EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.2.2026.
COM(2026) 101 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
ProtectEU: Program za sprečavanje i suzbijanje terorizma
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.2.2026.
COM(2026) 101 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
ProtectEU: Program za sprečavanje i suzbijanje terorizma
1.Uvod
Ovaj program, koji je najavljen u Komunikaciji Komisije „ProtectEU: europska strategija unutarnje sigurnosti” 1 , početak je nove intenzivne borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma koji ne poznaju ni fizičke ni digitalne granice. Terorizam 2 i nasilni ekstremizam 3 stalan su problem za EU i njegove države članice. Sve veća povezanost terorizma i drugih područja kriminala, protočnije mreže i manje ideološki motivirani akteri, kao i brisanje granica između internetskih i fizičkih operacija, posebno su problematični za definiranje i utvrđivanje kaznenih djela terorizma. S obzirom na te složene prijetnje najbolji je pristup zajedničko djelovanje. Države članice i dalje su isključivo odgovorne za nacionalnu sigurnost 4 , ali EU mora surađivati s njima.
Broj velikih koordiniranih terorističkih napada u EU-u smanjio se, ali prijetnja nije nestala, već se promijenila. Od 2019. do 2023. taj se broj više nego udvostručio (porastao je s 57 na 120), a zatim je 2024. pao na 58 5 . Nedavni napadi uglavnom se pripisuju pojedincima koji djeluju samostalno i malim terorističkim ćelijama. Opća razina prijetnje i dalje je visoka, a pogoršavaju je novi uzročnici opasnosti 6 . Džihadistički terorizam i dalje je najistaknutija i najsmrtonosnija teroristička prijetnja 7 , ali teroristi i nasilni ekstremisti sve se češće vode novim motivima koji nisu uvijek povezani s nekom ideologijom. Među njima su odbijanje europskih demokratskih vrijednosti, antisemitizam i mržnja prema muslimanima 8 .
EU je već proveo mjere za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, pri čemu mu je Agenda EU-a za borbu protiv terorizma iz 2020. 9 bila nit vodilja za ostvarivanje sigurnije Europe. U desetljeću koje je proteklo od niza gnusnih napada u cijeloj Europi, među ostalim u Parizu i Bruxellesu, EU je uspostavio sveobuhvatan pravni okvir za kriminalizaciju kaznenih djela terorizma, suzbijanje terorističkog sadržaja na internetu i ograničavanje pristupa terorista financijskim sredstvima, vatrenom oružju i eksplozivima. Poboljšali smo svoju sposobnost otkrivanja i zaustavljanja kretanja terorista na vanjskim granicama modernizacijom sustava za upravljanje sigurnošću i granicama, boljom razmjenom informacija i pojačanom suradnjom unutar EU-a i s trećim zemljama.
Agencije EU-a pružile su operativnu potporu i instrumente državama članicama, pa su istraga i kazneni progon terorizma postali djelotvorniji: u posljednjih pet godina više od 2000 osoba uhićeno je, a njih 1800 osuđeno za kaznena djela terorizma 10 . Zahvaljujući strukturama za potporu na razini EU-a, kao što su Centar znanja EU-a o sprečavanju radikalizacije i Savjetodavni program sigurnosne zaštite, države članice mogle su iskoristiti zajedničke prakse i stručno znanje, što je povećalo otpornost u cijelom EU-u. Ovaj program, koji je osmišljen u bliskoj suradnji s državama članicama i drugim dionicima, nadovezuje se na ta postignuća. U njemu su utvrđeni preostali nedostaci i konkretni koraci za njihovo uklanjanje.
Geopolitička kretanja i vanjski konflikti dovode do većih rizika i utječu na sigurnost EU-a. Napadi Hamasa 7. listopada 2023. i sukobi koji su uslijedili u Gazi rasplamsali su mržnju i potaknuli nasilje među osobama iz cijelog ideološkog spektra. Džihadistički akteri instrumentalizirali su te događaje širenjem pogrešnih informacija na internetu i izričitim pozivima na nasilje, ali slične diskurse iskoristili su i ljevičarski i desničarski ekstremisti. To dodatno povećava rizik od napada. Islamska država i njezini saveznici zbog svojeg su kapaciteta za poticanje napada i dalje jedna od glavnih vanjskih prijetnji EU-u. Nestabilno stanje u Siriji izaziva zabrinutost u vezi sa sigurnošću zbog potencijalnog ponovnog uspona organizacije Islamske države i nesigurne budućnosti stranih terorističkih boraca u pritvorskim jedinicama i kampovima u sjeveroistočnoj Siriji. Terorističke organizacije sve češće nasilno napadaju, zastrašuju i ometaju humanitarno osoblje i operacije.
Osim toga, u kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine Rusija je na razne načine pokušala sabotirati EU i hibridno djelovati protiv njega. Takve aktivnosti krše teritorijalni suverenitet država članica, potkopavaju integritet demokratskih institucija i izravno ugrožavaju zaštitu i sigurnost civilnog stanovništva. Dolaze u kombinaciji s koordiniranim aktivnostima utjecaja aktera povezanih s Rusijom, uključujući širenje nasilnih ekstremističkih diskursa i drugih manipulativnih narativa u Europi. Taj rat ukazao je i na moguće sigurnosne rizike povezane s vraćanjem stranih dobrovoljaca i ruskih bivših boraca s borbenim iskustvom.
EU se suočava i sa složenim prijetnjama koje sponzoriraju terorističke skupine i strani državni i nedržavni akteri. Zlonamjerni akteri počeli su koristiti terorističke načine rada, kao što su postavljanje improviziranih zapaljivih naprava u teretne zrakoplove, kibernetički napadi i sabotaža kritične infrastrukture, ali i same teroriste i nasilne ekstremiste kao posrednike. Među terorizmom, organiziranim kriminalom i kibernetičkim zločinom postoji oportunistička povezanost. Ti zločinci koriste modele „zločin kao usluga”, novače osobe istog profila, dijele kriminalna tržišta i nezakonite bankarske mreže 11 . Sve veća povezanost terorizma, kibernetičkog kriminala, zlonamjernog inozemnog upletanja i organiziranog kriminala izazov je za pripisivanje kaznenopravne odgovornosti i koordiniranje odgovora na nacionalnoj razini i na razini EU-a.
Broj maloljetnika uključenih u terorizam i nasilni ekstremizam naglo se povećao u cijeloj Europi. U 2024. gotovo trećina osumnjičenika za terorizam u EU-u imala je manje od 20 godina, pri čemu je najmlađa osoba imala samo 12 godina. Većina tih maloljetnika povezana je s džihadističkim terorizmom. Međutim, nasilni desničarski ekstremizam dobio je zamah, osobito u okviru akceleracionističkih mreža, „aktivnih klubova” 12 i internetskih ekstremističkih mreža 13 na kojima se dijeli nasilni sadržaj i prisiljava ranjive maloljetnike da ozljeđuju sami sebe ili druge osobe. Ističu se razne ideologije, a fascinacija nasiljem glavni je motiv za mnoge individualne napade.
Teroristi i nasilni ekstremisti sve češće koriste internetski ekosustav i nove tehnologije, društvene mreže i platforme za igranje za dijeljenje štetnog sadržaja, širenje dezinformacija, radikalizaciju, prikupljanje sredstava i novačenje. Algoritamsko umnožavanje ekstremističkog sadržaja potiče radikalizaciju. Teroristički akteri koordiniraju svoje planove na komunikacijskim platformama šifriranima s kraja na kraj, a mreže i napade financiraju kriptovalutama, nezamjenjivim digitalnim tokenima (NFT-ovima) i „digitalnom hawalom” 14 . Generativna umjetna inteligencija zloupotrebljava se za izradu priručnika za napade, a prijetnju dodatno pogoršava tehnologija 3D ispisa (npr. za proizvodnju vatrenog oružja) i sve veća primjena sustava bespilotnih zrakoplova (UAS-ovi / bespilotne letjelice).
Nadovezujući se na opsežna savjetovanja s dionicama i nedavne zaključke Vijeća 15 o terorizmu, program kombinira važne tekuće aktivnosti s novim inicijativama radi držanja koraka s prijetnjama koje se neprestano razvijaju. U njemu su utvrđene konkretne mjere za predviđanje prijetnji, sprečavanje radikalizacije, zaštitu ljudi na internetu i izvan njega, brzi i koordinirani odgovor na napade i jačanje globalne borbe protiv terorizma u skladu s međunarodnim pravom, uključujući pravo o ljudskim pravima i humanitarno pravo.
Na terorizam se najdjelotvornije odgovara pristupom koji pokazuje da smo predani svojim vrijednostima dok smo pod napadom; zato se sve mjere temelje na poštovanju temeljnih prava. Kako bi se taj odgovor upotpunio, države članice pozivaju se da donesu i redovito ažuriraju nacionalne strategije u skladu sa strateškim okvirom utvrđenim u ovom programu.
2.Stupovi borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma
2.1. Predviđanje prijetnji
Preduvjet za sigurnost djelotvorno je predviđanje i planiranje. EU je izgradio znatne kapacitete za informiranost o stanju radi borbe protiv terorizma. Služba EU-a za jedinstvenu obavještajnu analizu (SIAC), jedinstvena ulazna točka za obavještajne podatke država članica, daje pravodobne procjene opasnosti, a Europol redovito sastavlja izvješća o kretanjima na temelju informacija o izvršavanju zakonodavstva.
Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („visoka predstavnica”) dat će prednost jačanju resursa i kapaciteta SIAC-a. Komisija i visoka predstavnica uvest će sigurne komunikacijske kanale i dovršiti pregovore o predloženoj Uredbi o sigurnosti podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije. Osim toga, radit će na dodatnom informiranju osoblja EU-a radi poticanja kulture otvorenog dijeljenja informacija uz istodobno zadržavanje načela nužnog pristupa povjerljivim informacijama.
