EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.12.2025.

COM(2025) 989 final

2025/0419(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu proširenja njezina područja primjene na robu na kraju proizvodnog lanca i mjera za sprečavanje izbjegavanja mjera

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2025) 989 final} - {SWD(2025) 987 final} - {SWD(2025) 988 final} - {SWD(2025) 989 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Uredba (EU) 2023/956 o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama („Uredba o CBAM-u”) 1 stupila je na snagu 1. listopada 2023. CBAM-om se jamči da klimatske ambicije EU-a ne budu ugrožene izmještanjem emisija ugljika, do kojeg dolazi kad poduzeća sa sjedištem u EU-u premjeste proizvodnju robe s visokim emisijama ugljika u treće zemlje s manje strogim klimatskim politikama. Do toga može doći i ako se proizvodi iz EU-a zamijene jeftinijom uvoznom robom s većim emisijama ugljika. Izmještanje emisija ugljika stoga dovodi do premještanja emisija iz EU-a u treće zemlje umjesto do planiranog smanjenja globalnih emisija ugljika. CBAM-om se nastoji ukloniti taj rizik tako što se na robu s višom razinom emisija ugljika koja se uvozi u EU primjenjuje cijena ugljika jednaka onoj kojoj su izloženi domaći proizvođači na temelju EU sustava trgovanja emisijama („ETS EU-a”) 2 . Nakon prijelaznog razdoblja koje se primjenjuje od listopada 2023. sljedeća faza CBAM-a počinje u siječnju 2026., uz postupno uvođenje određivanja cijena ugljika za uvezene ugrađene emisije.

Opći je cilj zakonodavnog prijedloga povećati djelotvornost CBAM-a, čime bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i suzbile klimatske promjene na globalnoj razini.

Kako bi se omogućila djelotvorna provedba CBAM-a, prijedlogom će se izmijeniti Uredba o CBAM-u kako bi se riješila tri glavna pitanja. Prvo, prijedlogom će se proširiti područje primjene CBAM-a kako bi se smanjio rizik od izmještanja emisija ugljika za proizvode koji su dalje u lancu vrijednosti proizvoda od čelika i aluminija koji su trenutačno obuhvaćeni područjem primjene CBAM-a. Drugo, prijedlogom će se nastojati riješiti pokušaji izbjegavanja usklađenosti s obvezom iz CBAM-a. Treće, prijedlogom će se poboljšati tehnička pravila za pripisivanje emisija električnoj energiji kako bi se potaknula dekarbonizacija uvoza električne energije. Prijedlogom će se prema potrebi ostvariti i niz manjih pojednostavnjenja i poboljšanja primjene mehanizma te omogućiti integrirano područje CBAM-a sa zemljama EFTA-e koje su članice EGP-a.

CBAM se trenutačno primjenjuje na ograničen skup osnovnih materijala i resursa navedenih u Prilogu I. Uredbi o CBAM-u (aluminij, cement, električna energija, gnojiva, vodik te željezo i čelik). Ti se osnovni materijali često koriste kao elementi u proizvodnji robe koja je dalje u lancu vrijednosti (proizvodi na kraju proizvodnog lanca). Proizvođačima tih proizvoda na kraju proizvodnog lanca u EU-u prijeti dvostruka inflacija troškova, koja bi ih potaknula na premještanje. To znači da bi EU „izvozio” svoje emisije u inozemstvo, što bi poništilo pozitivne učinke njegove klimatske politike. Kao prvo, očekuje se da će se zbog većih klimatskih ambicija EU-a i postupnog ukidanja besplatnih emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a povećati troškovi osnovnih materijala iz domaćih izvora 3 . Kao drugo, očekuje se da će s postupnim uvođenjem CBAM-a porasti trošak uvezenih osnovnih materijala obuhvaćenih njegovim područjem primjene. Zbog te dvostruke inflacije troškova neusklađenost između ukupnih troškova ugljika s kojima se suočavaju domaći proizvođači na kraju proizvodnog lanca i troškova ugljika koje snose proizvođači iz trećih zemalja sve je veća. To dovodi do znatnog rizika od izmještanja emisija ugljika kod određenih proizvoda na kraju proizvodnog lanca.

Uzimajući u obzir taj rizik, u skladu s člankom 30. stavkom 3. Uredbe o CBAM-u Komisija utvrđuje proizvode na kraju proizvodnog lanca izložene riziku od izmještanja emisija ugljika kako bi ih se eventualno uključilo u područje primjene CBAM-a. U Komisijinu Europskom akcijskom planu za čelik i metale 4 utvrđeni su ciljevi za proširenje područja primjene CBAM-a, s težištem na proizvodima na kraju proizvodnog lanca koji imaju visok udio čelika i aluminija. U skladu s tim ciljem i na temelju procjene kojom se utvrđuju proizvodi na kraju proizvodnog lanca koji su najviše izloženi riziku od izmještanja emisija ugljika i koji sadržavaju znatan udio robe obuhvaćene CBAM-om, ovim će se prijedlogom područje primjene CBAM-a proširiti na odabrane proizvode na kraju proizvodnog lanca s visokim udjelom čelika i aluminija. O mogućem proširenju na proizvode na kraju proizvodnog lanca u drugim sektorima koji su obuhvaćeni CBAM-om, posebno one povezane s cementom, gnojivima i vodikom, raspravlja se u Komisijinu izvješću o preispitivanju utvrđenom u članku 30. stavku 2. Uredbe o CBAM-u. Proširenje na tu robu razmotrit će se u budućoj zakonodavnoj reviziji.

U Europskom akcijskom planu za čelik i metale naglašava se i važnost uklanjanja rizika od izbjegavanja mjera i obveza u okviru CBAM-a, što bi moglo ugroziti djelotvornost CBAM-a u sprečavanju rizika od izmještanja emisija ugljika. Postojećim okvirom za provedbu CBAM-a već je predviđeno više zaštita za sprečavanje izbjegavanja mjera, među ostalim kako bi se uklonili rizici od pogrešnog razvrstavanja i deklariranja robe da bi je se prikazalo manjom od stvarne. Međutim, tijekom prijelaznog razdoblja razni dionici (uključujući nacionalna nadležna tijela, carinska tijela, poslovna udruženja i pojedinačna poduzeća) izrazili su zabrinutost da Uredba o CBAM-u ne sadržava dostatne zaštitne mjere protiv rizika od pogrešnog deklariranja intenziteta emisija i rizika od zlouporabe. Prijedlog sadržava odredbe kojima je cilj uklanjanje tih rizika.

Iskustvo s provedbom CBAM-a u prijelaznom razdoblju i povratne informacije dionika pokazali su da su pravila za uvoz električne energije prestroga. Konkretno, postojeći okvir ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir napredak koji su proizvođači električne energije iz trećih zemalja ostvarili u dekarbonizaciji svoje proizvodnje električne energije, čime se odvraća od trgovine niskougljičnom električnom energijom i pružaju ograničeni poticaji proizvođačima električne energije iz trećih zemalja radi smanjenja emisija. Dva su glavna problema koja uzrokuju te nedostatke. Kao prvo, u skladu s Uredbom o CBAM-u zadane vrijednosti emisija 5 za uvoz električne energije odnose se samo na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva. Tim zadanim vrijednostima stoga se može precijeniti sadržaj ugljika u električnoj energiji iz trećih zemalja koje izvoze relativno čistu energiju u EU. Kao drugo, pokazalo se da je u praksi vrlo teško ispuniti uvjete potrebne za deklaraciju stvarnih emisija električne energije. Prijedlog sadržava odredbe za rješavanje tih problema.

Naposljetku, prijedlogom će se uvesti i manja poboljšanja u primjeni mehanizma, kao što su proširenje mogućnosti da nacionalna nadležna tijela zatraže jamstvo, pojašnjenje da operatori mogu dijeliti verificirane podatke o emisijama s drugim operatorima ili pojednostavnjenje obveze ovlaštenog CBAM deklaranta da vodi evidenciju.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Komisija je provela i opsežno preispitivanje CBAM-a u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe o CBAM-u. U tom se preispitivanju analizira dosadašnje funkcioniranje mehanizma, procjenjuju odnosi sa zemljama u razvoju i učinci na njih, uključujući najmanje razvijene zemlje 8 , te se razmatraju mogući sljedeći koraci. U preispitivanju je razmotrena i mogućnost budućeg proširenja CBAM-a na druge sektore u EU sustavu trgovanja emisijama koji su izloženi riziku od izmještanja emisija ugljika, kao i na proizvode na kraju proizvodnog lanca u drugim sektorima (cement, gnojiva i vodik) 9 . Europska komisija istodobno donosi niz provedbenih i delegiranih akata kojima će se utvrditi tehnička pravila za funkcioniranje CBAM-a u njegovom trenutačnom području primjene 10 .

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

CBAM-om je uspostavljen zajednički jedinstveni okvir kojim se jamči jednakovrijednost politike određivanja cijene ugljika koja se primjenjuje na unutarnjem tržištu EU-a i politike određivanja cijene ugljika koja se primjenjuje na uvoz. Ujednačena primjena CBAM-a ključna je kako bi se izbjegla njegova primjena na svaku robu puštenu u slobodni promet u Uniji. Djelotvornost CBAM-a ovisi o jedinstvenom signalu cijene ugljika koji se dosljedno primjenjuje u relevantnim sektorima u svim državama članicama EU-a. Predložene izmjene Uredbe o CBAM-u isto tako zahtijevaju takvu ujednačenu primjenu.

•Proporcionalnost

Prijedlogom se nastoji ojačati djelotvornost Uredbe o CBAM-u u cilju očuvanja djelotvornosti i integriteta klimatskih politika EU-a. Istodobno su osmišljene opcije politike kako bi se ograničio učinak na administrativno opterećenje poduzeća, tijela i drugih dionika.

Predloženo proširenje područja primjene CBAM-a na proizvode na kraju proizvodnog lanca s visokim udjelom čelika i aluminija temelji se na logici postojeće Uredbe o CBAM-u i ETS-a EU-a, s težištem na proizvodima i sektorima u kojima su ugrađene emisije i rizik od izmještanja emisija ugljika najveći. Osim toga, kako je opisano u odjeljku 8.1. procjene učinka priložene ovom prijedlogu, opcije politike procijenjene su s obzirom na njihov mogući učinak u smislu složenosti i administrativnog opterećenja. To je ocijenjeno pomoću skupa pokazatelja učinkovitosti i proporcionalnosti, uključujući ukupne emisije iz proizvodnje i uvoza po oznaci KN i pokazatelja koji obuhvaća sastav materijala proizvoda na kraju proizvodnog lanca. Proizvodi s većim udjelom osnovnih materijala u masi imaju više ugrađenih emisija u odnosu na ukupnu masu proizvoda i stoga su obično najizloženiji riziku od izmještanja emisija. Nadalje, upotrijebljeni su pokazatelji kako bi se jamčilo da se pri odabiru robe uzima u obzir i složenost lanaca opskrbe. Na temelju toga prijedlogom se proširuje područje primjene CBAM-a na odabrane proizvode na kraju proizvodnog lanca s visokim udjelom čelika i aluminija na način kojim se maksimalno povećavaju koristi za okoliš obuhvaćanjem dodatnih emisija, uz istodobno ograničavanje, u mjeri u kojoj je to moguće, administrativnog opterećenja i složenosti za uvoznike i operatore iz trećih zemalja.

Prijedlogom o riziku od izbjegavanja mjera i obveza u jednakoj se mjeri uravnotežuju potrebe za jamstvom djelotvornosti CBAM-a i ograničavanjem složenosti i administrativnog opterećenja mehanizma. Primjenjuje fleksibilan i ciljani pristup, preko provedbenih i delegiranih akata, radi utvrđivanja uvoza za koji postoji rizik od izbjegavanja ili druge prakse namijenjene izbjegavanju mjera u okviru CBAM-a, na koje bi se trebali primjenjivati dodatni uvjeti za upotrebu stvarnih emisija.

Prijedlogom o uvozu električne energije pojednostavnit će se uvjeti za deklariranje stvarnih vrijednosti emisija. Time će se poboljšati djelotvornost CBAM-a u poticanju dekarbonizacije u trećim zemljama, a upotreba stvarnih vrijednosti emisija postat će lakše izvediva za sve dionike. Promjene u pristupu zadanim vrijednostima za uvoz električne energije ne uzrokuju dodatne komplikacije za uvoznike ili operatore iz trećih zemalja.

