EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.8.2025.
COM(2025) 458 final
2025/0253(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkom moru za 2026. te o izmjeni Uredbe (EU) 2025/202 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici („osnovna uredba o ZRP-u”) 1 , morski biološki resursi moraju se iskorištavati tako da se populacije izlovljavanih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos („MSY”). Utvrđivanje ribolovnih mogućnosti u obliku ukupnih dopuštenih ulova (TAC) i kvota na godišnjoj osnovi važan je instrument za postizanje tog cilja.
Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more („višegodišnji plan”) 2 dodatno su utvrđeni ciljani rasponi ribolovne smrtnosti. Ti se rasponi u ovom Prijedlogu upotrebljavaju za postizanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike („ZRP”), a posebno za obnavljanje i održavanje MSY-ja.
Cilj je ovog Prijedloga utvrditi ribolovne mogućnosti za 2026. za gospodarski najvažnije riblje stokove u Baltičkom moru. Njime se nastoji urediti i morski rekreacijski ribolov u mjeri u kojoj je to potrebno za očuvanje ribljih stokova na koje se odnosi ova Uredba. Radi pojednostavnjenja i pojašnjenja godišnjih odluka o TAC-ovima i kvotama, ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru od 2006. utvrđuju se zasebnom uredbom.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Prijedlogom se utvrđuju TAC-ovi i kvote na razinama koje su u skladu s ciljevima osnovne uredbe o ZRP-u i višegodišnjim planom.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Prijedlog je u skladu s drugim politikama Unije, posebno s politikama u području zaštite okoliša.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova ovog prijedloga članak 43. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog je u isključivoj nadležnosti Unije kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (d) UFEU-a. Stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.
•Proporcionalnost
Prijedlogom se državama članicama dodjeljuju ribolovne mogućnosti u skladu s ciljevima osnovne uredbe o ZRP-u i višegodišnjeg plana. Države članice na temelju članka 16. stavaka 6. i 7. i članka 17. osnovne uredbe o ZRP-u odlučuju kako se ribolovne mogućnosti koje su im dodijeljene dodjeljuju ribarskim plovilima koja plove pod njihovom zastavom u skladu s određenim kriterijima utvrđenima u tim člancima. Države članice stoga imaju potrebno diskrecijsko pravo pri raspodjeli dodijeljenih TAC-ova u skladu sa socijalnim/gospodarskim modelom po njihovu izboru za iskorištavanje ribolovnih mogućnosti dodijeljenih ovim Prijedlogom.
•Odabir instrumenta
Uredba se smatra najprikladnijim instrumentom jer omogućuje utvrđivanje zahtjeva koji se izravno primjenjuju na države članice i relevantna poduzeća. Na taj će se način omogućiti pravovremena i usklađena provedba zahtjeva, a posljedično i veća pravna sigurnost.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Komisija se savjetovala s dionicima (posebno u okviru Savjetodavnog vijeća za Baltičko more) na temelju Komunikacije „Prema održivijem ribarstvu u Uniji: trenutačno stanje i smjernice za 2026.” (COM(2025) 296 final). Prijedlog se temelji na znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora („ICES”). Stajališta koja su dionici u okviru savjetovanja izrazili o svim predmetnim ribljim stokovima uzeta su u obzir u najvećoj mjeri te se vodilo računa o tome da nisu proturječna postojećim politikama i da ne dovode do pogoršanja stanja osjetljivih resursa.
O znanstvenim savjetima o ograničenjima ulova i stanju stokova raspravljalo se i s državama članicama na regionalnom forumu BALTFISH u lipnju 2025.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Komisija se savjetovala s ICES-om, čiji se znanstveni savjeti temelje na savjetodavnom okviru koji su izradile njegove stručne skupine i tijela koja donose odluke i koji su izdani u skladu s njegovim okvirnim sporazumom o partnerstvu s Komisijom.
Unija svake godine od ICES-a traži znanstvene savjete o stanju važnih ribljih stokova. Primljeni savjeti odnose se na sve stokove u Baltičkom moru, a TAC-ovi se predlažu za gospodarski najvažnije stokove 3 .
•Procjena učinka
Prijedlog je dio dugoročnog pristupa prema kojem se ribolov prilagođava kako bi se doprinijelo postizanju, a potom i održavanju, održivih dugoročnih razina. Očekuje se da će taj pristup s vremenom dovesti do (i) stabilnog ribolovnog pritiska, (ii) viših kvota, a time i (iii) boljih prihoda za ribare i njihove obitelji. Očekuje se da će povećani broj iskrcaja donijeti koristi (i) sektoru ribarstva, (ii) potrošačima, (iii) prerađivačkoj industriji i sektoru maloprodaje i (iv) ostalim djelatnostima povezanima s gospodarskim i rekreacijskim ribolovom. U tom kontekstu potrebno je naglasiti vezu između održivog ribarstva i zdravog morskog okoliša u Baltičkom moru u skladu sa strategijom za bioraznolikost i drugim povezanim inicijativama, a posebno s akcijskim planom EU-a za morske ekosustave i ribarstvo 4 and the European Ocean Pact i Europskim paktom o oceanima 5 .
Prijedlogom se nastoje izbjeći kratkoročni pristupi ne bi li se postigla dugoročna održivost. Stoga se inicijative dionika i savjetodavnih vijeća uzimaju u obzir ako ih ICES i/ili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) pozitivno ocijene. Komisijin prijedlog (SEC(2011)891) na temelju kojeg je donesena osnovna uredba o ZRP-u temeljio se na procjeni učinka u kojoj je navedeno da se, iako je postizanje cilja MSY-ja neophodan uvjet za okolišnu, gospodarsku i socijalnu održivost, ta tri cilja ne mogu postići zasebno.
Do 2019. odlukama o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru TAC za sve stokove za koje je izdan savjet o MSY-ju uspio se uskladiti s rasponima MSY-ja u trenutku utvrđivanja TAC-a, osim za haringu u zapadnom Baltiku. Uz to, te su odluke doprinijele obnovi stokova i usklađivanju ribolovnog kapaciteta s ribolovnim mogućnostima. Međutim, 2019. postalo je očito da je bakalar u istočnom Baltiku bio pod velikim pritiskom. Procjene ICES-a u međuvremenu upućuju na to da će taj stok u nadolazećim godinama najvjerojatnije ostati ispod referentne točke za očuvanje Blim. Godine 2021. postalo je očito da je i stok bakalara u zapadnom Baltiku već mnogo godina ispod razine Blim, a ICES je istaknuo i da nekoliko populacija lososa nije u dobrom stanju. ICES je do 2020. procjenjivao da je biomasa haringe u središnjem Baltiku ispod referentne točke za očuvanje MSY Btrigger. ICES od 2023. procjenjuje da se biomasa zapravo kretala oko razine Blim od 90-ih godina prošlog stoljeća. Ta se biomasa od 2021. povećala i procjenjuje se da je iznad razine Blim, ali i dalje znatno ispod razine MSY Btrigger. Biomasa haringe u Botničkom zaljevu kontinuirano se smanjuje u usporedbi s najvećom razinom zabilježenom 1994. Na temelju referentne vrijednosti 2024. procjenjuje se da je biomasa bila ispod razine MSY Btrigger od 2019. i da se dodatno smanjila na jednu od najnižih zabilježenih razina, napola između MSY Btrigger i Blim. Biomasa papaline posljednjih se godina znatno smanjila na najnižu razinu od 1990. te je blizu razine MSY Btrigger. Stoga su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se postigao i održao MSY za sve stokove Baltičkog mora.
ICES je 28. svibnja 2025. objavio znanstveni savjet za različite stokove u Baltičkom moru za 2026., pri čemu je u slučaju bakalara u istočnom Baltiku zbog nepromijenjenog (kritičnog) stanja tog stoka ponovio savjet iz 2025. Savjeti za bakalara u istočnom Baltiku (iz 2024.), bakalara u zapadnom Baltiku i lososa u Finskom zaljevu temelje se na predostrožnom pristupu. Biomasa oba stoka bakalara ostaje ispod razine Blim. Za ostalih sedam stokova dostavljen je savjet o MSY-ju sa sljedećim procjenama biomase:
·procjenjuje se da su papalina, haringa u Riškom zaljevu i iverak zlatopjeg iznad razine MSY Btrigger;
·procjenjuje se da su haringa u središnjem Baltiku i haringa u Botničkom zaljevu ispod razine MSY Btrigger;
·procjenjuje se da je haringa u zapadnom Baltiku ispod razine Blim; i
·procjenjuje se da je stanje različitih populacija lososa u glavnom bazenu i dalje vrlo raznoliko (od ispod Rlim do iznad RMSY).
