EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.4.2025.

COM(2025) 167 final

2025/0087(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Međunarodnom vijeću za žitarice u vezi s produljenjem Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995.

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se Prijedlog odnosi na odluku kojom se utvrđuje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Međunarodnog vijeća za žitarice („IGC”) u vezi s predviđenim produljenjem Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995. do 30. lipnja 2027.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Konvencija o trgovini žitaricama iz 1995.

Cilj je Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995. („Konvencija”) unaprijediti međunarodnu suradnju u svim aspektima trgovine žitaricama, promicati širenje međunarodne trgovine žitaricama i osigurati najveću moguću slobodu tih trgovinskih tokova. Osim toga, cilj je Konvencije u najvećoj mogućoj mjeri pridonijeti stabilnosti međunarodnih tržišta žitarica u interesu svih članova, poboljšati svjetsku sigurnost opskrbe hranom te djelovati kao forum za razmjenu informacija i raspravu o problemima povezanima s trgovinom žitaricama koje iznesu članovi.

Konvencija je stupila na snagu 1. srpnja 1995.

Europska unija stranka je Konvencije3.

2.2.Međunarodno vijeće za žitarice

IGC je međuvladina organizacija koja nastoji ostvariti ciljeve utvrđene u članku 1. Konvencije. IGC je posebno usmjeren na:

·unapređenje međunarodne suradnje u svim aspektima trgovine žitaricama;

·promicanje širenja, otvorenosti i pravičnosti međunarodne trgovine žitaricama;

·doprinos stabilnosti međunarodnog tržišta žitarica, poboljšanje svjetske sigurnosti opskrbe hranom i doprinos razvoju zemalja čija gospodarstva ovise o komercijalnoj prodaji žitarica.

Ti se ciljevi nastoje postići povećanjem transparentnosti tržišta putem razmjene informacija, analiza i savjetovanja o razvoju tržišta i politika.

IGC ima 30 članova, među kojima su mnogi od najvećih svjetskih proizvođača i uvoznika žitarica. Uz Europsku uniju među njegovim su članovima Argentina, Australija, Kanada, Indija, Japan, Rusija, Ukrajina, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države. Međutim, Kina i Brazil nisu članovi IGC-a.

Svih 30 članova IGC-a ima ukupno 2000 glasova.

Kad je riječ o proračunskim postupcima (vidjeti članak 11. Konvencije), tj. utvrđivanju godišnjih financijskih doprinosa članova, Unija u 2024./2025. ima 375 glasova4.

Za donošenje odluka, tj. za glasovanje (vidjeti članak 12. Konvencije), 1000 glasova dijeli se na 11 članova izvoznika (uključujući Uniju s 240 glasova), a preostalih 1000 glasova na 19 članova uvoznika. Treba naglasiti da IGC u načelu djeluje na temelju konsenzusa i da je glasovanje zapravo vrlo rijetko.

Na sastancima Međunarodnog vijeća za žitarice Europsku uniju zastupa Europska komisija. Države članice mogu prisustvovati sastancima IGC-a, a posebno njegovim sjednicama.

2.3.Predviđeni akt Međunarodnog vijeća za žitarice

IGC treba na svojoj 62. sjednici, koja će se održati 12. lipnja 2025., donijeti odluku o produljenju Konvencije za dvije godine („predviđeni akt”).

Svrha je predviđenog akta, koji se temelji na članku 33. Konvencije, IGC-u omogućiti da nastavi s radom.

Produljenje Konvencije obuhvatit će razdoblje od 1. srpnja 2025. do 30. lipnja 2027.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

·Europska unija Konvenciju je sklopila Odlukom Vijeća 96/88/EZ5 na razdoblje do 30. lipnja 1998. i otad se ona redovito produljuje. Konvencija se svaki put produljuje za najviše dvije godine u skladu s njezinim člankom 33. Zadnji je put produljena odlukom IGC-a 14. lipnja 2023. i ostaje na snazi do 30. lipnja 2025.

·Europska unija od početka je aktivan član IGC-a, stoga je daljnje produljenje Konvencije za najviše dvije godine u interesu Unije. Unija je velik proizvođač žitarica i jedan od vodećih izvoznika pšenice i ječma te najveći uvoznik kukuruza.

·Svrha je ovog Prijedloga zatražiti od Vijeća da Komisiju ovlasti da u IGC-u u ime Unije glasuje za produljenje Konvencije do 30. lipnja 2027. Donošenje službene odluke o produljenju Konvencije planirano je za 62. sjednicu IGC-a, koja će se održati 12. lipnja 2025.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1. Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije”6.

4.1.2. Primjena na ovaj predmet

IGC je tijelo osnovano Konvencijom o trgovini žitaricama iz 1995.

Učinak predviđenog akta IGC-a jest produljenje roka valjanosti Konvencije, koja je međunarodni sporazum obvezujući za Uniju. Predviđeni akt stoga proizvodi pravne učinke.

Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti se mijenja institucionalni okvir sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena na ovaj predmet

Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na trgovinu poljoprivrednim proizvodima.

Stoga je materijalna pravna osnova predložene odluke članak 207. stavak 4. prvi podstavak UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 207. stavak 4. prvi podstavak UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

5.Poštovanje načela „digitalizacija kao standard”

Prema provedenoj procjeni digitalizacije ovaj Prijedlog nema digitalne dimenzije jer nije relevantan za digitalizaciju.

Prijedlogom se utvrđuje stajalište EU-a u vezi s produljenjem međunarodnog sporazuma, Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995., za dvije godine, odnosno do 30. lipnja 2027.

Područje primjene Prijedloga ne obuhvaća digitalna sredstva ni razmjenu podataka.