•Odabir instrumenta

Prijedlogom se zahtijeva izmjena Uredbe o CBAM-u. Njime se utvrđuju posebna pravila potrebna za primjenu Uredbe o CBAM-u. Nadalje, ovom se Uredbom zahtijeva ujednačena i dosljedna primjena i provedba u cijeloj Uniji kako bi se ostvarili ciljevi članka 32. (povezani sa zajedničkim pristupom vanjskoj politici) i članka 207. UFEU-a (povezani sa zajedničkom trgovinskom politikom).

Zbog toga se ciljevi ovog Prijedloga najbolje mogu ostvariti uredbom. Time će se omogućiti izravna primjenjivost njezinih odredaba.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

Od početka primjene CBAM-a u njegovoj prijelaznoj fazi, odnosno od 1. listopada 2023., službe Komisije kontinuirano se savjetuju s dionicima u Uniji i trećim zemljama preko više komunikacijskih kanala. Od 1. srpnja do 26. kolovoza 2025. provedeni su poziv na očitovanje i javno savjetovanje o temama proširenja područja primjene na proizvode na kraju proizvodnog lanca, riziku od izbjegavanja mjera i praksama koje bi mogle ugroziti ciljeve CBAM-a te električnoj energiji. Na temelju rezultata javnog savjetovanja većina dionika na kraju proizvodnog lanca smatra da postoji rizik od izmještanja emisija ugljika zbog CBAM-a u sektorima na kraju proizvodnog lanca. Uglavnom se slažu da bi se proširenjem CBAM-a na proizvode na kraju proizvodnog lanca smanjio taj rizik od izmještanja emisija ugljika, poboljšala klimatska politika EU-a, promicale inovacije s niskim emisijama ugljika i potaknula potrošnja niskougljičnih proizvoda u EU-u te globalne mjere povezane s određivanjem cijena ugljika. Većina ispitanika navela je da postoji rizik od izbjegavanja mjera iz postojećeg CBAM-a, što bi moglo ugroziti njegovu djelotvornost. Većina ispitanika navela je i da trenutačna metodologija za izračun zadanih vrijednosti za električnu energiju nije primjerena jer se ne uzima u obzir električna energija proizvedena iz izvora nefosilnih goriva. Uz to, većina ispitanika navela je da je potrebno pojednostavniti uvjete za primjenu stvarnih ugrađenih emisija na uvezenu električnu energiju.

Osim toga, službe Komisije provele su opsežna savjetovanja s javnim tijelima u EU-u i trećim zemljama, kao i s predstavnicima industrije, predstavnicima civilnog društva te međunarodnim ili međuvladinim organizacijama. Ti su sastanci održani u obliku bilateralnih sastanaka, rasprava u okviru stručne skupine za CBAM, razgovora u kontekstu studija namijenjenih proširenju područja primjene na proizvode na kraju proizvodnog lanca i električnu energiju te anketa nacionalnih nadležnih tijela i carinskih tijela u kontekstu okvira za upravljanje rizicima iz CBAM-a.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

U procjeni učinka navode se opcije politike koje se razmatraju za proširenje na kraj proizvodnog lanca, za dodatne zaštite protiv izbjegavanja mjera i praksi kojima bi se mogli ugroziti ciljevi CBAM-a te za revidirana pravila o uvjetima za primjenu stvarnih emisija ugrađenih u uvezenu električnu energiju. U procjeni se za svaku opciju ocjenjuje koliko bi djelotvorno riješila relevantna pitanja. Osim toga, opisuje se učinak mogućih opcija politike na gospodarske i socijalne pokazatelje i na administrativno opterećenje, a zatim se odabire najpoželjnija opcija. Opcije politike uspoređuju se s osnovnim scenarijem koji odgovara aktualnoj verziji CBAM-a. Osnovni scenarij uključuje i provedbu paketa klimatskih mjera EU-a „Spremni za 55 %”, uključujući postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a. Nadalje, u osnovnom scenariju pretpostavlja se provedba pojednostavnjenja CBAM-a kako je doneseno u listopadu 2025., uključujući prag de minimis na temelju godišnje mase po uvozniku od 50 tona robe obuhvaćene CBAM-om (za četiri kategorije robe obuhvaćene CBAM-om).

U odnosu na prakse izbjegavanja mjera koje bi mogle ugroziti ciljeve CBAM-a razmotrene su dvije opcije politike, od kojih obje dijele zajednički skup mjera.

Zajednički skup mjera ponajprije se sastoji od davanja ovlasti Komisiji za daljnje pojedinosti oznaka KN kako bi se bolje obuhvatio poseban sastav raznih proizvoda na koje se odnosi bilo koja oznaka KN u okviru područja primjene CBAM-a. Na temelju te ovlasti bit će moguće obuhvatiti relevantne sastave proizvoda na koje se odnosi ista oznaka KN. Drugo, tim skupom mjera Komisiji se daje ovlast za dodavanje dodatnih uvjeta za upotrebu stvarnih emisija za određene oznake KN / postrojenja trećih zemalja u slučaju visokog rizika od zlouporabe. Time će se omogućiti uvođenje dodatnih uvjeta koje treba ispuniti za upotrebu stvarnih provjerenih vrijednosti koje se odnose na posebne slučajeve robe, kao i dokaza koji pokazuju da se zlouporaba nije ostvarila. Ti uvjeti i dokazi trebali bi biti osmišljeni na način koji je proporcionalan i koji nepotrebno ne opterećuje operatore i uvoznike.

U opciji 1. predlaže se uključivanje lomljevine od aluminija i čelika prije upotrebe kao prekursora, čime se omogućuje pripisivanje emisija lomljevini kao prekursoru. Tom se opcijom Komisija ovlašćuje i da zatraži dodatne dokaze za dokazivanje mjesta proizvodnje, čime se otklanja rizik od pogrešnog deklariranja intenziteta emisija zbog nedostatka sljedivosti. Zahtjev za dostavljanje dodatnih dokaza odnosio bi se na uvoz određenih oznaka KN i podrijetla, pri čemu postoji najveći rizik od izbjegavanja mjera zbog pogrešnog deklariranja intenziteta emisija.

Opcija 2. temelji se na opciji 1., ali se njome dodatno proširuje područje primjene njezinih mjera politike. Osim lomljevine prije upotrebe, ta bi opcija kao prekursor CBAM-a uključivala i lomljevinu nakon upotrebe. Zahtjev za dostavljanje dokaza o mjestu proizvodnje primjenjivao bi se na sve oznake KN/podrijetla. To bi stoga utjecalo na sve CBAM deklaracije koje se temelje na stvarnim vrijednostima emisija.

Najpoželjnija je opcija 1. zbog uravnoteženog i proporcionalnog pristupa kojim se omogućuje djelotvorno uklanjanje rizika od izbjegavanja mjera.

Razmotrene su četiri opcije za uklanjanje nedostataka u postupanju s uvozom električne energije. Te se mogućnosti razlikuju u odnosu na metodologiju koja se upotrebljava za izračun faktora emisije i uvjeta za deklariranje stvarnih vrijednosti. Obuhvaćaju različite kombinacije dviju glavnih političkih odluka: (i) zadržavanje postojećeg pristupa zemlje izvoznice za faktor emisije CO2 koji se temelji na fosilnim gorivima ili prelazak na prosječni faktor emisije mreže zemlje izvoznice; (ii) izmjenu kriterija povezanog sa zagušenjem kroz upućivanje na nepostojanje strukturnog zagušenja ili njegovo potpuno uklanjanje. Nadalje, još se dva elementa primjenjuju na sve opcije. Prvo, postoji izmijenjeni kriterij kojim se pojašnjava da ugovori o kupnji energije uključuju samo fizičke ugovore o kupnji energije i istodobno omogućuje upotreba neizravnih ugovora o kupnji energije. Drugo, uvjet koji se odnosi na nominaciju kapaciteta izmijenjen je i primjenjuje se samo u slučaju eksplicitne dodjele kapaciteta.

Najpoželjnija opcija za uvoz električne energije jest prelazak na prosječni faktor emisije mreže za zemlje izvoznice i uklanjanje kriterija za upotrebu stvarnih vrijednosti emisija povezanih sa zagušenjem. Prosječni faktor emisije mreže bolje će odgovarati trendu dekarbonizacije u zemlji podrijetla jer će se uzeti u obzir i električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora. Zajedno s promjenama uvjeta povezanih s ugovorima o kupnji energije i nominacijom kapaciteta, uklanjanje uvjeta nepostojanja zagušenja mreže dodatno će olakšati izvješćivanje o stvarnim vrijednostima.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Pojednostavnjenje mehanizma, kako je doneseno u listopadu 2025. 13 , povoljno utječe na proširenje područja primjene CBAM-a na proizvode s velikim udjelom čelika i aluminija na kraju proizvodnog lanca. Prag de minimis od 50 tona uvezene robe obuhvaćene CBAM-om isključuje oko 182 000 uvoznika iz trenutačnog područja primjene CBAM-a, čime se administrativni troškovi uvoznika smanjuju za procijenjenih 1 123 milijuna EUR godišnje 14 . Od praga de minimis koristi imaju i uvoznici na kraju proizvodnog lanca, pri čemu je više od 90 % uvoznika koji posluju u sektorima obuhvaćenima proširenjem na temelju ovog Prijedloga isključeno iz obveza u okviru CBAM-a, a više od 99 % emisija ostaje obuhvaćeno područjem primjene.

Učinak svih razmatranih opcija politike (kako je opisano u odjeljku o procjeni učinka) pažljivo je procijenjen u odnosu na administrativno opterećenje. Paket politika kako je uključen u ovaj Prijedlog odabran je razmatranjem koristi za okoliš u odnosu na potrebu da se ograniči dodatno administrativno opterećenje i izbjegne povećanje složenosti CBAM-a. To je opisano i u odjeljku o proporcionalnosti i sažetku procjene učinka u ovom obrazloženju.

Proširenje CBAM-a na kraj proizvodnog lanca umjereno utječe na broj MSP-ova uvoznika (i proizvođača iz trećih zemalja koji su MSP-ovi) obuhvaćenih područjem primjene CBAM-a, pri čemu MSP-ovi čine otprilike polovinu novih uvoznika obuhvaćenih područjem primjene CBAM-a. To uzrokuje da se na ukupno približno 3800 – 3900 dodatnih MSP-ova primjenjuju obveze iz CBAM-a.

•Temeljna prava

Prijedlogom se poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, prijedlog pridonosi cilju visoke razine zaštite okoliša u skladu s načelom održivog razvoja kako je utvrđeno u članku 37. Povelje.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Proširenje na kraj proizvodnog lanca nije namijenjeno ostvarivanju prihoda, nego jačanju klimatske djelotvornosti CBAM-a u sprečavanju izmještanja emisija ugljika. Prema procjeni učinka predviđa se da će se zahvaljujući Prijedlogu do 2030. ostvariti godišnji prihodi u iznosu od oko 0,58 milijardi EUR. S obzirom na to da se besplatne dodjele emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a postupno ukidaju i da se postupno uvodi CBAM, prihodi bi se nakon 2030. trebali i dalje povećavati i do 2035. dosegnuti procijenjenih 0,69 milijardi EUR. Učinak na proračun EU-a procjenjuje se na prosječno 0,2 milijarde EUR godišnje u razdoblju 2028. – 2034. u skladu s prijedlogom Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034.

Mjerama poduzetima za uklanjanje rizika od izbjegavanja obveza i mjera pridonijet će se ostvarivanju predviđenih prihoda u praksi.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prijelazno razdoblje CBAM-a primjenjuje se do kraja 2025., a konačna faza počinje 2026.

Prije isteka prijelaznog razdoblja i u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe o CBAM-u Komisija treba podnijeti sveobuhvatno izvješće o preispitivanju Europskom parlamentu i Vijeću o iskustvima stečenima tijekom prijelaznog razdoblja. U tom će se izvješću iznijeti i mogući budući koraci za daljnje revizije i proširenja područja primjene. Osim toga, Europska komisija priprema donošenje niza provedbenih i delegiranih akata kojima će se utvrditi tehnička pravila za funkcioniranje CBAM-a u njegovu trenutačnom području primjene.

Komisija će nastaviti pratiti i ocjenjivati provedbu CBAM-a te će o tome izvješćivati u skladu sa zahtjevima Uredbe o CBAM-u.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovom Uredbom obuhvaćene su sljedeće izmjene Uredbe (EU) 2023/956:

Člankom 1. stavkom 1. pojašnjava se primjena Uredbe (EU) 2023/956 nakon njezina uključivanja u Sporazum o EGP-u te se Komisija ovlašćuje za donošenje provedbenih akata radi odgovarajuće izmjene Priloga III. toj uredbi.