Stoga se predlaže zadržavanje pristupa primijenjenog 2025. za lososa u glavnom bazenu, uz smanjenje TAC-a za –27 %. Predlaže se i smanjenje ribolovnih mogućnosti u odnosu na 2025. za haringu u Botničkom zaljevu za –62 %, za haringu u Riškom zaljevu za –17 % i za iverka zlatopjega za –3 %. Nadalje, predlaže se povećanje ribolovnih mogućnosti za lososa u Finskom zaljevu za +1 % u odnosu na 2025. i zadržavanje nepromijenjenih ribolovnih mogućnosti za haringu u središnjem Baltiku i papalinu. Dodjela usputnog ulova za bakalara u istočnom i zapadnom Baltiku te haringu u zapadnom Baltiku smanjila bi se u usporedbi s 2025. za –63 %, –84 % odnosno –50 %.
Stoga će gospodarski učinak prijedloga za 2026. biti taj da će se ribolovne mogućnosti za šest država članica općenito smanjiti, a za dvije države članice ostati stabilne. Prijedlog sveukupno dovodi do razine od približno 295 000 tona, što čini smanjenje od 14,3 % u odnosu na ribolovne mogućnosti za 2025.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
U Prijedlogu se zadržava fleksibilnost u okviru mehanizama razmjene kvota već utvrđenih uredbama o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru iz prethodnih godina. Ne predlažu se nova pravila ni novi administrativni postupci za javna tijela na razini Unije ili na nacionalnoj razini kojima bi se povećalo administrativno opterećenje.
Prijedlog se odnosi na godišnju uredbu koja se primjenjuje u 2026. Stoga ne uključuje klauzulu o reviziji.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog ne utječe na proračun Unije.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Praćenje i usklađenost osigurat će se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 6 .
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Prijedlogom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za 2026. za određene stokove ili skupine stokova za ribolov u Baltičkom moru.
Radi utvrđivanja kvota Unije za stokove koje Unija dijeli s Ruskom Federacijom odgovarajuće količine koje odgovaraju povijesnom udjelu Ruske Federacije u tim stokovima oduzete su od ulova koje je preporučio ICES. Ribolovne mogućnosti dodijeljene državama članicama utvrđene su u Prilogu ovom Prijedlogu.
Kad je riječ o bakalaru u istočnom Baltiku, ICES je u dogovoru s Komisijom za 2026. ponovio svoj savjet iz 2025. jer je stok i dalje u istom kritičnom stanju kao 2025. ICES je svoj savjet za 2025. snizio na savjet utemeljen na načelu predostrožnosti 3. kategorije i šestu godinu zaredom savjetovao nultu stopu ulova 7 . S obzirom na osiromašenje stoka Vijeće je od 2019. odlučilo zabraniti ciljani ribolov i donijeti korektivne mjere koje su funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima (razdoblje zabrane ribolova na području mrijestilišta i zabrana rekreacijskog ribolova, koja je za 2025. bila proširena na cijelo područje upravljanja). Tim korektivnim mjerama još nije moguće poboljšati stanje stoka pa ih se prijedlogom nastoji zadržati u skladu s člankom 3. stavkom 1. višegodišnjeg plana i člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u u vezi s člankom 2. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 5. točkama (c) i (f) te uredbe. Kad je riječ o razini TAC-a, ICES dosad nije mogao kvantificirati razinu usputnih ulova bakalara u istočnom Baltiku u drugim vrstama ribolova, ali je usputni ulov bakalara u istočnom Baltiku prisutan u svim ostalim vrstama ribolova 8 . Bez dodjele usputnog ulova bakalara u istočnom Baltiku sav ribolov na području upravljanja bakalarom u istočnom Baltiku morao bi se zabraniti. Kako bi se izbjegle moguće teške socioekonomske posljedice takve potpune zabrane ribolova i u nedostatku dodatnih informacija, Komisija predlaže da se, kao i za 2025., TAC za usputni ulov bakalara u istočnom Baltiku utvrdi na 159 tona, što je razina prijavljenih iskrcaja na području upravljanja bakalarom u istočnom Baltiku u 2024. To bi trebalo osigurati da se ribolovni pritisak na taj stok ne poveća. Nadalje, bakalar je neizbježan usputni ulov u ribolovu pridnenih plosnatica, a selektivniji ribolovni alati, za koje se očekuje da će znatno smanjiti te usputne ulove bakalara, postali su obvezni u travnju 2025. na glavnom području rasprostranjenosti bakalara u istočnom Baltiku 9 .
Kad je riječ o bakalaru u zapadnom Baltiku, ICES je 2023. snizio procjenu na savjet utemeljen na načelu predostrožnosti 3. kategorije. ICES je 2025. savjetovao nultu stopu ulova za 2026. i 2027. 10 Biomasa stoka proteklih je 15 godina većinom bila ispod razine Blim. Slijedom toga, Vijeće je od 2021. odlučilo zabraniti ciljani ribolov i donijeti korektivne mjere koje su funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima (razdoblje zabrane ribolova na području mrijestilišta i zabrana rekreacijskog ribolova). Tim korektivnim mjerama još nije poboljšano stanje stoka pa ih se prijedlogom nastoji zadržati u skladu s člankom 3. stavkom 1. višegodišnjeg plana i člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u u vezi s člankom 2. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 5. točkama (c) i (f) te uredbe. Kad je riječ o razini TAC-a, ICES dosad nije mogao kvantificirati razinu usputnih ulova bakalara u zapadnom Baltiku u drugim vrstama ribolova, ali je usputni ulov bakalara u zapadnom Baltiku prisutan u svim ostalim vrstama ribolova 11 . Bez dodjele usputnog ulova bakalara u zapadnom Baltiku sav ribolov na području upravljanja bakalarom u zapadnom Baltiku morao bi se zabraniti. Kako bi se izbjegle moguće teške socioekonomske posljedice takve potpune zabrane ribolova i u nedostatku dodatnih informacija, Komisija predlaže da se, kao i za 2025., TAC za usputni ulov bakalara u zapadnom Baltiku utvrdi na 42 tone, što je razina prijavljenih iskrcaja na području upravljanja bakalarom u zapadnom Baltiku u 2024. To bi trebalo osigurati da se ribolovni pritisak na taj stok ne poveća. Nadalje, bakalar je neizbježan usputni ulov u ribolovu pridnenih plosnatica, a selektivniji ribolovni alati, za koje se očekuje da će znatno smanjiti te usputne ulove bakalara, postali su obvezni u travnju 2025. na području upravljanja bakalarom u zapadnom Baltiku 12 .
Kad je riječ o iverku zlatopjegu, ICES je prethodno izdao zasebne savjete za podzone ICES-a od 21 do 23 i podzone ICES-a od 24 do 32. Od utvrđivanja referentne vrijednosti 2025. ICES pruža jedan savjet o MSY-ju koji obuhvaća podzone ICES-a od 21 do 32 13 . Prema tom savjetu biomasa stoka povijesno je visoka, iako se stanje jedinki ribe pogoršalo u posljednjih pet godina. Nadalje, referentna vrijednost promijenila je percepciju stoka, zbog čega je ICES savjetovao smanjenje ulova od –35 % za 2026. u odnosu na savjet za 2025. Komisija stoga predlaže da se TAC utvrdi na najvišoj vrijednosti FMSY-ja u skladu s člankom 4. stavkom 3. višegodišnjeg plana.