6.Objava predviđenog akta

Budući da će se aktom IGC-a produljiti trajanje Konvencije, on će se objaviti na službenim internetskim stranicama IGC-a.

2025/0087 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Međunarodnom vijeću za žitarice u vezi s produljenjem Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Unija je Konvenciju o trgovini žitaricama iz 1995. („Konvencija”) sklopila Odlukom Vijeća 96/88/EZ 1 i Konvencija je stupila na snagu 1. srpnja 1995. Konvencija je sklopljena na razdoblje od tri godine 2 .

(2)Na temelju članka 33. Konvencije Međunarodno vijeće za žitarice može produljiti Konvenciju za uzastopna razdoblja koja u svakom slučaju nisu dulja od dvije godine. Od njezina sklapanja Konvencija je redovito produljivana za daljnja razdoblja od dvije godine. Konvencija je zadnji put produljena odlukom Međunarodnog vijeća za žitarice 14. lipnja 2023.2 i ostaje na snazi do 30. lipnja 2025.

(3)Međunarodno vijeće za žitarice treba na svojoj 62. sjednici, koja će se održati 12. lipnja 2025., donijeti odluku o produljenju Konvencije za daljnje razdoblje od najviše dvije godine, od 1. srpnja 2025. do 30. lipnja 2027.

(4)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 62. sjednici Međunarodnog vijeća za žitarice u vezi s produljenjem Konvencije.

(5)Unija je velik proizvođač žitarica i vodeći izvoznik pšenice i ječma te jedan od najvećih uvoznika kukuruza. Unija je od početka aktivan član Međunarodnog vijeća za žitarice, koje ima važnu ulogu u stabilizaciji svjetskih tržišta žitarica i poboljšanju sigurnosti opskrbe hranom. Stoga je produljenje Konvencije u interesu Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 62. sjednici Međunarodnog vijeća za žitarice jest da se glasuje za produljenje Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995. za daljnje razdoblje od najviše dvije godine, od 1. srpnja 2025. do 30. lipnja 2027.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Vijeće

Predsjednik

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ				FinancSt/10/ PS/nd/ Ares(2025)1094676
				6.221.2025.1
				DATUM: 24.2.2025.
1.	NASLOV PRORAČUNA: 14 20 03 06 Međunarodne organizacije i sporazumi			ODOBRENA SREDSTVA: B2025 5 277 000 EUR
2.	NASLOV: Prijedlog odluke Vijeća o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Međunarodnom vijeću za žitarice u vezi s produljenjem Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995.
3.	PRAVNA OSNOVA: pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 207. stavak 4. prvi podstavak UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.
4.	CILJEVI: produljenje postojeće Konvencije o trgovini žitaricama za još dvije godine (od 1.7.2025. do 30.6.2027.)
5.	FINANCIJSKI UČINAK	RAZDOBLJE OD 12 MJESECI (u milijunima EUR)	TEKUĆA FINANCIJSKA GODINA 2025. (u milijunima EUR)		SLJEDEĆA FINANCIJSKA GODINA DB2026 (u milijunima EUR)
5,0	RASHODI — NA TERET PRORAČUNA EU-a (POVRATI/INTERVENCIJE) — NACIONALNA TIJELA — OSTALO		4,2		4,45
5.1	PRIHODI — VLASTITA SREDSTVA EU-a (PRISTOJBE/CARINE) — NACIONALNI
		2025.
5.0.1	PROCIJENJENI RASHODI	—
5.1.1	PROCIJENJENI PRIHODI
5.2	METODA IZRAČUNA: na temelju pretpostavljenog procijenjenog broja glasova EU-a (koji se mijenja svake godine) i procijenjenog iznosa koji treba isplatiti po glasu (u GBP).
6.0	MOŽE LI SE PROJEKT FINANCIRATI ODOBRENIM SREDSTVIMA IZ ODGOVARAJUĆEG POGLAVLJA TEKUĆEG PRORAČUNA?					DA
6.1	MOŽE LI SE PROJEKT FINANCIRATI PRIJENOSOM SREDSTAVA IZ JEDNOG POGLAVLJA TEKUĆEG PRORAČUNA U DRUGO?					—
6.2	HOĆE LI BITI POTREBNA DODATNA PRORAČUNSKA SREDSTVA?					—
6.3	HOĆE LI BITI POTREBNO ODOBRENA SREDSTVA UNIJETI U BUDUĆE PRORAČUNE?					DA
NAPOMENE: Iznosi koji se odnose na 2026. i 2027. ovise o raspoloživosti proračunskih sredstava. Godišnji doprinos EU-a plaća se u GBP. Iznos koji stvarno treba isplatiti može varirati ovisno o konačnom broju glasova koje EU dobije, iznosu koji treba isplatiti po glasu te deviznom tečaju EUR/GBP. Iznos za 2025./2026. i 2026./2027. može se umjereno povećati ako se nastavi bilježiti visoka inflacija.

(1) Odluka Vijeća 96/88/EZ od 19. prosinca 1995. o odobravanju od strane Europske zajednice Konvencije o trgovini žitaricama i Konvencije o pomoći u hrani, koje čine Međunarodni sporazum o žitaricama iz 1995. (SL L 21, 27.1.1996., str. 47.).

(2) Odluka Vijeća (EU) 2023/991 od 15. svibnja 2023. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Međunarodnog vijeća za žitarice u pogledu produljenja Konvencije o trgovini žitaricama iz 1995. (SL L 135, 23.5.2023., str. 114., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2023/991/oj ).3 SL L 21, 27.1.1996., str. 47.4 Međunarodno vijeće za žitarice posluje na osnovi fiskalne godine koja traje od 1. srpnja do 30. lipnja.5 SL L 21, 27.1.1996., str. 47.6 Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka/Vijeće, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, t. 63.i 64.