Člankom 1. stavkom 1. točkama (c) i (d) predviđa se mogućnost priznavanja prenošenja relevantne pravne stečevine koja se odnosi na tržište električne energije u svrhu zahtjeva za integraciju tržišta električne energije treće zemlje u tržište Unije tržišnim povezivanjem preko memoranduma o razumijevanju između Komisije i te treće zemlje.

Člankom 1. stavkom 1. točkom (e) i člankom 1. stavkom 19. predviđa se mogućnost donošenja delegiranih akata po hitnom postupku u svrhu dodavanja treće zemlje ili područja na popis izuzetih trećih zemalja ili područja u Prilogu III. Uredbi (EU) 2023/956.

Člankom 1. stavkom 1. točkom (e) predviđa se mogućnost da Unija sklapa sporazume s trećim zemljama kako bi se uzeo u obzir mehanizam za određivanje cijene ugljika i uzajamno priznavanje akreditacijskih tijela.

Člankom 1. stavcima 3. i 5. točkom (a) podtočkom 2. i točkom (c) te stavkom 8. točkama (b) i (c) Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata kojima se, u slučajevima u kojima postoje dostatni dokazi koji upućuju na visok rizik od zlouporabe, za određenu podskupinu oznaka KN i podrijetla zahtijeva dostavljanje dodatnih dokaza koji pokazuju da se ta zlouporaba nije ostvarila.

Člankom 1. stavkom 2. i stavkom 6. točkom (c) te stavcima od 21. do 23. točke (b) proširuje se područje primjene Uredbe (EU) 2023/956 na određenu robu na kraju proizvodnog lanca s velikim udjelom čelika i aluminija te se predviđa mogućnost primjene postupno uvedene marže za neke od tih proizvoda.

U članku 1. stavku 4. dodaje se zahtjev da neizravni carinski zastupnik koji podnosi zahtjev za ovlaštenje u svojem zahtjevu navede EORI broj ili drugi nacionalni identifikacijski broj uvoznika koje zastupa.

Člankom 1. stavkom 5. točkom (a) podtočkom 1. i stavkom 8. točkom (a) predviđa se registracija operatora u CBAM registru za utvrđivanje ugrađenih emisija na temelju stvarnih verificiranih emisija.

Člankom 1. stavkom 5. točkama (b) i (c) od ovlaštenog CBAM deklaranta zahtijeva se da prema potrebi dostavi dokaze o mjestu i vremenu proizvodnje robe deklarirane na temelju stvarnih emisija.

U članku 1. stavku 5. točki (b) pojašnjava se da je Komisija ovlaštena za donošenje provedbenih akata o postupcima za preispitivanje CBAM deklaracija.

Člankom 1. stavkom 6. točkom (a) i stavkom 24. predviđa se uključivanje ulaznih materijala (prekursora) u metodologiju za utvrđivanje emisija ugrađenih u robu.

Člankom 1. stavkom 6. točkom (b), stavkom 8. točkom (d) te stavkom 23. predviđa se mogućnost da operator ovlaštenom CBAM deklarantu otkrije samo podskup elemenata podataka potrebnih za izvješćivanje o stvarnim emisijama te njihov izračun i verifikaciju.

U članku 1. stavku 7. pojašnjava se da je Komisija ovlaštena za donošenje provedbenih akata o uvjetima za utvrđivanje kvalifikacija neovisne osobe odgovorne za certificiranje plaćene cijene ugljika, uključujući dodjelu akreditacije za koju je nadležno nacionalno akreditacijsko tijelo.

U članku 1. stavku 9. točki (b) pojašnjava se da je Komisija ovlaštena za donošenje provedbenih akata za obračun cijene ugljika plaćene u inozemstvu na temelju načela ekvivalentnosti i uzimajući u obzir trud uložen u ugljične kredite.

U članku 1. stavku 8. točki (c) pojašnjava se da operator može objaviti informacije o verifikaciji emisija ugrađenih u ulazne materijale (prekursore) s drugim operatorom.

Člankom 1. stavkom 9. nadležnim tijelima omogućuje se da zahtijevaju pružanje jamstva u dodatnim slučajevima i da ga, ako ovlašteni CBAM deklarant ne preda dovoljan broj CBAM certifikata, upotrebljavaju za povrat svih nepodmirenih financijskih prilagodaba.

U članku 1. stavku 10. pojašnjava se da je Komisija ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju postupci verifikacije koje verifikatori trebaju primjenjivati.

U članku 1. stavku 11. pojašnjava se da Komisija ili nadležno tijelo može u okviru preispitivanja CBAM deklaracije zatražiti od ovlaštenog CBAM deklaranta da dostavi dokaze da je uvezena roba proizvedena u deklariranom postrojenju i deklariranom razdoblju proizvodnje.

Člankom 1. stavkom 12. predviđeno je posebno pravilo za izračun cijene CBAM certifikata ako se na dražbovnoj platformi održava samo jedna dražba.

U članku 1. stavku 13. pojašnjava se da se zahtjev da se ovlašteni CBAM deklaranti pobrinu za to da broj CBAM certifikata na njihovu računu u CBAM registru na kraju svakog tromjesečja odgovara najmanje 50 % temelji na godišnjem ciklusu te bi stoga iz tromjesečnog izračuna trebalo isključiti certifikate kupljene u godinama koje nisu kalendarska godina.

Člankom 1. stavkom 14. pojednostavnjuje se postupak ponovne kupnje uklanjanjem sudjelovanja Komisije iz postupka ponovne kupnje.

U članku 1. stavku 15. točki (a) pojašnjava se uloga broja CBAM računa u određivanju osobe odgovorne za preuzimanje obveza u okviru CBAM-a.

Člankom 1. stavkom 15. točkama (b) i (c) omogućuje se nadležnim tijelima da zatraže provjeru točnosti relevantnih carinskih podataka i informacija dostavljenih preko CBAM registra.

Člankom 1. stavkom 15. točkama (a) i (d) Komisija se ovlašćuje za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju materijalni i kemijski sastav robe te se carinskim tijelima omogućuje da te informacije dostave Komisiji.

Člankom 1. stavkom 16. definira se nova praksa izbjegavanja mjera koja se sastoji od umjetnog prilagođavanja lanaca opskrbe robom kako bi se ostvarila korist od niže zadane vrijednosti.

Člankom 1. stavkom 17. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata radi uklanjanja robe iz Priloga I. u slučaju ozbiljnih i nepredviđenih okolnosti koje uzrokuju ozbiljnu štetu unutarnjem tržištu Unije.

Člankom 1. stavkom 18. izmjenjuju se ovlasti koje su suzakonodavci dali Komisiji za donošenje delegiranih akata s obzirom na izmjene iz ovog prijedloga.

U članku 1. stavku 20. pojašnjava se da bi se u izvješću o evaluaciji funkcioniranja CBAM-a trebao procijeniti učinak CBAM-a na sektore koji će biti obuhvaćeni u budućnosti te da se izvješću prema potrebi može priložiti zakonodavni prijedlog.

Člankom 1. stavkom 22. mijenja se faktor emisije za uvezenu električnu energiju kako bi se obuhvatila električna energija proizvedena iz svih izvora. Mijenjaju se i uvjeti za primjenu stvarnih emisija ugrađenih u uvezenu električnu energiju kako bi postale fleksibilnije.

Članak 2. sadržava odredbe o stupanju na snagu i primjeni predloženih mjera. Kako bi se omogućilo pravodobno podnošenje prvih CBAM deklaracija do 30. rujna 2027., izmjene metode izračuna faktora emisije za uvezenu električnu energiju i uvjeta za primjenu stvarnih emisija ugrađenih u uvezenu električnu energiju primjenjivat će se na uvoz električne energije od 1. siječnja 2026. Promjene koje je potrebno uvesti u CBAM registar ili pokrenuti na početku kalendarske godine, uključujući proširenje područja primjene na proizvode na kraju proizvodnog lanca, primjenjivat će se od 1. siječnja 2028.

2025/0419 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu proširenja njezina područja primjene na robu na kraju proizvodnog lanca i mjera za sprečavanje izbjegavanja mjera

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 15 ,

nakon savjetovanja s Odborom regija 16 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća 17 prvotno je osmišljena s ograničenim područjem primjene, kojim je obuhvaćena roba najizloženija riziku od izmještanja emisija ugljika i roba s najvećim emisijama ugljika. Područje primjene te uredbe trebalo bi se postupno proširiti kako bi se obuhvatili proizvodi koji su dalje u lancu vrijednosti robe navedene u njezinu Prilogu I.

(2)U komunikaciji naslovljenoj „Europski akcijski plan za čelik i metale” 18 Komisija je kao ciljeve utvrdila proširenje područja primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama („CBAM”) na određene proizvode na kraju proizvodnog lanca koji imaju velik udio čelika i aluminija te uklanjanje rizika od izbjegavanja mjera i prakse kojima bi se mogli ugroziti ciljevi CBAM-a, uključujući preusmjeravanje robe s visokom razinom emisija iz trećih zemalja na tržište Unije, a da one ne rade na dekarbonizaciji njihove cjelokupne proizvodnje.

(3)S obzirom na to da se CBAM-om nastoje stvoriti poticaji za smanjenje emisija operatora u trećim zemljama, Unija je predana suradnji s trećim zemljama s niskim i srednjim dohotkom te ih namjerava u okviru vanjske dimenzije europskog zelenog plana 19 i u skladu s Pariškim sporazumom 20 podupirati u dekarbonizaciji njihovih proizvodnih sektora. Unija bi trebala i dalje iz svojeg proračuna podupirati te zemlje, posebno najmanje razvijene zemlje, kako bi pridonijela tome da se zajamči njihova prilagodba obvezama iz ove Uredbe. Unija bi trebala i dalje podupirati mjere tih zemalja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, među ostalim njihov rad na dekarbonizaciji i transformaciji njihovih industrija unutar gornje granice višegodišnjeg financijskog okvira i financijske potpore koju Unija pruža za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena. To se dodatno naglašava u globalnoj klimatskoj i energetskoj viziji EU-a 21 , u kojoj se navodi da će EU proaktivno surađivati s partnerima kako bi bolje uskladio svoju unutarnju i vanjsku politiku. Kako se CBAM počne postupno primjenjivati, Unija namjerava jačati partnerstva i podupirati širi rad na ublažavanju klimatskih promjena, među ostalim pružanjem financijske potpore dekarbonizacijskim mjerama zemalja.

(4)Nakon uključivanja Uredbe (EU) 2023/956 u Sporazum o EGP-u države EFTA-e koje primjenjuju CBAM za potrebe ove Uredbe ne bi se trebale smatrati trećim zemljama te bi ih trebalo izbrisati iz njezina Priloga III. Uspostavilo bi se zajedničko područje CBAM-a na kojem bi se prag u skladu s člankom 2.a Uredbe (EU) 2023/956 zajednički primjenjivao na uvoz u Uniju i na carinska područja država EFTA-e koje primjenjuju CBAM.

(5)Nakon uključivanja Uredbe (EU) 2023/956 u Sporazum o EGP-u ta bi se uredba trebala primjenjivati na prerađene proizvode od robe navedene u Prilogu I. podrijetlom iz treće zemlje koji su dobiveni postupkom unutarnje proizvodnje iz članka 256. Uredbe (EU) br. 952/2013 ako se ponovno izvoze na carinsko područje države EFTA-e koja je uvela CBAM, pod uvjetom da se uvoze na jedno od tih carinskih područja. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje detaljnih uvjeta za primjenu CBAM-a na takvu robu.

(6)Nakon uključivanja Uredbe (EU) 2023/956 u Sporazum o EGP-u trebalo bi pojasniti da se ta uredba ne primjenjuje na robu koja je prethodno puštena u slobodni promet na carinskom području država EFTA-e koje su uvele CBAM, pod uvjetom da carinski deklarant u sljedećoj carinskoj deklaraciji navede da je roba prethodno puštena u slobodni promet na carinskom području država EFTA-e.

(7)Nakon uključivanja Uredbe (EU) 2023/956 u Sporazum o EGP-u države EFTA-e koje primjenjuju CBAM za potrebe ove Uredbe ne bi se trebale smatrati trećim zemljama te bi ih trebalo izbrisati iz njezina Priloga III. Uspostavilo bi se zajedničko područje CBAM-a na kojem bi se prag u skladu s člankom 2.a Uredbe (EU) 2023/956 zajednički primjenjivao na uvoz u Uniju i na carinska područja država EFTA-e koje primjenjuju CBAM.

