EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.7.2025.

COM(2025) 542 final

2025/0542(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uvođenju potpore Unije za unutarnju sigurnost za razdoblje 2028. – 2034.

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi

•Dosljednost s postojećim odredbama politike

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Prilagođeno teritorijalno važenje

Pravna osnova za ovu Uredbu je glava V. treći dio UFEU-a koja se odnosi na područje slobode, sigurnosti i pravde. Stoga primjena Uredbe na Dansku i Irsku podliježe posebnim odredbama utvrđenima u Protokolu br. 21 i Protokolu br. 22 priloženima UEU-u i UFEU-u.

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 Danska ne sudjeluje u donošenju mjera Vijeća predloženih u skladu s glavom V. trećim dijelom UFEU-a te takve mjere nisu obvezujuće za Dansku niti se na nju primjenjuju.

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 Irska ne sudjeluje u donošenju mjera Vijeća predloženih u skladu s glavom V. trećim dijelom UFEU-a te takve mjere nisu obvezujuće za Irsku niti se na nju primjenjuju. Međutim, Irska može odlučiti sudjelovati u donošenju i primjeni svake takve predložene mjere. Osim toga, u bilo kojem trenutku nakon donošenja takve mjere Irska može prihvatiti tu mjeru, podložno završetku postupaka iz članka 4. Protokola br. 21.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI RETROSPEKTIVNIH EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Retrospektivne evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Preliminarni rezultati tekuće ex post evaluacije Fonda za unutarnju sigurnost – policija (ISF-P) za programsko razdoblje 2014. – 2020. potvrđuju da je ISF-P pridonio jačanju sposobnosti država članica za borbu protiv prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala, uključujući terorizam, i jačanju kapaciteta država članica za upravljanje rizicima i krizama povezanima sa sigurnošću. ISF-P se pokazao učinkovitim, a njegovi mehanizmi upravljanja i kontrole za zaštitu financijskih interesa EU-a bili su djelotvorni. Uvedeno je nekoliko izmjena s ciljem pojednostavnjenja upravljanja ISF-P-om i smanjenja administrativnog opterećenja. U preliminarnoj je evaluaciji zaključeno da su, unatoč određenom napretku, potrebni daljnji koraci kako bi se povećala učinkovitost i osiguralo da administrativni postupci budu razmjerni pruženim financijskim sredstvima.

Preliminarni rezultati evaluacije Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) u sredini programskog razdoblja za 2021. – 2027. potvrđuju da je okvir za praćenje i evaluaciju ISF-a znatno poboljšan u odnosu na razdoblje 2014. – 2020. Države članice i dalje izvješćuju o velikom administrativnom opterećenju. Pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova pridonijele su smanjenju administrativnog opterećenja, ali se njihova provedba ne primjenjuje sustavno kako bi se optimizirala potrošnja. Struktura Fonda za unutarnju sigurnost smatrala se prikladnom svrsi jer se poticanjem komplementarnosti među komponentama povećala unutarnja usklađenost. ISF se smatrao usklađenim i s Fondom za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Instrumentom za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) u okviru fondova za unutarnje poslove, drugih fondova EU-a, posebno Obzora Europa, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i programa Pravosuđe, kao i s drugim programima koji se primjenjuju na relevantne europske industrijske sektore i civilno društvo, kao što su Program jedinstvenog tržišta i program Digitalna Europa. U evaluaciji je zaključeno da se ISF bavio potrebama u skladu s predviđenim te da je uspio odgovoriti na nove izazove i kretanja u tom području politike. ISF je razvijao jedinstveni okvir za rješavanje prekograničnih pitanja u području unutarnje sigurnosti i razmjenu znanja te promicao najbolje prakse. Djelovanjima koja se podupiru u okviru tematskog instrumenta ISF-a ostvarena je velika dodana vrijednost EU-a i unaprijeđena je operativna suradnja između tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela, suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te s dionicima iz privatnog sektora i sektora civilnog društva. Kao i u slučaju BMVI-ja, u evaluaciji je zaključeno da se može dodatno pojednostavniti pružanje financijskih sredstava i bolje objasniti upravljačkim tijelima kako okvir uspješnosti može doprinijeti učinkovitom upravljanju programima.