Kad je riječ o haringi u zapadnom Baltiku, ICES osmu godinu zaredom savjetuje da se dopusti nulta stopa ulova. Kao i za 2025., ICES je znatno smanjio veličinu stoka te procjenjuje da je, iako se od 2024. povećao, 2025. 14 iznosio samo 52 % razine Blim. Nadalje, ICES i dalje procjenjuje da će biomasa ostati ispod razine Blim barem do 2027., čak i uz potpuni prestanak ribolova. Novačenje je već oko 10 godina povijesno nisko. Slijedom toga, Vijeće je od 2021. odlučilo zabraniti ciljani ribolov, osim znanstvenog ribolova i malog priobalnog ribolova, te utvrditi TAC za neizbježne usputne ulove kako bi se izbjeglo ograničavanje drugih vrsta ribolova. Tim korektivnim mjerama još nije poboljšano stanje stoka. Komisija stoga u skladu s člankom 4. stavkom 6. i člankom 5. stavkom 2. višegodišnjeg plana predlaže zadržavanje zabrane ciljanog ribolova i ukidanje izuzeća za mali priobalni ribolov. Kad je riječ o razini TAC-a, ICES dosad nije mogao kvantificirati razinu usputnih ulova haringe u zapadnom Baltiku u drugim vrstama ribolova, ali je usputni ulov haringe u zapadnom Baltiku prisutan u ciljanom ribolovu papaline 15 . Kako bi se izbjegle moguće teške socioekonomske posljedice zabrane ciljanog ribolova papaline na području upravljanja haringom u zapadnom Baltiku i u nedostatku dodatnih informacija, Komisija predlaže da se TAC za usputni ulov haringe u zapadnom Baltiku utvrdi na 394 tone.
Kad je riječ o haringi u Botničkom zaljevu, ICES procjenjuje da se biomasa nastavila smanjivati i da je 2025. dostigla jednu od najnižih zabilježenih razina, napola između MSY Btrigger i Blim 16 . Za ulove na najvišoj vrijednosti FMSY-ja savjetuje smanjenje od –16 % u odnosu na savjet za 2025. Nadalje, ICES procjenjuje da, čak i uz potpuni prestanak ribolova, vjerojatnost oporavka stoka iznad razine MSY Btrigger u 2027. iznosi samo 30 %. ICES navodi i da uz TAC na razini MSY Flower vjerojatnost da će u 2027. biomasa pasti ispod razine Blim iznosi 9 %. Komisija stoga predlaže da se TAC utvrdi na 25 560 tona u skladu s člankom 4. stavkom 6. i člankom 5. stavkom 1. višegodišnjeg plana te da se kao korektivna mjera utvrdi tromjesečna zabrana ribolova na području mrijestilišta na temelju sličnosti obrazaca mriješćenja u usporedbi s haringom u središnjem Baltiku, za koju je ICES izdao poseban savjet 17 .
Kad je riječ o haringi u središnjem Baltiku, ICES je 2023. proveo komparativnu studiju te procjenjuje da je biomasa u posljednjih 30 godina većinom bila ispod razine Blim, ali se od 2022. povećavala te je od 2024. iznad razine Blim 18 . Zbog povećane biomase i potencijalno dobrih godišta 2024. i 2025. savjet za ulove na najvišoj vrijednosti FMSY-ja viši je za 26 % u odnosu na 2025. Međutim, ICES navodi da je prognoza novačenja nepouzdana i ponovno ističe problem pogrešnog prijavljivanja, što povećava nepouzdanost. Nadalje, godište 2023. slabo je i stok je osjetljiv jer se sastoji od više genetski različitih potpopulacija. Nadalje, ICES procjenjuje da, čak i uz potpuni prestanak ribolova, vjerojatnost oporavka stoka iznad razine MSY Btrigger u 2027. iznosi samo 52 %. ICES navodi i da uz TAC na razini MSY Flower vjerojatnost da će u 2027. biomasa pasti ispod razine Blim, kako je navedeno u članku 4. stavku 6. višegodišnjeg plana, iznosi 6 %. Stoga, u skladu s člankom 4. stavkom 4. i člankom 5. stavkom 1. višegodišnjeg plana, Komisija predlaže da se u 2026. zadrži TAC utvrđen za 2025. (83 881 tona) i kao korektivna mjera utvrdi tromjesečna zabrana ribolova na području mrijestilišta na temelju posebnog savjeta ICES-a 19 .
Kad je riječ o haringi u Riškom zaljevu, ICES procjenjuje da je biomasa, iako se blago smanjila, i dalje iznad razine MSY Btrigger i na povijesno visokim razinama 20 . Komisija stoga predlaže da se TAC utvrdi na najvišoj vrijednosti FMSY-ja u skladu s člankom 4. stavkom 3. višegodišnjeg plana.
Kad je riječ o papalini, ICES procjenjuje da se biomasa tog stoka nastavila smanjivati zbog potvrđenog rekordno niskog novačenja u razdoblju od 2021. do 2023. Iako je biomasa i dalje iznad razine MSY Btrigger, 2025. je dosegnula najnižu razinu od 1990. 21 Na temelju prognoze da je novačenje u 2024. jedno od najviših zabilježenih, savjet za ulove na najvišoj vrijednosti FMSY-ja viši je za 36 % u odnosu na 2025. Međutim, ICES naglašava da se prognoza temelji na samo jednom istraživanju i stoga je nepouzdana te da je vjerojatnost da će stok biti ispod referentnih točaka za očuvanje možda podcijenjena. Osim toga, ICES ističe problem pogrešnog prijavljivanja, što povećava nepouzdanost. Komisija napominje i da se u mnogim vrstama ribolova papalina lovi zajedno s haringom. Komisija stoga predlaže da se u 2026. zadrži TAC utvrđen za 2025. (139 500 tona) i tako utvrdi TAC ispod vrijednosti MSY Flower, u skladu s člankom 4. stavkom 4. višegodišnjeg plana. Komisija predlaže i zadržavanje zabrane ribolova na području mrijestilišta, koju je Vijeće utvrdilo za 2025.
Kad je riječ o riječnim stokovima lososa, ICES je najranije od 90-ih godina prošlog stoljeća tvrdio da se stanje tih stokova u Baltičkom moru jako razlikuje te da su neki stokovi u dobrom stanju, a neki ne. ICES od 2022. savjetuje i da bi trebalo prestati sa svim gospodarskim i rekreacijskim ulovima lososa u glavnom bazenu jer je riječ o mješovitom ribolovu lososa iz svih riječnih stokova. ICES istodobno smatra da je nastavak postojećeg ciljanog ribolova na nekim sjevernim priobalnim područjima tijekom ljetne migracije lososa i dalje moguć. Stoga je Vijeće od 2021. odlučilo zabraniti ciljani ribolov lososa u glavnom bazenu i utvrditi TAC za usputni ulov za neizbježne usputne ulove, uz iznimku znanstvenog ribolova, pri čemu se na relevantnim sjevernim priobalnim područjima i dalje dopušta ciljani ribolov lososa u ljetnom razdoblju. Vijeće je od 2021. donijelo i korektivne mjere koje su funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima (zabrana upotrebe parangala i ribolova morske pastrve izvan priobalnih područja; dnevno ograničenje ulova od jednog lososa s odrezanom perajom po ribiču na većini područja). U savjetu ICES-a za 2026. primjenjuje se isti pristup kao i prethodnih godina, ali se savjetuje da se razina preporučenih najvećih ulova dodatno smanji zbog dodatnih nesigurnosti u pogledu brojnosti lososa u rijeci s najvećom populacijom lososa 22 . ICES također spominje znatno smanjenje jedne određene riječne populacije te stoga preporučuje da se početak ribolovne sezone odgodi sa svibnja na lipanj u Ålandskom moru i oko ušća te rijeke. ICES također i dalje procjenjuje da je smrtnost divljeg lososa nakon puštanja u rekreacijskom ribolovu povlačnim alatom lososa s odrezanom masnom perajom (tj. lososa iz uzgoja) 24 % (uz napomenu da preliminarni rezultati nove studije upućuju na to da bi smrtnost mogla biti znatno niža), što čini približno 2500 mrtvih primjeraka divljeg lososa. Komisija stoga u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u u vezi s člankom 2. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 5. točkama (c) i (f) te uredbe predlaže da se (i) TAC u načelu ograniči na neizbježne usputne ulove, (ii) dopusti odstupanje za ciljani gospodarski priobalni ljetni ribolov lososa u podzonama ICES-a od 29 sjeverno do 31 uzimajući u obzir preporučeni kasniji početak ribolovne sezone u podzoni ICES-a 29 sjeverno i oko ušća jedne rijeke u podzoni ICES-a 31, (iii) TAC utvrdi na razini koju preporučuje ICES, (iv) zadrže iste korektivne mjere kao za 2025., (v) za 2026. zadrži ograničena fleksibilnost među područjima kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje mogućnosti priobalnog ribolova u podzoni ICES-a 32 i (vi) ukine mogućnost rekreacijskog ribolova lososa, osim na priobalnim područjima u podzonama ICES-a od 29 sjeverno do 31 tijekom istih razdoblja u kojima je dopušten gospodarski ribolov.