Zbog dinamične i nepredvidljive prirode novih prijetnji moramo ojačati sposobnost tijela za izvršavanje zakonodavstva za predviđanje prijetnji. Kako je utvrđeno u Strategiji unutarnje sigurnosti ProtectEU, Komisija će predložiti da se poveća analitička potpora Europola, uključujući kapacitete u području obavještajnih podataka otvorenog koda (OSINT). Ako je to moguće, Europolova izvješća o kretanjima i situaciji i tematske analize mogli bi se staviti na raspolaganje u formatima koji nisu povjerljivi radi informiranja javnosti o novim kretanjima, kao potpora mjerama za rano otkrivanje i sprečavanje. Osim toga, analize prijetnji koje Komisija priprema, kako je najavljeno u Strategiji unutarnje sigurnosti ProtectEU, doprinijet će prepoznavanju novih prijetnji i odgovora politike za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.
Planiranje je podjednako važno za utvrđivanje rizika i prilika koji proizlaze iz novih tehnologija 16 . Rad Zajedničkog istraživačkog centra nastavit će usmjeravati istraživanja u području sigurnosti. Kako bi iskoristila potencijal novih tehnologija za izvršavanje zakonodavstva i pripremila se za suzbijanje terorističke i ekstremističke zlouporabe tih tehnologija, Komisija će ojačati istraživanja u području sigurnosti koja se financiraju u okviru programa Obzor Europa i Fonda za unutarnju sigurnost namjenskim pozivima 2026. i sljedećih godina. Prioriteti tih istraživanja bit će kapaciteti za rano otkrivanje i inovacije u tehnologijama, kao što je umjetna inteligencija, suzbijanje prisutnosti ekstremista na internetskim platformama, nove metode financiranja terorizma (npr. kriptoimovina) i zaštita građana i javnih prostora od prijetnja od uporabe eksploziva, dronova i oružja proizvedenog 3D ispisom te napada vozila i uporabe oružja s oštricom. Kako bi zajamčila da se rezultati istraživanja doista prihvate, Komisija će poduprijeti i testiranje i uvođenje rješenja koja financira EU za opremanje tijela za izvršavanje zakonodavstva najsuvremenijim alatima i metodologijama za djelotvorno sprečavanje i otkrivanje terorizma i nasilnog ekstremizma i odgovor na njih.
|
KLJUČNE MJERE Komisija će: ·poduprijeti uvođenje sigurnih komunikacijskih kanala među institucijama, tijelima i agencijama EU-a, ·ojačati istraživanja u području sigurnosti koja se financiraju u okviru programa Obzor Europa i Fonda za unutarnju sigurnost, ·poduprijeti testiranje i uvođenje rješenja koja financira EU za opremanje tijela za izvršavanje zakonodavstva najsuvremenijim alatima. Visoka predstavnica: ·prioritetno će ojačati SIAC u skladu sa Zajedničkim dokumentom Visokog predstavnika i država članica. Europol će: ·povećati kapacitete analitičke potpore i kapacitete u području obavještajnih podataka otvorenog koda (OSINT). Europski parlament i Vijeće pozivaju se da: ·dovrše pregovore o Uredbi o sigurnosti podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije. |
2.2. Sprečavanje radikalizacije
Sprečavanje radikalizacije znači suzbijanje njezinih pokretača prije nego što se ukorijene. Za to je potreban pristup koji obuhvaća cijelo društvo i uključuje dionike iz sektora obrazovanja, socijalnih i kulturnih usluga te usluga za mlade, tijela kaznenog progona, službi za zatvore i uvjetni otpust, lokalnih zajednica, organizacija civilnog društva i internetskih okruženja. Uspostava Centra znanja EU-a o sprečavanju radikalizacije („Centar znanja”) 17 u lipnju 2024. i dodjela 60 milijuna EUR za četverogodišnje razdoblje bile su korjenita promjena u politici EU-a u tom području.
Centar znanja okuplja više od 6000 oblikovatelja politike, istraživača i stručnjaka iz cijele Europe i razvija smjernice za oblikovatelje politike i stručnjake, praktične alate, osposobljavanje i prilagođene usluge potpore. Djeluje u okviru strateških smjernica 18 koje su izdale države članice i bit će ažurirane 2027. U ovom se programu utvrđuju konkretne zadaće Centra znanja i jamči se da on u potpunosti ispuni svoj mandat tako što će ih pretočiti u operativnu potporu državama članicama kako bi im bilo lakše predvidjeti nove rizike i utvrditi odgovore na radikalizaciju prilagođene pojedinoj zemlji.
2.2.1. Razvoj paketa instrumenata za prevenciju za maloljetnike
Posljedice sudjelovanja maloljetnika u radikalizaciji i terorizmu dalekosežne su i ne utječu samo na uključene maloljetnike, već i na zajednice i društvo u cjelini. Kako bi pronašla rješenje za zabrinjavajući broj maloljetnika koji se radikaliziraju u cijeloj Europi, Komisija će se nadovezati na aktivnosti Centra znanja i pružiti strateške smjernice za sprečavanje radikalizacije maloljetnika. Težište smjernica bit će na ranom otkrivanju, jačanju zaštitnih čimbenika, izgradnji otpornosti putem obrazovanja 19 i socijalne integracije, osobito ranjivih maloljetnika, potpori obiteljima i zajednicama, sigurnom sudjelovanju na internetu i suradnji među sektorima, nadovezujući se pritom na rad postojećih mreža centara za sigurniji internet u državama članicama i zemljama kandidatkinjama.
Komisija je svjesna da zbog problema s mentalnim zdravljem maloljetnici mogu biti izloženiji ekstremističkim diskursima, nasilju i novačenju. Stoga će u okviru integriranog pristupa zaštiti djece promicati pojačanu suradnju između aktera prevencije i službi za zaštitu mentalnog zdravlja 20 . Stoga se države članice potiču da integriraju psihosocijalno stručno znanje i potporu u svoje okvire za sprečavanje.
2.2.2. Izgradnja otpornih društava
Kako bi ojačala otpornost zajednica, Komisija je pokrenula Program za uključivanje i osnaživanje zajednica (CEEP) i dodijelila mu 5 milijuna EUR za osposobljavanje civilnog društva i stručnjaka o digitalnim vještinama potrebnima za učinkovite intervencije na internetu te za jačanje glasa mladih osoba koje se bave prevencijom.
Europa je i dalje snažno predana zaštiti svih vjerskih zajednica od mržnje, diskriminacije i nasilja. Komisija će ubrzati provedbu Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života 21 i uspostaviti mrežu za borbu protiv antisemitskog govora mržnje na internetu. U skladu s tom strategijom SIAC će u svoje procjene prijetnji i dalje uključivati analize konkretnih prijetnji židovskom stanovništvu, zajednicama i vjerskim objektima. Države članice potiču se da slijede preporuke projektne suradnje u području antisemitizma za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma 22 .
Kako bi ojačala kaznenopravni odgovor na razini EU-a za borbu protiv svih oblika mržnje, uključujući sve veću mržnju prema muslimanima, Komisija razmatra zakonodavnu inicijativu za usklađivanje definicije kaznenih djela mržnje počinjenih na internetu 23 . U suradnji s Europolom poboljšat će otkrivanje ekstremističkog sadržaja potpomognuto umjetnom inteligencijom, zajedničke pokazatelje postojanja prijetnje i bržu suradnju među platformama, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i istraživačima radi prepoznavanja propagande generirane umjetnom inteligencijom i koordiniranih kampanja radikalizacije.
2.2.3. Suzbijanje radikalizacije u zatvorima i među otpuštenim zatvorenicima te upravljanje povratkom stranih terorističkih boraca i članova njihovih obitelji
S obzirom na moguće puštanje na slobodu zatvorenika koji su odslužili zatvorsku kaznu, ali bi mogli biti radikalizirani 24 , moraju se uspostaviti snažnije koordinacijske mjere i prilagođene mjere za reintegraciju. Države članice trebale bi pojačati razmjenu informacija među zatvorskim tijelima, tijelima za uvjetni otpust i tijelima za kazneni progon te provesti program povlačenja i reintegracije utemeljene na dokazima.
Centar znanja pomoći će im u tome izradom instrumenata za procjenu rizika i upravljanje njima u fazi prije oslobađanja, a Komisija će pružiti smjernice za potporu nacionalnim pristupima za postupanje s radikaliziranim otpuštenim zatvorenicima.
Kako bi uspješno odgovorile na izazove povezane s povratkom stranih terorističkih boraca i članova njihovih obitelji, države članice potiču se da i dalje sprečavaju odlazak na područja zahvaćena sukobima i učinkovito kazneno progone strane terorističke borce povratnike. Centar znanja podržat će države članice instrumentima za procjenu rizika i sigurno upravljanje povratnicima i osposobljavanjem o rehabilitaciji i reintegraciji. Pri tom će u prvom planu biti zaštita djece u njihovu najboljem interesu.
2.2.4. Potpora žrtvama terorizma
Žrtve terorizma nose se s dugoročnim posljedicama i trebaju posebnu potporu. Suzakonodavci su nedavno postigli dogovor o predloženoj reviziji Direktive o pravima žrtava 25 kojom će se ojačati zaštita prava žrtava terorizma i koja će biti dopunjena novom Strategijom EU-a za prava žrtava. Komisija će i dodatno promovirati Europski dan sjećanja na žrtve terorizma i podupirat će udruženja žrtava promicanjem njihove aktivne uloge u programima prevencije.
|
KLJUČNE MJERE Komisija će u suradnji s Centrom znanja EU-a: ·razviti paket instrumenata za prevenciju za maloljetnike, uključujući vodič za roditelje o zaštiti mladih od radikalizacije u internetskom okruženju i praktične modele za dežurne telefonske linije i pozivne centre za izvješćivanje o znakovima radikalizacije i postupanje na temelju njih, ·razviti standardizirane postupke i zajedničku metodologiju procjene rizika za radikalizirane zatvorenike u fazi prije puštanja na slobodu. Komisija će: ·zajedno s ovim programom pokrenuti i Program za uključivanje i osnaživanje zajednica, ·sastaviti preporuke za sprečavanje radikalizacije maloljetnika i otpuštenih zatvorenika, ·predstaviti novu Strategiju EU-a za prava žrtava, ·u suradnji s Europolom poboljšati otkrivanje ekstremističkog sadržaja i sadržaja kampanja radikalizacije potpomognuto umjetnom inteligencijom. Države članice potiču se da: ·uključe sprečavanje radikalizacije u obrazovanje i sport na temelju preporuka, instrumenata i uspješne prakse razvijenih na razini EU-a, ·ojačaju stratešku komunikaciju i kampanje za informiranje javnosti na temelju potpore koju pruža Centar znanja EU-a, ·poboljšaju razmjenu informacija i provedu programe povlačenja i reintegracije za otpuštene zatvorenike, ·sprečavaju odlaske na područja zahvaćena sukobima i kazneno progone strane terorističke borce povratnike. |
2.3. Zaštita osoba u virtualnom okruženju
EU je proteklih godina uspostavio jedan od najnaprednijih regulatornih okvira na svijetu za borbu protiv terorističkih aktivnosti na internetu, dopunjen dobrovoljnom suradnjom država članica, internetskih platforma i Europola.