•Savjetovanja s dionicima

•Vanjska stručna mišljenja

•Procjena učinka

•Pojednostavnjenje

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2025/0542 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uvođenju potpore Unije za unutarnju sigurnost za razdoblje 2028. – 2034.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 1., članak 84. i članak 87. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 2 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 3 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 4 ,

budući da:

(1)Unutarnja sigurnost je ključna za zaštitu građana i njihovih temeljnih prava i jačanje naših gospodarstava, društava i demokracije i povjerenja u njih. Iako je nacionalna sigurnost i dalje u nadležnosti država članica, za njezinu su zaštitu potrebne suradnja i koordinacija na razini Unije. Cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se postići mjerama čiji je cilj sprečavanje i suzbijanje kriminala, rasizma i ksenofobije te mjerama za koordinaciju i suradnju policijskih i pravosudnih tijela te drugih nadležnih tijela.

(2)Unutarnja sigurnost zajednički je pothvat kojem bi institucije Unije, relevantne agencije Unije i države članice trebale zajednički doprinositi. Kako bi se doprinijelo razvoju i provedbi učinkovite i istinske sigurnosne unije, državama članicama trebalo bi osigurati odgovarajuća financijska sredstva. Ta potpora Unije pružat će se u skladu s horizontalnim pravilima Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost uspostavljenog Uredbom (EU) [...].

(3)Ovom se Uredbom utvrđuju ciljevi potpore Unije. Kako bi se na najbolji mogući način postigla visoka razina sigurnosti u cijeloj Uniji, države članice trebale bi osigurati da u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima uzmu u obzir svaki od ciljeva utvrđenih ovom Uredbom.

(4)Iznose koje treba dodijeliti po državi članici Komisija bi trebala utvrditi u skladu s metodologijom raspodjele utvrđenom u Uredbi (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost na temelju jedinstvene provedbene odluke. Tom bi odlukom u pravilu trebalo obuhvatiti i iznose na temelju Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost, Uredbe (EU) [...] o uvođenju potpore Unije za azil, migracije i integraciju te Uredbe (EU) [...] o uvođenju potpore Unije za schengensko područje, europsko integrirano upravljanje granicama i zajedničku viznu politiku. 

(5)Potpora Unije trebala bi se temeljiti na rezultatima i ulaganjima u područje unutarnje sigurnosti iz prethodnih programskih razdoblja: Programa za sprečavanje i borbu protiv kriminala (ISEC), Programa „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugih rizika povezanih sa sigurnošću” (CIPS) za razdoblje 2007. – 2013. i Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama u okviru Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014. – 2020., uspostavljenog Uredbom (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 5 , i Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2021. – 2027., uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1149 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .

(6)Zbog brzih promjena sigurnosnih prijetnji i geopolitičkog okruženja Komisija je u strategiji ProtectEU 7 definirala zajedničke prioritete za sigurniju i zaštićeniju Europu. Geopolitički kontekst u Europi znatno se promijenio, što je uvelike utjecalo na međusobnu povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a. Sigurnosne prijetnje sve su globalnije i složenije jer proizlaze iz mogućnosti kriminalaca da djeluju prekogranično, iskorištavaju društvene i gospodarske razlike i djeluju i u fizičkom i u digitalnom svijetu. Istodobno, nove digitalne tehnologije i umjetna inteligencija nude znatne mogućnosti za jačanje kapaciteta tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela za učinkovito suprotstavljanje novim prijetnjama.

(7)Potpora Unije trebala bi se usredotočiti na djelovanja za koja intervencija Unije u usporedbi sa samostalnim djelovanjem država članica može rezultirati većom dodanom vrijednošću. Sigurnost po svojoj prirodi ima prekograničnu dimenziju te zahtijeva snažan i koordiniran odgovor Unije. Stoga bi nacionalni i regionalni partnerski planovi država članica trebali doprinijeti učinkovitom rješavanju pitanja utvrđenih u kontekstu strategije ProtectEU. U skladu sa zajedničkim prioritetima utvrđenima na razini EU-a za osiguravanje visoke razine sigurnosti u Uniji, potpora Unije trebala bi obuhvaćati mjere čiji je cilj uklanjanje glavnih sigurnosnih prijetnji, a posebno sprečavanje i suzbijanje teškog i organiziranog kriminala, uključujući terorizam, nasilni ekstremizam i kibernetički kriminal.

