni govor izvršne potpredsjednice Ribere 93 na Svjetskom forumu OECD-a o tržišnom natjecanju, na kojem je i Komisija bila jedan od glavnih ispitivača u OECD-ovoj istorazinskoj ocjeni kenijskog okvira za tržišno natjecanje 94 . Jedno od glavnih postignuća Komisije u okviru ICN-a 2025. bio je dovršetak njezina supredsjedanja Radnom skupinom ICN-a za koncentracije, koje je rezultiralo ažuriranim poglavljima o jednostranim i koordiniranim učincima za publikaciju ICN-a pod nazivom Preporučena praksa za analizu koncentracija 95 .

Sporazumi o slobodnoj trgovini: Komisija u pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini namjerava uključiti stroge odredbe o tržišnom natjecanju i kontroli subvencija. U 2025. zaključeni su pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini s Indonezijom, a nastavljeni su oni s Indijom, Malezijom, Filipinima, Tajlandom i udruženjem pet istočnoafričkih i južnoafričkih zemalja (ESA-5) 96 . Nadalje, Komisija je započela pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji uključuje poglavlje o politici tržišnog natjecanja.

Sporazumi o suradnji u području tržišnog natjecanja i drugi dogovori: Komisija je 2025. nastavila bilateralnu suradnju s Ujedinjenom Kraljevinom u području tržišnog natjecanja kako je predviđeno Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine 97 i Sporazumom o povlačenju 98 . Doprinos GU-a za tržišno natjecanje pregovorima između EU-a i Ujedinjene Kraljevine bio je usmjeren na kontrolu, praćenje i izvješćivanje o programima subvencija kojima se potencijalno narušava tržišno natjecanje u Ujedinjenoj Kraljevini, kao i na zakonodavstvo o tržišnom natjecanju i njegovu provedbu. Važno je napomenuti da je Komisija donijela prijedloge odluka Vijeća o sklapanju Sporazuma o suradnji u području tržišnog natjecanja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine 99 . Nadalje, nastavila je pregovore o sporazumu o suradnji u području tržišnog natjecanja između EU-a i Kanade, koji bi trebao zamijeniti postojeći sporazum iz 1999. 100 Nastavila je i suradnju s korejskom Komisijom za poštenu trgovinu, japanskom Komisijom za poštenu trgovinu i kineskom Državnom upravom za regulaciju tržišta na temelju sporazumâ o suradnji i drugih dogovora 101 .

Regionalna suradnja u supsaharskoj Africi: Komisija je 2025. surađivala s nekoliko afričkih nacionalnih i regionalnih tijela, kao što su Zapadnoafrička ekonomska i monetarna unija (WAEMU), Istočnoafrička zajednica (EAC) i Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku (COMESA). Glavni je cilj poboljšati njihove političke okvire, uključujući pravila tržišnog natjecanja, te poduprijeti kontinentalnu i regionalnu gospodarsku integraciju u Africi i provedbu kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi (AfCFTA) kako bi EU i afričke zemlje dobili stabilnost i pristup tržištu.

Proširenje: U kontekstu zemalja kandidatkinja 102 i potencijalnih kandidatkinja 103 glavni je cilj politike tržišnog natjecanja Komisije poduprijeti uspostavu zakonodavnih okvira i stvaranje funkcionalnih i operativno neovisnih tijela za tržišno natjecanje i državne potpore. To je potrebno kako bi te zemlje mogle ostvariti dobre rezultate u provedbi i uskladiti se s okvirom jedinstvenog tržišta EU-a. Komisija je 2025. nastavila pratiti reforme, provedbu i opću usklađenost zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u skladu s Komunikacijom Komisije o politici proširenja EU-a za 2025 104 .

6. Potpora politici tržišnog natjecanja komunikacijom i zagovaranjem

Aktivnostima komunikacije i zagovaranja u području tržišnog natjecanja Komisija ispunjava važne ciljeve promicanja kulture tržišnog natjecanja u EU-u i izvan njega te povećanja vidljivosti i transparentnosti aktivnosti EU-a u području tržišnog natjecanja kako bi se ojačao njihov odvraćajući učinak i bolje informiralo potrošače i građane o tome kako im provedba pravila tržišnog natjecanja koristi. Svrhu i koristi prava tržišnog natjecanja i provedbe pravila o tržišnom natjecanju potrebno je djelotvorno priopćiti i prikazati različitim ciljnim skupinama. U tu svrhu Komisija koristi višestruke komunikacijske kanale s različitim porukama.