Međutim, prijetnja terorizma i dalje se razvija. Ekstremističke mreže brzo se prilagođavaju, iskorištavaju nove tehnologije i prelaze s otvorenih platformi na zatvorene sobe za čavrljanje i šifrirane servise. To može znatno otežati otkrivanje i sprečavanje planova terorista, lociranje terorističkih mreža i njihovih pobornika te istragu i kazneni progon terorističkih aktivnosti. Osim toga, teroristički materijali lakše se šire. Ako želimo biti sigurni da se identificirani teroristički sadržaj neće pojaviti na drugom mjestu, trebamo pametnije alate za otkrivanje. Komisija će poboljšati izvršenje Akta o digitalnim uslugama i poduprijeti djelotvornu provedbu Uredbe o terorističkom sadržaju na internetu. Ujedno će ukloniti preostale nedostatke i omogućiti brži i koordiniraniji odgovor kako bi internetsko okruženje bilo sigurno i otporno na zlouporabu te se pobrinuti da se poštuju temeljna prava. Kako je najavljeno u Strategiji unutarnje sigurnosti ProtectEU, Komisija će izraditi i Akcijski plan za zaštitu djece od kriminala, koji će uključivati mjere za suzbijanje radikalizacije i novačenja za zločine na internetu i izvan njega.
2.3.1. Potpuno iskorištavanje regulatornih okvira za borbu protiv terorističkog i ekstremističkog sadržaja na internetu
Uredba o terorističkom sadržaju na internetu bila je presudna za suzbijanje širenja terorističkih materijala jer je omogućila njihovo brzo uklanjanje. Njezina je važnost postala jasna nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., kad je izdano nekoliko stotina naloga za uklanjanje terorističkog sadržaja 26 .
Tijela država članica do prosinca 2025. već su poslala 2032 naloga za uklanjanje i više od 97 900 upućivanja na dobrovoljno uklanjanje 27 . Kako bi dodatno podupro provedbu, Europol će uspostaviti europsku bazu podataka sažetaka (baza podataka digitalnih otisaka („hash”)) za teroristički i nasilni ekstremistički sadržaj. To će pomoći državama članicama i pružateljima usluga smještaja na poslužitelju da sigurno označavaju, identificiraju i uklanjaju sadržaj na svim platformama, uključujući sadržaj uklonjen na temelju Uredbe o terorističkom sadržaju na internetu.
Komisija će dovršiti evaluaciju Uredbe o terorističkom sadržaju na internetu do kraja 2026. Na temelju te evaluacije razmotrit će daljnje jačanje te uredbe kako bi bila svrsishodna i pojednostavniti je ako je to moguće uz istodobno očuvanje mjera za djelotvornu zaštitu temeljnih prava. Komisija će ujedno zajamčiti da se strogo provodi i drugo relevantno zakonodavstvo kojim se štiti digitalni prostor, kao što su Akt o digitalnim uslugama i Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama.
Uredba o terorističkom sadržaju na internetu i Akt o digitalnim uslugama međusobno se podupiru i predstavljaju pojačanu strukturu 28 za suzbijanje terorističkih aktivnosti i nasilnog ekstremizma na internetu. Aktom o digitalnim uslugama uspostavlja se horizontalan okvir obveza dužne pažnje internetskih posrednika u pogledu suzbijanja nezakonitog sadržaja na internetu i njegova algoritamskog umnožavanja i u pogledu ublažavanja sistemskih rizika koji proizlaze iz njihovih usluga. Uredbom o terorističkom sadržaju na internetu utvrđeni su zahtjevi za pojedine sektore u vezi s terorističkim sadržajem i brzi operativni alati za njihovo uklanjanje. Vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice već su prepoznale terorizam i nasilni ekstremizam na internetu kao sistemske rizike 29 . Komisija će pozorno pratiti provedene mjere ublažavanja i prema potrebi izvršavati Akt o digitalnim uslugama.
Nadalje, Europski odbor za digitalne usluge ima ključnu ulogu u djelotvornoj i dosljednoj provedbi Akta o digitalnim uslugama u svim državama članicama, uključujući obveze pružatelja usluga u području borbe protiv nezakonite radikalizacije i nasilnog ekstremističkog sadržaja. Aktom o umjetnoj inteligenciji 30 usklađuju se pravila za umjetnu inteligenciju, među ostalim za visokorizične UI alate. Komisija će donijeti smjernice kako bi pomogla tijelima za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnim tijelima da poboljšaju svoju sposobnost otkrivanja i sprečavanja prijetnji pomoću certificiranih i pouzdanih visokorizičnih UI sustava, pritom poštujući temeljna prava. Strategijom za primjenu umjetne inteligencije dodatno će se poduprijeti razvoj i primjena UI rješenja za potrebe unutarnje sigurnosti. Zabrane iz Akta o umjetnoj inteligenciji primjenjivat će se od kolovoza 2026. Na tržištu EU-a bit će zabranjeni UI sustavi i chatbotovi koji manipuliraju korisnicima, među ostalim ako ta manipulacija dovede do radikalizacije, počinjenja kaznenih djela terorizma ili druge bitne štete. Nadalje, ako veliki generativni UI modeli pogoršaju štetnu manipulaciju koja dovodi do radikalizacije korisnika, pružatelji će morati procijeniti i ublažiti te rizike. U rješavanju takvih problema pomoći će im Europski ured za umjetnu inteligenciju.
2.3.2. Suradnja s industrijom
Dobrovoljna suradnja s pružateljima internetskih usluga neophodna je za reagiranje na nova kretanja i promjenjive prijetnje na internetu. Internetski forum EU-a glavni je kanal na kojem se Komisija bavi tim pitanjima, pa će biti dodatno ojačan. Taj forum izvrstan je primjer javno-privatne suradnje jer okuplja ministarstva država članica EU-a, tijela za izvršavanje zakonodavstva, civilno društvo i pružatelje internetskih usluga, uključujući platforme društvenih medija. To omogućuje razmjenu informacija o prioritetima i podupire koordiniran i sveobuhvatan rad na suzbijanju radikalizacije i ograničavanju širenja terorističkog i nasilnog ekstremističkog sadržaja.
Komisija će u suradnji s Europskim odborom za digitalne usluge i relevantnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva i poduzećima poboljšati mjere protiv širenja terorističkog i nasilnog ekstremističkog sadržaja i protiv radikalizacije na internetu na temelju Akta o digitalnim uslugama. To može uključivati, prema potrebi, konkretne mjere za potporu pružateljima internetskih usluga u poštovanju tog akta i njegovu izvršavanju. Takve mjere mogu uključivati utvrđivanje djelotvornih mjera ublažavanja za uklanjanje sistemskih rizika, razvoj i provedbu dobrovoljnih smjernica i kodeksa ponašanja ili okvire za dobrovoljnu suradnju. Mogu obuhvaćati i davanje preporuka ili savjeta koordinatorima za digitalne usluge radi potpore koordiniranim mjerama na nacionalnoj razini, osobito u odnosu na usluge koje se ne mogu smatrati vrlo velikim internetskim platformama ili tražilicama. Težište im može biti i na poboljšanju i pojednostavnjenju razmjene relevantnih informacija o kretanjima i novim rizicima povezanima s uslugama koje pružaju internetski posrednici.
Teorije zavjere, ekstremistički diskursi i ekstremno nasilan i granični sadržaj potiču radikalizaciju i polarizaciju. U okviru internetskog foruma EU-a Europol će olakšati suradnju s pružateljima internetskih usluga kako bi se bolje postupalo s takvim sadržajem kad je on dio diskursa kojima se potiče na terorizam ili novači za njega 31 te ujedno poštovala temeljna prava.
Teroristički i ekstremistički akteri sve više koriste internetske platforme za igranje za širenje propagande, desenzibilizaciju na nasilje i novačenje sljedbenika, uključujući maloljetnike. Radi borbe protiv toga internetski forum EU-a poticat će suradnju između sektora videoigara i tijela za izvršavanje zakonodavstva s težištem na zaštiti maloljetnika i razmotrit će mogućnost izrade smjernica za sprečavanje novačenja u tim prostorima. Europol će uspostaviti namjenski instrument za praćenje i analiziranje takve zlouporabe platformi za igranje. Osim toga, Komisija će temu sigurnosnih aspekata internetskih igara obraditi u svojoj općoj strategiji o videoigrama, koju će objaviti 2026.
Ujedno će pratiti ispunjavaju li pružatelji internetskih usluga svoje obveze iz Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu+.
2.3.3. Omogućivanje djelotvornog i koordiniranog odgovora na krize na internetu
Protokol EU-a za krizne situacije pruža dobrovoljni okvir za suradnju između tijela za izvršavanje zakonodavstva i pružatelja internetskih usluga nakon terorističkih napada s velikim posljedicama na internetu. Protokol će biti revidiran u Okvir EU-a za odgovor na krize na internetu i stavljen na raspolaganje državama članicama za slučajeve u kojima napad dovede do povećane internetske aktivnosti povezane s napadom. Temeljit će se na Aktu o digitalnim uslugama kako bi se zajamčio koordinirani odgovor koji koristi odredbe o krizama iz tog akta. Europol će olakšati operativni odgovor na krizu uspostavom tehničke platforme koja omogućuje bržu koordinaciju. Komisija će razviti i smjernice za tijela za izvršavanje zakonodavstva i pružatelje internetskih usluga o postupanju sa snimkama terorističkih napada koje su snimile nazočne osobe radi zaštite dostojanstva žrtava.