(8)Potpora Unije trebala bi biti usmjerena na financiranje mjera država članica u području sprečavanja kriminala, zajedničkog osposobljavanja osoblja i policijske suradnje, kao i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima nadležnih tijela država članica i agencija i tijela Unije, osobito u pogledu razmjene informacija, povećane operativne suradnje i potpore naporima potrebnima za jačanje sposobnosti za sprečavanje i suzbijanje terorizma te teškog i organiziranog kriminala. Potpora Unije ne bi trebala obuhvaćati operativne troškove i aktivnosti povezane s bitnim funkcijama država članica u pogledu očuvanja javnog poretka te zaštite unutarnje i nacionalne sigurnosti.

(9)Sigurnost je temelj svih naših sloboda, a sposobnost država članica da građanima jamče sigurnost ovisi o jedinstvenom europskom pristupu. Kako je navedeno u strategiji ProtectEU, sigurnosna pitanja treba integrirati i redovito uključivati u cjelokupno zakonodavstvo, politike i programe EU-a, uključujući vanjsko djelovanje EU-a. Potpora Unije na temelju ove Uredbe trebala bi doprinijeti rješavanju tih pitanja.

(10)U svojim zaključcima od 26. lipnja 2025. 8 Europsko vijeće podsjetilo je na to da teški i organizirani kriminal, terorizam, radikalizacija i nasilni ekstremizam, na internetu i izvan njega, predstavljaju veliku prijetnju za europske građane i sigurnost država članica. Europsko vijeće naglasilo je i prijetnju koju predstavlja infiltracija kriminala u legalne poslovne strukture i koja ima štetan učinak na javne financije i jedinstveno tržište. Pritom je pozvalo institucije Unije i države članice da mobiliziraju sve dostupne resurse na nacionalnoj razini i na razini EU-a te da poduzmu daljnje mjere za jačanje suradnje u područjima kaznenog progona i pravosuđa, među ostalim u pogledu učinkovitog pristupa podacima za potrebe kaznenog progona i osiguravanja razmjene informacija te suradnje s trećim zemljama.

(11)Kako bi se spriječile i suzbile prijetnje unutarnjoj sigurnosti, potpora Unije trebala bi ojačati sposobnosti država članica za sprečavanje i suzbijanje teškog i organiziranog kriminala, terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizacije, seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, kibernetičkog kriminala, kao i mjere usmjerene na rješavanje pitanja digitalne i tehnološke sigurnosti, otpornosti kritične infrastrukture, prijetnji na internetu, sigurnosnih prijetnji u pomorskom sektoru, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranja novca, povrata imovine i financijskih kaznenih djela, kaznenih djela protiv okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja i kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, pomoći žrtvama kaznenih djela i njihove zaštite, zaštite javnih prostora, sigurnosnih prijetnji povezanih s KBRN-E-om i upravljanja incidentima, među ostalim pojačanom suradnjom i razmjenom informacija između javnih tijela, relevantnih tijela, ureda ili agencija Unije, civilnog društva i privatnih partnera u različitim državama članicama. Potpora Unije također bi trebala doprinijeti uvođenju i provedbi inovativnih metoda i tehnologija država članica u području unutarnje sigurnosti, posebno onih koje se podupiru Uredbom (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za konkurentnost i Uredbom (EU) [...] o uspostavi Okvirnog programa EU-a za istraživanje. Osim toga, u promjenjivom globalnom političkom okruženju od ključne je važnosti vanjska dimenzija područja slobode, sigurnosti i pravde. Stoga bi potpora Unije također trebala doprinositi jačanju suradnje i partnerstava s trećim zemljama, služeći interesima unutarnjih politika Unije.