Na društvenim mrežama GU za tržišno natjecanje 2025. znatno je povećao svoj doseg i broj pratitelja. Uglavnom je aktivan na mrežama YouTube, X i LinkedIn. GU za tržišno natjecanje usredotočio se, među ostalim, na razvoj svojeg kanala na platformi YouTube. Na kanalu se nalaze videozapisi govora viših rukovoditelja na konferencijama, kao i serija „COMP Flash”, u kojoj službenici GU-a u kratkim videozapisima objašnjavaju istaknute slučajeve. GU za tržišno natjecanje 2025. izdao je više od 130 priopćenja za medije. Naposljetku, njegova internetska stranica privukla je više od 12 milijuna pregleda.

Najveći učinak imala su događanja na kojima je sudjelovala izvršna potpredsjednica Ribera. Ključni politički dijalozi, kao što je dijalog o provedbi važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i cjenovno pristupačnom stanovanju, omogućili su izvršnoj potpredsjednici Riberi i Komisiji da prikupe povratne informacije ključne za djelotvornu provedbu politike tržišnog natjecanja u područjima koja su ključna za prioritete Komisije.

Glavni direktor GU-a za tržišno natjecanje sudjelovao je 2025. na mnogim međunarodnim događanjima. Osim toga, GU za tržišno natjecanje organizirao je ili suorganizirao pet provjera stvarnog stanja kako bi od dionika prikupio tehničke informacije 105 .

7. Odnosi s drugim institucijama EU-a

Djelotvorna politika tržišnog natjecanja oslanja se na stalnu i konstruktivnu suradnju s Vijećem, Europskim parlamentom, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Europskim odborom regija kako bi aktivnosti Komisije u području tržišnog natjecanja odražavale i šire ciljeve EU-a. Osim toga, ti dijalozi izvršnoj potpredsjednici Riberi omogućuju da portfelj tržišnog natjecanja usmjeri prema održivom i uključivom rastu i općoj konkurentnosti.

U skladu s Političkim smjernicama predsjednice von der Leyen i Komunikacijom o jednostavnijoj i bržoj Europi 106 svaki član Kolegija Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Europskom odboru regija podnosi godišnje izvješće o napretku u provedbi, pojednostavnjenju i izvršenju 107 . Taj se postupak provodi kako bi se zajamčile odgovornost i transparentnost u provedbi i pojednostavnjenju prava EU-a, što je ključno za predanost Komisije Ursule von der Leyen „jednostavnijoj i bržoj Europi”. Cilj je stvoriti zajedničku odgovornost među institucijama EU-a kako bi se poboljšala djelotvornost pravila EU-a, smanjilo regulatorno opterećenje i potaknula konkurentnost EU-a.

Izvješće izvršne potpredsjednice Ribere o provedbi, pojednostavnjenju i izvršenju odnosi se na prvih sedam mjeseci 2025. U njemu je vidljiv prioritet koji izvršna potpredsjednica pridaje programu Komisije za provedbu i pojednostavnjenje. U njemu se opisuju nastojanja u kontekstu revizije i pojednostavnjenja postojećeg zakonodavstva te pojednostavnjenja i lakše provedbe novog zakonodavstva. Navode se primjeri dovršenih ili tekućih nastojanja u kontekstu pojednostavnjenja i provedbe, uključujući Okvir za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju, Uredbu o općem skupnom izuzeću za državne potpore, ažuriranu Odluku o uslugama od općeg gospodarskog interesa za cjenovno pristupačno stanovanje 108 , Smjernice o horizontalnim koncentracijama, Smjernice o nehorizontalnim koncentracijama, Uredbu br. 1/2003, Uredbu o stranim subvencijama i Akt o digitalnim tržištima.

Izvršna potpredsjednica Ribera 2025. je redovito sudjelovala u razmjenama mišljenja i strukturiranim dijalozima u Europskom parlamentu i Vijeću. U Europskom parlamentu govorila je pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku (odbor ECON), Odborom za industriju, istraživanje i energetiku, Odborom za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odborom za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odborom za okoliš, klimu i sigurnost hrane te Posebnim odborom za stambenu krizu. Osim toga, u strukturiranom dijalogu s odborom ECON razgovarala je o svojem godišnjem izvješću o napretku u provedbi, pojednostavnjenju i izvršenju za 2025. U Vijeću je sudjelovala u raspravi o politikama o konkurentnosti industrije.