(8)Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na tokove električne energije iz trećih zemalja koji proizlaze iz mjera koje operatori prijenosnih sustava poduzimaju kako bi zajamčili siguran i zaštićen rad svojih mreža, uključujući postupanje u izvanrednim situacijama i s neplaniranim tokovima.

(9)Odgovarajućim priznavanjem napretka koji su relevantne treće zemlje ostvarile u tržišnom povezivanju elektroenergetskih sustava jamči se da sva vremenski ograničena izuzeća predviđena ovom Uredbom budu u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima Unije i postignućima tih trećih zemalja. Učinkovita upotreba postojeće elektroenergetske infrastrukture i integracija tržišta električne energije trećih zemalja u unutarnje tržište električne energije Unije ključne su kako bi se smanjili troškovi i za države članice i za relevantne treće zemlje te zajamčila sigurnost opskrbe. Takvo priznavanje trebalo bi se predložiti putem memoranduma o razumijevanju između Komisije i trećih zemalja koje su u potpunosti prenijele relevantnu pravnu stečevinu o tržištu električne energije, što je potvrdila Komisija. U memorandumu o razumijevanju trebalo bi utvrditi vremenski okvir za primjenu izuzeća predviđenog Uredbom (EU) 2023/956, uzimajući pritom u obzir poštovanje relevantnih tržišnih pravila i institucija operatora prijenosnih sustava u skladu s Uredbom (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća 22 i Uredbom Komisije (EU) 2015/1222 23 , kao i napredak koji su relevantne zemlje ostvarile u vezi s instrumentima za određivanje cijena ugljika jednakovrijednih ETS-u EU-a u odnosu na proizvodnju električne energije.

(10)Kako bi se zajamčilo da jedinstveni prag temeljen na masi ne premašuje 1 % emisija ugrađenih u uvezenu robu i prerađene proizvode nakon proširenja područja primjene Uredbe (EU) 2023/956 na proizvode na kraju proizvodnog lanca, godišnju procjenu praga 2027. trebalo bi provesti na temelju podataka o uvozu koji obuhvaćaju robu na kraju proizvodnog lanca obuhvaćenu tim proširenjem.

(11)CBAM-om se nastoji odgovoriti na rizik od izmještanja emisija ugljika tako što se osigurava da se na proizvode, bez obzira na to uvoze li se ili proizvode u Uniji, primjenjuje jednaka cijena ugljika. Međutim, sve dok politički pristup znatnog broja međunarodnih partnera Unije ne ostvaruje istu razinu klimatskih ambicija, postoji rizik od izmještanja emisija ugljika, koje bi uzrokovalo višu razinu ukupnih emisija nego bez izmještanja tih emisija.

(12)Do zlouporabe bi moglo doći kad bi akteri iskorištavali mogućnost upotrebe stvarnih emisija u svrhu neopravdanog izbjegavanja, u cijelosti ili djelomično, financijske odgovornosti na temelju CBAM-a i time ugrozili djelotvornost CBAM-a u uklanjanju rizika od izmještanja emisija ugljika u Uniji i postizanju ciljeva klimatske politike Unije.

(13)Komisija bi trebala pratiti učinak CBAM-a na unutarnje tržište Unije kako bi procijenila rizik od zlouporabe koja narušava djelotvornost CBAM-a i mogući učinak na unutarnje tržište Unije, među ostalim tako da analizira uvozne carinske deklaracije i deklaracije o CBAM-u ili na temelju bilo kojeg relevantnog izvora informacija, među ostalim iz država članica preko razmjena u okviru stručne skupine za CBAM ili drugih relevantnih razmjena.

(14)Kako bi bilo moguće brzo reagirati ako postoje dokazi koji upućuju na visok rizik od zlouporabe, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kako bi za upotrebu stvarnih emisija za kombinaciju robe i podrijetla utvrdila informacije koje treba deklarirati, kao i dokaze koji pokazuju da nije došlo do takve zlouporabe. Ako Komisija stekne dovoljno dokaza koji upućuju na visok rizik od zlouporabe, od Komisije bi trebalo zahtijevati da djeluje donošenjem delegiranih akata u roku od tri mjeseca nakon što se steknu takvi dokazi. Ti uvjeti i dokazi trebali bi biti osmišljeni na proporcionalan način i ne bi trebali nepotrebno opteretiti gospodarske subjekte i uvoznike.

(15)Kako bi se identificirali uvoznici koje zastupa neizravni carinski zastupnik, zahtjev za ovlaštenje trebao bi sadržavati registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI) ili bilo koju drugu vrstu nacionalnog identifikacijskog broja uvoznika koje zastupa neizravni carinski zastupnik.

(16)Kako bi se odgovorilo na rizik od pogrešnog deklariranja ugrađenih emisija utvrđenih na temelju stvarnih emisija, Komisiji i nadležnom tijelu trebalo bi dopustiti da od ovlaštenog CBAM deklaranta zatraže da dostavi dokaze o tome da je uvezena roba proizvedena u deklariranom postrojenju i deklariranom razdoblju proizvodnje. Za određenu robu, kao što je roba s heterogenijim intenzitetima emisija, ili samo u određenim slučajevima dokaze bi trebalo zahtijevati u okviru CBAM deklaracije. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata za utvrđivanje robe u odnosu na koju bi se takvi dokazi trebali zahtijevati u okviru CBAM deklaracije, kao i posebnih vrsta dokaza koje treba dostaviti.

(17)Kako bi se olakšala obrada informacija o operatorima u trećim zemljama, smanjilo administrativno opterećenje operatora i ovlaštenog CBAM deklaranta te olakšalo preispitivanje CBAM deklaracija, registracija operatora trebala bi biti nužan korak za utvrđivanje ugrađenih emisija na temelju stvarnih verificiranih emisija.

(18)Kako bi se potaknuo usklađen pristup preispitivanju CBAM deklaracija, trebalo bi pojasniti da Komisija može, u okviru provedbenog akta o standardnom formatu CBAM deklaracije, utvrditi postupke za preispitivanje CBAM deklaracija.

(19)Na emisije iz proizvodnje lomljevine prije upotrebe u Uniji primjenjuje se cijena ugljika jer se u okviru ETS-a EU-a emisije mjere na razini postrojenja. Budući da je za lomljevinu od aluminija i čelika prije upotrebe u skladu s Uredbom (EU) 2023/956 utvrđena nulta stopa emisija, na uvezenu robu u kojoj se kao ulazni materijal upotrebljava lomljevina od aluminija i čelika prije upotrebe primjenjuje se niža cijena ugljika u usporedbi s robom proizvedenom u Uniji, što smanjuje djelotvornost CBAM-a u uklanjanju rizika od izmještanja emisija ugljika za robu navedenu u Prilogu I.

(20)Kako bi se povećala djelotvornost CBAM-a u uklanjanju rizika od izmještanja emisija ugljika za određenu robu, pri izračunu emisija ugrađenih u robu trebalo bi uzeti u obzir emisije lomljevine od aluminija i čelika prije upotrebe. Budući da je lomljevina prije upotrebe suproizvod koji nenamjerno nastaje u postupku proizvodnje metalne robe i koji se odmah može ponovno upotrijebiti u proizvodnom postupku, ne smatra se da postoji rizik od izmještanja emisija ugljika. Stoga bi se emisije lomljevine od aluminija prije upotrebe i lomljevine od čelika prije upotrebe trebale uzeti u obzir samo ako se upotrebljavaju kao prekursori za robu navedenu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Komisija bi trebala zajamčiti da se ne izbjegavaju praćenje, izvješćivanje i verifikacija emisija ugrađenih u lomljevinu prije upotrebe koja se upotrebljava kao ulazni materijal (prekursor), među ostalim tako da se lomljevina prije upotrebe pogrešno prijavljuje kao lomljevina nakon upotrebe kako bi se utvrdile niže ugrađene emisije.

(21)Kako bi se olakšala primjena Uredbe (EU) 2023/956, Unija može u kontekstu provedbene uredbe za obračun cijene ugljika plaćene u inozemstvu razmotriti ugljične kredite iz članka 6. Pariškog sporazuma.

(22)Trebalo bi pojasniti da, zbog poslovno osjetljive prirode nekih elemenata podataka potrebnih za izvješćivanje, izračun i verifikaciju stvarnih emisija, operator može odlučiti otkriti samo sažetak tih elemenata koji su potrebni za utvrđivanje i verifikaciju ugrađenih emisija i primjenu uvjeta za upotrebu stvarnih emisija za relevantne kombinacije robe i podrijetla. Od ovlaštenog CBAM deklaranta trebalo bi se zahtijevati da vodi evidenciju samo o otkrivenim informacijama.

(23)Postavljaju se pitanja u vezi s upotrebom stvarnih emisija ugrađenih u robu na kraju proizvodnog lanca proizvedenu od više ulaznih materijala (prekursora) i ako ti materijali pripadaju različitim sektorima u kojima se primjenjuje CBAM ili sektorima koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Ta roba obično ima dulje i složenije globalne lance vrijednosti, a njezina proizvodnja uključuje više faza. Pribavljanje provjerenih informacija o stvarnim emisijama njihovih ulaznih materijala (prekursora) bit će administrativno teško, što bi pak destimuliralo upotrebu stvarnih emisija. Kako bi se odgovorilo na ta pitanja, upotrebu zadanih vrijednosti za tu određenu robu trebalo bi olakšati neprimjenjivanjem marže, ne dovodeći u pitanje okolišni integritet CBAM-a.

(24)Budući da se dokumentacija o cijeni ugljika može certificirati prije uvoza robe u Uniju, nije primjereno zahtijevati da osoba koja certificira informacije sadržane u dokumentaciji o cijeni ugljika bude neovisna o ovlaštenom CBAM deklarantu.

(25)Budući da se za odbijanje cijene ugljika koja je stvarno plaćena u trećoj zemlji ugrađene emisije moraju temeljiti na stvarnim verificiranim emisijama i s obzirom na to da se certificiranje dokumentacije o cijeni ugljika mora temeljiti na prethodnoj verifikaciji ugrađenih emisija, verifikacija ugrađenih emisija i certificiranje cijene ugljika plaćene na te emisije usko su povezani i moguće je da ih provode iste osobe. Nadalje, na certificiranje cijene ugljika trebalo bi primjenjivati sličnu kontrolu i nadzor kao i na verifikaciju emisija. Stoga bi trebalo pojasniti da je Komisija ovlaštena za donošenje provedbenih akata koji se odnose na uvjete za utvrđivanje kvalifikacija osobe odgovorne za certificiranje, preko CBAM registra, informacija sadržanih u dokumentaciji o cijeni ugljika, uključujući dodjelu akreditacije koju provodi nacionalno akreditacijsko tijelo, te koji obuhvaćaju potrebne postupke certificiranja i razmjenu informacija.

(26)Kako bi se olakšala verifikacija ugrađenih emisija u slučaju složene robe, trebalo bi pojasniti da bi operatori trebali moći dijeliti informacije, među ostalim o verifikaciji emisija ugrađenih u ulazne materijale (prekursore), s drugim operatorima.

(27)Kako bi se uvjerila u financijski položaj podnositelja zahtjeva ili ovlaštenog CBAM deklaranta, nadležnim tijelima trebalo bi dopustiti da zahtijevaju pružanje jamstva i u drugim slučajevima uz slučajeve u kojima podnositelj zahtjeva nije imao poslovni nastan u dvije financijske godine koje prethode godini u kojoj je podnesen zahtjev. Kako bi se zaštitila pravilna naplata prihoda, primjereno je i omogućiti nadležnim tijelima da iskoriste pruženo jamstvo ako ovlašteni CBAM deklarant ne ispuni svoju obvezu da na kraju svakog tromjesečja ima broj CBAM certifikata koji odgovara 50 % emisija ugrađenih u robu koju je uvezao u Uniju od početka godine.

(28)Trebalo bi pojasniti da je, kako bi se nacionalnim akreditacijskim tijelima, Komisiji i nadležnim tijelima omogućilo da kontroliraju i prate verifikatore, potrebno utvrditi postupke verifikacije koje verifikatori trebaju primjenjivati.

(29)Kako bi se očuvala djelotvornost cijene CBAM certifikata kao mjere za sprečavanje izmještanja emisija ugljika, Komisija je treba izračunati na temelju tjednih prosjeka emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi u EU-ovu sustavu trgovanja emisijama („ETS EU-a”). Kako bi se zajamčilo da cijena CBAM certifikata uvijek odgovara cijenama iz ETS-a EU-a, primjereno je predvidjeti posebno pravilo izračuna za kalendarske tjedne u kojima se na dražbovnoj platformi održava samo jedna dražba.