Europski odbor za digitalne usluge razvija praktične savjete za pomoć koordinatorima za digitalne usluge u praćenju usklađenosti s relevantnim obvezama. U okviru tih obveza pružatelji usluga smještaja na poslužitelju moraju odmah upozoriti tijela za izvršavanje zakonodavstva ili pravosudna tijela ako saznaju za bilo koju informaciju koja dovodi do sumnje da je počinjeno ili da je vjerojatno da će biti počinjeno kazneno djelo ili da je u tijeku počinjenje kaznenog djela koje uključuje prijetnju životu ili sigurnosti osobe. Ta kaznena djela mogu uključivati i oblike terorizma i nezakonitog nasilnog ekstremizma.
|
KLJUČNE MJERE Komisija će: ·razmotriti reviziju Uredbe o terorističkom sadržaju na internetu na temelju njezine evaluacije, ·nastaviti pratiti i pojačati provedbu obveza vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica iz Akta o digitalnim uslugama radi ublažavanja sistemskih rizika povezanih sa širenjem terorističkog i nasilnog ekstremističkog sadržaja, ·omogućiti bližu suradnju Europskog odbora za digitalne usluge s tijelima za izvršavanje zakonodavstva i poduzećima u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na internetu, ·uspostaviti nove radne postupke na internetskom forumu EU-a za jačanje mehanizama za potporu korisnicima pružatelja internetskih usluga i za pozitivne intervencije za sprečavanje radikalizacije na internetu, ·integrirati okvir EU-a za odgovor na krize na internetu na temelju Akta o digitalnim uslugama, ·izraditi smjernice za postupanje sa snimkama terorističkih napada koje su snimile nazočne osobe. Europol će: ·uspostaviti europsku bazu podataka o digitalnim otiscima za teroristički i ekstremistički sadržaj, ·olakšati suradnju s pružateljima internetskih usluga na razini EU-a radi boljeg postupanja s oblicima nezakonitog sadržaja povezanima s terorizmom i drugim vrstama štetnog sadržaja, ·pratiti ekstremističku zloupotrebu internetskih platformi za igranje i redovito pružati procjene, ·uspostaviti platformu za odgovor na krize. Države članice potiču se da: ·zajamče djelotvornu provedbu i izvršenje Uredbe o terorističkom sadržaju na internetu i Akta o digitalnim uslugama. Pružatelji internetskih usluga pozivaju se da: ·redovito preispituju i ažuriraju opće uvjete kako bi uzeli u obzir nove prijetnje, ·ojačaju mehanizme praćenja za otkrivanje i brzo uklanjanje terorističkog sadržaja, ·intenziviraju suradnju s nacionalnim tijelima i Europolom radi pravovremene razmjene i koordiniranog odgovora. |
2.4. Zaštita osoba u fizičkom okruženju
Proteklih godina EU je ostvario velik napredak u zaštiti ljudi, javnih prostora i kritične infrastrukture od terorističkih napada. EU pruža praktičnu potporu preko svojih savjetnika za sigurnosnu zaštitu, koji mogu davati savjete o slabostima i konkretne preporuke za poboljšanje. Usporedno s time program EU-a za protudronsku zaštitu 32 jača kapacitete tijela za izvršavanje zakonodavstva za suočavanje s prijetnjom koju predstavljaju nekooperativni dronovi. Donošenje Direktive o otpornosti kritičnih subjekata 33 2022. bilo je važan korak jer je time EU prešao s pristupa zaštite na pristup otpornosti.
Međutim, teroristi i dalje nalaze nove načine izvršavanja napada: od novih tehnologija, kao što su dronovi i oružje proizvedeno 3D ispisom, do jednostavnih i jeftinih metoda, primjerice oružja s oštricom i napada vozilima. Moramo još više ograničiti pristup sredstvima za počinjenje napada i poboljšati instrumente za zaštitu javnih prostora i kritične infrastrukture. Osim toga, radi suzbijanja kretanja terorista i mogućeg povratka stranih terorističkih boraca moramo poboljšati postojeće mjere EU-a kako bismo zaštitili vanjske granice i spriječili kretanje terorista.
2.4.1. Sprečavanje kretanja terorista
Snažna zaštita vanjskih granica prva je linija obrane EU-a od kretanja terorista. Kad postanu potpuno operativni, novi opsežni informacijski sustavi EU-a, osobito sustav ulaska/izlaska (EES), Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), revidirani vizni informacijski sustav (VIS) i okvir za interoperabilnost, bit će izvor ključnih informacija za države članice o državljanima trećih zemalja koji ulaze u EU. Ti sustavi pomoći će nacionalnim tijelima i u zaustavljaju pojedinaca koji predstavljaju sigurnosni rizik, uključujući osumnjičenike za terorizam.
Za identificiranje stranih terorističkih boraca i osumnjičenika za terorizam na granicama potreban je i pravovremen pristup podacima. U tu će svrhu Komisija zajedno s Europolom intenzivnije surađivati s pouzdanim trećim zemljama kako bi se prikupili biografski i biometrijski podaci o pojedincima koji bi mogli predstavljati terorističku prijetnju, koji će se zatim unositi u Šengenski informacijski sustav (SIS) u skladu s primjenjivim pravnim okvirima EU-a i nacionalnim pravnim okvirima. Kako bi se poboljšao taj protok informacija, „upozorenja s informacijama” u SIS-u 34 trebala bi se početi unositi u taj sustav 2026. Na temelju Europolova prijedloga i informacija dobivenih od trećih zemalja države članice moći će unositi relevantna upozorenja u SIS, pa će informacije o teroristima i osumnjičenicima biti dostupne graničnim tijelima i tijelima kaznenog progona 35 .
Nakon objave nedavnih Zaključaka Vijeća o budućim prioritetima za jačanje zajedničkih napora u borbi protiv terorizma 36 i u kontekstu ukupne evaluacije Šengenskog informacijskog sustava Komisija će predstaviti daljnje korake u pogledu uvođenja procedure za postupanje nakon dobivenog pogotka radi daljnje razmjene pronađenih podataka o upozorenjima povezanima s terorizmom s državama članicama koje dobrovoljno sudjeluju u sustavu. Osim toga, procijenit će primjenu upozorenja o odbijanju ulaska 37 i prema potrebi ažurirati Priručnik o SIS-u. Nadalje, Komisija će u bliskoj suradnji s državama članicama poboljšati suradnju i razmjenu podataka o pojedincima koji bi mogli predstavljati terorističku ili nasilnu ekstremističku prijetnju („Gefährder”) 38 .
Kako je najavljeno u Strategiji unutarnje sigurnosti ProtectEU, Komisija će istražiti načine da se poboljša razmjena informacija za potrebe izvršavanja zakonodavstva i upravljanja granicama s pouzdanim trećim zemljama. Za potrebe sigurnosti i upravljanja granicama to bi se moglo provesti tehničkim rješenjem koje omogućuje kontroliranu i ograničenu razmjenu odabranog podskupa podataka iz baza podataka EU-a ili na temelju međunarodnog sporazuma i uzajamnosti. Za potrebe izvršavanja zakonodavstva to bi se moglo provesti proširenjem EU-ova okvira za automatsku razmjenu policijskih informacija (Prüm) i Šengenskog informacijskog sustava (SIS) tako da obuhvaća pouzdane treće zemlje. Time bi se poboljšale prekogranične istrage, poštujući pritom u potpunosti temeljna prava i EU-ove standarde zaštite i sigurnosti podataka.
Novi postupak dubinske provjere 39 , koji će se početi primjenjivati u lipnju 2026., olakšat će identifikaciju državljana trećih zemalja koji su nezakonito prešli vanjske granice ili nezakonito borave na državnom području država članica, a nisu prošli ulazne kontrole. Morat će se provoditi sustavne provjere kako bi se procijenilo predstavljaju li te osobe sigurnosni rizik. Protiv pojedinaca koji predstavljaju terorističku prijetnju može se pokrenuti kaznenopravni postupak i postupak izručenja. Komisija će podržati djelotvorno vraćanje pojedinaca koji predstavljaju sigurnosni rizik olakšavanjem brzog donošenja čvršćih pravila u Prijedlogu uredbe o vraćanju 40 i radom koordinatora EU-a za vraćanje i mreže na visokoj razini za vraćanje. Komisija ujedno potiče države članice da nastave poboljšavati suradnju i koordinaciju između tijela za borbu protiv terorizma i tijela za azil i migracije.
Osim toga, bez unaprijed dostavljenih informacija o putovanju (kao što su unaprijed dostavljene informacije o putnicima (API) i podaci iz evidencije podataka o putnicima (PNR)) tijela za izvršavanje zakonodavstva ne mogu djelotvorno planirati i učinkovito provoditi mjere za borbu protiv terorizma na vanjskim granicama i na području EU-a. Aktualni okvir EU-a ograničen je na komercijalni zračni prijevoz, zbog čega postoje pravni i operativni nedostaci koje teroristi mogu iskoristiti za kretanje unutar EU-a. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama i sektorom prijevoza istražuje mogućnosti za proširenje trenutačnog okvira na druge vrste prijevoza, kao što su pomorski i kopneni promet, i na privatne letove te mogućnosti za jačanje Direktive o PNR-u ovisno o njezinoj evaluaciji 41 .
2.4.2. Ograničavanje pristupa sredstvima za počinjenje napada
Iznimno je važno dodatno ograničiti pristup sredstvima za počinjenje napada. Nedavni slučajevi zapljene, među ostalim vatrenog oružja proizvedenog 3D ispisom, pokazuju da je oružje trajno dostupno, osobito desničarskim teroristima i nasilnim ekstremistima 42 . Komisija će početkom 2026. predstaviti zakonodavni prijedlog za usklađivanje kriminalizacije trgovine vatrenim oružjem i drugih kaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem, uključujući nezakonitu izradu, posjedovanje i širenje nacrta za proizvodnju vatrenog oružja 3D ispisom.