Kad je riječ o lososu u Finskom zaljevu, ICES je za 2026. izdao savjet utemeljen na načelu predostrožnosti 23 . Stoga Komisija predlaže TAC na razini savjeta utemeljenog na načelu predostrožnosti u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u. Na temelju prijašnje iskorištenosti kvota Komisija predlaže i da se zadrži ograničena fleksibilnost među područjima između dva TAC-a za lososa za Estoniju kako bi se izbjegao rizik od ograničavanja priobalnog ribolova drugih vrsta.
Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 utvrđeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti na temelju članaka 3. i 4. te uredbe za stokove koji podliježu zaštitnim odnosno analitičkim TAC-ovima. U članku 2. te uredbe navedeno je da Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova mora odlučiti na koje se stokove članci 3. i 4. ne bi smjeli primjenjivati, posebno na temelju biološkog stanja stokova. S obzirom na posebno osjetljivo stanje ekosustava Baltičkog mora i nekoliko ribljih stokova, Komisija predlaže da se fleksibilnost iz godine u godinu na temelju članaka 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje na stokove čija je biomasa ispod razine MSY Btrigger ni na stokove za koje ICES preporučuje nultu stopu ulova ili obustavu ciljanog ribolova. Člankom 15. stavkom 9. osnovne uredbe o ZRP-u uveden je i mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja morskih bioloških resursa i otežalo ostvarivanje ciljeva ZRP-a, Komisija predlaže i da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju samo ako države članice ne koriste fleksibilnost iz godine u godinu predviđenu u članku 15. stavku 9. osnovne uredbe o ZRP-u. Nadalje, fleksibilnost iz godine u godinu za kvote na temelju članka 15. stavka 9. osnovne uredbe o ZRP-u također bi trebalo isključiti ako bi se njome ugrozilo postizanje ciljeva ZRP-a, posebno za stokove s biomasom ispod razine MSY Btrigger i za stokove za koje će biti dopušten samo usputni ulov ili znanstveni ribolov.
Komisija predlaže i izmjenu Uredbe Vijeća (EU) 2025/202 kako bi se utvrdio TAC za norvešku ugoticu, za koju ribolovna godina počinje 1. studenog 2025. Razina TAC-a navodi se uz napomenu „pm” (pro memoria) do objave savjeta ICES-a, koja se očekuje 10. listopada 2025., i rezultata savjetovanja s Ujedinjenom Kraljevinom.
2025/0253 (NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkom moru za 2026. te o izmjeni Uredbe (EU) 2025/202 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Vijeće treba donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući određene uvjete koji su s tim ribolovnim mogućnostima funkcionalno povezani. Na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 24 ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe. Člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđeno je da se ribolovne mogućnosti dodjeljuju državama članicama na način kojim se osigurava relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki stok ili svaku vrstu ribolova.
(2)Stoga bi ukupne dopuštene ulove (TAC), u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, trebalo utvrditi na osnovi dostupnih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i socioekonomske aspekte, istodobno osiguravajući pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva te uzimajući u obzir mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.
(3)Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 25 utvrđuje se višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove. U skladu s člankom 3. stavkom 1. te uredbe tim se planom nastoji doprinijeti postizanju ciljeva ZRP-a navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Planom se želi osigurati i da se iskorištavanjem morskih bioloških resursa populacije izlovljavanih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos (MSY). Planom se također nastoji doprinijeti osiguravanju da aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi budu dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i doprinošenja dostupnosti zaliha hrane. Ti ciljevi, kako su dodatno utvrđeni u članku 2. stavku 5. točkama (c) i (f) Uredbe (EU) br. 1380/2013, uključuju osiguravanje uvjeta za isplativ i konkurentan ribolov i prerađivačku industriju te aktivnosti povezane s ribolovom na kopnu. Nadalje, njihov je cilj osigurati primjeren životni standard za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, posebno imajući u vidu priobalni ribolov i socioekonomske aspekte.
(4)Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) objavilo je 28. svibnja 2025. godišnji savjet za stokove u Baltičkom moru za 2026., pri čemu je za bakalar u istočnom Baltiku ponovilo svoj savjet iz 2025. Prema podacima ICES-a u većini vrsta ribolova u Baltičkom moru dolazi do miješanja ribljih stokova barem u nekoj mjeri. To miješanje odnosi se podjednako na stokove kojima se upravlja na temelju TAC-a i one kojima se ne upravlja na temelju TAC-a. Do miješanja u najvećoj mjeri dolazi među pelagičnim vrstama odnosno pridnenim vrstama.
(5)ICES za 2026. savjetuje nultu stopu ulova za haringu u zapadnom Baltiku, bakalara u istočnom i zapadnom Baltiku i lososa u podzonama ICES-a od 22 do 31. Stoga, ako se TAC-ovi za te stokove uspostave na razinama koje preporučuje ICES, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu, uključujući usputni ulov iz tih stokova, dovela bi do pojave vrsta koje ograničavaju ribolov. Bakalar je usputni ulov u svim vrstama ribolova, haringa u zapadnom Baltiku usputni je ulov u ciljanom ribolovu papaline, a losos može biti usputni ulov u mnogim vrstama ribolova. Situacija u kojoj se ograničava ribolov posebno bi utjecala na plovila koja love plosnatice i pelagične vrste, što bi ih moglo prisiliti na prestanak ribolovnih operacija u 2026. i dovesti do prerane zabrane tih vrsta ribolova. Na temelju podataka Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture vrijednost pri prvoj prodaji ulova iverka zlatopjega, papaline i relevantne haringe, koji se smiju loviti unutar granica TAC-ova i za koje se očekuje da su ulovljeni na relevantnom području, procjenjuje se na 25 300 000 EUR, 55 700 000 EUR odnosno 43 400 000 EUR. U 2026. u mnogim bi vrstama ribolova trebalo prestati s ribolovnim operacijama, osobito u malom priobalnom ribolovu vrsta kojima se ne upravlja na temelju TAC-a. Kako bi se postigla ravnoteža između nastavka obavljanja ribolova, s obzirom na moguće teške socioekonomske posljedice u suprotnome, i potrebe da se ostvari dobro biološko stanje tih stokova, te uzimajući u obzir da je teško sve stokove u mješovitom ribolovu loviti na razini MSY-ja, primjereno je održavati TAC-ove isključivo za neizbježne usputne ulove haringe u zapadnom Baltiku, bakalara u istočnom Baltiku, bakalara u zapadnom Baltiku i lososa u glavnom bazenu.
(6)Kad je riječ o stoku bakalara u istočnom Baltiku, ICES od 2019. savjetuje nultu stopu ulova za taj stok. Budući da je stok i dalje u kritičnom stanju, ICES je za 2026. ponovio svoj savjet iz 2025., u kojem je izrazio pouzdanje kad je riječ o trendovima u pogledu biomase stoka i činjenice da je biomasa bila znatno ispod referentne točke za očuvanje (Blim), ispod koje može doći do smanjene reproduktivne sposobnosti. Stoga je u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139 i člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u primjereno obustaviti ciljani ribolov i donijeti funkcionalno povezane korektivne mjere. U skladu s člankom 2. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 5. točkama (c) i (f) Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove također bi trebalo utvrditi na niskoj razini kako bi se izbjegle moguće teške socioekonomske posljedice koje bi nastale utvrđivanjem ribolovnih mogućnosti na nulu.
(7)Kad je riječ o stoku bakalara u zapadnom Baltiku, nakon što je nekoliko godina savjetovao nisku razinu ulova, ICES za 2026. savjetuje nultu stopu ulova jer se procjenjuje da je biomasa stoka 2025. ispod razine Blim te da se 2027. neće oporaviti iznad razine Blim. Stoga je u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139 i člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u primjereno obustaviti ciljani ribolov i donijeti funkcionalno povezane korektivne mjere. U skladu s člankom 2. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 5. točkama (c) i (f) Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove također bi trebalo utvrditi na niskoj razini kako bi se izbjegle socioekonomske posljedice koje bi nastale utvrđivanjem ribolovnih mogućnosti na nulu.