Naposljetku, osoblje GU-a za tržišno natjecanje sudjelovalo je 2025. na sastancima koje je sazvao izvjestitelj zadužen za izradu Mišljenja EGSO-a o Izvješću Komisije o politici tržišnog natjecanja za 2024. U toj su interakciji na „tehničkoj” razini izvjestitelji i njegov tim za izradu nacrta dobili kontekstualne informacije i činjenična objašnjenja. Ta je razmjena mišljenja produbila i Komisijino razumijevanje stajališta poslodavaca, zaposlenika, civilnog društva i drugih dionika o politici tržišnog natjecanja.

(1)

Izbor za Europu – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029. – Ursula von der Leyen – kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije, 18.7.2024.

(2)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Kompas konkurentnosti za EU, (COM/2025/30 final), 29.1.2025.

(3)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost (COM/2025/85 final), 26.2.2025.

(4)

U usporedbi s drugim velikim gospodarstvima u svijetu.

(5)

Komunikacija Komisije – Okvir za mjere državne potpore kojima se podupire Plan za čistu industriju (Okvir za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju) (C/2025/3602), 25.6.2025.

(6)

Uredba (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište (SL L 330, 23.12.2022., str. 1.).

(7)

Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima) (SL L 265, 12.10.2022., str. 1.)

(8)

 Vidjeti i infografiku Glavne uprave za tržišno natjecanje „Ukratko o 2025.” od 6. siječnja 2026., u kojoj su na jednoj stranici sažete mjere koje je Komisija 2025. provela u području politike tržišnog natjecanja. https://competition-policy.ec.europa.eu/document/download/43bc2a9e-7172-4163-bc7c-d4b1afadd150_en?filename=2025_at_a_glance.pdf

(9)

Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(10)

Komunikacija Komisije – Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022., C/2022/481, SL C 80, 18.2.2022., str. 1.

(11)

Komunikacija Komisije – Smjernice za regionalne državne potpore, 2021/C 153/01 (SL C 153, 29.4.2021., str. 1.).

(12)

  https://competition-policy.ec.europa.eu/state-aid/ipcei/design-support-hub_en?prefLang=hr  

(13)

  https://competition-policy.ec.europa.eu/state-aid/ipcei/joint-european-forum-ipcei_en?prefLang=hr  

(14)

  https://competition-policy.ec.europa.eu/state-aid/legislation/sgei_hr

(15)

https://single-market-economy.ec.europa.eu/sectors/proximity-and-social-economy/social-economy-eu/affordable-housing-initiative_en

(16)

Smjernice o primjeni pravila o državnim potporama u kontekstu Akta o kritičnim lijekovima, 11.3.2025.

(17)

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju okvira za jačanje dostupnosti i sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i dostupnosti i pristupačnosti lijekova od zajedničkog interesa te o izmjeni Uredbe (EU) 2024/795, COM(2025) 102 final, 11.3.2025.

(18)

Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(19)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti, COM/2020/789 final, 9.12.2020. Strategija za održivu i pametnu mobilnost plan je u skladu s kojim Komisija prometni sustav EU-a nastoji učiniti zelenijim, pametnijim i otpornijim sektorom kako bi se emisije iz prometa smanjile za 90 % do 2050.

(20)

Komunikacija Komisije Smjernice za određene mjere državne potpore povezane sa sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova nakon 2021., C/2020/6400, SL C 317, 25.9.2020., str. 5.

(21)

  https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/14801-Technical-updates-of-the-Emissions-Trading-Scheme-ETS-State-aid-guidelines_hr

(22)

  Komunikacija Komisije o izmjeni Smjernica za određene mjere državne potpore povezane sa sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova nakon 2021., SL C, C/2026/196, 5.1.2026.

(23)

Smjernice o ocjeni horizontalnih koncentracija prema Uredbi Vijeća o kontroli koncentracija između poduzetnika, SL C 31, 5.2.2004., str. 5.).

(24)

 Smjernice za ocjenu nehorizontalnih koncentracija prema Uredbi Vijeća o kontroli koncentracija između poduzetnika, SL C 265, 18.10.2008., str. 6.).