Teroristi i nasilni ekstremisti i dalje koriste i eksplozive kućne izrade, što se vidi prema priručnicima i uputama za uporabu koje kruže internetom. Kako bi riješila taj problem, Komisija preispituje Uredbu EU-a o prekursorima eksploziva 43 . U nedavno dovršenoj evaluaciji Direktive o pirotehničkim sredstvima 44 utvrđeni su nedostaci u javnoj sigurnosti, među kojima je istaknuta široka dostupnost visokorizičnih pirotehničkih sredstava za profesionalnu uporabu neovlaštenim korisnicima. Komisija trenutačno procjenjuje dostupne mogućnosti, uključujući moguću reviziju te direktive.
Kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje u kontekstu terorizma malo su vjerojatne, ali mogu imati snažan učinak, pa je za njih neophodna pripravnost na razini EU-a. Komisija će 2026. iznijeti novi Akcijski plan pripravnosti i odgovora na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje. U njemu će, među ostalim, predložiti pouzdaniji program osposobljavanja i vježbi na razini EU-a i istražiti mogućnosti za suzbijanje zlouporabe novih tehnologija kao što su sinteza nukleinske kiseline i biotehnologija koja se temelji na umjetnoj inteligenciji. Osim toga, Strategijom EU-a za stvaranje zaliha i Strategijom za medicinske protumjere promicat će se zdravstvena pripravnost radi ublažavanje učinka kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.
2.4.3. Suzbijanje prijetnji koje predstavljaju dronovi
EU mora biti spreman i na borbu protiv prijetnji koje proizlaze iz upotrebe novih tehnologija i tehnologija u nastajanju, kao što je zlonamjerna upotreba dronova među terorističkim akterima. Sve vrste dronova (bespilotni zrakoplovi, pomorski površinski, podvodni ili zemaljski dronovi) velik su izazov za zaštitu kritične infrastrukture i javnih prostora. Nadovezujući se na Komunikaciju o suzbijanju mogućih prijetnji koje predstavljaju dronovi iz 2023. 45 i na Strategiju za dronove 2.0 46 , Komisija je nedavno predložila sveobuhvatni međusektorski Akcijski plan EU-a za dronove i protudronsku zaštitu. Novim Akcijskim planom dodatno će se poboljšati sposobnosti tijela kaznenog progona, granične i obalne straže za suzbijanje prijetnji koje predstavljaju dronovi specijaliziranim osposobljavanjem za obranu od dronova, mogućim razvojem platforme o incidentima povezanima s dronovima te udruživanjem i dijeljenjem resursa.
2.4.4. Zaštita javnih prostora
Javni prostori i dalje su glavne mete terorističkih napada, pa je ključno da se pri planiranju urbanih područja, javnih prostora i vjerskih objekata u cijeloj Europi pridržavamo načela integrirane sigurnosti 47 . Integrirana sigurnost trebala bi biti zajednička odgovornost koja se temelji na snažnoj javno-privatnoj suradnji. Komisija će stoga procijeniti i ispitati mogućnosti uvođenja „obveze zaštite” za operatere javnih prostora (npr. sportskih objekata, glazbenih dvorana, vjerskih objekata) radi provedbe sigurnosnih mjera na temelju procjena rizika protiv mogućih terorističkih prijetnji u javnim objektima.
Komisija ujedno ulaže 30 milijuna EUR u projekte čiji je cilj poboljšati opću sigurnost javnih prostora. Pri tom su u prvom planu sve vrste vjerskih objekata, kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, trgovina vatrenim oružjem, psi za otkrivanje eksploziva i nekooperativni dronovi. Od tog je iznosa 5 milijuna EUR namijenjeno projektima za zaštitu židovskih vjerskih objekata, čiji se prvi rezultati očekuju do 2027. 48 Komisija će nastaviti podržavati zaštitu vjerskih objekata u okviru predloženog utrostručenja financijskih sredstava za politike u području unutarnjih poslova u okviru sljedećeg VFO-a 49 .
Radi dodatnog jačanja javno-privatne suradnje Komisija će preobraziti Forum EU-a o zaštiti javnih prostora 50 u savjetodavno tijelo za potporu oblikovanju politika. U suradnji s Forumom ažurirat će smjernice EU-a o javno-privatnim partnerstvima radi zaštite javnih prostora i najbolje nacionalne primjere mjera za zaštitu javnih prostora, vodeći posebno računa o zaštiti vjerskih objekata, na temelju rezultata projekata u tom području koje je financirao EU.
Savjetodavni program sigurnosne zaštite bio je ključan za poboljšanje sposobnosti provođenja procjene ranjivosti javnih prostora i kritične infrastrukture: od 2022. obavljeno je više od 50 savjetodavnih misija. Kako bi zadovoljila sve veću potražnju država članica, Komisija će 2026. procijeniti taj program s ciljem da ga financijski i operativno ojača u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira.
Slijedeći svoje preporuke za rendgensku opremu i detektore metala 51 , Komisija će u suradnji s državama članicama osmisliti dodatne dobrovoljne zahtjeve za učinkovitost detektora metala izvan zrakoplovstva i pokrenuti dobrovoljne programe potvrđivanja i provjere za otkrivanje kemikalija, eksploziva i vatrenog oružja te za pse za otkrivanje.
2.4.5. Otpornost kritičnih subjekata, sigurnost prometa i lanaca opskrbe
U 2024. države članice prijavile su samo četiri napada protiv kritične infrastrukture koji se mogu klasificirati kao teroristički napadi 52 , ali raste zabrinutost zbog incidenata povezanih s hibridnim kampanjama i potencijalnom sabotažom zlonamjernih državnih aktera i njihovih posrednika. Kako bi povećale otpornost, sve države članice hitno bi trebale prenijeti i provesti Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (CER) i Direktivu o kibernetičkoj sigurnosti (NIS 2) 53 . U suradnji s državama članicama organizirat će se vježbe na razini EU-a za testiranje fizičke i kibernetičke otpornosti kritične infrastrukture u velikim prekograničnim incidentima. Kako bi podržala djelotvornu provedbu Direktive o otpornosti kritičnih subjekata i ojačala prekograničnu i međusektorsku otpornost kritične infrastrukture na prijetnje uzrokovane ljudskim djelovanjem, Komisija će staviti na raspolaganje 15 milijuna EUR za projekte i izdati smjernice za potporu kritičnim objektima koje države članice utvrde u svojim mjerama za poboljšanje otpornosti. Osim toga, Komisija je predložila da se za dodatno poboljšanje zaštite i otpornosti kritičnih subjekata izdvoje dodatna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe i Europskog fonda za konkurentnost u okviru sljedećeg VFO-a.
Promet je i dalje atraktivna meta. Teroristi stalno pronalaze nove načine izvođenja napada pa će se ta prijetnja vjerojatno nastaviti razvijati. Komisija će na temelju sveobuhvatnog mapiranja rizika u zračnom prometu razviti novi temelj zaštite zračnog prometa otporan na buduće promjene, među ostalim poboljšanjem zakonodavstva o zaštiti zračnog prometa (AVSEC) 54 radi omogućivanja hitnog odgovora i uz zadržavanje objedinjenog područja zaštite unutar EU-a. Komisija je predložila i da se na temelju postojećih mehanizama uspostavi Sustav EU-a za izvješćivanje o događajima povezanima sa zaštitom zračnog prometa radi olakšavanja razmjene informacija o takvim događajima i incidentima te da se razvije višeagencijski mehanizam EU-a za upozoravanje na prijetnje radi odgovora na potencijalne nove krize u prijevozu i lancima opskrbe.
Zbog incidenata u zračnom prijevozu tereta izmijenjena su pravila EU-a o zaštiti civilnog zračnog prometa 55 radi jačanja otpornosti i zaštite lanca opskrbe zračnim teretom i poštom. Kako bi ublažile napade i sabotažu čija je meta željeznički promet, Komisija i Agencija EU-a za željeznice (ERA) ojačat će otpornost sustava upravljanja željezničkim prometom kako bi se osigurao nastavak rada u slučajevima kvara sustava.
U Strategiji EU-a za luke Komisija će dodatno ojačati zakonodavstvo o pomorskoj sigurnosti kako bi se djelotvorno odgovorilo na nove prijetnje, poboljšala sigurnost lanca opskrbe EU-a i procijenilo uvođenje provjera podobnosti za lučke radnike. U suradnji s tijelima kaznenog progona i carinskim tijelima, međunarodnim organizacijama, trećim zemljama i privatnim sektorom nastojat će ublažiti i kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje u pomorskom lancu opskrbe.
|
KLJUČNE MJERE Komisija će: ·u evaluaciji SIS-a predložiti daljnje korake za proceduru za postupanje nakon dobivenog pogotka, ·podržati unošenje upozorenja s informacijama u SIS, ·istražiti mogućnosti za jačanje i proširenje europskog okvira za informacije o putovanjima (API/PNR), ·predstaviti zakonodavni prijedlog za usklađivanje kriminalizacije kaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem, ·revidirati Uredbu o prekursorima eksploziva, ·iznijeti novi Akcijski plan pripravnosti i odgovora na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, ·provesti Akcijski plan EU-a za dronove i protudronsku zaštitu, ·procijeniti i ispitati mogućnosti uvođenja „obveze zaštite” za operatere javnih prostora, ·ojačati savjetodavni program sigurnosne zaštite u okviru novog VFO-a. Komisija će u suradnji s Europolom: ·intenzivirati suradnju s pouzdanim trećim zemljama kako bi se prikupili dovoljno kvalitetni podaci (biografski, biometrijski i kontekstualni) o pojedincima koji bi mogli predstavljati terorističku prijetnju. Države članice trebale bi: ·u potpunosti iskoristiti postojeće granične postupke i sustave za potrebe sigurnosti i upravljanja granicama, ·unaprijediti biometrijske provjere i provoditi obvezne sustavne provjere na vanjskim granicama EU-a, ·u potpunosti uvesti EES i ubrzati pripreme za početak rada ETIAS-a, ·provesti preporuke iz mehanizma evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine, ·brzo prenijeti i provesti direktive CER i NIS 2. |
2.5. Odgovor na prijetnje i napade
Europol i Eurojust državama članicama nude vrijednu operativnu potporu i stručno znanje o istragama i kaznenom progonu terorizma. Ipak, kako bi odgovor na terorističke prijetnje i napade bio brz i koordiniran, odgovor tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnih tijela mora se dodatno ojačati u cijeloj Europi. Potrebno je dodatno raditi na uklanjanju preostalih nedostataka radi sprečavanja i suzbijanja financiranja terorizma. EU je i dalje odlučan u namjeri da ne dopusti da se javna sredstva koriste za promicanje ekstremizma i terorizma.