(30)Ovlašteni CBAM deklaranti iznad jedinstvenog praga temeljenog na masi trebaju od 2027. nadalje osiguravati da broj CBAM certifikata na njihovu računu u CBAM registru na kraju svakog tromjesečja odgovara najmanje 50 % emisija ugrađenih u robu uvezenu od početka te godine. Budući da se to pravilo temelji na godišnjem ciklusu, o kojem ovisi ograničenje ponovne kupnje CBAM certifikata, primjereno je iz broja CBAM certifikata na koje utječe tromjesečni izračun isključiti certifikate kupljene u godinama koje nisu ta kalendarska godina.

(31)Kako bi se pojednostavnio postupak ponovne kupnje, povećala učinkovitost postupka i smanjilo administrativno opterećenje i istodobno održavao sigurnosni integritet i pouzdani nadzor, ovlaštenom CBAM deklarantu trebalo bi dopustiti da nadležno tijelo izravno od njega ponovno kupi višak CBAM certifikata.

(32)Za određenu robu, kao što su udio klinkera u cementu, udio dušika u gnojivima ili legirni elementi čelika, materijal i kemijski sastav robe važan su faktor za utvrđivanje ugrađenih emisija. Kako bi se odgovorilo na rizik od pogrešnog deklariranja ugrađenih emisija utvrđenih na temelju stvarnih emisija za određenu robu s većom heterogenosti intenziteta emisija, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi utvrđivanja materijalnog i kemijskog sastava robe u carinskoj deklaraciji.

(33)Kako bi se omogućilo da carinska tijela dostave nadležnim tijelima i Komisiji sve carinske informacije i podatke potrebne za provedbu Uredbe (EU) 2023/956, potrebno je utvrditi relevantnu popratnu dokumentaciju, informacije i podatke, uključujući obrazac za zaključenje postupka, koje carinska tijela trebaju dostaviti.

(34)Trebalo bi pojasniti da bi se broj CBAM računa naveden u carinskoj deklaraciji, obrascu za zaključenje postupka, izjavi o primitku ili bilo kojoj drugoj relevantnoj carinskoj ispravi u trenutku puštanja robe u slobodni promet trebao upotrebljavati za određivanje osobe odgovorne za preuzimanje obveza utvrđenih u ovoj Uredbi.

(35)Kako bi se zajamčila točnost carinskih podataka i informacija dostupnih nadležnim tijelima u CBAM registru, nadležnim tijelima trebalo bi omogućiti da od carinskih tijela ili Komisije zatraže potvrdu tih informacija. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuje opseg tih informacija te učestalost, vremenski raspored i način priopćivanja tih informacija.

(36)Kako bi se spriječila praksa koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva CBAM-a, Komisija bi na razini Unije trebala kontinuirano pratiti praksu izbjegavanja mjera koja se sastoji od umjetnog prilagođavanja lanca opskrbe robom kako bi se izbjegle obveze utvrđene u Uredbi (EU) 2023/956.

(37)Kako bi bilo moguće brzo reagirati u slučaju ozbiljnih i nepredvidivih posljedica uključivanja određene robe u područje primjene CBAM-a koje uzrokuju ozbiljnu štetu unutarnjem tržištu Unije, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi uklanjanja određene robe iz područja primjene Uredbe (EU) 2023/956.

(38)Radi bolje usklađenosti s kombiniranom nomenklaturom („KN”) utvrđenom u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 24 trebalo bi pojasniti opis određenih oznaka KN iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/956.

(39)Postupnim ukidanjem prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 25 , kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije („ETS EU-a”), i postupnim uvođenjem CBAM-a rizik od izmještanja emisija ugljika vjerojatno će prijeći sa sektora na početku proizvodnog lanca koji su trenutačno obuhvaćeni CBAM-om na proizvode na kraju proizvodnog lanca. Kako bi se očuvala djelotvornost ciljeva CBAM-a, stoga je potrebno proširiti područje primjene Uredbe (EU) 2023/956 na proizvode koji su dalje u lancu vrijednosti.

(40)U skladu s Europskim akcijskim planom za čelik i metale, proširenje područja primjene Uredbe (EU) 2023/956 trebalo bi biti usmjereno na sektore metala i robu koji sadržavaju znatan udio proizvoda obuhvaćenih CBAM-om. Stoga bi se njime trebala obuhvatiti roba na kraju proizvodnog lanca s velikim udjelom čelika i aluminija koja se prema broju, vrijednosti i količini najviše uvozi u Uniju i koja je izložena najvećem riziku od izmještanja emisija ugljika. Sektori čelika i aluminija pokazuju i najveću tehničku izvedivost kad je riječ o izračunu stvarnih emisija ugrađenih u robu.

(41)Odabir robe na kraju proizvodnog lanca s velikim udjelom čelika i aluminija trebao bi se temeljiti na jasno definiranim kriterijima i pragovima koji su u skladu s rizikom od izmještanja emisija ugljika koji je povezan sa svakim proizvodom, uključujući njihov udio ugrađenih emisija, njihovu klimatsku važnost i tehničku izvedivost njihova uključivanja u područje primjene Uredbe (EU) 2023/956. Rizik od izmještanja emisija ugljika trebalo bi uzeti u obzir i u odnosu na utrživost proizvoda i u vezi s usporedbom troška ugljika ugrađenog u ulazne materijale proizvoda (prekursore) i ukupne dodane vrijednosti proizvoda. Na temelju istih kriterija Komisija bi u budućnosti trebala procijeniti proširenje područja primjene te uredbe na dodatnu robu na kraju proizvodnog lanca i predstaviti svoje zaključke u izvješću Europskom parlamentu i Vijeću.

(42)U skladu s načelima i metodama izračuna primjenjivima na drugu robu, emisije ugrađene u robu na kraju proizvodnog lanca trebale bi se izračunavati na temelju stvarnih emisija koje je verificirao verifikator ili upućivanjem na zadane vrijednosti koje je izračunala i stavila na raspolaganje Komisija. Budući da su granice sustava proizvodnih procesa ograničene na granice sustava proizvodnih procesa obuhvaćenih ETS-om EU-a, pripisivanje emisija ugrađenih u robu na kraju proizvodnog lanca trebalo bi se ograničiti na emisije sadržane u ulaznim materijalima (prekursorima). U izračunu ugrađenih emisija trebalo bi uzeti u obzir ulazne materijale (prekursore) robe na kraju proizvodnog lanca koji nisu navedeni u Prilogu II. Uredbi (EU) 2023/956.

(43)Kod ograničenog broja robe na kraju proizvodnog lanca ugrađene emisije mogu, ovisno o sastavu materijala robe, biti u potpunosti izvan područja primjene CBAM-a. Stoga je potrebno utvrditi da roba na kraju proizvodnog lanca koja je izrađena isključivo od materijala koji nisu obuhvaćeni područjem primjene CBAM-a ne bi trebala biti obuhvaćena područjem primjene Priloga I. Uredbi (EU) 2023/956.

(44)Postavljaju se pitanja u vezi s upotrebom stvarnih emisija ugrađenih u robu na kraju proizvodnog lanca proizvedenu od više ulaznih materijala (prekursora) i ako ti materijali pripadaju različitim sektorima u kojima se primjenjuje CBAM ili sektorima koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Ta roba obično ima dulje i složenije globalne lance vrijednosti, a njezina proizvodnja uključuje više faza. Pribavljanje provjerenih informacija o stvarnim emisijama njihovih ulaznih materijala (prekursora) bit će administrativno teško, što bi pak destimuliralo upotrebu stvarnih emisija. Kako bi se odgovorilo na ta pitanja, upotrebu zadanih vrijednosti za tu određenu robu trebalo bi olakšati neprimjenjivanjem marže, ne dovodeći u pitanje okolišni integritet CBAM-a.

(45)Pojavljuju se posebni izazovi povezani s upotrebom stvarnih emisija ugrađenih u robu na kraju proizvodnog lanca obuhvaćenu sektorima „željezo i čelik”, „aluminij” i „kombinirana metalna roba” iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/956. Zbog poteškoća u prikupljanju podataka duž lanca opskrbe za neke komponente te robe, specifične ugrađene emisije sve robe obuhvaćene tim odjeljcima trebalo bi izračunati kao funkciju ugrađenih emisija ulaznih materijala (prekursora) sadržanih u toj robi.

(46)Metodu koja se upotrebljava za izračun emisijskog faktora uvezene električne energije trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir električna energija proizvedena iz svih izvora, uključujući izvore nefosilnih goriva. Stoga bi Komisija trebala izračunati i staviti na raspolaganje revidirane zadane vrijednosti za uvezenu električnu energiju.

(47)Kako bi se jamčio metodološki dosljedan pristup u odnosu na zadane vrijednosti koje se primjenjuju na neizravne emisije, trebalo bi pojasniti da bi se alternativna zadana vrijednost za neizravne emisije za koju treća zemlja ili skupina trećih zemalja može dokazati da je niža od one koju je utvrdila Komisija trebala temeljiti na istoj metodi izračuna kao i zadane vrijednosti za neizravne emisije koje je utvrdila Komisija.

(48)Radi lakšeg utvrđivanja emisija ugrađenih u električnu energiju na temelju stvarnih emisija, uvjeti za primjenu stvarnih emisija ugrađenih u uvezenu električnu energiju trebali bi biti fleksibilniji. Trebalo bi pojasniti da se mogu upotrebljavati određeni ugovori o kupnji energije sklopljeni između posrednika. Nadalje, s obzirom na praktične poteškoće pri dokazivanju nepostojanja fizičkog zagušenja mreže u bilo kojoj točki mreže u trenutku uvoza, taj kriterij, kao i alternativni kriterij za dokazivanje izravne veze s prijenosnim sustavom Unije, trebalo bi ukloniti. Naposljetku, ne bi trebalo biti potrebno dokazati jamčenu nominaciju dodijeljenog interkonekcijskog kapaciteta ako se prijenosni kapacitet dodjeljuje implicitnom dodjelom kapaciteta.

(49)Zbog poslovno osjetljive prirode nekih elemenata podataka na kojima se temelji verifikacija ugrađenih emisija, izvješće o verifikaciji trebalo bi sadržavati samo informacije koje su potrebne za utvrđivanje emisija ugrađenih u robu. Informacije o emisijama koje ispušta postrojenje ili o robi koja nije obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, iako se na nju ipak primjenjuje obveza preispitivanja verifikatora, ne bi trebale biti uključene u izvješće o verifikaciji.

(50)Kako bi se izmijenili određeni elementi Uredbe (EU) 2023/956 koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s uklanjanjem robe iz područja primjene Priloga I., prema potrebi, zbog ozbiljne štete na unutarnjem tržištu Unije uzrokovane ozbiljnim i nepredvidivim okolnostima te dok te ozbiljne i nepredvidive okolnosti ne prođu. Osobito, kako bi omogućili ravnopravno sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primati sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci trebali sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji bave izradom delegiranih akata.

(51)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, a to je proširenje mehanizma koji je Unija uspostavila radi sprečavanja rizika od izmještanja emisija ugljika, što bi dovelo do smanjenja globalnih emisija ugljika, te uklanjanje rizika od izbjegavanja mjera i od praksi koje bi mogle narušiti ciljeve CBAM-a, nego se zbog njihova opsega ili učinaka mjera ti ciljevi na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(52)Uredbu (EU) 2023/956 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(53)Kako bi se za utvrđivanje emisija ugrađenih u električnu energiju omogućilo podnošenje prvih CBAM deklaracija do 30. rujna 2027. na temelju ove Uredbe, izmjene metode za izračun emisijskog faktora uvezene električne energije i uvjeta primjene stvarnih emisija ugrađenih u uvezenu električnu energiju trebale bi se primjenjivati na uvoz električne energije od 1. siječnja 2026. Kako bi se omogućila dostatna predvidljivost, proširenje područja primjene Priloga I. Uredbi (EU) 2023/956 i na ulazne materijale (prekursore) navedene u Prilogu VIII. trebalo bi se primjenjivati od 1. siječnja 2028.