(8)Kad je riječ o lososu u podzonama ICES-a od 22 do 31, ICES je zadržao savjet o nultoj stopi ulova, dok je za 2026. razmatrao mogućnost nastavka ciljanog gospodarskog i rekreacijskog priobalnog ljetnog ribolova na području sjeverno od geografske širine 59° 30′ S (podzone ICES-a od 29 sjeverno do 31). ICES je također dodatno snizio savjet o ulovu u odnosu na 2025. zbog dodatnih nesigurnosti u pogledu brojnosti lososa u rijeci s najvećom populacijom lososa. Nadalje, ICES navodi da bi početak ribolova tek u lipnju u podzoni ICES-a 29 sjeverno i izvan ušća rijeke Råneälven doprinio daljnjoj zaštiti te posebno osjetljive populacije divljeg lososa, kao i drugih populacija divljih lososa koje rano migriraju. Osim toga, zabilježena je smrtnost divljeg lososa nakon puštanja u rekreacijskom ribolovu lososa s odrezanom masnom perajom. Stoga je u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u primjereno utvrditi razinu ribolovnih mogućnosti te ribolovno područje i razdoblje u skladu sa savjetom ICES-a te donijeti funkcionalno povezane korektivne mjere (zabrana upotrebe parangala i ribolova morske pastrve izvan priobalnih područja; dopuštenje rekreacijskog ribolova samo na mjestima i u vrijeme kad je dopušten ciljani gospodarski ribolov).
(9)Kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje mogućnosti priobalnog ribolova lososa u podzoni ICES-a 32, primjereno je dopustiti ograničenu fleksibilnost među područjima za lososa između podzona ICES-a od 22 do 31 i podzone ICES-a 32.
(10)Kako bi se smanjio rizik od pogrešnog prijavljivanja lososa kao morske pastrve u ribolovu lososa, primjereno je zabraniti ribolov morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, te ograničiti usputni ulov morske pastrve na 3 % kombiniranog ulova morske pastrve i lososa.
(11)Mjerama koje se odnose na rekreacijski ribolov bakalara i lososa te mjerama za očuvanje stokova morske pastrve i lososa ne bi se smjele dovesti u pitanje strože nacionalne mjere u skladu s člancima 19. i 20. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(12)Kad je riječ o haringi u Botničkom zaljevu, ICES procjenjuje da se biomasa nastavila smanjivati i da je sada napola između razine Blim i referentne točke za očuvanje (MSY Btrigger), ispod koje treba poduzeti odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak tog stoka na razine iznad onih koje mogu proizvesti MSY. ICES također spominje nesigurnosti u procjeni dobnih skupina mladih jedinki i mase u odnosu na starost. Nadalje, ICES i dalje napominje da nije vjerojatno da će se udio starijih jedinki u populaciji povećati ako se ribolovne mogućnosti utvrde na najvišoj vrijednosti FMSY-ja. Nadalje, ICES napominje da je stok vjerojatno osjetljiv na gubitak genetske raznolikosti. Nijednim se scenarijem ulova unutar raspona FMSY-ja ne osigurava da vjerojatnost da će biomasa stoka pasti ispod razine Blim 2027. bude manja od 5 %. Nadalje, procjenjuje se da, čak i uz potpuni prestanak ribolova, vjerojatnost oporavka stoka iznad razine MSY Btrigger u 2027. iznosi samo 30 %. Stoga je u skladu s člankom 4. stavkom 6. i člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno na odgovarajući način utvrditi ribolovne mogućnosti i utvrditi tromjesečno razdoblje zabrane ribolova na području mrijestilišta kao funkcionalno povezanu korektivnu mjeru.
(13)Kad je riječ o haringi u zapadnom Baltiku, ICES osmu godinu zaredom savjetuje nultu stopu ulova za taj stok. Kao što je to bio slučaj 2024., ICES je revidirao naniže procjene biomase stoka za prethodne godine te procjenjuje da će biomasa 2025. iznositi samo 52 % razine Blim, iako se od 2021. stalno povećavala. Nadalje, novačenje je i dalje povijesno nisko te se u 2027. ne očekuje oporavak biomase iznad razine Blim. Stoga je u skladu s člankom 4. stavkom 6. i člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno obustaviti ciljani ribolov i ukinuti iznimku za male ribare. U skladu s člankom 2. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 5. točkama (c) i (f) Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove također bi trebalo utvrditi na niskoj razini kako bi se izbjegle socioekonomske posljedice koje bi nastale utvrđivanjem ribolovnih mogućnosti na nulu.
(14)Kad je riječ o haringi u središnjem Baltiku, ICES procjenjuje da je stok proteklih 30 godina većinom bio ispod razine Blim. ICES procjenjuje da je stok zbog povećanja mase u odnosu na starost i znatnijeg novačenja u 2022. od 2024. iznad razine Blim, ali je i dalje znatno ispod razine MSY Btrigger. ICES procjenjuje da bi novačenje 2024. i 2025. moglo biti znatno, ali naglašava da su te procjene nepouzdane. Novačenje u 2023. niže je od prosjeka. Nadalje, ICES podsjeća na to da kontinuirano pogrešno prijavljivanje vrsta povećava nepouzdanost savjeta. Nijednim se scenarijem ulova unutar raspona FMSY-ja ne osigurava da vjerojatnost da će biomasa stoka pasti ispod razine Blim 2027. bude manja od 5 %. Nadalje, vjerojatnost da će stok 2027. ostati ispod razine Btrigger i dalje je 52 %, čak i uz potpuni prestanak ribolova i unatoč procijenjenoj pozitivnoj prognozi. Stoga je u skladu s člankom 4. stavkom 4. i člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno na odgovarajući način utvrditi ribolovne mogućnosti i tromjesečno razdoblje zabrane ribolova na području mrijestilišta kao funkcionalno povezanu korektivnu mjeru.
(15)Kada je riječ o haringi u Riškom zaljevu i iverku zlatopjegu, ICES procjenjuje da je biomasa iznad razine MSY Btrigger, a ribolovni pritisak ispod razine FMSY-ja. Stoga je u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno na odgovarajući način utvrditi ribolovne mogućnosti.
(16)Kad je riječ o papalini, ICES procjenjuje da joj se biomasa, iako je i dalje iznad razine MSY Btrigger, nastavila smanjivati zbog potvrđenog povijesno niskog novačenja od 2021. do 2023. Procjenjuje se da je biomasa 2025. na najnižoj razini od 1990. i blizu razine MSY Btrigger. ICES procjenjuje da bi novačenje 2024. moglo biti iznimno veliko, no naglašava da je procjena nepouzdana te da je vjerojatnost da će biomasa biti ispod referentnih točaka za očuvanje možda podcijenjena. Nadalje, ICES podsjeća na to da kontinuirano pogrešno prijavljivanje vrsta povećava nepouzdanost savjeta. Stoga je u skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno na odgovarajući način utvrditi ribolovne mogućnosti. U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) 1380/2013 Komisija predlaže i zadržavanje postojećeg tromjesečnog razdoblja zabrane ribolova na području mrijestilišta.
(17)Korištenje ribolovnih mogućnosti koje su utvrđene u ovoj Uredbi pratit će se i kontrolirati u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 26 , a posebno člancima 33. i 34. te uredbe, koji se odnose na evidentiranje ulova i ribolovnog napora te dostavu podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti Komisiji. Stoga je potrebno utvrditi oznake koje upotrebljavaju države članice kad Komisiji dostavljaju podatke o iskrcanim ulovima stokova obuhvaćenih ovom Uredbom.
(18)Člancima 3. i 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 27 predviđena je fleksibilnost iz godine u godinu za kvote za stokove koji podliježu i zaštitnim i analitičkim TAC-ovima. U skladu s člankom 2. te uredbe, pri utvrđivanju TAC-ova Vijeće odlučuje na koje se stokove članci 3. i 4. ne primjenjuju, posebno na temelju njihova biološkog statusa jer taj mehanizam dovodi do dostupnosti razina kvota u određenoj godini koje premašuju kvote prvotno utvrđene za tu godinu. Dosad se ti članci nisu primjenjivali na stokove čija je biomasa ispod razine Blim. S obzirom na osjetljivo stanje ekosustava Baltičkog mora i njegovih ribljih stokova, primjereno je te članke ne primjenjivati ni na stokove s biomasom između razina Blim i MSY Btrigger. Osim toga, člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđena je dodatna fleksibilnost iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Kako bi se izbjegla prekomjerna fleksibilnost kojom bi se omelo postizanje ciljeva ZRP-a, fleksibilnost iz godine u godinu za kvote na temelju članka 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 i članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ne bi trebalo primjenjivati kumulativno. Fleksibilnost iz godine u godinu na temelju članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi, ako je to relevantno, isključiti na temelju biološkog stanja stokova.