(12)Potpora Unije trebala bi povećati dosljednost, usklađenost, sinergije i komplementarnost između unutarnjih i vanjskih politika Unije, u skladu s uključivanjem pitanja sigurnosti. U tom bi kontekstu potpora Unije na temelju ove Uredbe trebala osobito doprinijeti suzbijanju i sprečavanju teškog i organiziranog kriminala, uključujući trgovinu drogom, trgovinu ljudima i prekogranične kriminalne krijumčarske mreže. Potpora Unije na temelju ove Uredbe može uključivati i potporu za relevantne resurse delegacija EU-a u propisno opravdanim slučajevima te se može koordinirati između država članica i Komisije u fazama programiranja i provedbe.

(13)Budući da se izazovi u području sigurnosti neprestano mijenjaju, potrebno je prilagoditi dodjelu potpore Unije na temelju ove Uredbe promjenama u pogledu unutarnjih i vanjskih sigurnosnih prijetnji i potrebi da se sredstva usmjere na prioritete koji imaju najveću dodanu vrijednost Unije. Kako bi se odgovorilo na hitne potrebe i promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se financijska sredstva usmjerila na djelovanja s visokom razinom dodane vrijednosti Unije, dio potpore Unije na temelju ove Uredbe trebao bi se provoditi u okviru izravnog, podijeljenog i neizravnog upravljanja putem Instrumenta EU-a uspostavljenog na temelju Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost. Instrument EU-a omogućuje fleksibilnost u upravljanju potporom Unije, a kad je riječ o podijeljenom upravljanju, trebao bi se provoditi putem nacionalnih i regionalnih partnerskih planova država članica.

(14)Komisija i države članice trebale bi osigurati da se znanje, stručnost i iskustvo relevantnih tijela, ureda i agencija Unije uzmu u obzir pri izradi nacionalnih i regionalnih planova država članica te pri provedbi mjera ili rješavanju pitanja povezanih s unutarnjom sigurnošću. Komisija bi, prema potrebi, također trebala moći uključiti relevantna tijela, urede i agencije Unije u aktivnosti čiji je cilj osigurati da su mjere koje podupire Unija u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije i dogovorenim prioritetima Unije.

(15)Postoji potreba da se u najvećoj mogućoj mjeri ostvari učinak financiranja sredstvima Unije mobiliziranjem, udruživanjem i poticanjem javnih i privatnih financijskih sredstava. Potporom Unije trebao bi se promicati i pristup koji obuhvaća cijelo društvo, poticati aktivna i smislena uključenost europskog industrijskog sektora, kao i civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, u razvoju i provedbi sigurnosne politike, prema potrebi uz sudjelovanje drugih relevantnih aktera, tijela Unije, agencija Unije i međunarodnih organizacija u vezi s ciljem potpore Unije. Međutim, trebalo bi osigurati da se potpora Unije ne upotrebljava za delegiranje zakonom propisanih ili javnih zadaća privatnim akterima.

(16)Europa mora zaštititi svoj sigurnosni interes od dobavljača koji bi mogli predstavljati trajni sigurnosni rizik zbog mogućeg uplitanja trećih zemalja i njihovih praksi u području kibernetičke sigurnosti. Stoga je potrebno smanjiti rizik od trajne ovisnosti o visokorizičnim dobavljačima na unutarnjem tržištu jer bi oni mogli imati velike negativne učinke na sigurnost korisnika, poduzeća i tijela u EU-u te na kritičnu infrastrukturu EU-a u pogledu cjelovitosti podataka i usluga te dostupnosti usluge. To bi se isključenje trebalo temeljiti na razmjernoj procjeni rizika i povezanim mjerama ublažavanja kako su definirane u politikama i propisima Unije. 

(17)Države članice mogu se osloniti na načelo partnerstva u provedbi potpore Unije kako bi osigurale kontinuitet u pristupu upravljanju.

(18)Sva djelovanja koja se podupiru u skladu s potporom Unije na temelju ove Uredbe trebala bi se provoditi u skladu s pravima i načelima sadržanima u pravnoj stečevini Unije i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te bi trebala biti u skladu s međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su stranke.