(54)Uredbu (EU) 2023/956 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2023/956

Uredba (EU) 2023/956 mijenja se kako slijedi: 

1.članak 2. mijenja se kako slijedi: 

(a)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a. Nakon uključivanja u Sporazum o EGP-u ova se Uredba primjenjuje i na prerađene proizvode od robe navedene u Prilogu I. podrijetlom iz treće zemlje koji su dobiveni postupkom unutarnje proizvodnje iz članka 256. Uredbe (EU) br. 952/2013 ako se ponovno izvoze na carinsko područje Norveške ili Islanda, pod uvjetom da se uvoze u te zemlje.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni uvjeti za primjenu CBAM-a na takve proizvode. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 29. stavka 2. ove Uredbe.”;

(b)u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Nakon uključivanja u Sporazum o EGP-u, odstupajući od stavaka 1. i 2., ova se Uredba ne primjenjuje na robu podrijetlom iz trećih zemalja koja je prethodno puštena u slobodni promet na carinskom području država EFTA-e koje su uvele CBAM, pod uvjetom da carinski deklarant u sljedećoj carinskoj deklaraciji podnesenoj na carinskom području Unije navede da je roba prethodno puštena u slobodni promet na carinskom području tih država EFTA-e i pod uvjetom da, na zahtjev carinskog tijela, carinski deklarant stavi na raspolaganje dokumentaciju ili informacije kojima se dokazuje da je roba prethodno puštena u slobodni promet na carinskom području dotičnih država EFTA-e. Carinski deklarant snosi odgovornost za dostupnost tog dokaza u trenutku podnošenja carinske deklaracije.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 7.a:

„Ako treća zemlja zatraži da se njezino tržište električne energije integrira u tržište Unije tržišnim povezivanjem u skladu s međunarodnim sporazumom, Komisija može, kad utvrđuje da je relevantna treća zemlja u potpunosti prenijela pravnu stečevinu o tržištu električne energije, s tom trećom zemljom sklopiti memorandum o razumijevanju.

U memorandumu o razumijevanju iz prvog podstavka utvrđuje se vremenski okvir za primjenu izuzeća predviđenog člankom 2. stavkom 7. i vremenski okvir za provedbu instrumenta za određivanje cijene ugljika istovjetnog EU sustavu trgovanja emisijama, u mjeri u kojoj se to odnosi na proizvodnju električne energije.”;

(d)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Treća zemlja ili područje koji ispunjavaju sve uvjete utvrđene u stavku 7. navode se u točki 2. Priloga III. Pri procjeni ispunjenosti uvjeta iz stavka 7. ovog članka Komisija uzima u obzir napredak u skladu s vremenskim okvirom utvrđenim u memorandumu o razumijevanju iz članka 2. stavka 7.a.”;

(e)stavci 11. i 12. zamjenjuju se sljedećim:

„11. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28. radi izmjene popisa trećih zemalja ili područja navedenih u točki 1. ili 2. Priloga III. dodavanjem ili uklanjanjem određene treće zemlje ili područja, ovisno o tome jesu li u odnosu na tu treću zemlju ili područje ispunjeni uvjeti iz stavka 6., 7. ili 9. ovog članka, ili zbog uključivanja CBAM-a u Sporazum o EGP-u. U slučaju dodavanja treće zemlje na popis trećih zemalja ili područja navedenih u točki 2. Priloga III., ako za to postoje krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog stavka primjenjuje se postupak predviđen člankom 28.a.

Unija može sklapati sporazume s trećim zemljama ili područjima kako bi se za potrebe primjene članka 9. uzeli u obzir mehanizmi određivanja cijena ugljika u tim zemljama ili područjima i uzajamno priznavanje akreditacijskih tijela trećih zemalja za akreditaciju pravne osobe kao verifikatora u skladu s člankom 18.”;

2.u članku 2.a stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za procjenu za 2027. koju treba provesti do 30. travnja 2027. Komisija upotrebljava podatke o uvozu robe iz Priloga I. ovoj Uredbi i Priloga I. Uredbi (EU) XX/XX [Uredba o izmjeni]”;

3.u članku 3. dodaje se sljedeća točka 35.:

„35. „zlouporaba” znači praksa koja se provodi kako bi se ostvarila korist nepropisnim izbjegavanjem, u cijelosti ili djelomično, financijskih obveza u okviru CBAM-a, čime se ugrožava djelotvornost CBAM-a u uklanjanju rizika od izmještanja emisija ugljika u EU-u.”;

4.u članku 5. stavku 5. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) EORI broj ili drugi nacionalni identifikacijski broj, imena i podatke za kontakt osoba u čije ime postupa podnositelj zahtjeva, ako je to primjenjivo”;

5.članak 6. mijenja se kako slijedi: 

(a)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

1.točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) ukupne emisije ugrađene u robu iz točke (a) ovog stavka, izražene u tonama emisija CO2e po megavatsatu električne energije ili, za drugu robu, u tonama emisija CO2e po toni svake vrste robe, izračunane u skladu s člankom 7. i, ako se ugrađene emisije utvrđuju na temelju stvarnih emisija koje je dostavio operator preko CBAM registra u skladu s člankom 10., verificirane u skladu s člankom 8.;”;

2.dodaju se sljedeće točke (e) i (f):

„(e) ako je to primjenjivo u svrhu otklanjanja rizika od pogrešnog deklariranja koji proizlazi iz nedostatka sljedivosti u lancu opskrbe, dokaze da je roba uvezena tijekom prethodne kalendarske godine proizvedena u deklariranom postrojenju i u trenutku proizvodnje navedenom u CBAM deklaraciji;

(f) ako se, u skladu s delegiranim aktom donesenim u skladu sa stavkom 7., ugrađene emisije utvrđuju na temelju stvarnih emisija za kombinaciju robe i podrijetla koji su izloženi visokom riziku od zlouporabe, dokaze da se visoki rizik od zlouporabe nije ostvario.”;

(b)u stavku 6. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u vezi sa standardnim formatom CBAM deklaracije, što uključuje detaljne informacije za svako postrojenje i zemlju podrijetla ili drugu treću zemlju i vrstu robe koje treba navesti kako bi se potkrijepili ukupni iznosi iz stavka 2. ovog članka, posebno u odnosu na ugrađene emisije, plaćenu cijenu ugljika, zadane cijene ugljika za potrebe članka 9. stavka 4., postupak za podnošenje CBAM deklaracije preko CBAM registra, uključujući postupke preispitivanja CBAM deklaracija u skladu s člankom 19., te u vezi s mehanizmima za predaju CBAM certifikata na koje se upućuje u stavku 2. točki (c) ovog članka, u skladu s člankom 22. stavkom 1., posebno u odnosu na postupak i odabir certifikata koje treba predati, a koji provodi ovlašteni CBAM deklarant.”;

(c)dodaju se sljedeći stavci 6.a i 7.:

„6.a Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u vezi s identifikacijom robe ili kombinacije robe i podrijetla za koje se dokazi trebaju uključiti u CBAM deklaraciju u skladu sa stavkom 2. točkom (e), kao i u vezi s posebnom vrstom dokaza koje treba dostaviti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 29. stavka 2.

7. Komisija na razini Unije prati učinak CBAM-a na unutarnje tržište Unije. Ako Komisija, uzimajući u obzir relevantne informacije, među ostalim iz carinskih uvoznih deklaracija i CBAM deklaracija, utvrdi da postoji dovoljno dokaza koji upućuju na visok rizik od zlouporabe za kombinaciju robe i podrijetla, o tim rizicima može obavijestiti uvoznike i ovlaštene CBAM deklarante te nadležna tijela i carinska tijela s ciljem povećanja njihove razine kontrole te je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metoda za identifikaciju kombinacije robe i podrijetla, informacija koje treba deklarirati za upotrebu stvarnih emisija za te kombinacije robe i podrijetla te dokaza koje treba dostaviti kako bi se dokazalo da nije došlo do zlouporabe.

Komisija donosi delegirane akte iz prvog podstavka u roku od tri mjeseca od utvrđivanja da postoje dostatni dokazi koji upućuju na visok rizik od zlouporabe.”;

6.članak 7. mijenja se kako slijedi: 

(a)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a. Emisije ugrađene u ulazne materijale (prekursore) navedene u Prilogu VIII. uzimaju se u obzir pri utvrđivanju emisija ugrađenih u robu.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ovlašteni CBAM deklarant vodi evidenciju o informacijama otkrivenima u skladu s člankom 10. stavkom 7. koje su nužne za izračun ugrađenih emisija u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu V. Ta evidencija mora biti dovoljno detaljna kako bi se Komisiji i nadležnom tijelu omogućilo preispitivanje CBAM deklaracije u skladu s člankom 19. stavkom 2.”;

(c)u stavku 7. dodaje se sljedeći podstavak:

„Provedbeni akti iz prvog podstavka mogu sadržavati popis robe na kraju proizvodnog lanca na koju se zbog složenosti lanca opskrbe i ne dovodeći u pitanje okolišni integritet CBAM-a ne primjenjuje marža.”;

7.članak 9. mijenja se kako slijedi: 

(a)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

1.treća rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Informacije sadržane u toj dokumentaciji ovjerava osoba koja je neovisna o tijelima treće zemlje.”;

2.dodaje se sljedeći podstavak:

„Neovisna osoba iz prvog podstavka može biti pravna osoba koju je nacionalno akreditacijsko tijelo akreditiralo za odgovarajući opseg akreditacije.”;

(b)stavak 5. mijenja se kako slijedi:

1.prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata, na temelju načela ekvivalentnosti, koji se odnose na konverziju godišnje prosječne cijene ugljika koja je stvarno plaćena u skladu sa stavkom 1. ovog članka i godišnjih zadanih cijena ugljika određenih u skladu sa stavkom 4. ovog članka u odgovarajuće smanjenje broja CBAM certifikata koje treba predati. Tim se aktima reguliraju i konverzija cijene ugljika izražene u stranoj valuti u eure prema godišnjem prosječnom deviznom tečaju, traženi dokazi o stvarnom plaćanju cijene ugljika, primjeri svih relevantnih rabata ili drugih oblika naknade iz stavka 1. ovog članka, kvalifikacije neovisne osobe iz stavka 2. ovog članka i uvjeti za utvrđivanje kvalifikacija i neovisnosti te osobe. Kvalifikacije navedene u prethodnom stavku uključuju dodjelu akreditacije koju provodi nacionalno akreditacijsko tijelo, specifikaciju postupaka certificiranja i odgovarajuću razmjenu informacija između neovisne osobe, nacionalnih akreditacijskih tijela, Europske komisije i nadležnih tijela. Komisija je ovlaštena i za reguliranje uvjeta za odbitak ugljičnih kredita u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 29. stavka 2.

2.dodaje se sljedeći podstavak:

„Kvalifikacije iz prvog podstavka uključuju dodjelu akreditacije koju provodi nacionalno akreditacijsko tijelo, specifikaciju postupaka certificiranja i odgovarajuće razmjene informacija između neovisne osobe, nacionalnih akreditacijskih tijela, Komisije i nadležnih tijela.”;

8.članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Kako bi se omogućila verifikacija ugrađenih emisija na temelju stvarnih emisija i, prema potrebi, utvrđivanje cijene ugljika plaćene u trećoj zemlji, Komisija na zahtjev operatora postrojenja koje se nalazi u trećoj zemlji registrira informacije o tom operatoru i njegovu postrojenju u CBAM registru iz članka 14.”;

(b)u stavku 5. dodaje se sljedeća točka (e):

„(e) osigurati, ako je to primjenjivo u skladu s člankom 6. stavkom 7., ispunjenje uvjeta utvrđenih za upotrebu stvarnih emisija za relevantne kombinacije robe i podrijetla.”;

(c)u stavku 7. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Operator može ovlaštenom CBAM deklarantu ili drugom operatoru otkriti informacije o uvjetima za upotrebu stvarnih emisija za relevantne kombinacije robe i podrijetla u skladu s člankom 6. stavkom 7., verifikaciju ugrađenih emisija i cijenu ugljika plaćenu u trećoj zemlji iz stavka 5. ovog članka.”;

(d)u stavku 7. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Operator može ovlaštenom CBAM deklarantu otkriti samo sažetak informacija sadržanih u stavku 5. točkama (a), (b), (c) i (e). Ovlašteni CBAM deklarant ima pravo upotrijebiti te otkrivene informacije kako bi ispunio obvezu iz članka 8.

Ako ovlašteni CBAM deklarant odluči podnijeti CBAM deklaraciju na temelju tih otkrivenih informacija, ovlašteni CBAM deklarant ostaje odgovoran za predaju točnog broja CBAM certifikata u skladu s člankom 22. stavkom 1.”;

9.članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a Odstupajući od stavka 5., ako nadležno tijelo utvrdi da podnositelj zahtjeva ili ovlašteni CBAM deklarant ne dokazuje financijsku sposobnost za ispunjavanje svojih obveza u skladu s ovom Uredbom, među ostalim jer nije ispunio zahtjev utvrđen u članku 22. stavku 2., nadležno tijelo može zahtijevati pružanje jamstva.