(19)Biomasa bakalara u istočnom i zapadnom Baltiku te stokova haringe u zapadnom Baltiku ispod je razine Blim. Za sve su te stokove u 2026. dopušteni samo usputni ulov i znanstveni ribolov. Biomasa haringe u Botničkom zaljevu i haringe u središnjem Baltiku znatno je ispod razine MSY Btrigger. Zbog toga i s obzirom na relativno nisku otpornost ekosustava Baltičkog mora države članice koje imaju udio u kvotama u relevantnim TAC-ovima obvezale su se da neće primjenjivati fleksibilnost iz godine u godinu iz članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 na te stokove u 2026. tako da ulovi u 2026. ne premaše relevantne TAC-ove. Nadalje, južno od geografske širine 59° 30′ S biomasa gotovo svih riječnih stokova lososa ispod je granične referentne točke za proizvodnju mlađi lososa (Rlim) te su u 2026. dopušteni samo usputni ulov i znanstveni ribolov. Stoga su relevantne države članice preuzele sličnu obvezu u pogledu fleksibilnosti iz godine u godinu za ulove lososa u glavnom bazenu u 2026.
(20)[mjesto za norvešku ugoticu: Unija i Ujedinjena Kraljevina održale su [XX.] listopada 2025. bilateralna savjetovanja o TAC-u za norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a (Skagerrak-Kattegat), vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4 te vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a (Sjeverno more) za razdoblje od 1. studenog 2025. do 31. listopada 2026. Ta savjetovanja održana su na temelju članka 498. stavka 2. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane („Sporazum o trgovini i suradnji”) 28 . Unija je sudjelovala u tim savjetovanjima na temelju specifikacija stajališta Unije koje je Vijeće potvrdilo [XX.] listopada 2025. na temelju članka 2. Odluke Vijeća (EU) 2021/1875 29 . Unija i Ujedinjena Kraljevina postigle su dogovor o TAC-u na temelju savjeta ICES-a za norvešku ugoticu na potpodručju ICES-a 4 i u zoni ICES-a 3a za to razdoblje, koji je objavljen [XX.] listopada 2025. Ishod savjetovanja evidentiran je u zapisniku koji su [XX.] listopada 2025. potpisali voditelji delegacija Unije i Ujedinjene Kraljevine. TAC za razdoblje od 1. studenog 2025. do 31. listopada 2026. trebalo bi stoga utvrditi na razini utvrđenoj u tom zapisniku.]
(21)[mjesto za druge moguće izmjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/202].
(22)Uredbu (EU) 2025/202 30 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(23)Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima osigurala sredstva za život, odredbe ove Uredbe koje se odnose na Baltičko more trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2026. Međutim, odredbe koje se odnose na norvešku ugoticu na području Skagerrak-Kattegat i u Sjevernom moru trebale bi se primjenjivati retroaktivno od 1. studenog 2025. do 31. listopada 2026. jer je to ribolovna sezona norveške ugotice. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave u Službenom listu Europske unije,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2026. i mijenjaju određene ribolovne mogućnosti u drugim vodama utvrđene Uredbom (EU) 2025/202.
Članak 2.
Područje primjene
1.Ova se Uredba primjenjuje na ribarska plovila Unije koja obavljaju ribolov u Baltičkom moru.
Primjenjuje se i na rekreacijski ribolov kad ga se izrijekom navodi u relevantnim odredbama.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„podzona” znači podzona Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) za Baltičko more kako je definirana u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 31 ;
(2)„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači:
(a)u vrstama ribolova koje podliježu izuzeću od obveze iskrcavanja iz članka 15. stavaka od 4. do 7. Uredbe (EU) br. 1380/2013, količina ribe koja se smije iskrcati iz svakog pojedinog stoka svake godine;
(b)u svim drugim vrstama ribolova, količina ribe koja se smije uloviti iz svakog pojedinog stoka svake godine;
(3)„kvota” znači udio TAC-a koji je dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;
(4)„rekreacijski ribolov” znači negospodarske ribolovne aktivnosti kojima se morski biološki resursi iskorištavaju u svrhu rekreacije, turizma ili sporta;
(5)„analitička procjena” znači kvantitativna evaluacija trendova za određeni stok utemeljena na podacima o biologiji i iskorištavanju tog stoka, među ostalim na temelju približnih vrijednosti, za koje je znanstvena analiza pokazala da su dovoljno kvalitetni da mogu poslužiti kao znanstveni savjet;
(6)„analitički TAC” znači TAC za koji je dostupna analitička procjena;
(7)„zaštitni TAC” znači TAC za koji nije dostupna analitička procjena i za koji je dostupna procjena na osnovi predostrožnog pristupa ili nije dostupna nikakva procjena.
POGLAVLJE II.
RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI
Članak 4.
TAC-ovi i raspodjele
TAC-ovi, kvote i, prema potrebi, s njima funkcionalno povezane mjere utvrđeni su u Prilogu.
Članak 5.
Posebne odredbe o raspodjeli ribolovnih mogućnosti
1.Raspodjelom ribolovnih mogućnosti među državama članicama kako je utvrđeno u ovoj Uredbi ne dovode se u pitanje:
(a)razmjene na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) 1380/2013;
(b)smanjenja i preraspodjele na temelju članka 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;
(c)dodatni iskrcaji dopušteni na temelju članka 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 i članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(d)količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 i prenesene na temelju članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(e)smanjenja na temelju članaka 105., 106. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.
2.Stokovi koji podliježu zaštitnim ili analitičkim TAC-ovima za potrebe upravljanja iz godine u godinu TAC-ovima i kvotama predviđenog u Uredbi (EZ) br. 847/96 utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.
3.Osim ako je u Prilogu ovoj Uredbi navedeno drukčije, članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuje se na stokove koji podliježu zaštitnom TAC-u, a članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. te uredbe primjenjuju se na stokove koji podliježu analitičkom TAC-u.
4.Članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuju se ako se država članica koristi fleksibilnošću iz godine u godinu predviđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Članak 6.
Uvjeti za iskrcaj ulova i usputnog ulova
Stokovi neciljanih vrsta unutar sigurnih bioloških granica iz članka 15. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 na koje se primjenjuje odstupanje od obveze oduzimanja ulova od relevantnih kvota utvrđeni su u odgovarajućim tablicama TAC-ova u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 7.
Zabrane ribolova radi zaštite bakalara u mrijestu
1.U podzonama 25 i 26 zabranjuje se loviti bilo kojim ribolovnim alatom od 1. svibnja do 31. kolovoza.
2.Zabrana utvrđena u stavku 1. ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:
(a)ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, pod uvjetom da se ta istraživanja provode u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća 32 ;
(b)ribarska plovila Unije duljine preko svega manje od 12 metara koja ribolov obavljaju mrežama stajaćicama, zaplećućim mrežama ili trostrukim mrežama stajaćicama, stajaćim (pridnenim) parangalima, plutajućim parangalima, ručnim povrazom i opremom za ribolov umjetnim mamcima ili drugim pasivnim alatima na područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela;
(c)ne dovodeći u pitanje razdoblja zabrane ribolova iz članka 8. stavka 1. točke (a) i članka 9. stavka 1., ribarska plovila Unije koja ribolov pelagičnih stokova za izravnu ljudsku potrošnju, koristeći se alatima veličine oka mrežnog tega 45 mm ili manje, obavljaju u podzoni 25 na područjima na kojima je dubina vode manja od 50 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela i čiji se iskrcaj sortira.
3.Zabranjuje se ribolov bilo kojom vrstom ribolovnog alata u podzonama 22 i 23 od 15. siječnja do 31. ožujka te u podzoni 24 od 15. svibnja do 15. kolovoza.