(19)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(20)[U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, Irska je [pismom od...] obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

ILI

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

U ovoj Uredbi utvrđuju se ciljevi i financiranje potpore Unije za unutarnju sigurnost za razdoblje od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2034. Ta potpora Unije pruža se u skladu s horizontalnim pravilima Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost uspostavljenog Uredbom (EU) [...].

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„nadležna tijela” znači tijela države članice odgovorna za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela, kako su navedena u članku 87. stavku 1. UFEU-a, uključujući policiju, carinu i druga specijalizirana tijela kaznenog progona;

2.„sprečavanje”, u odnosu na kriminal, znači sve mjere čija je namjena smanjiti ili na drugi način doprinijeti smanjivanju kriminala i osjećaja nesigurnosti građana, kako je navedeno u članku 2. stavku 2. Odluke Vijeća 2009/902/PUP 9 ;

3.„razmjena informacija” znači sigurno prikupljanje, pohrana, obrada, analiza i prijenos informacija koje su relevantne tijelima iz članka 87. UFEU-a te Europolu i drugim relevantnim agencijama i tijelima Unije u pogledu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela, osobito prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala, uključujući kibernetički kriminal i terorizam, kao i pristup tim informacijama;

4.„organizirani kriminal” znači kažnjivo ponašanje povezano sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, kako je definirana u članku 1. točki 1. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP 10 ;

5.„terorizam” znači svako namjerno djelovanje i kazneno djelo iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća 11 ;

6.„radikalizacija” znači postupan i složen proces koji dovodi do nasilnog ekstremizma i terorizma, u kojem pojedinac ili skupina pojedinaca prihvaćaju radikalnu ideologiju ili uvjerenje u okviru kojih se prihvaća, upotrebljava ili odobrava nasilje, uključujući teroristička djela, radi ostvarivanja određenog političkog, vjerskog ili ideološkog cilja;

7.„kibernetički kriminal” znači kaznena djela, čije počinjenje nužno uključuje uporabu sustava informacijske i komunikacijske tehnologije (sustavi IKT-a), bilo kao alata za počinjenje kaznenog djela ili kao primarne mete kaznenog djela („kaznena djela ovisna o kibernetičkim tehnologijama”), ili tradicionalna kaznena djela čiji se opseg ili doseg može povećati uporabom računala, računalnih mreža ili drugih sustava IKT-a („kaznena djela omogućena kibernetičkim tehnologijama”);

8.„operativna suradnja u području kaznenog progona” znači operativna suradnja između tijela dviju ili više država članica iz članka 87. stavka 3. UFEU-a ili djelovanje nadležnih tijela jedne države članice na državnom području druge države članice, kako je navedeno u članku 89. UFEU-a;

9.„hibridna prijetnja” znači sve štetne aktivnosti, uključujući manipulaciju informacijama, kibernetičke napade i instrumentalizaciju migranata, koje se planiraju i provode zlonamjerno na koordiniran način s ciljem podrivanja države članice ili njezinih institucija.

Članak 3.

Ciljevi potpore Unije za unutarnju sigurnost

1.Kako bi se zajamčila visoka razina unutarnje sigurnosti u Uniji, potpora doprinosi sljedećim ciljevima:

(a)jačanju sposobnosti Unije i država članica u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem teškog i organiziranog kriminala, na internetu i izvan njega, uključujući terorizam, nasilni ekstremizam, kibernetički kriminal, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece te hibridne prijetnje, kao i u vezi sa zaštitom građana i javnih prostora od napada, među ostalim inovativnim metodama i novim tehnologijama u području unutarnje sigurnosti;

(b)poticanju sposobnosti država članica jačanjem otpornosti kritičnih subjekata na neprijateljska djelovanja i upravljanjem incidentima, rizicima i krizama povezanima sa sigurnošću, među ostalim s pomoću interoperabilnih strateških komunikacijskih sustava;

(c)poboljšanju i olakšanju razmjene informacija između nadležnih tijela i relevantnih tijela, ureda i agencija Unije i unutar njih te, prema potrebi, s trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i privatnim subjektima;

(d)poboljšanju i intenziviranju operativne suradnje tijela kaznenog progona, uključujući zajedničke operacije, među nadležnim tijelima u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem teškog i organiziranog kriminala, na internetu i izvan njega, uključujući terorizam, nasilni ekstremizam, kibernetički kriminal, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece i hibridne prijetnje, kao i u vezi sa zaštitom građana i javnih prostora od napada;

Potpora Unije provodi se na način koji je potpuno u skladu s ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost.