(25)

https://competition-policy.ec.europa.eu/mergers/review-merger-guidelines_en?prefLang=hr

(26)

Provjere stvarnog stanja dio su paketa instrumenata Komisije za pojednostavnjenje. Pomažu joj da, među ostalim, utvrdi administrativna opterećenja i regulatorna uska grla kako bi na tehničkoj razini razumjela praktično iskustvo poduzeća i stručnjaka koji primjenjuju pravo EU-a. Znanje prikupljeno u okviru tih provjera koristi se za utvrđivanje mogućnosti za pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja.

(27)

 Glavna uprava za tržišno natjecanje odgovorna je za provedbu pravila iz Uredbe o stranim subvencijama koja se odnose na koncentracije i za pokretanje postupaka na vlastitu inicijativu izvan postupaka javne nabave, dok je Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW) odgovorna za provedbu Uredbe o stranim subvencijama u javnoj nabavi.

(28)

Uredbom o stranim subvencijama uklanjaju se regulatorni nedostaci na jedinstvenom tržištu u slučajevima u kojima subvencije koje dodjeljuju države članice podliježu pomnom nadzoru u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, dok se subvencije koje dodjeljuju vlade trećih zemalja uglavnom ne provjeravaju. U skladu s Uredbom o stranim subvencijama poduzeća moraju prijaviti financijske doprinose koje su primila od javnih tijela trećih zemalja u posljednje tri godine, prije provedbe koncentracije (tj. spajanja, pripajanja ili zajedničkog pothvata) ili dodjele ugovora u postupku javne nabave u EU-u iznad zadanih pragova za prijavu. Uredbom o stranim subvencijama Komisiji se omogućuje da na vlastitu inicijativu provede preispitivanja ako informacije upućuju na postojanje strane subvencije kojom se narušava jedinstveno tržište.

(29)

  https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/FSR_ReviewReport2026

(30)

Pri provedbi testa ravnoteže Komisija treba uzeti u obzir imaju li i u kojoj mjeri razmatrane strane subvencije kojima se narušava unutarnje tržište pozitivne učinke na „razvoj relevantne subvencionirane gospodarske djelatnosti na unutarnjem tržištu”. Osim toga, mora „ispitati šire pozitivne učinke u odnosu na relevantne ciljeve politike, posebno ciljeve Unije”.

(31)

Više informacija o Aktu o digitalnim tržištima i njegovoj provedbi dostupno je u Godišnjem izvješću o Aktu o digitalnim tržištima za 2025.

(32)

U skladu s Aktom o digitalnim tržištima „nadzornici pristupa” s utvrđenim statusom su velike digitalne platforme koje pružaju „osnovne usluge platforme” kako su navedene u tom aktu, npr. internetske tražilice, trgovine aplikacijama ili usluge slanja poruka.

(33)

Predmet SA.115764 – EPIP – Régime de soutien à trois parcs éoliens en mer, l’un au large du Sud de la Bretagne et deux autres en Méditerranée, 5.8.2025.

(34)

Predmet SA.116065 – Förderprogramm Klimaschutzverträge – Druga dražba programa ugovora o zaštiti klime, 24.3.2025.

(35)

Predmet SA.114934 – TCTF – Zakon o poreznom kreditiranju određenih velikih ulaganja čiji je cilj klimatski neutralno gospodarstvo, 18.2.2025.

(36)

Predmet SA.103901 – NL_KGG_RGG_VI_Nationale Investeringsmodule Klimaatprojecten Industrie (NIKI), 20.5.2025.

(37)

Predmet SA.119880 – Španjolska – CISAF/RRF – Program potpore za dekarbonizaciju proizvodne industrije.

(38)

 Uredba 2024/1735 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724, 13.6.2024. Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija uspostavlja se regulatorni okvir za poticanje konkurentnosti industrije i tehnologija EU-a ključnih za dekarbonizaciju. Osnovni je cilj Akta referentna vrijednost otpornosti od 40 %. U skladu s tim propisuje se da bi proizvodni kapaciteti EU-a za strateške tehnologije s nultom neto stopom emisija do 2030. trebali zadovoljiti najmanje 40 % godišnjih potreba EU-a.

(39)

Predmet SA.120705 – CISAF – Potpora za jamčenje dostatnih proizvodnih kapaciteta u području čistih tehnologija, 17.12.2025.

(40)

Predmet SA.120488 – Italija – RRF-CISAF – Okvirni program za proizvodne kapacitete povezane s čistim tehnologijama, 9.12.2025.

(41)

Predmet SA.116277 – Sudjelovanje Austrije u dražbi Europske banke za vodik, Förderung der Erzeugung von erneuerbarem Wasserstoff nicht biogenen Ursprungs, 10.3.2025.

(42)

Predmet SA.102731 – Program potpore za održiva zrakoplovna goriva (SAF) u domaćem zrakoplovstvu, 29.7.2025.

(43)

Predmet SA.112968 – Švedska – Strateška rezerva električne energije, 29.7.2025.

(44)

Predmet SA.112459 – Estonija – Strateška rezerva električne energije, 28.10.2025.

(45)

Predmet SA.117564 – Francuska – Réforme du mécanisme de capacité, 22.12.2025.

(46)

Predmet SA.106107 – Belgija – Produljenje životnog vijeka dvaju nuklearnih reaktora (Doel 4 i Tihange 3).

(47)

Predmet SA.109707 – Poljska – Mjere potpore za prvu nuklearnu elektranu u Poljskoj.

(48)

Predmeti SA.113212 – Francuska, SA.117899 – Mađarska, SA.117859 – Italija, SA.117793 – Slovačka, SA.117849 – Slovenija – Važan projekt od zajedničkog europskog interesa – Inovativni medicinski proizvodi i softver za potporu (IPCEI Tech4Cure).

(49)

Predmet AT.40670 – Google – Adtech i praksa povezana s podacima, 5.9.2025.

(50)

Predmet AT.40721 – Microsoft Teams – Odluka o preuzetim obvezama, 12.9.2025., predmet AT.40873 – Microsoft Teams II – Odluka o preuzetim obvezama, 12.9.2025.

(51)

Predmet AT.40728 – Corning, 18.7.2025.

(52)

Predmeti AT.40840 – Gucci, AT.40880 – Chloé i AT.40881 – Loewe, sve 14.10.2025.

(53)

Predmet AT.40966 – Umjetna trava (postupak), 8.9.2025.

(54)

Izdana na temelju Obavijesti Komisije iz 2022. o neslužbenim uputama koje se odnose na nova ili neriješena pitanja u vezi s člancima 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja se pojavljuju u pojedinačnim predmetima (pisma s uputama) (SL C 381, 4.10.2022., str. 9.

(55)

https://ec.europa.eu/competition/antitrust/cases1/202536/AT_40979_104.pdf

(56)

  https://ec.europa.eu/competition/antitrust/cases1/202536/AT_40976_98.pdf

(57)

Prvo mišljenje o usklađenosti sporazuma o održivosti s pravilima tržišnog natjecanja za poljoprivredni sektor na temelju članka 210.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda („Uredba o ZOT-u”).

(58)

Mišljenje Komisije o zahtjevu za mišljenje na temelju članka 210.a stavka 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji je podnijelo udruženje Vignerons Coopérateurs de France – Sporazum o održivosti u sektoru proizvodnje vina u Okcitaniji, 15.7.2025.

(59)

Otpadno vozilo je automobil koji više nije prikladan za korištenje zbog starosti, istrošenosti ili oštećenja. Ta se vozila rastavljaju i obrađuju radi recikliranja, oporabe i zbrinjavanja.

(60)

Predmet AT.40669 – Recikliranje otpadnih vozila, 1.4.2025.

(61)

Predmet AT.40795 – Usluge dostave hrane, 2.6.2025.

(62)

 Predmet AT.40545 – Automobilski akumulatori, 15.12.2025.

(63)

Predmet M.11481– Synopsys/Ansys, 23.5.2025.

(64)

Predmet M.11253 – Safran / Dio poslovne djelatnosti povezane sa sustavima za pokretanje i kontrolu leta društva Collins Aerospace, 17.6.2025.

(65)

 Predmet M.11578 – Boeing/Spirit, 14.10.2025.

(66)

Predmet M.11536 – Constantia/Aluflexpack, 6.5.2025.

(67)

Predmet M.11485 – Brasserie Nationale / Boissons Heintz, 17.7.2025.

(68)

Predmet M.11956 – UMG/Downtown, u tijeku (druga faza ispitnog postupka).

(69)

Predmet M.11830 – Unicredit / Banco BPM, 19.6.2025.

(70)

Predmet M.12052 – UniCredit / Banco BPM – Članak 21. stavak 4. – Preliminarna ocjena, 14.7.2025.

(71)

  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/pl/ip_25_1867

(72)

Predmet M.10433 – Vivendi/Lagardère, 8.11.2023.

(73)

GU za tržišno natjecanje odgovoran je za provedbu Uredbe o stranim subvencijama u području koncentracija. Ovlašten je i pokrenuti ispitne postupke na vlastitu inicijativu kako bi se otklonilo narušavanje jedinstvenog tržišta uzrokovano stranim subvencijama izvan postupaka javne nabave. GU za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW) odgovorna je za provedbu Uredbe o stranim subvencijama u postupcima javne nabave i pokretanje ispitnih postupaka na vlastitu inicijativu kako bi se otklonili učinci stranih subvencija u postupcima javne nabave kojima se narušava tržišno natjecanje.

(74)

Predmet FS.100156 – ADNOC/COVESTRO, 14.11.2025.

(75)

Predmet FS.100068 – Nuctech, 11.12.2025.

(76)

Glasnogovornik Komisije 10. prosinca 2025. izjavio je da „[može] potvrditi da je Komisija u skladu s Uredbom o stranim subvencijama provela nenajavljenu inspekciju u prostorima društva koje posluje u sektoru e-trgovine u EU-u”.

(77)

 Više informacija o tome kako Komisija provodi Akt o digitalnim tržištima dostupno je u Godišnjem izvješću o Aktu o digitalnim tržištima za 2025. Ono će biti dostupno na: https://digital-markets-act.ec.europa.eu/about-dma/dma-annual-reports_en .

(78)

eSIM kartica je digitalna, ugrađena SIM kartica koja funkcionira kao fizička kartica, ali je ugrađena izravno u uređaj. Time se uklanja potreba za umetanjem fizičke kartice, što omogućuje bržu aktivaciju i lakši prelazak s jedne mobilne tarife na drugu.

(79)

  https://digital-markets-act.ec.europa.eu/events/workshops_en

(80)

Odluke sa specifikacijama donose se nakon postupka radi specifikacije. U tom postupku Komisija i utvrđeni nadzornik pristupa sudjeluju u formaliziranom regulatornom dijalogu kako bi Komisija mogla utvrditi konkretne mjere koje bi nadzornik pristupa trebao poduzeti kako bi ispunio obvezu utvrđenu u članku 6. ili 7. Akta o digitalnim tržištima. Predmet DMA.100203 – Članak 6. stavak 7. Apple – iOS – SP – Obilježja povezanih fizičkih uređaja, 19.3.2025., predmet DMA.100204 – Članak 6. stavak 7. Apple iOS i iPadOS – SP – Postupak, 19.3.2025.

(81)

Predmet T-354/25 – Apple i Apple Distribution International/Komisija, 6.10.2025. i predmet T-359/25 – Apple i Apple Distribution International/Komisija, 6.10.2025.

(82)

U odluci o neusklađenosti nakon ispitnog postupka zaključuje se da nadzornik pristupa ne poštuje određenu obvezu iz Akta o digitalnim tržištima te mu se nalaže da prestane s tom povredom. U odluci o neusklađenosti Komisija može izreći novčane kazne. Predmet DMA.100055 – Meta – Članak 5. stavak 2., 23.4.2025., predmet DMA.100109 – Apple – Usluge internetskog posredovanja – Trgovine aplikacijama – AppStore – Čl. 5. st. 4., 23.4.2025., predmet DMA.100185 – Apple – Operativni sustavi – iOS – Čl. 6. st. 3., 23.4.2025.

(83)

Predmet DMA.100185 – Apple – Operativni sustavi – iOS – Čl. 6. st. 3., 23.4.2025.

(84)

Predmet DMA.100109 – Apple – Usluge internetskog posredovanja – Trgovine aplikacijama – AppStore – Čl. 5. st. 4., 23.4.2025.

(85)

Predmet T-438/25 Apple/Komisija, 7.7.2025.

(86)

Predmet DMA.100055 – Meta – Članak 5. stavak 2., 23.4.2025.

(87)

Predmet T-435/25 Meta Platforms/Komisija, 4.7.2025.

(88)

Predmet DMA.100231 – Alphabet – Tražilica Google – Politika zlouporabe ugleda internetskih stranica, 12.11.2025.

(89)

Predmeti DMA.100032 – Microsoft – Usluge računalstva u oblaku i DMA.100033 – Amazon – Usluge računalstva u oblaku, 18.11.2025.

(90)

Predmet DMA.100236 – Oblak – Članak 19., 18.11.2025.

(91)

Predmet DMA.100044 – Meta – Usluge internetskog posredovanja – Marketplace, 23.4.2025.

(92)

Ekonomska literatura pokazuje da provedba pravila o tržišnom natjecanju zajedno s drugim tržišnim politikama kojima se potiče tržišno natjecanje (politika jedinstvenog tržišta i trgovinska politika) doprinosi većoj produktivnosti i gospodarskom rastu. Za pojašnjenja vidjeti npr. OECD (2014.), Factsheet on competition and macro-economic outcomes.  https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2014/10/factsheet-on-competition-and-macro-economic-outcomes_24994985/660b93ab-en.pdf

(93)

  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/speech_25_2869

(94)

  https://www.oecd.org/en/events/2025/12/global-forum-on-competition-2025.html

(95)

  https://www.internationalcompetitionnetwork.org/portfolio/recommended-practices-for-merger-analysis/

(96)

Pet istočnoafričkih i južnoafričkih zemalja (ESA-5) su Komori, Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli i Zimbabve. Od 2012. te zemlje imaju privremeni Sporazum o gospodarskom partnerstvu (iEPA) s EU-om. Privremeni sporazum kojim se stvara okvir za Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država Istočne i Južne Afrike, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, SL L 111, 24.4.2012., str. 1.

(97)

Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, SL L 149, 30.4.2021., str. 10.

(98)

Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, SL C 384I, 12.11.2019., str. 1.

(99)

Prijedlog odluke Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o suradnji na primjeni njihovih zakona o tržišnom natjecanju, COM/2025/232 final, i Prijedlog odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o suradnji na primjeni njihovih zakona o tržišnom natjecanju, COM/2025/233 final.

(100)

Sporazum između Europskih zajednica i Vlade Kanade o primjeni njihovih zakona o tržišnom natjecanju, Službeni list L 175, 10. srpnja 1999., str. 50.

(101)

Sporazum između Europske zajednice i Vlade Republike Koreje o suradnji u vezi s protutržišnim ponašanjem, SL L 202, 4.8.2009., str. 36., Sporazum između Europske zajednice i Vlade Japana o suradnji u vezi s protutržišnim ponašanjem – Prihvaćeni zapisnik, SL L 183, 22.7.2003., str. 12., Pravilnik o dijalogu o politici tržišnog natjecanja između EU-a i Kine, između Glavne uprave za tržišno natjecanje Europske komisije, s jedne strane, i Državne uprave za regulaciju tržišta Narodne Republike Kine, s druge strane 44fa06fb-3f63-46cb-90c0-b7ff542b3043_en , Memorandum o razumijevanju o dijalogu u području sustava kontrole državnih potpora i Sustava preispitivanja poštenog tržišnog natjecanja između Glavne uprave za tržišno natjecanje Europske komisije i Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme Narodne Republike Kine, 73c7a2da-5a4f-4476-a455-7d63a73ee802_en .

(102)

Zemlje kojima je Europsko vijeće dodijelilo status zemlje kandidatkinje na temelju preporuke Europske komisije: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Moldova, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina.

(103)

Potencijalni kandidat za članstvo u EU-u: Kosovo

(104)

  https://enlargement.ec.europa.eu/2025-communication-eu-enlargement-policy_en . Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2025., COM/2025/690 final, 4.11.2025.

(105)

Teme provjere stvarnog stanja u 2025. bile su socijalno / cjenovno pristupačno stanovanje, instrumenti trgovinske zaštite i strane subvencije (u suorganizaciji s GU-om za trgovinu, GU-om za tržišno natjecanje i GU-om za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike), Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o prijenosu tehnologije i smjernice, privatna provedba pravila o državnim potporama i revizija Uredbe br. 1/2003.

(106)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Jednostavnija i brža Europa: komunikacija o provedbi i pojednostavnjenju, COM/2025/47 final, 11.2.2025.

(107)

https://commission.europa.eu/document/download/ba6e04fd-27f5-4723-93d4-747fa4f0a425_en?filename=RIBERA_APR_SPI_2025_45_EN.pdf  

(108)

Odluka Komisije od 16. prosinca 2025. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koja se dodjeljuje određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa i stavljanju izvan snage Odluke 2012/21/E.