4.Zabrana utvrđena u stavku 3. ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:
(a)ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, pod uvjetom da se ta istraživanja provode u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241;
(b)ribarska plovila Unije duljine preko svega manje od 12 metara koja ribolov obavljaju mrežama stajaćicama, zaplećućim mrežama ili trostrukim mrežama stajaćicama, stajaćim (pridnenim) parangalima, plutajućim parangalima, ručnim povrazom i opremom za ribolov umjetnim mamcima ili drugim pasivnim alatima na područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela;
(c)ribarska plovila Unije koja ribolov pelagičnih stokova za izravnu ljudsku potrošnju, koristeći se alatima veličine oka mrežnog tega 45 mm ili manje, obavljaju u podzoni 24 na područjima na kojima je dubina vode manja od 40 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela i čiji se iskrcaj sortira;
(d)ribarska plovila Unije koja dredžama love školjkaše u podzoni 22 na područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela.
5.Zapovjednici ribarskih plovila Unije iz stavka 2. točke (b) ili (c) i stavka 4. točke (b), (c) ili (d) osiguravaju da njihove ribolovne aktivnosti u svakom trenutku mogu pratiti kontrolna tijela nadležne države članice.
Članak 8.
Zabrane ribolova radi zaštite haringe u mrijestu u podzonama 25, 26, 27, 28.2, 29, 30, 31 i 32
1.Zabranjuje se ribolov pelagičnih vrsta pelagičnim povlačnim mrežama (koćama) na priobalnim područjima do četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, na kojima je dubina vode manja od 20 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju je izdalo nadležno nacionalno tijelo, tijekom sljedećih razdoblja i na sljedećim područjima:
(a)od 16. ožujka do 15. lipnja u podzonama 25 i 26;
(b)od 1. travnja do 30. lipnja u podzonama 27 i 28.2;
(c)od 1. svibnja do 31. srpnja u podzonama od 29 do 32.
2.Zabrana utvrđena u stavku 1. ne primjenjuje se na ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, pod uvjetom da se ta istraživanja provode u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. Primjena ovog odstupanja ograničena je na početnu dodjelu kvota svakoj državi članici.
Članak 9.
Zabrane ribolova radi zaštite papaline u mrijestu u podzonama 25, 26, 27, 28.2, 29 i 32
1.Od 1. svibnja do 31. srpnja ribarskim plovilima Unije zabranjuje se ribolov pelagičnih stokova aktivnim alatom na područjima dalje od 12 nautičkih milja, mjereno od polaznih crta, u podzonama 25, 26, 27, 28.2, 29 i zapadno od 24° 00′ I u podzoni 32.
2.Zabrana utvrđena u stavku 1. ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:
(a)ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, pod uvjetom da se ta istraživanja provode u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241; primjena ovog odstupanja ograničena je na početnu dodjelu kvota svakoj državi članici;
(b)ribarska plovila Unije duljine preko svega manje od 12 metara koja ribolov obavljaju mrežama stajaćicama, zaplećućim mrežama ili trostrukim mrežama stajaćicama, stajaćim (pridnenim) parangalima, plutajućim parangalima, ručnim povrazom i opremom za ribolov umjetnim mamcima ili drugim pasivnim alatima.
Članak 10.
Mjere u pogledu rekreacijskog ribolova bakalara u podzonama od 22 do 32
1.Rekreacijski ribolov bakalara zabranjuje se u podzonama od 22 do 32. Svi slučajno ulovljeni primjerci bakalara odmah se puštaju u more.
2.Neovisno o stavku 1., mogu se zadržati slučajni usputni ulovi bakalara u rekreacijskom ribolovu drugih vrsta u podzonama od 27 do 32.
Članak 11.
Mjere u pogledu rekreacijskog ribolova lososa u podzonama od 22 do 31
1.Rekreacijski ribolov lososa zabranjuje se u podzonama od 22 do 31. Svi slučajno ulovljeni primjerci lososa odmah se puštaju u more.
2.Odstupajući od stavka 1., rekreacijski ribolov lososa dopušta se na područjima unutar četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, tijekom sljedećih razdoblja i na sljedećim područjima:
(a)od 1. lipnja do 31. kolovoza u podzoni ICES-a 29 sjeverno od geografske širine 59° 30′ S;
(b)od 1. svibnja do 31. kolovoza u podzonama ICES-a 30 i 31, osim u svibnju na području unutar četiri nautičke milje mjereno od ušća rijeke Råneälven.
3.Ovim člankom ne dovode se u pitanje strože nacionalne mjere u skladu s člancima 19. i 20. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Članak 12.
Mjere za očuvanje stokova morske pastrve i lososa u podzonama od 22 do 32
1.Ribarska plovila Unije ne obavljaju ribolov morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, u podzonama od 22 do 32. U ribolovu lososa u podzoni 32 na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, usputni ulov morske pastrve ne smije premašiti 3 % ukupnog ulova lososa i morske pastrve koji se u bilo kojem trenutku nalazi na plovilu ili je iskrcan nakon svakog izlaska u ribolov.
2.Zabranjuje se ribolov morske pastrve ili lososa parangalima na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, u podzonama od 22 do 31.
3.Ovim člankom ne dovode se u pitanje strože nacionalne mjere u skladu s člancima 19. i 20. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Članak 13.
Prijenos podataka
Kad države članice Komisiji šalju podatke o ulovljenim ili iskrcanim količinama stokova na temelju članaka 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, upotrebljavaju oznake stokova iz Priloga ovoj Uredbi.
POGLAVLJE III.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
Izmjena Uredbe (EU) 2025/202
Uredba (EU) 2025/202 mijenja se kako slijedi:
(1)u Prilogu I.A dijelu B tablica 122. zamjenjuje se sljedećim:
„
Tablica 122.
|
Vrsta: |
norveška ugotica i povezani usputni ulovi |
Zona: |
3a; vode Ujedinjene Kraljevine i Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a |
|||||||||||
|
Trisopterus esmarkii |
(NOP/2A3A4.) |
|||||||||||||
|
Godina |
2025. |
2026. |
Analitički TAC |
|||||||||||
|
Danska |
299,722 |
(1)(2) |
pro memoria (pm) |
(4) |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||
|
Njemačka |
0,057 |
(1)(2)(3) |
pm |
(4) |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||
|
Nizozemska |
0,221 |
(1)(2)(3) |
pm |
(4) |
||||||||||
|
Unija |
300 |
(1)(2)(3) |
pm |
(4) |
||||||||||
|
Ujedinjena Kraljevina |
100 |
(1) |
pm |
(4) |
||||||||||
|
TAC |
400 |
(1) |
pm |
(4) |
||||||||||
|
(1) |
Smije se loviti samo od 1. studenog 2024. do 31. listopada 2025. |
|||||||||||||
|
(2) |
Isključivo za usputne ulove. U okviru te kvote nije dopušten ciljani ribolov norveške ugotice. |
|||||||||||||
|
(3) |
Kvota usputnog ulova smije se loviti samo u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u zonama ICES-a 2a, 3a i 4. |
|||||||||||||
|
(4) |
Smije se loviti samo od 1. studenog 2025. do 31. listopada 2026. |
|||||||||||||
”
(2)[mjesto za druge izmjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/202].
Članak 15.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja do 31. prosinca 2026.
Odstupajući od drugog podstavka,
(a)članak 14. točka 1. primjenjuje se od 1. studenog 2025. do 31. listopada 2026.;
(b)[mjesto za druge izmjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/202].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.8.2025.
COM(2025) 458 final
PRILOG
prijedlogu UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkom moru za 2026. te o izmjeni Uredbe (EU) 2025/202 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama
PRILOG
TAC-ovi PRIMJENJIVI NA RIBARSKA PLOVILA UNIJE NA PODRUČJIMA ZA KOJA SU TAC-ovi UTVRĐENI PREMA VRSTI I PODRUČJU
U tablicama u nastavku utvrđeni su TAC-ovi i kvote (u tonama žive mase, osim ako je navedeno drukčije) za svaki stok te s njima funkcionalno povezane mjere.
Upućivanja na ribolovne zone upućivanja su na zone ICES-a.
Riblji stokovi navode se prema abecednom redu znanstvenog naziva vrste.