Nadležno tijelo određuje iznos takvog jamstva na razini iznosa izračunanog kao ukupna vrijednost broja CBAM certifikata koje bi ovlašteni CBAM deklarant morao predati u skladu s člankom 22. u odnosu na jedno od sljedećeg:

(a)    uvoz robe prijavljen u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (g);

(b)    količinu uvezene robe deklariranu u carinskoj deklaraciji i druge relevantne informacije dostupne nadležnom tijelu iz prethodne dvije kalendarske godine; ili

(c)    procjenu kao da je jedinstveni prag temeljen na masi premašen za prosjek koji odgovara relevantnim sektorima obuhvaćenima ovom Uredbom.

Jamstvo se pruža u obliku bankovnog jamstva financijske institucije koja posluje u Uniji, plativog na prvi zahtjev, ili u drugom obliku jamstva kojim se daje istovjetno osiguranje.”;

(b)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Ako se zahtijeva jamstvo u skladu sa stavkom 5., nadležno tijelo vraća jamstvo odmah nakon 30. rujna druge godine u kojoj je ovlašteni CBAM deklarant predao CBAM certifikate u skladu s člankom 22.

Ako se zahtijeva jamstvo u skladu sa stavkom 5.a, nadležno tijelo vraća jamstvo odmah nakon 30. rujna druge godine u kojoj je ovlašteni CBAM deklarant predao CBAM certifikate u skladu s člankom 22. Neovisno o prethodno navedenom, nadležno tijelo može odlučiti produljiti trajanje jamstva ako je takvo produljenje opravdano.

Ako ovlašteni CBAM deklarant ne preda dovoljan broj CBAM certifikata u skladu s člankom 22. i ako nadležno tijelo donese odluku u skladu s člankom 19. stavkom 5., nadležno tijelo upotrebljava podneseno jamstvo za namirenje nepodmirenih financijskih prilagodaba.

Nadležno tijelo određuje iznos koji treba namiriti na temelju broja certifikata koje je trebalo predati i cijene certifikata na datum donošenja odluke.”;

10.u članku 18. stavku 3. dodaje se sljedeća rečenica:

„U tim delegiranim aktima navode se i postupci verifikacije koje verifikatori trebaju primjenjivati.”;

11.u članku 19. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a. Ako se ugrađene emisije utvrđuju na temelju stvarnih emisija, Komisija ili nadležno tijelo države članice u kojoj CBAM deklarant ima poslovni nastan može, u okviru preispitivanja CBAM deklaracije, zatražiti od ovlaštenog CBAM deklaranta da dostavi dokaz da je uvezena roba proizvedena u postrojenju iz CBAM deklaracije.”;

12.članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za kalendarske tjedne u kojima na dražbovnoj platformi nema dražbe cijena CBAM certifikata jednaka je prosjeku zaključnih cijena emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama u posljednjem tjednu u kojem su se na dražbovnoj platformi održavale dražbe. Za kalendarske tjedne u kojima se na dražbovnoj platformi održava samo jedna dražba cijena CBAM certifikata jednaka je prosjeku te zaključne cijene i zaključnih cijena u posljednjem tjednu u kojem su se na dražbovnoj platformi održavale dražbe.’;

(b)u stavku 2. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija objavljuje cijenu CBAM certifikata na svojoj internetskoj stranici ili na drugi odgovarajući način prvog radnog dana sljedećeg kalendarskog tjedna.’;

13.u članku 22. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Izračun iz prvog podstavka temelji se od 2028. samo na CBAM certifikatima koje je ovlašteni CBAM deklarant kupio tijekom te iste godine.”;

14.U članku 23. stavku 1. drugom podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Višak CBAM certifikata ponovno se kupuje preko zajedničke središnje platforme iz članka 20.”;

15.članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Carinska tijela periodično i automatski, posebno putem mehanizma nadzora uspostavljenog na temelju članka 56. stavka 5. Uredbe (EU) br. 952/2013, Komisiji dostavljaju konkretne informacije o robi deklariranoj za uvoz. Te informacije uključuju EORI broj ili oblik identifikacije uvoznika ili ovlaštenog CBAM deklaranta deklariran u skladu s člankom 6. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 te broj CBAM računa ovlaštenog CBAM deklaranta, osmeroznamenkastu oznaku KN robe, količinu, zemlju podrijetla, datum carinske deklaracije i carinski postupak, te sve druge podatke relevantne za usklađenost s ovom Uredbom, uključujući prema potrebi obrasce za zaključenje postupka, deklaracije za ponovni izvoz i jednakovrijedne carinske isprave. Ako uvoznik nema EORI broj, carinska tijela Komisiji dostavljaju i ime, adresu i, ako su dostupni, podatke za kontakt uvoznika.

Broj CBAM računa naveden u carinskoj deklaraciji ili bilo kojoj drugoj relevantnoj ispravi pri deklariranju robe navedene u Prilogu I. ili prerađenih proizvoda dobivenih od takve robe za uvoz određuje ovlaštenog CBAM deklaranta koji preuzima obveze utvrđene u ovoj Uredbi.”;

(b)u stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako nadležno tijelo smatra da su podaci netočni, nadležno tijelo može zatražiti od carinskih tijela ili Komisije da provjere točnost tih podataka.”;

(c)u stavku 6. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuje opseg informacija te učestalost, vremenski raspored i način priopćivanja tih informacija na temelju stavaka 2. i 3. ovog članka.’;

(d)dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi utvrđivanja materijala i kemijskog sastava robe navedene u Prilogu I. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 29. stavka 2.”;

16.u članku 27. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):

„(c) umjetnu prilagodbu lanaca opskrbe kako bi roba imala koristi od nižih zadanih vrijednosti.”;

17.umeće se sljedeći članak 27.a:

„Članak 27.a

Ozbiljne i nepredviđene okolnosti

Komisija prati situaciju na razini Unije s ciljem praćenja učinka CBAM-a na unutarnje tržište Unije. Ako Komisija, uzimajući u obzir relevantne dokaze, smatra da uključenost određene robe u Prilog I. uzrokuje ozbiljnu štetu unutarnjem tržištu Unije zbog ozbiljnih i nepredviđenih okolnosti povezanih s učinkom na cijene robe, ovlaštena je za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 28. kako bi se ta roba uklonila iz Priloga I. dok te ozbiljne i nepredvidive okolnosti ne prođu.”;

18.članak 28. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavaka 10. i 11., članka 2.a stavka 3., članka 6. stavka 7., članka 18. stavka 3., članka 20. stavaka 5.a i 6., članka 27. stavka 6. i članka 27.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavaka 10. i 11., članka 2.a stavka 3., članka 6. stavka 7., članka 18. stavka 3., članka 20. stavaka 5.a. i 6., članka 27. stavka 6. te članka 27.a.”;

(b) stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavaka 10. i 11., članka 2.a stavka 3, članka 6. stavka 7., članka 18. stavka 3., članka 20. stavaka 5.a i 6., članka 27. stavka 6. i članka 27.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

19.umeće se sljedeći članak 28.a:

„Članak 28.

Hitni postupak

1. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 28. stavka 7. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.”;

20.u članku 30. stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija prije 1. siječnja 2028. te svake dvije godine nakon toga podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe i funkcioniranju CBAM-a. Tom se izvješću prema potrebi može priložiti zakonodavni prijedlog ili provedbeni ili delegirani akti doneseni u skladu s ovom Uredbom. To izvješće sadržava barem sljedeće:

(a) procjenu učinka CBAM-a na:

(i) izmještanje emisija ugljika, među ostalim povezano s izvozom;

(ii) obuhvaćene sektore;

(iii) unutarnje tržište, gospodarski i teritorijalni učinak u cijeloj Uniji;

(iv) inflaciju i cijenu robe;

(v) učinak na industrije koje upotrebljavaju robu navedenu u Prilogu I.;

(vi) međunarodnu trgovinu, uključujući miješanje resursa; i

(vii) najslabije razvijene zemlje;

(b) procjenu:

(i) sustava upravljanja, uključujući procjenu provedbe jamstava i ovlašćivanja CBAM deklaranata i upravljanja tim jamstvima i ovlašćivanjem koje provode države članice;

(ii) područja primjene ove Uredbe, uključujući mogućnost proširenja područja primjene ove Uredbe na dodatnu robu izloženu riziku od izmještanja emisija ugljika;

(ii.a) prikladnosti provedbenih i delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe;

(ii.b) prikladnosti metoda za utvrđivanje zadanih vrijednosti i marže koja se primjenjuje na zadane vrijednosti;

(iii) praksi izbjegavanja mjera;

(iv) primjene sankcija u državama članicama;

(v) primjene jedinstvenog praga temeljenog na masi, uključujući mogućnost povećanja tog praga i uvođenja dodatnog praga koji se temelji na pošiljci;

(c) rezultate istraga i izrečenih sankcija;

(d) objedinjene informacije o intenzitetu emisija za svaku zemlju podrijetla za različitu robu navedenu u Prilogu I.;”;

21.Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

22.Prilog IV. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi;

23.u Prilogu VI. točka 2. mijenja se kako slijedi:

(a)točke od (g) do (j) brišu se;

(b)umeće se sljedeća točka (ka):

„(ka) sastav materijala svake robe na kraju proizvodnog lanca;”;

24.dodaje se novi Prilog VIII., kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Točke 1. i 6. Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2026.

Međutim, članak 1. stavak 6. točka (a), članak 1. stavak 8. točke (a), (b) i (c), članak 1. stavci 21., 23. i 24. i točka 2. Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2028.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 27  

 produljenje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

Ukupno osoblje, uključujući informatičko osoblje, od 2023. do 2027. bilo bi raspodijeljeno kako slijedi:

Zbog strateške važnosti, razmjera i složenosti informatičkog projekta CBAM-a potrebno je uspostaviti poseban informatički tim za CBAM kako bi se upravljalo cjelokupnom provedbom i operacijama projekta.

Informatički tim za CBAM sastoji se od 16 članova specijaliziranih informatičkih profila za definiranje i upravljanje arhitekturom informatičkog sustava CBAM-a te organizacijom i planiranjem projekata, aktivnostima razvoja, uvođenja, organizacije modela usluga, upravljanja operacijama i potpore za tijela za trgovinu, službe Komisije, tijela za klimatsku politiku i carinska tijela, i u prijelaznom i u konačnom IT sustavu CBAM-a.

Predloženi plan za raspoređivanje informatičkog tima za CBAM:

Dodatno vanjsko osoblje zapošljavat će se iz proračuna CBAM-a za IT u skladu s potrebama.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

 Izravno upravljanje Komisije

– putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

– tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Iznosi koji se odnose na programsko razdoblje 2028. – 2034. okvirni su i njima se ne prejudicira ishod tekućih pregovora o sljedećem VFO-u.

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

u milijunima EUR (na tri decimale)

Glavna uprava: TAXUD						Godina		Godina		Godina		Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
						2024.		2025.		2026.		2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija 09 20 04 01(CBAM)	Obveze		(1a)			28,090		34,750		33,700		35 150	131 690
	Plaćanja		(2a)			17,530		21,157		32,090		34 067	104 844
Proračunska linija	Obveze		(1b)										0,000
	Plaćanja		(2b)										0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
Proračunska linija			(3)										0,000
UKUPNA odobrena sredstva za GU TAXUD	Obveze		=1a+1b+3			28,090		34,750		33,700		35 150	131 690
	Plaćanja		=2a+2b+3			17,530		21,157		32,090		34 067	104 844
					Godina		Godina		Godina		Godina			UKUPNO VFO 2021. – 2027.
					2024.		2025.		2026.		2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje		Obveze		(4)	28,090		34,750		33,700		35 150			131 690
		Plaćanja		(5)	17,530		21,157		32,090		34 067			104 844
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe				(6)	0,000		0,000		0,000		0,000			0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 3.		Obveze		=4+6	28,090		34,750		33,700		35 150			131 690
višegodišnjeg financijskog okvira		Plaćanja		=5+6	17,530		21,157		32,090		34 067			104 844

		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze	29,100	24,823	25,568	26,335	27,125	27,939	28,777	189,667
	Plaćanja	18 042	15,142	15 852	16,064	25 769	26 542	31 367	148 778
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 3.	Obveze	29,100	24,823	25,568	26,335	27,125	27,939	28,777	189,667
višegodišnjeg financijskog okvira  (referentni iznos)	Plaćanja	18 042	15,142	15 852	16,064	25 769	26 542	31 367	148 778

* Iznosi povezani s VFO-om za razdoblje 2028. – 2034. u prethodnoj tablici strogo su indikativni ovisno o ishodu pregovora koji se ne može prejudicirati.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira		7	„Administrativni rashodi”
GU TAXUD						Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
						2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi						8,572	6,271	8,740	11,700	35,283
 Ostali administrativni rashodi						0,600	0,300	0,306	0,312	1,518
UKUPNO GU TAXUD	Odobrena sredstva					9,172	6,571	9,046	12,012	36,801
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira				(ukupne obveze = ukupna plaćanja)		9,172	6,571	9,046	12,012	36,801

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

GU TAXUD				Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
				2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
 Ljudski resursi				13 293	13 293	13 293	13 293	13 293	13 293	13 293	93 051
 Ostali administrativni rashodi				0,310	0,319	0,329	0,339	0,349	0,359	0,370	2 375
UKUPNO GU TAXUD	Odobrena sredstva
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira		(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)

* Iznosi povezani s VFO-om za razdoblje 2028. – 2034. u prethodnoj tablici strogo su indikativni ovisno o ishodu pregovora koji se ne može prejudicirati.