2.5.1. Borba protiv financiranja terorizma i nasilnog ekstremizma
Prijetnja povezana s financiranjem terorizma brzo se razvija i to uvelike zbog novih mogućnosti financiranja kao što su kriptoimovina, digitalna hawala i internetske platne usluge. Usto, globalna priroda financijskih usluga iziskuje dinamičan europski odgovor na financiranje terorizma. EU je uspostavio sveobuhvatan okvir za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, koji je posljednji put ažuriran 2024. Države članice pozivaju se da prenesu Šestu direktivu o sprečavanju pranja novca u nacionalno pravo do 10. srpnja 2027., do početka primjene Uredbe EU-a o sprečavanju pranja novca. Taj će se okvir dodatno pojačati povezivanjem registara bankovnih računa do 2029. Nadalje, od 2010. Sporazumom o Programu za praćenje financiranja terorističkih djelatnosti (TFTP) između EU-a i SAD-a omogućuje se državama članicama, Europolu i Eurojustu da od Ministarstva financija SAD-a zatraže pretraživanje podataka o izvješćima u vezi s financijskim plaćanjima, koji daju vrijedne tragove za identificiranje terorista i njihovih financijera.
Kako bi uklonila postojeće nedostatke u praćenju financiranja terorizma, Komisija će početkom 2026. pokrenuti studiju kako bi procijenila i utvrdila mjere potrebne za uspostavu novog sustava na razini EU-a kojim se omogućuje dobivanje financijskih podataka u svrhu praćenja financiranja terorizma i imovinske koristi stečene organiziranim kriminalom. Taj bi sustav trebao biti uspostavljen do 2030. i trebao bi obuhvaćati transakcije unutar EU-a i jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), prijenose kriptoimovine i internetska i elektronička plaćanja ili prijenose.
Mreža financijskih istražitelja za borbu protiv terorizma pruža platformu za razmjenu informacija o istragama i najboljih primjera iz prakse za brojne metode financiranja terorizma i nova kretanja, kao što su upotreba kriptoimovine, zloupotreba neprofitnih organizacija i platforma društvenih medija, hawala i drugi neslužbeni bankarski sustavi. Ta mreža gradi partnerstva s javnim i privatnim dionicima i partnerskim zemljama izvan EU-a radi sustavnog uključivanja doprinosa Europolova javno-privatnog financijsko-obavještajnog partnerstva.
Komisija će podupirati i bližu suradnju i razmjenu informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ-evi), tijelima za izvršavanje zakonodavstva, financijskim institucijama, financijskotehnološkim poduzećima i pružateljima internetskih usluga. Bliža suradnja između financijsko-obavještajnih jedinica i obavještajnih službi na temelju postojećih protokola za razmjenu informacija posebno je važna za borbu protiv neprimjerenog stranog financiranja 56 . Države članice trebale bi pružiti financijsko-obavještajnim jedinicama ovlasti i kapacitet za prepoznavanje i dijeljenje slučajeva povezanih s neprimjerenim stranim financiranjem. Ono bi trebalo biti uključeno i u nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi se financijsko-obavještajne jedinice mogle učinkovito boriti protiv tih rizika.
Proračun EU-a nikad se ne smije zloupotrebljavati za financiranje projekata kojima se promiču radikalna ili ekstremistička stajališta. Na temelju revidirane Financijske uredbe 57 bilo kakvo protupravno postupanje koje za posljedicu ima „poticanje na diskriminaciju, mržnju ili nasilje” predstavlja opravdanu osnovu za isključenje iz financiranja sredstvima EU-a. Komisija će zajamčiti djelotvornu provedbu, među ostalim informiranjem građana, uspostavom interne mreže za razmjenu informacija i poboljšanjem postupaka za uzimanje u obzir informacija od država članica i drugih izvora ako bi se one mogle iskoristiti za procjenu poštuju li korisnici i projekti vrijednosti EU-a.
Djelotvorna zaštita proračuna EU-a oslanja se i na aktivan doprinos država članica u smislu pružanja informacija kao potporu radu Komisije. Rezultati preispitivanja Strukture za borbu protiv prijevara 2026. ojačat će nadzor i odgovornost radi učinkovitije zaštite financijskih interesa Unije.
2.5.2. Jačanje odgovora tijela za izvršavanje zakonodavstva
Kako je najavljeno u Strategiji unutarnje sigurnosti ProtectEU, Komisija će predložiti ambicioznu reformu mandata Europola kojom bi se ojačala njegova uloga središnjeg informacijskog, tehnološkog i inovacijskog centra za izvršavanje zakonodavstva radi pružanja snažnije operativne i forenzičke potpore državama članicama.
Na temelju preispitivanja mandata Europola njegov Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC) trebao bi konsolidirati i dodatno razraditi operativne protuterorističke informacije za tijela za izvršavanje zakonodavstva u svojem središnjem informacijskom centru za borbu protiv terorizma. Taj centar trebao bi i omogućiti razmjenu informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva u stvarnom vremenu i poticati suradnju između tih tijela i privatnog sektora. Iz forenzičke perspektive, Europski centar za borbu protiv terorizma, Europolov laboratorij za inovacije, Europski centar za kibernetički kriminal i drugi relevantni centri povećat će operativnu, analitičku i tehničku potporu državama članicama. Izgradit će kapacitete za obradu velikih i složenih skupova podataka i razviti alate za otkrivanje i zaustavljanje terorističkog i ekstremističkog sadržaja na internetu.
Komisija će nastaviti podupirati europske mreže za izvršavanje zakonodavstva 58 . Osim toga, u bliskoj suradnji s državama članicama ažurirat će Preporuke Vijeća o operativnoj suradnji tijelâ kaznenog progona 59 radi pružanja operativne pomoći u prekograničnim situacijama, među ostalim premještanjem operativnih timova i opreme radi vježbi, a ne samo tijekom kriza.
2.5.3. Jačanje pravosudne suradnje
Kako bi se mogla boriti protiv terorističkih i nasilnih ekstremističkih prijetnji u ovom digitalnom dobu, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnim tijelima nužan je zakonit pristup podacima. Provedbom Plana za zakonit i djelotvoran pristup podacima za izvršavanje zakonodavstva iz 2025. 60 doprinijet će se rješavanju velikih problema koji stoje na putu prema uspješnim istragama i kaznenom progonu. Pravila EU-a o prekograničnom pristupu elektroničkim dokazima 61 počet će se primjenjivati u kolovozu 2026. i omogućivat će pravosudnim tijelima da pribavljaju i čuvaju dokaze izravno od pružatelja usluga koji nude svoje usluge u EU-u. Nadovezujući se na projekt SIRIUS koji financira EU 62 i stupanje na snagu nove Konvencije UN-a protiv kibernetičkog kriminala i Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu, međunarodna suradnja na pribavljanju elektroničkih dokaza ojačat će se namjenskim osposobljavanjem i razmjenom informacija.
Pravosudna suradnja i razmjena informacija o predmetima povezanima s terorizmom ključna je za suzbijanje terorističkih prijetnji u fazama sprečavanja i odgovora. Kako bi olakšao utvrđivanje prekograničnih poveznica među predmetima povezanima s terorizmom, Eurojust će poboljšati Europski pravosudni registar za borbu protiv terorizma na temelju novog najsuvremenijeg sustava vođenja predmeta, koji će se uspostaviti do 1. prosinca 2027. Države članice pozivaju se da pravodobno šalju Eurojustu informacije o predmetima povezanima s terorizmom. Preispitivanjem mandata Eurojusta doprinijet će se jačanju njegovih analitičkih kapaciteta i omogućiti bliža suradnja s Europolom, što će ojačati potporu prekograničnim istragama i kaznenom progonu terorizma. Nadalje, Direktiva o postupovnim jamstvima za djecu iz 2016. 63 i dalje će nuditi ciljane mjere potpore i zaštite za djecu koja ulaze u kaznenopravni sustav. Dokazi s bojišta presudni su za kazneni progon stranih terorističkih boraca koji se vraćaju. Podaci dobiveni iz njih, nakon što se unesu u SIS, doprinose i otkrivanju stranih terorističkih boraca na granicama EU-a. Nakon prestanka rada istražnog tima UN-a za promicanje odgovornosti za kaznena djela koja je počinio Daiš/ISIL (UNITAD) dokazi s bojišta tek su ograničeno dostupni. Komisija će u suradnji s Eurojustom istražiti mogu li se i kako informacije koje su prikupila iračka tijela i UNITAD staviti na raspolaganje državama članicama poboljšanom suradnjom između Eurojusta i Iračkog nacionalnog centra za međunarodnu pravosudnu suradnju te mogu li se informacije povezane s pojedinačnim predmetima pohranjivati u Eurojustovoj središnjoj bazi podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima.
|
KLJUČNE MJERE Komisija će: ·procijeniti i utvrditi mjere potrebne za uspostavu sustava EU-a za dohvat financijskih podataka radi praćenja financiranja terorizma i imovinske koristi stečene organiziranim kriminalom, ·ojačati sustav za zaštitu proračuna EU-a od zlouporabe, među ostalim preispitivanjem strukture EU-a za borbu protiv prijevara, ·predložiti preispitivanje mandata Europola i Eurojusta kako bi se ojačale njihove uloge u odgovoru tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnom odgovoru na terorizam. Komisija će zajedno s državama članicama i Europolom: ·intenzivirati suradnju i razmjenu informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama, tijelima za izvršavanje zakonodavstva, financijskim institucijama, financijskotehnološkim poduzećima, pružateljima internetskih usluga i platformama društvenih medija, ·provesti mjere iz Plana za zakonit i djelotvoran pristup podacima za izvršavanje zakonodavstva. Europol će: ·konsolidirati i dodatno razraditi svoj središnji informacijski centar za borbu protiv terorizma, ·povećati operativnu, analitičku i tehničku potporu tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica u borbi protiv terorizma. Eurojust će zajedno s Komisijom: ·istražiti načine na koje bi se informacije koje prikupe UNITAD i iračka tijela mogle staviti na raspolaganje državama članicama. |
2.6Surađivanje s međunarodnim partnerima
Vanjska i unutarnja dimenzija borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma usko su povezane 64 . Komisija će u suradnji s visokom predstavnicom i koordinatorom EU-a za borbu protiv terorizma intenzivirati međunarodnu suradnju u svim stupovima ovog programa, vodeći se pristupom utemeljenim na poštovanju ljudskih prava.