Za potrebe ove Uredbe navodi se sljedeća usporedna tablica znanstvenih i uobičajenih naziva:
|
Znanstveni naziv |
Troslovna oznaka |
Uobičajeni naziv |
|
Clupea harengus |
HER |
Haringa |
|
Gadus morhua |
COD |
Bakalar |
|
Pleuronectes platessa |
PLE |
Iverak zlatopjeg |
|
Salmo salar |
SAL |
Losos |
|
Sprattus sprattus |
SPR |
Papalina |
|
Tablica |
1 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
Podzone 30–31 |
|
|||||||||
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/30/31.) |
|
||||||||||
|
Finska |
|
20 956 |
Analitički TAC |
|
|
||||||||||
|
Švedska |
4 604 |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||||||
|
Unija |
25 560 |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||||||
|
TAC |
|
25 560 |
|
|
|
|
|
||||||||
|
Tablica |
2 |
||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
Podzone 22–24 |
|
|||||||||
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/3BC+24) |
|
||||||||||
|
Danska |
|
55 |
(1) |
Analitički TAC |
|
|
|||||||||
|
Njemačka |
218 |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||||||||||
|
Finska |
0 |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||||||||||
|
Poljska |
51 |
(1) |
|||||||||||||
|
Švedska |
70 |
(1) |
|||||||||||||
|
Unija |
394 |
(1) |
|||||||||||||
|
TAC |
|
394 |
(1) |
||||||||||||
|
(1) |
Isključivo za usputne ulove. U okviru te kvote nije dopušten ciljani ribolov. |
||||||||||||||
|
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na haringu pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
||||||||||||||
|
Tablica |
3 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
||||||||||
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/3D-R30) |
|
||||||||||
|
Danska |
|
1 845 |
Analitički TAC |
|
|
||||||||||
|
Njemačka |
489 |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||||||
|
Estonija |
9 424 |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||||||
|
Finska |
18 395 |
||||||||||||||
|
Latvija |
2 326 |
||||||||||||||
|
Litva |
2 449 |
||||||||||||||
|
Poljska |
20 898 |
||||||||||||||
|
Švedska |
28 055 |
||||||||||||||
|
Unija |
83 881 |
||||||||||||||
|
TAC |
|
Nije relevantno |
|
|
|
|
|
||||||||
|
Tablica |
4 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
podzona 28.1 |
|
|||||||||
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/03D.RG) |
|
||||||||||
|
Estonija |
|
15 870 |
Analitički TAC |
|
|
||||||||||
|
Latvija |
18 497 |
Primjenjuje se članak 6. ove Uredbe. |
|||||||||||||
|
Unija |
34 367 |
||||||||||||||
|
TAC |
|
34 367 |
|
|
|
|
|
||||||||
|
Tablica |
5 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Bakalar |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 25–32 |
||||||||||
|
|
Gadus morhua |
|
|
(COD/3DX32.) |
|
||||||||||
|
Danska |
|
37 |
(1) |
Zaštitni TAC |
|
|
|||||||||
|
Njemačka |
15 |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||||||||||
|
Estonija |
4 |
(1) |
|||||||||||||
|
Finska |
3 |
(1) |
|||||||||||||
|
Latvija |
14 |
(1) |
|||||||||||||
|
Litva |
9 |
(1) |
|||||||||||||
|
Poljska |
40 |
(1) |
|||||||||||||
|
Švedska |
37 |
(1) |
|||||||||||||
|
Unija |
159 |
(1) |
|||||||||||||
|
TAC |
Nije relevantno |
||||||||||||||
|
(1) |
Isključivo za usputne ulove. U okviru te kvote nije dopušten ciljani ribolov. |
||||||||||||||
|
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na bakalara pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
||||||||||||||
|
Tablica |
6 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Bakalar |
|
|
Zona: |
Podzone 22–24 |
|
|||||||||
|
|
Gadus morhua |
|
|
(COD/3BC+24) |
|
||||||||||
|
Danska |
|
18 |
(1) |
Zaštitni TAC |
|
|
|||||||||
|
Njemačka |
9 |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||||||||||
|
Estonija |
0 |
(1) |
|||||||||||||
|
Finska |
0 |
(1) |
|||||||||||||
|
Latvija |
2 |
(1) |
|||||||||||||
|
Litva |
1 |
(1) |
|||||||||||||
|
Poljska |
5 |
(1) |
|||||||||||||
|
Švedska |
7 |
(1) |
|||||||||||||
|
Unija |
42 |
(1) |
|||||||||||||
|
TAC |
42 |
(1) |
|||||||||||||
|
(1) |
Isključivo za usputne ulove. U okviru te kvote nije dopušten ciljani ribolov. |
||||||||||||||
|
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na bakalara pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
||||||||||||||
|
Tablica |
7 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Iverak zlatopjeg |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 22–32 |
||||||||||
|
|
Pleuronectes platessa |
|
|
(PLE/3BCD-C) |
|
||||||||||
|
Danska |
|
7 861 |
Analitički TAC |
|
|
||||||||||
|
Njemačka |
873 |
Primjenjuje se članak 6. ove Uredbe. |
|||||||||||||
|
Poljska |
1 646 |
||||||||||||||
|
Švedska |
593 |
||||||||||||||
|
Unija |
10 973 |
||||||||||||||
|
TAC |
|
10 973 |
|
|
|
|
|
||||||||
|
Tablica |
8 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Losos |
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 22–31 |
|||||||||||
|
|
Salmo salar |
|
|
(SAL/3BCD-F) |
|
||||||||||
|
Danska |
|
5 282 |
(1)(2) |
Analitički TAC |
|
|
|||||||||
|
Njemačka |
588 |
(1)(2) |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||||||||||
|
Estonija |
537 |
(1)(2)(3) |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||||||||||
|
Finska |
6 586 |
(1)(2) |
|||||||||||||
|
Latvija |
3 359 |
(1)(2) |
|||||||||||||
|
Litva |
395 |
(1)(2) |
|||||||||||||
|
Poljska |
1 602 |
(1)(2) |
|||||||||||||
|
Švedska |
7 138 |
(1)(2) |
|||||||||||||
|
Unija |
25 487 |
(1)(2) |
|||||||||||||
|
TAC |
Nije relevantno |
||||||||||||||
|
(1) |
Izraženo brojem jedinki. |
|
|
|
|||||||||||
|
(2) |
Isključivo za usputne ulove. U okviru te kvote nije dopušten ciljani ribolov. |
||||||||||||||
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na lososa pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
|||||||||||||||
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolov u okviru te kvote dopušten je ribarskim plovilima Unije na područjima unutar četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, tijekom sljedećih razdoblja i na sljedećim područjima: –od 1. lipnja do 31. kolovoza u podzoni 29 sjeverno od geografske širine 59° 30′ S, –od 1. svibnja do 31. kolovoza u podzonama 30 i 31, osim u svibnju na području unutar četiri nautičke milje mjereno od ušća rijeke Råneälven. |
|||||||||||||||
|
(3) |
Posebni uvjet: u vodama Unije u podzoni 32 (SAL/*3D32) smije se izloviti najviše 450 primjeraka iz ove kvote. |
||||||||||||||
|
Tablica |
9 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Losos |
|
Zona: |
vode Unije u podzoni 32 |
|||||||||||
|
|
Salmo salar |
|
|
(SAL/3D32.) |
|
||||||||||
|
Estonija |
|
1 049 |
(1) |
Zaštitni TAC |
|
|
|||||||||
|
Finska |
9 183 |
(1) |
|||||||||||||
|
Unija |
10 232 |
(1) |
|||||||||||||
|
TAC |
Nije relevantno |
||||||||||||||
|
(1) |
Izraženo brojem jedinki. |
||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||
|
Tablica |
10 |
||||||||||||||
|
Vrsta: |
Papalina |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 22–32 |
||||||||||
|
|
Sprattus sprattus |
|
|
(SPR/3BCD-C) |
|
||||||||||
|
Danska |
|
13 761 |
Analitički TAC |
|
|
||||||||||
|
Njemačka |
8 718 |
Primjenjuje se članak 6. ove Uredbe. |
|||||||||||||
|
Estonija |
15 979 |
||||||||||||||
|
Finska |
7 203 |
||||||||||||||
|
Latvija |
19 299 |
||||||||||||||
|
Litva |
6 981 |
||||||||||||||
|
Poljska |
40 957 |
||||||||||||||
|
Švedska |
26 602 |
||||||||||||||
|
Unija |
139 500 |
||||||||||||||
|
TAC |
|
Nije relevantno |
|
|
|
|
|
||||||||