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina  2024.	Godina  2025.	Godina  2026.	Godina  2027.	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO
NASLOV 7. (programsko razdoblje 2021. – 2027.); NASLOV 4. (programsko razdoblje 2028. – 2034.)
Ljudski resursi	8,572	6,271	8,740	11,700	13 293	13 293	13 293	13 293	13 293	13 293	13 293	128 334
Ostali administrativni rashodi – misije	0,600	0,300	0,306	0,312	0,310	0,319	0,329	0,339	0,349	0,359	0,370	3 893
Ukupno NASLOV 7. (programsko razdoblje 2021. – 2027.); NASLOV 4. (programsko razdoblje 2028. – 2034.)	9 172	6,571	9,046	12,012	13 603	13 612	13 622	13 632	13 642	13 652	13 663	132 227

* Iznosi povezani s VFO-om za razdoblje 2028. – 2034. u prethodnoj tablici strogo su indikativni ovisno o ishodu pregovora koji se ne može prejudicirati.

U milijunima EUR (na tri decimale)

* Iznosi povezani s VFO-om za razdoblje 2028. – 2034. u prethodnoj tablici strogo su indikativni ovisno o ishodu pregovora koji se ne može prejudicirati.

		Godina  2024.	Godina  2025.	Godina  2026.	Godina  2027.	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.		Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO LFDS
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	37,262	41,321	42 746	47 162	42,703	38,435	39,190	39,967	40,767	41,591		42,440	453 584
	Plaćanja	26,702	27,728	41 136	46 079	29,892	26,904	26 257	26 778	39 136	39 928		44 986	375 526

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 32

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA		Godina	Godina	Godina	Godina	VFO 2028. – 34.
		2024.	2025.	2026.	2027.
 Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		21	21	25	30	30 godišnje
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		12	23	40	60	60 godišnje
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu  [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		33	44	65	90	90 godišnje

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

Opis zadaća:

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova 1. – 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj informatičkih platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u toj tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

–    zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

 
3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

u milijunima EUR (na tri decimale)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

4.2.Podaci

4.3.Digitalna rješenja

4.4.Procjena interoperabilnosti

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

(1)    Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (SL L 130, 16.5.2023., str. 52., ELI:   http://data.europa.eu/eli/reg/2023/956/oj ).

(2)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/87/oj ).

(3)    S postupnim ukidanjem besplatnih emisijskih jedinica u okviru ETS-a rast će potražnja za emisijskim jedinicama koje se prodaju na dražbi. Očekuje se da će zbog toga porasti cijena ugljika u EU-u.

(4)    Komunikacija o Europskom akcijskom planu za čelik i metale, COM(2025) 125 .

(5)    U odnosu na uvezenu električnu energiju Uredbom 2023/956 propisana je upotreba zadanih vrijednosti za izračun ugrađenih emisija. Ako su ispunjeni određeni uvjeti, mogu se deklarirati stvarne emisije povezane s proizvodnjom električne energije.

(6)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1119/oj ).

(7)    Uredba (EU) 2025/2083 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. listopada 2025. o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu pojednostavnjenja i jačanja mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (SL L 2025/2083, 17.10.2025., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2025/2083/oj ).

(8)    U toj će se procjeni detaljno opisati učinci trenutačnog područja primjene CBAM-a na detaljniji skup zemalja. U aktualnoj procjeni učinka razmatraju se i učinci na treće zemlje u odjeljku 6.

(9)    Proizvodi električne energije na kraju proizvodnog lanca ne uzimaju se u obzir budući da se električna energija upotrebljava u postupku proizvodnje gotovo sve robe, zbog čega je određivanje ulaznog udjela i ugrađenih emisija električne energije u svoj mogućoj uvezenoj robi neizvedivo.

(10)    Ključni aspekti koji se razmatraju uključuju pravila za praćenje, izračun i provjeru ugrađenih emisija za robu obuhvaćenu područjem primjene mehanizma, pravila za prilagodbu obveze iz CBAM-a kako bi se uzele u obzir razine besplatne dodjele emisijskih jedinica u sektorima obuhvaćenima CBAM-om u okviru ETS-a EU-a i pravila za obračun cijena ugljika koje su stvarno plaćene u trećim zemljama.

(11)    Komunikacija „Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost”, COM(2025) 85 final .

(12)    Za određeni proizvod, to je vrijednost trgovine (izvoz i uvoz zajedno) proizvoda podijeljena s vrijednošću ukupne potrošnje tog proizvoda u EU-u.

(13)    SL L 2025/2083.

(14)    Procjena učinka priložena Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu pojednostavnjenja i jačanja mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, COM(2025) 87 final.

(15)    SL C , , str. .

(16)    SL C , , str. .

(17)    Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (SL L 130, 16.5.2023., str. 52., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/956/oj).

(18)    Komunikacija o Europskom akcijskom planu za čelik i metale, COM(2025) 125 final https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:52025DC0085 .

(19)    Komunikacija „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final .

(20)    SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(21)    Zajednička komunikacija: Globalna klimatska i energetska vizija EU-a: osiguravanje konkurentne uloge Europe na svjetskim tržištima i ubrzavanje prelaska na čistu energiju, JOIN(2025) 25 final .

(22)    Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (preinaka) (SL L 158, 14.6.2019., str. 54., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/943/oj ).

(23)    Uredba Komisije (EU) 2015/1222 od 24. srpnja 2015. o uspostavljanju smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima (SL L 197, 25.7.2015., str. 24., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/1222/oj ).

(24)    Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1987/2658/oj ).

(25)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/87/oj).

(26)    Stope izmještanja emisija definiraju se kao povećanja emisija u sektorima na kraju proizvodnog lanca izvan EU-a u odnosu na smanjenja emisija u tim sektorima u EU-u.

(27)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe koji se primjenjuju na opći proračun Unije.

(28)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(29)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(30)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(31)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(32)    Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.

(33)    U vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 25 % za troškove prikupljanja.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.12.2025.

COM(2025) 989 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu proširenja njezina područja primjene na robu na kraju proizvodnog lanca i mjera za sprečavanje izbjegavanja mjera

{SEC(2025) 989 final} - {SWD(2025) 987 final} - {SWD(2025) 988 final} - {SWD(2025) 989 final}

PRILOG I.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(1)u odjeljku 2. tablica „Željezo i čelik” zamjenjuje se sljedećim:

„[Željezo i čelik

]”;

(2)dodaje se sljedeća tablica:

„[Kombinirani metalni proizvodi

]”.

PRILOG II.

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(1)u točki 1. podtočke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e) „emisijski faktor električne energije” znači ponderirani prosjek intenziteta CO2 električne energije proizvedene na nekom zemljopisnom području;

(f) „ugovor o kupnji energije” znači ugovor na temelju kojeg osoba ugovara kupnju električne energije izravno od proizvođača električne energije i koji uključuje fizičku isporuku električne energije;”;

(2)točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Za utvrđivanje specifičnih stvarnih ugrađenih emisija za složenu robu proizvedenu u određenom postrojenju treba se primijeniti sljedeća jednadžba:

pri čemu vrijedi sljedeće:

–    AttrEmg su pripisane emisije robe g,

–    ALg je razina aktivnosti robe, koja podrazumijeva količinu robe proizvedenu u predmetnom postrojenju u izvještajnom razdoblju, i

–    EEInpMat su ugrađene emisije ulaznih materijala (prekursora) potrošenih u procesu proizvodnje. U obzir se uzimaju samo ulazni materijali (prekursori) navedeni u Prilogu I. i Prilogu VIII. koji potječu iz trećih zemalja i područja koji nisu izuzeti na temelju točke 1. Priloga III. Relevantne emisije EEInpMat izračunavaju se na sljedeći način:

pri čemu vrijedi sljedeće:

–    Mi je masa ulaznog materijala (prekursora) i koji se koristi u procesu proizvodnje, i

–    SEEi su specifične ugrađene emisije ulaznih materijala (prekursora) i. Za SEEi operator postrojenja primjenjuje vrijednost emisija koje proizlaze iz postrojenja u kojem je ulazni materijal (prekursor) proizveden, pod uvjetom da se podaci tog postrojenja mogu na odgovarajući način izmjeriti.

Međutim, za robu navedenu u odjeljcima „Željezo i čelik”, „Aluminij” i „Kombinirani metalni proizvodi” u Prilogu I. vrijednost Mi je funkcija sadržaja robe upotrijebljene kao ulazni materijal (prekursori) u proizvodnji predmetne robe.”;

(3)točka 4.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.1 Specifične zadane vrijednosti za treću zemlju, skupinu trećih zemalja ili regiju u trećoj zemlji

Specifične zadane vrijednosti utvrđuju se na razini emisijskog faktora električne energije u trećoj zemlji, skupini trećih zemalja ili regiji u trećoj zemlji na temelju najboljih podataka dostupnih Komisiji.”;

(4)točka 4.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2 Alternativne zadane vrijednosti

Ako specifična zadana vrijednost nije dostupna za treću zemlju, skupinu trećih zemalja ili regiju unutar treće zemlje, alternativna zadana vrijednost za električnu energiju utvrđuje se na razini emisijskog faktora električne energije u Uniji.

Ako se na temelju pouzdanih podataka može dokazati da je emisijski faktor električne energije u trećoj zemlji, skupini trećih zemalja ili regiji u trećoj zemlje niži od specifične zadane vrijednosti koju je utvrdila Komisija ili niži od emisijskog faktora električne energije u Uniji, za tu se treću zemlju, skupinu trećih zemalja ili regiju u trećoj zemlji može upotrijebiti alternativna zadana vrijednost temeljena na tom emisijskom faktoru električne energije.”;

(5)u točki 4.3. drugi odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako treća zemlja ili skupina trećih zemalja na temelju pouzdanih podataka dokaže Komisiji da je prosječni emisijski faktor kombinacije izvora električne energije ili emisijski faktor CO2 izvorâ za određivanje cijene u toj trećoj zemlji ili skupini trećih zemalja niži od zadane vrijednosti za neizravne emisije, za tu se zemlju ili skupinu zemalja utvrđuje alternativna zadana vrijednost na temelju tog prosječnog emisijskog faktora kombinacije izvora električne energije ili tog prosječnog emisijskog faktora CO2.”;

(6)točka 5. mijenja se kako slijedi:

(a)    točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) količina električne energije za koju se traži primjena stvarnih ugrađenih emisija obuhvaćena je ugovorom o kupnji energije između uvoznika ili ovlaštenog CBAM deklaranta i proizvođača električne energije koji se nalazi u trećoj zemlji. Dopušteni su i ugovori o kupnji energije koji uključuju posrednike pod uvjetom da se može dokazati provjerljiv ugovorni odnos između proizvođača električne energije, posrednika i uvoznika ili CBAM deklaranta u vezi s električnom energijom za koju se traži upotreba stvarnih emisija;”;

(b)    točka (b) briše se;

(c)    točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) svi nadležni operatori prijenosnih sustava u zemlji podrijetla, zemlji odredišta i, ako je relevantno, svakoj zemlji provoza za dodijeljeni interkonekcijski kapacitet jamčeno su imenovali količinu električne energije za koju se traži primjena stvarnih ugrađenih emisija, a imenovani kapacitet i proizvodnja električne energije u postrojenju odnose se na isto razdoblje, koje ne smije biti dulje od jednog sata. Taj kriterij nije ispunjen ako se prijenosni kapacitet za uvoz električne energije dodjeljuje implicitnom dodjelom kapaciteta;”.

PRILOG III.

Dodaje se sljedeći Prilog VIII.:

„PRILOG VIII.

Popis robe i stakleničkih plinova koji nisu obuhvaćeni CBAM-om i smatraju se ulaznim materijalima (prekursorima)

Željezo i čelik

Aluminij

”