2.Države članice osiguravaju da prioriteti njihovih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova uključuju mjere za postizanje svakog od ciljeva potpore Unije na temelju ove Uredbe te da je raspodjela sredstava među ciljevima proporcionalna utvrđenim izazovima i potrebama.

Članak 4.

Financiranje

1.Indikativna financijska omotnica za provedbu ciljeva utvrđenih u članku 3. za razdoblje 2028. – 2034. iznosi 6 843 331 500 EUR u tekućim cijenama. Provodi se u skladu s horizontalnim pravilima za nacionalne i regionalne partnerske planove utvrđenima u Uredbi (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost.

2.Komisija donosi provedbeni akt kako bi utvrdila iznos po državi članici primjenom metodologije raspodjele utvrđene u odjeljku B Priloga I. Uredbi (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost.

3.Osim toga, proračunska odobrena sredstva za ciljeve utvrđene u članku 3. ove Uredbe, koja se provode putem Instrumenta EU-a na temelju glave IV. Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost, utvrđuju se u okviru godišnjeg proračunskog postupka predviđenog u članku 314. UFEU-a.

4.Za mjere koje se odnose na ciljeve utvrđene u članku 3. ove Uredbe, ako Komisija zaključi da su te mjere u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost te ako Komisija predloži provedbenu odluku Vijeća o odobrenju nacionalnog i regionalnog partnerskog plana predmetne države članice u skladu s postupkom utvrđenim u članku 23. Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost, ona podnosi prijedlog provedbene odluke Vijeća o odobrenju tih mjera.

5.Pri donošenju prijedloga provedbene odluke Vijeća o mjerama koje se odnose na ciljeve utvrđene u članku 3. ove Uredbe, prijedlogom Komisije utvrđuju se elementi iz članka 23. stavka 4. Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost, s obzirom na ciljeve utvrđene u članku 3.

6.Vijeće u pravilu donosi provedbenu odluku iz stavka 4. u roku od četiri tjedna od donošenja prijedloga Komisije i zajedno s provedbenim odlukama iz članka 23. stavka 1. [prijedlog Komisije i provedbena odluka Vijeća] Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost.

7.Na izmjenu planova primjenjuje se članak 24. Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost, pod uvjetom da prijedlog Komisije i provedbena odluka Vijeća o odobravanju izmjena elemenata navedenih u članku 23. stavku 4. obuhvaćaju samo ciljeve iz članka 3. ove Uredbe.

Članak 5.

Prijelazne odredbe

Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu mjera pokrenutih u skladu s Uredbom (EU) 2021/1149, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

Članak 6.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu [dvadesetog] dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od datuma početka primjene Uredbe (EU) [...] o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Uredba (EU) 2021/1149 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Fonda za unutarnju sigurnost (SL L 251, 15.7.2021., str. 194.).

(2)    SL C , , str. .

(3)    SL C , , str. .

(4)    Stajalište Europskog parlamenta od […] i stajalište Vijeća od […].

(5)    Uredba (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP (SL L 150, 20.5.2014., str. 93., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/513/oj)).

(6)    Uredba (EU) 2021/1149 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Fonda za unutarnju sigurnost (SL L 251, 15.7.2021., str. 194., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1149/oj).

(7)    COM(2025) 148 final od 1.4.2025., Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „ProtectEU: europska strategija unutarnje sigurnosti”.

(8)    Zaključci Vijeća, EUCO 12/25 od 26. lipnja 2025.

(9)    Odluka Vijeća 2009/902/PUP od 30. studenoga 2009. o osnivanju Europske mreže za sprečavanje kriminala (EUCPN) i stavljanju izvan snage Odluke 2001/427/PUP (SL L 321, 8.12.2009., str. 44., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2009/902/oj).

(10)    Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (SL L 300, 11.11.2008., str. 42., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_framw/2008/841/oj ).

(11)    Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2017/541/oj ).