2.6.1. Mjere ograničavanja u borbi protiv terorizma
Popis osoba, skupina i subjekata obuhvaćenih mjerama ograničavanja EU-a u borbi protiv terorizma 65 („EU-ov popis terorista”) i dalje je ključan resurs za razbijanje terorističkih mreža. Taj popis trebalo bi redovito ažurirati kako bi se uvrstile i uklonile nove prijetnje prekidanjem financijskih tokova i sprečavanjem potpore terorističkim aktivnostima. Visoka predstavnica i države članice EU-a procjenjuju kako bi EU-ov popis terorista mogao biti učinkovitiji, operativniji i prilagodljiviji. Proširenje područja primjene sustava i bliža suradnja s trećim zemljama istomišljenicama poboljšat će praktičnost tog popisa.
2.6.2. Poboljšanje međunarodnih sporazuma
Komisija će predložiti da se u ime EU-a potpiše i zaključi novi Protokol o izmjeni definicije kaznenih djela terorizma uz Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju terorizma. Kad stupi na snagu, taj okvir pružat će zajedničku paneuropsku definiciju kaznenih djela terorizma za više od 40 zemalja.
Komisija nastoji dodatno ojačati vanjsku suradnju Europola i Eurojusta u području suzbijanja terorizma putem međunarodnih sporazuma o razmjeni osobnih podataka s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, pri čemu su u prvom planu ključne regije.
2.6.3. Produbljivanje bilateralne i regionalne suradnje
Suradnja sa zemljama kandidatkinjama ili potencijalnim zemljama kandidatkinjama intenzivirat će se kako bi se ubrzala njihova integracija u sigurnosnu strukturu EU-a i potaknula usklađenost njihovih pravnih i strateških okvira s pravnom stečevinom i standardima EU-a. Kad god je to moguće, te će zemlje postupno biti integrirane u mjere EU-a, kao što je Centar znanja o sprečavanju radikalizacije i aktivnosti Europola, Eurojusta i CEPOL-a. Osim toga, one će moći koristiti instrumente, smjernice i kapacitete koji su stavljeni na raspolaganje državama članicama.
Novim Zajedničkim akcijskim planom za sprečavanje i suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma za zapadni Balkan za razdoblje 2025. – 2030. podržava se njegova usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, poboljšava operativna suradnja i povećavaju kapaciteti naših partnera u regiji. Zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje ostvarit će korist i od namjenske tehničke pomoći, izgradnje kapaciteta i projekata koje financira EU, na primjer u području zaštite javnih prostora i kritične infrastrukture ili upravljanja granicama.
Bliski istok i sjeverna Afrika imaju stratešku ulogu u globalnoj borbi protiv terorizma. U okviru Pakta za Mediteran potpora EU-a dodjeljivat će se prije svega za jačanje upravljanja granicama, poboljšanje izvršavanja zakonodavstva i pravosudne suradnje i za sprečavanje nasilnog ekstremizama i terorizma uz potporu Centra znanja o sprečavanju radikalizacije. Regionalni dijalog o unutarnjoj sigurnosti doprinijet će suzbijanju teškog i organiziranog kriminala i terorizma.
EU će nastaviti podupirati oporavak Sirije, tj. mirnu i uključivu tranziciju i pomirenje u toj državi, te njezinu regionalnu reintegraciju. Osim toga, EU će za 2026. i 2027. dodijeliti paket financijske potpore od približno 620 milijuna EUR koji pokriva humanitarnu pomoć, potporu za rani oporavak i bilateralnu potporu te pritom nastaviti raditi na odgovoru na krizu u sjeveroistočnoj Siriji i kampovima. Komisija potiče i institucije EU-a i države članice da provedu Zaključke Vijeća od 23. lipnja 2025. o Siriji i preporuke iz Akcijskog plana o suzbijanju terorističke prijetnje koja potječe iz Sirije koje je izdao koordinator EU-a za borbu protiv terorizma.
U Africi, osobito u supsaharskoj Africi, razne terorističke skupine stječu moć. Zbog sve većih regionalnih napetosti i širenja utjecaja Islamske države pokrajine Horasan (ISKP) potrebno je pomno pratiti stanje i u središnjoj i južnoj Aziji. EU će poboljšati svoj integrirani odgovor uključivanjem sigurnosnih pitanja u pristup od 360 stupnjeva iz Strategije Global Gateway i jačanjem izravne potpore izgradnji kapaciteta. Cilj je tih programa pojačati sigurnost granica, podržati operativnu suradnju, ojačati kapacitete za otkrivanje i sprečavanje nezakonitih financijskih tokova, suzbiti ekstremističku i nasilnu propagandu, spriječiti zlouporabu novih tehnologija i produbljivanje povezanosti između terorizma i organiziranog kriminala u nekoliko regija, povećati otpornost zajednica na radikalizaciju i novačenje za terorističke skupine te olakšati rehabilitaciju i reintegraciju bivših boraca i njihovih obitelji.
Koordinacija vanjskog djelovanja EU-a i država članica u trećim zemljama osobito je važna kako bi se izbjeglo udvostručavanje. Komisija će u suradnji s državama članicama redovito pregledavati projekte koje financiraju EU i države članice, razvijati nove inicijative Tima Europa i poticati sinergije između djelovanja EU-a i misija i operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike u zemljama koje su osobito pogođene terorizmom.
Dijalozi o borbi protiv terorizma olakšavaju strateške razmjene s trećim zemljama te bi trebali rezultirati jasnim i provedivim zaključcima koji se djelotvorno primjenjuju. EU-ova mreža stručnjaka za borbu protiv terorizma neizostavna je za razmjenu informacija o sigurnosnoj situaciji u trećim zemljama. Visoka predstavnica radit će na jačanju te mreže kako bi se uspostavila šira regionalna pokrivenost i bliža suradnja i riješio problem povezanosti terorizma i organiziranog kriminala, financiranja terorizma i terorističke propagande.
2.6.4. Jačanje uloge EU-a na multilateralnoj razini
Visoka predstavnica, Komisija i koordinator EU-a za borbu protiv terorizma zajamčit će bližu koordinaciju i snažnije vodstvo EU-a u okviru multilateralnih foruma. EU će u okviru supredsjedanja Globalnim forumom za borbu protiv terorizma (GCTF) i dalje unapređivati civilnu borbu protiv terorizma i promicati održiva i koordinirana multilateralna nastojanja.
Osim toga, iskoristit će svoju ulogu u globalnoj koaliciji za borbu protiv Daiša radi poboljšanja koordinacije u toj regiji. EU i države članice imat će važnu ulogu u reviziji UN-ove Globalne protuterorističke strategije u 2026. radi promicanja vrijednosti i prioriteta EU-a. Osim toga, nastavit će doprinositi tekućem procesu reformi UN-a, inicijativi UN80, koji obuhvaća i UN-ovu strukturu za borbu protiv terorizma.
Suradnja s Vijećem Europe, Stručnom skupinom za financijsko djelovanje (FATF), Interpolom i NATO-om vodit će se na tematskoj osnovi. Suradnjom s forumima kao što su Stručna skupina za financijsko djelovanje i Globalni forum za borbu protiv terorizma EU će raditi i na rješavanju međusobno povezanih problema terorističkog financiranja, novačenja i propagande, osobito na društvenim mrežama. Globalni internetski forum za borbu protiv terorizma (GIFCT) i dalje će biti ključni partner Komisije. Naposljetku, Komisija će nastaviti surađivati sa zakladom Christchurch Call 66 .
|
KLJUČNE MJERE Komisija će: ·predložiti da se potpiše i zaključi novi Protokol o izmjeni definicije kaznenih djela terorizma uz Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju terorizma, ·preporučiti Vijeću da ovlasti Komisiju za pregovore s dodatnim trećim zemljama o međunarodnim sporazumima o suradnji s Eurojustom i Europolom, ·podržati provedbu Zajedničkog akcijskog plana za sprečavanje i suzbijanje terorizma i nasilnog ekstremizma za zapadni Balkan za razdoblje 2025. – 2030., ·proširiti aktivnosti Centra znanja tako da obuhvaćaju zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i mediteransku regiju, ·uključiti sigurnosna pitanja u programe u okviru Strategije Global Gateway i ojačati izravnu potporu izgradnji kapaciteta. Komisija će u suradnji s državama članicama EU-a: ·redovito pregledavati projekte u području borbe protiv terorizma i sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma koje financiraju EU i države članice. Visoka predstavnica: ·u suradnji s Komisijom, koordinatorom EU-a za borbu protiv terorizma i državama članicama dodatno će operacionalizirati dijaloge o borbi protiv terorizma, ·poboljšat će EU-ovu mrežu stručnjaka za borbu protiv terorizma, ·u suradnji s Komisijom i koordinatorom EU-a za borbu protiv terorizma zajamčit će bližu koordinaciju i snažnije vodstvo EU-a u okviru multilateralnih foruma. Visoka predstavnica i Vijeće trebali bi: ·redovito preispitivati Zajedničko stajalište 2001/931/ZVSP („EU-ov popis terorista”). |
3.Zaključak
Terorizam i nasilni ekstremizam i dalje ugrožavaju sigurnost Europe. U ovom programu iznosi se odgovor EU-a na te prijetnje, a to je zajednička obveza da se na njih odgovori promišljeno, jedinstveno i odlučno. Ona usmjerava sve što želimo postići: spriječiti nasilje prije nego što se ono ukorijeni, zaštititi najranjivije osobe i zajamčiti pravdu protiv onih koji žele nauditi drugima.
Na temelju ovog programa Europska unija poboljšat će zajedničku sposobnost predviđanja prijetnji, sprečavanja radikalizacije, zaštite građana na internetu i izvan njega te odlučnog odgovora na napade. Taj će pristup pojednostavniti unutar i izvan svojih granica. Zahvaljujući programu provest će se ambiciozne mjere u svim stupovima, a prednost će pritom imati nekoliko inicijativa za svladavanje novih prepreka, kao što su:
·paket instrumenata za prevenciju radi suzbijanja radikalizacije maloljetnika,
·moguće jačanje Uredbe o terorističkom sadržaju na internetu,
·procedura za postupanje nakon dobivenog pogotka radi razmjene informacija o upozorenjima povezanima s terorizmom u Šengenskom informacijskom sustavu, i
·novi sustav EU-a za dohvat financijskih podataka.
Komisija će usmjeravati i pratiti provedbu mjera iz svih stupova i omogućiti da se iskoristi puni potencijal Unijinih instrumenata, zakonodavstva i financijskih sredstava. Obavješćivat će Europski parlament, Vijeće, koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma, države članice, privatni sektor i civilno društvo o provedbi ovog programa i uključiti ih u provedbu.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „ProtectEU: europska strategija unutarnje sigurnosti”, COM(2025) 148 final . Ovaj program dopunjuje ciljeve iz komunikacija „Europska strategija za Uniju pripravnosti”, JOIN(2025) 130 final; „Očuvanje mira – Plan za obrambenu pripravnost do 2030.”, JOIN(2025) 27 final ; „Europski štit za zaštitu demokracije: za jača i otpornija demokratska društva”, JOIN(2025) 791 final .
Kaznena djela terorizma definirana su u članku 3. Direktive (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma kao kaznena djela koja zbog svoje prirode ili konteksta mogu ozbiljno naštetiti zemlji ili međunarodnoj organizaciji ako su počinjena namjerno i s terorističkim ciljem.
Ne postoji pravna definicija nasilnog ekstremizma na razini EU-a. Nasilna ekstremistička djela ne ispunjavaju kriterije iz definicije kaznenih djela terorizma, ali ozbiljna su prijetnja sigurnosti. Radna definicija razvijena je u okviru projektne suradnje u području borbe protiv nasilnog desničarskog ekstremizma.
Članak 4. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji.
Izvješće Europola o stanju i kretanjima u području terorizma u Europskoj uniji (TE-SAT) za 2025.
Na temelju novijih procjena prijetnji TE-SAT Europola i INTCEN-a (povjerljivo).
Europol, TE-SAT 2025.
Ostali su primjeri mržnja prema LGBTQ+ osobama, mizoginija, rasizam, rušilačke ideologije, nihilizam i „akceleracionizam”, niz ideologija koje smatraju da je aktualno društvo nepopravljivo, pa „sustav” mora biti uništen i potreban je „novi početak”.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor”, COM(2020) 795 final .
Europol, izvješća TE-SAT 2021. – 2025.
Europol, Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u (EU-SOCTA), 2025.; Beneath the Surface: Terrorist and Violent Extremist Use of the Dark Web and Cybercrime-As-A-Service for Cyber-Attacks (Ispod površine: Kako teroristi i nasilni ekstremisti koriste mračnu mrežu i „kibernetički kriminal kao uslugu” za počinjenje kibernetičkih napada) | Ured za borbu protiv terorizma .
Aktivni klubovi su labavo organizirane ekstremističke mreže koje se službeno bave fitnessom ili borilačkim sportovima, ali zapravo služe kao centri za ideologiju, koheziju i novačenje među nasilnim desničarskim ekstremistima.
Poznate kao mreže „764” ili „Com”.
Digitalna hawala je sustav plaćanja koji omogućuje pseudoanonimne prekogranične prijenose raznim digitalnim metodama (tehnologija ulančanih blokova, mobilni novac itd.). Sličan je fizičkoj neformalnoj mreži sustava hawala, ali ima dodatne sigurnosne kontrole (TE-SAT 2025.).
Zaključci Vijeća od 9. lipnja 2022. „Zaštita Europljana od terorizma: postignuća i sljedeći koraci”,
Zaključci Vijeća od 12. prosinca 2024. o budućim prioritetima za jačanje zajedničkih napora Europske unije i njezinih država članica u borbi protiv terorizma.
Vidjeti publikaciju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije – Novi rizici i prilike za unutarnju sigurnost EU-a koji proizlaze iz novih tehnologija (2025.) , EUR 40239 JRC139674.
Strateške smjernice o koordiniranom pristupu EU-a sprečavanju radikalizacije .
Za dodatne mjere za jačanje otpornosti pomoću obrazovanja, među ostalim u području medijske i digitalne pismenosti i građanskog odgoja, vidjeti: Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski štit za zaštitu demokracije: za jača i otpornija demokratska društva, JOIN(2025) 791 final . Europski štit za zaštitu demokracije, JOIN(2025) 791 final.
Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.) , COM(2021) 615 final.
Skup preporuka Europske komisije u okviru projektne suradnje u području antisemitizma za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma (P/CVE), ožujak 2025. Na temelju tih preporuka Centar znanja EU-a sastavio je Priručnik o ključnim simbolima, diskursima i mehanizmima izvješćivanja koji će biti objavljen.
Na razini EU-a postojeći pravni okvir predviđen Okvirnom odlukom Vijeća o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije (Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP) i Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Direktiva (EU) 2024/138) obuhvaća samo kaznena djela mržnje motivirana rasizmom i ksenofobijom, odnosno poticanje na nasilje ili mržnju na internetu na temelju roda.
Prema procjenama Europola (podaci koji nisu javni).
Podaci iz baze podataka na Europolovoj platformi Point d’Entrée pour le Retrait de Contenus terroristes sur Internet (PERCI).
Vidjeti prethodnu bilješku.
Komisijina ocjena interakcije Akta o digitalnim uslugama s drugim propisima EU-a i njegova praga za određivanje vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica | Izgradnja digitalne budućnosti Europe .
Izvješće o Aktu o digitalnim uslugama: stanje sistemskih rizika na internetu | Izgradnja digitalne budućnosti Europe .
Izbjegavanje kolizija je postupak unakrsne provjere operativnih informacija i koordiniranja istražnih aktivnosti među nadležnim tijelima kako bi se izbjeglo preklapanje ili međusobni utjecaj paralelnih istraga.
Uveden Komunikacijom Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o suzbijanju mogućih prijetnji koje predstavljaju dronovi , COM(2023) 659 final.
Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ , SL L 333, 27.12.2022.
Vidjeti prethodnu bilješku.
Zaključci Vijeća od 12. prosinca 2024. o budućim prioritetima za jačanje zajedničkih napora Europske unije i njezinih država članica u borbi protiv terorizma.
Članak 24. Uredbe (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenog 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Šengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima , SL L 312, 7.12.2018.
Napomena Vijeća, Zajednička definicija toga kad bi se osoba trebala smatrati mogućom terorističkom ili nasilnom ekstremističkom prijetnjom („Gefährder”), ST 8807 2024 REV 1 – NOTE.
Uredba (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama , SL L, 2024/1356, 22.5.2024.
Europol, TE-SAT 2025.
Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 , SL L 186, 11.7.2019.
Radni dokument službi Komisije, Evaluacija Direktive 2013/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje pirotehničkih sredstava na tržište (preinaka), SWD(2025) 269 final.
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o suzbijanju mogućih prijetnji koje predstavljaju dronovi , COM(2023) 659 final.
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, „Strategija za dronove 2.0 za pametan i održiv ekosustav bespilotnih zrakoplova u Europi” , COM(2022) 652 final.
Europska komisija, Security by Design: Protection of public spaces from terrorist attacks (Integrirana sigurnost: Zaštita javnih prostora od terorističkih napada) (2023.), JRC131172.
Vidjeti projekte financirane u okviru poziva na dostavu prijedloga za zaštitu javnih prostora Fonda za unutarnju sigurnost: ISF-2024-TF2-AG-PROTECT .
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju potpore Unije za unutarnju sigurnost za razdoblje 2028. – 2034.
Forum EU-a o zaštiti javnih prostora mjesto je na kojem se regionalne i lokalne vlasti, privatni operateri javnih prostora, organizacije iz privatnog sektora i vjerske organizacije okupljaju kako bi razmijenili najbolje primjere zaštitnih mjera iz prakse.
Europol, TE-SAT 2025.
Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2), SL L 333, 27.12.2022.
Radni dokument službi Komisije, „Rad na poboljšanoj i otpornijoj politici zaštite zračnog prometa”, SWD(2023) 37 final.
Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/920 od 19. svibnja 2025.; Provedbena odluka Komisije (OSJETLJIVO) od 19. svibnja 2025., COM(2025) 3014 final.
Financijski tokovi od stranih državnih ili nedržavnih aktera do fizičkih ili pravnih osoba koje djeluju u EU-u i zlonamjerno utječu ili namjeravaju zlonamjerno utjecati na europska društva promicanjem aktivnosti koje dovode u pitanje vrijednosti EU-a (pravno neobvezujuća definicija koju koristi Centar znanja EU-a o sprečavanju radikalizacije).
Članak 138. stavak 1. točka (c) podtočka vi. i uvodna izjava 113. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka) , SL L, 2024/2509, 26.9.2024.
AIRPOL, AQUAPOL, ENLETS, ESG, EIFS, HRSN, RAIPOL i ATLAS.
Preporuka Vijeća (EU) 2022/915 od 9. lipnja 2022. o operativnoj suradnji tijelâ kaznenog progona , SL L 158, 13.6.2022.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru Regija, „Plan za zakonit i djelotvoran pristup podacima za izvršavanje zakonodavstva” , COM(2025) 349 final.
Projekt SIRIUS, koji financira EU, služi kao glavna točka za dobivanje elektroničkih podataka od pružatelja usluga sa sjedištem u drugim jurisdikcijama za više od 8000 članova iz 47 jurisdikcija.
Direktiva (EU) 2016/800 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima , SL L 132, 21.5.2016.
Zaključci Vijeća od 16. prosinca 2024. o jačanju vanjskih i unutarnjih veza u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.
Zajedničko stajalište Vijeća od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (2001/931/ZVSP) , SL L 344, 28.12.2001.
Zaklada Christchurch Call je nevladina organizacija koju su osnovali Novi Zeland i Francuska kao odgovor na gnusan teroristički napad u Christchurchu 2019. radi uklanjanja terorističkog i nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu.