EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 31.3.2025.

COM(2025) 146 final

2025/0077(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije u pogledu zahtjeva za transakcije financiranja vrijednosnim papirima u okviru omjera neto stabilnih izvora financiranja.

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2025) 77 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Cilj je ovog prijedloga izmijeniti Uredbu (EU) br. 575/2013 (Uredba o kapitalnim zahtjevima ili CRR) da se zadrži postojeći prijelazni pristup za zahtjev za omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR).

Zahtjev za NSFR dio je međunarodnih standarda Basel III, čiju je provedbu Europska unija (EU) dogovorila u okviru opsežne reforme bonitetnog okvira za banke nakon globalne financijske krize 2008. Cilj je zahtjeva za NSFR osigurati da banke imaju stabilne izvore financiranja za financiranje svojih aktivnosti i smanje svoju ovisnost o kratkoročnom financiranju iz velikih izvora. Osmišljen je kako bi se smanjio rizik od promjene dospijeća, i to kao globalno usklađen regulatorni zahtjev kojem je cilj olakšati konvergenciju među jurisdikcijama i ukloniti mogućnosti za prekograničnu regulatornu arbitražu.

Konkretno, bazelskim standardom za NSFR uvodi se minimalni zahtjev u pogledu iznosa stabilnih izvora financiranja koje banke moraju izdati za financiranje svojih aktivnosti na temelju likvidnosnog profila svoje imovine. Njime se smanjuje likvidnosni rizik banke utvrđivanjem razine zahtijevanih stabilnih izvora financiranja na temelju imovine banke, koja se tada uspoređuje s dostupnim stabilnim izvorima financiranja koji proizlaze iz njezinih instrumenata obveza.

Transakcije financiranja vrijednosnim papirima kako su definirane u članku 4. stavku 1. točki 139. CRR-a obuhvaćaju različite vrste osiguranih transakcija u kojima se imovina (kolateral) zamjenjuje za gotovinu: i. repo transakcije i obratne repo transakcije, ii. pozajmljivanje vrijednosnih papira, iii. kupnju i ponovnu prodaju i iv. maržne kredite. Repo i obratne repo transakcije čine najveći udio transakcija financiranja vrijednosnim papirima, odnosno 68 % ukupnog iznosa, nakon čega slijede pozajmljivanje vrijednosnih papira (23 %), kupnja i ponovna prodaja (8 %) i maržni krediti (1 %) (podaci iz rujna 2023.) 1 .

Repo transakcija je osigurana i općenito kratkoročna transakcija pozajmljivanja. Obratna repo transakcija je osigurana transakcija kreditiranja, suprotna repo transakciji, u kojoj banka (vjerovnik) privremeno kupuje vrijednosne papire ili robu (tj. kolateral) od druge ugovorne strane (dužnika) u zamjenu za gotovinu uz obvezu ponovne prodaje kolaterala u budućnosti po unaprijed određenoj cijeni.

Neosigurane transakcije kreditiranja su krediti koji nisu osigurani nikakvim kolateralom. Temelje se na kreditnoj sposobnosti dužnika i obećanju otplate. Prije globalne financijske krize većinom su se odvijale na međubankovnim tržištima.

Od globalne financijske krize i zatvaranja neosiguranih međubankovnih tržišta transakcije financiranja vrijednosnim papirima imale su ključnu ulogu u optjecaju kratkoročnog financiranja između banaka i sudionika na tržištu putem osiguranih transakcija. Aktivnost na tržištu transakcija financiranja vrijednosnim papirima također povezuje kratkoročno tržište novca s dugoročnijim tržištem kapitala. Većina transakcija financiranja vrijednosnim papirima osigurana je državnim dužničkim instrumentima. Transakcije financiranja vrijednosnim papirima opisuju se kao poslovna aktivnost velikog opsega s niskom maržom za velike banke i cijela je ta aktivnost na relevantnom tržištu podložna međunarodnom tržišnom natjecanju, što je jasno već zbog izrazito prekogranične prirode tih transakcija. Samo 41 % iznosa transakcija financiranja vrijednosnim papirima u EU-u odnosi se na transakcije drugih ugovornih strana iz EU-a, dok 59 % iznosa uključuje jednu drugu ugovornu stranu izvan EU-a 2 .

Za novčana potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima s rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci bazelskim standardom za NSFR propisan je konzervativan zahtjev za stabilne izvore financiranja za banke koji je različit od nule. Cilj je destimulirati prekomjerne kratkoročne izloženosti među bankama, koje mogu dovesti do širenja zaraze u vrijeme financijskih poteškoća.

Standard za NSFR uveden je u propise EU-a 20. svibnja 2019. izmjenom Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR2). Povezani zahtjevi počeli su se primjenjivati krajem lipnja 2021. U svojem prijedlogu o izmjeni CRR-a objavljenom 23. studenog 2016. 3 , Komisija je predložila trajnu upotrebu razina zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koje su niže od onih uvrštenih u Bazelski sporazum. Komisija je u to vrijeme zaključila da se „čini razumnim uvesti ograničene promjene u tretman kratkoročnih transakcija s financijskim institucijama i 1. razine HQLA-e [kako se] ne bi ometalo dobro funkcioniranje financijskih tržišta i tržišta repo ugovora u EU-u.” Argumenti i analiza koji su doveli do tog pristupa i procjena učinka priložena prijedlogu Komisije i dalje su valjani 4 .

Suzakonodavci su ipak dopustili prijelazni zahtjev za stabilne izvore financiranja od 0 %, umjesto 10 % zahtijevanih stabilnih izvora financiranja navedenih u standardima Basel III i nižeg zahtjeva (5 %) koji je predložila Komisija – za novčana potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima s rokom do dospijećem kraćim od šest mjeseci, ako su osigurana likvidnom imovinom visoke kvalitete (HQLA) 5 prvog stupnja, kao što je npr. državni dužnički instrument. Ta bi odredba trebala isteći u lipnju 2025., kada bi se počeo primjenjivati zahtjev za stabilne izvore financiranja koji je utvrđen u bazelskom standardu i koji je različit od nule. Cilj prijelazne odredbe bio je bankama dati dovoljno vremena da se prilagode konzervativnijem zahtjevu uvedenom bazelskim standardima i ublažiti sve posljedične učinke na tržište kapitala EU-a, a posebno na tržište državnih dužničkih instrumenata.

Slične prijelazne odredbe dogovorene su i za kratkoročna potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima osiguranih imovinom koja nije likvidna imovina visoke kvalitete prvog stupnja i za kratkoročne neosigurane transakcije s financijskim klijentima. Te su izloženosti relativno manje značajne u usporedbi s novčanim potraživanjima iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima osiguranih likvidnom imovinom visoke kvalitete prvog stupnja. Karakteriziraju ih i veće marže. Suzakonodavaci su pri odobravanju prijelaznog tretmana za te transakcije razmatrali njihove inherentne karakteristike financiranja i utjecaj razine faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za te transakcije na likvidnost tržišta, posebno imovine primljene kao kolateral u transakcijama financiranja vrijednosnim papirima.

U prijelaznom bonitetnom zahtjevu koji su suzakonodavci definirali zadržava se razlika u zahtjevu za stabilne izvore financiranja u skladu s bazelskim standardom između novčanih potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima osiguranih likvidnom imovinom visoke kvalitete prvog stupnja, kao što su državne obveznice, i novčanih potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima osiguranih drugom imovinom. Time se ne povećava pritisak na kolateral visoke kvalitete, a rješava se problem uzajamne povezanosti države i banaka. Podupire se i likvidnost tržišta i raznolikost kolaterala prihvatljivog za zaštitni sloj likvidnosti banaka na temelju koeficijenta likvidnosne pokrivenosti.

Kad je riječ o neosiguranim transakcijama financiranja s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci, cilj je prijelaznog tretmana primijeniti razmjeran zahtjev za financiranje na te transakcije, u skladu s njihovim profilom rizičnosti financiranja, te poduprijeti oživljavanje tržišta neosiguranog financiranja koje je nestalo nakon globalne financijske krize 2008. Neosigurane transakcije financiranja trebale bi se svakako smatrati potrebnom dopunom transakcija osiguranog financiranja kao što su transakcije financiranja vrijednosnim papirima, kako bi se poduprla opća likvidnost tržišta i transmisija monetarne politike, posebno u razdoblju pooštravanja monetarne politike.

Sjedinjene Američke Države, Ujedinjena Kraljevina, Japan i Švicarska imaju tretman sličan prijelaznom tretmanu EU-a, ali su ga te zemlje učinile trajnim. Agencije SAD-a tvrde da je „dodjela faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 0 % provedena na temelju odluke da likvidna imovina visoke kvalitete prvog stupnja predstavlja minimalni likvidnosni rizik i znatno doprinosi dobrom funkcioniranju tržišta kratkoročnog financiranja, tj. da bi faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja likvidne imovine visoke kvalitete prvog stupnja koji je različit od nule mogao obeshrabriti posredovanje na tržištima riznice i repo ugovora SAD-a” 6 .

Završetak postojećeg prijelaznog tretmana i posljedično pooštravanje zahtjeva za NSFR u EU-u otvara određena pitanja. To bi moglo odvratiti banke iz EU-a od posredovanja u državnom dugu i smanjiti likvidnost na tim tržištima jer bi te transakcije velikog volumena s niskom maržom postale skuplje. Dodatno povećanje troškova tih transakcija ako njima upravljaju druge ugovorne strane iz EU-a može povećati privlačnost drugih ugovornih strana izvan EU-a ili tržišta kapitala izvan EU-a, a 59 % transakcija u EU-u već obuhvaća jednu ugovornu stranu izvan EU-a. To bi bilo u suprotnosti s razvojem i održivošću tržišta kapitala i likvidnosti kolaterala, kao što su državne obveznice, u EU-u. Ako bi EU jednostrano povećao faktore zahtijevanih izvora financiranja za te transakcije, narušili bi se jednaki uvjeti na međunarodnoj razini i banke EU-a stavile u nepovoljan položaj u odnosu na usporedive banke izvan EU-a koje posluju u tom vrlo međunarodnom i konkurentnom području. Jačanje nejednakih uvjeta bilo bi na određen način u suprotnosti s jednim od početnih ciljeva bazelskih standarda, tj. podupiranjem provedbe globalno usklađenih regulatornih zahtjeva i smanjenje mogućnosti za prekograničnu regulatornu arbitražu.

Suprotno tome, zadržavanjem postojećeg tretmana, u skladu s pristupom koji su zadržale druge jurisdikcije, mogao bi se poduprijeti razvoj likvidnog i privlačnog tržišta državnih dužničkih instrumenata i dubokog tržišta transakcija financiranja vrijednosnim papirima za instrumente kolaterala EU-a.

Postojeći zahtjevi pokazali su se bonitetno čvrsti od početka njihove primjene sredinom 2021. i čini se da se njihovom primjenom nisu pojavila nikakva pitanja u pogledu financijske stabilnosti, posebno za vrijeme nedavnih stresnih razdoblja (ruska agresija, kriza na tržištu državnih obveznica Ujedinjene Kraljevine, previranja u bankovnom sektoru u ožujku 2023.). Od sredine 2021. banke EU-a stvorile su snažne zaštitne slojeve za NSFR, veće od minimalnih zahtjeva, podložne stalnom nadzoru nadležnih tijela. Učinci zadržavanja prijelaznog tretmana i dalje će se pratiti i biti podložan odgovarajućoj nadzornoj kontroli, među ostalim u pogledu praksi financiranja banaka i profila likvidnosnog rizika, kontinuiranim nadzorom i periodičnim izvješćima.

U skladu s člankom 510. stavkom 7. CRR-a 2 Komisija je dužna do kraja lipnja 2024. na temelju izvješća Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) procijeniti relevantnost prijelaznog tretmana novčanih potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih transakcija s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci. Kako je objašnjeno u odjeljku 3., u izvješću EBA-e analiziran je samo učinak na razine NSFR-a banaka, koji se čini zanemariv. Međutim, šira analiza upućuje na moguće neželjene učinke prelaska na zahtijevane stabilne izvore financiranja propisane Bazelskim sporazumom. Tržište transakcija financiranja vrijednosnim papirima EU-a ima ključnu ulogu u financiranju državnog duga EU-a jer je većina transakcija financiranja vrijednosnim papirima osigurana državnim dužničkim instrumentima. Osim toga, zadržavanjem prijelaznog tretmana podupiru se likvidnost i raznolikost imovine koja je prihvatljiva i za zaštitni sloj likvidnosti banaka na temelju koeficijenta likvidnosne pokrivenosti. Stoga možda ne bi bilo primjereno odvojiti dvije dimenzije likvidnosnih zahtjeva.

Važno je i zadržati postojeće korake između faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za kolateral u obliku državnih obveznica i drugi kolateral koji se upotrebljava u transakcijama financiranja vrijednosnim papirima jer bi se u suprotnom moglo utjecati na preferencije u korist jednog ili drugog, čime bi se mogao povećati pritisak na kolateral visoke kvalitete (čija je količina ionako ograničena), a ne bi se samo utjecalo na uzajamnu povezanost države i banaka.

Tržište neosiguranog financiranja za banke nestalo je nakon globalne financijske krize 2008. i nije ponovno oživjelo, barem ne u znatnijoj mjeri. Faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji je različit od nule već se primjenjuje na kratkoročne neosigurane transakcije na temelju NSFR-a. Povećanjem tog faktora neće se značajno ojačati bonitetni profil banaka, tj. učinak na NSFR bio bi zanemariv, a to bi moglo destimulirati upotrebu neosiguranih transakcija financiranja koje bi se mogle pokazati korisnima u razdoblju pooštravanja monetarne politike.

Povećanje razine zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju na novčana potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosigurane transakcije moglo bi odvratiti banke iz EU-a od posredovanja u državnim dužničkim instrumentima i drugim kolateralima te općenito smanjiti likvidnost na tržištima kapitala EU-a. Povećanje zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za te transakcije neće dovesti do značajne promjene prosječne razine omjera NSFR-a banaka u EU-u koji je, kako se čini, već sad iznad minimalnih zahtjeva i pod stalnim je nadzorom nadležnih tijela. Stoga neće bitno promijeniti bonitetni profil banaka u EU-u. Međutim, moglo bi povećati troškove financiranja za države članice i sudionike na tržištu EU-a u razdoblju normalizirane monetarne politike u kojem bi središnje banke smanjile svoju prisutnost na tržištu, a privatni sudionici na tržištu preuzeli vodeću ulogu.

Kako bi se izbjegle moguće neželjene posljedice za likvidnost tržišta kapitala i uzimajući u obzir zaštitne mjere predviđene postojećim okvirom za banke, Komisija predlaže da se zadrži prijelazni tretman za novčana potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih transakcija s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci. Osim stalnog praćenja razvoja tržišta kapitala od strane središnjih banaka i stalnog nadzora od strane nadležna tijela, Komisija predlaže i da se EBA-u zaduži da svakih pet godina izvješćuje o učinku tog tretmana. To bi Komisiji omogućilo da odgovarajuće djeluje i predloži izmjene ako se na temelju tih periodičnih izvješća o praćenju pokaže da su te izmjene potrebne.

·Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Na temelju članka 510. stavka 7. CRR-a izričito se zahtijeva da Komisija prema potrebi podnese zakonodavni prijedlog. Tim se prijedlogom mora uzeti u obzir učinak postojećeg tretmana na NSFR institucija i rizik financiranja povezan s transakcijama financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranim transakcijama s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci. Komisijin mandat uključuje i održavanje jednakih uvjeta na međunarodnoj razini u ovom području, koje je posebno podložno međunarodnom tržišnom natjecanju.

Zadržavanje prijelaznog tretmana za NSFR iz članka 428.r stavka 1. točke (g), članka 428.s stavka 1. točke (b) i članka 428.v točke (a) CRR-a u skladu je s tim mandatom.

Prvo, iako banke u EU-u imaju odgovarajuće zaštitne slojeve za NSFR iznad svojih minimalnih zahtjeva i imaju koristi od kontinuiranog nadzora svojih kapaciteta financiranja, zadržavanjem prijelaznog tretmana poduprijet će se razvoj likvidnih tržišta kapitala u EU-u i dostupnost diversificiranog skupa prihvatljive likvidne imovine u okviru koeficijenta likvidnosne pokrivenosti. Transakcijama financiranja vrijednosnim papirima podupire se brza i uredna pretvorba vrijednosnih papira u gotovinu po ekonomskoj cijeni i zbog toga su one ključni element za monetizaciju skupova likvidnosti. Negativan učinak na tržište transakcija financiranja vrijednosnim papirima mogao bi ugroziti učinkovitost koeficijenta likvidnosne pokrivenosti, čija je logika imati zaštitni sloj likvidne imovine koja se lako može pretvoriti u gotovinu putem transakcija financiranja vrijednosnim papirima ili prodati na tržištima u slučaju 30-dnevnog scenarija likvidnosnog stresa.

Zatim, šire gledano, zadržavanjem prijelaznog tretmana održala bi se usklađenost zahtjeva EU-a u pogledu financiranja s drugim ključnim jurisdikcijama i spriječilo jednostrano odstupanje od međunarodnog konsenzusa koje bi moglo utjecati na jednake uvjete za banke u EU-u. Trajan pristup dionicima će pružiti i potrebnu pravnu sigurnost u pogledu trajnosti i stabilnosti njihovih poslovnih aktivnosti.

Naposljetku, taj pristup Komisiji omogućuje i da predloži izmjene, ako se na temelju na periodičnog izvješća EBA-e pokaže da su potrebne.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predloženom izmjenom CRR-a nastoji se očuvati aktivnost na tržištu transakcija financiranja vrijednosnim papirima i likvidnost tržišta državnih dužničkih instrumenata u EU-u, što će pridonijeti učinkovitosti bankarskog tržišta i tržišta kapitala u EU-u, a pritom se neće ugroziti financijska stabilnost.

Na temelju ocjene stupnja usklađenosti s međunarodnim bonitetnim standardima, u kojoj je uzet u obzir i učinak na gospodarstvo, utvrđeno je da postojeći prijelazni tretman nije dao razloga za zabrinutost u pogledu financijske stabilnosti, što je posebno vidljivo iz nedavnih stresnih razdoblja (ruska agresija, kriza na tržištu državnih obveznica Ujedinjene Kraljevine, previranja u bankovnom sektoru u ožujku 2023.) koja nisu otkrila veće probleme u smislu rizika financiranja kod banaka u EU-u. Iako završetak prijelaznog tretmana ne bi znatno utjecao na bonitetni profil banaka, mogao bi negativno utjecati na likvidnost tržišta, posebno na tržištu državnih dužničkih instrumenata.

Trajnim zadržavanjem postojećeg prijelaznog tretmana, uz redovito izvješćivanje i kontinuirani nadzor nadležnih tijela, sudionicima na tržištu osigurat će se pravna sigurnost i time poduprijeti trajnost i stabilnost njihovih poslovnih aktivnosti. Stabilni bonitetni tretman novčanih potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih transakcija pridonio bi i stabilnosti okvira izvješćivanja za banke jer bi za promjenu područja primjene bilo potrebno prilagoditi namjenske obrasce.

Pored zadržavanja prijelaznog tretmana za transakcije financiranja vrijednosnim papirima osigurane državnim dužničkim instrumentima, nastavak prijelaznog tretmana novčanih potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima osiguranih drugom imovinom poduprijet će diversifikaciju zaštitnih slojeva likvidnosti banaka te smanjiti uzajamnu povezanost države i banaka.

Zadržavanje faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se od lipnja 2021. primjenjuje na kratkoročne neosigurane transakcije s financijskim klijentima pridonijet će tome da se te transakcije u kontekstu pooštravanja monetarne politike upotrebljavaju kao dopuna osiguranim transakcijama. To bi pak poduprlo ukupnu likvidnost tržišta kapitala i, u konačnici, odgovarajuće financiranje realnoga gospodarstva.

Predložena izmjena pridonijet će konkurentnosti i privlačnosti tržišta kapitala u EU te posredničkoj ulozi banaka u EU-u očuvanjem jednakih uvjeta između EU-a i drugih velikih jurisdikcija koje su već trajno uvele sličan bonitetni tretman NSFR-a. Aktivni posrednici iz EU-a na tržištima transakcija financiranja vrijednosnim papirima i dubokim likvidnim tržištima EU-a za kolaterale, kao što su državne obveznice, pridonose nižim troškovima financiranja za cjelokupno gospodarstvo EU-a.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Predložene izmjene temelje se na istoj pravnoj osnovi (članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)) kao i zakonodavni akti koji se mijenjaju.

•Supsidijarnost

Na temelju načela supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, „u područjima koja nisu u njezinoj isključivoj nadležnosti Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije.”

S obzirom na to da je cilj predložene mjere izmjena postojećeg zakonodavstva Unije, on se najbolje može ostvariti na razini EU-a, a ne različitim nacionalnim inicijativama. Donošenje nacionalnih mjera bilo bi zapravo teško s pravnog gledišta s obzirom na to da se CRR izravno primjenjuje i da se njime već uređuju bonitetni zahtjevi za likvidnost i financiranje banaka na nacionalnoj razini.

U bankarskom sektoru, u kojem mnoge institucije posluju na cijelom jedinstvenom tržištu EU-a, posebno je važno osigurati ujednačenu primjenu bonitetnih zahtjeva, konvergenciju nadzornih praksi i jednake uvjete za bankarske usluge.

•Proporcionalnost

Na temelju načela proporcionalnosti sadržaj i oblik djelovanja EU-a ne bi trebao prijeći ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovorâ.

Ciljevi prijedloga su osigurati konkurentnost i privlačnost gospodarstva EU-a učinkovitim tržištima kapitala za transakcije financiranja vrijednosnim papirima, državne obveznice i druge kolaterale, bez stvaranja dodatnih rizika za financijsku stabilnost banaka u EU-u.

U skladu s ovim prijedlogom sposobnost banaka u EU-u da ispune zahtjev za NSFR znatnim bonitetnim zaštitnim slojevima zadržava se, a pritom se pretjerano ne povećava njihova ovisnost o kratkoročnom financiranju.

Osim toga, predložene izmjene ne prelaze područje primjene prijelaznih mjera iz članka 510. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013. Svi drugi likvidnosni zahtjevi utvrđeni Uredbom (EU) br. 575/2013 ostaju nepromijenjeni.

•Odabir instrumenta

Predlaže se da se mjere provedu izmjenom CRR-a. Predložene mjere odnose se na postojeće odredbe iz CRR-a ili ih dalje razrađuju. Nijedan drugi pravni instrument ne bi bio moguć.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo. Predložena izmjena odnosi se na posebno djelovanje u skladu s Komisijinim mandatom iz članka 510. stavka 7. CRR-a da podnese zakonodavni prijedlog za rješavanje vrlo određenog aspekta CRR-a (tj. faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koji se primjenjuju na transakcije financiranja vrijednosnim papirima i neosigurane transakcije s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci). Ova inicijativa nije evaluacija ni revizija cjelokupnog CRR-a.

•Savjetovanja s dionicima

Komisija je poduzela nekoliko koraka i provela razne inicijative kako bi procijenila je li postojeći prijelazni tretman i dalje primjeren za transakcije financiranja vrijednosnim papirima i neosigurane transakcije s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci, s obzirom na ciljeve bonitetnog okvira za banke i šire ciljeve politike EU-a.

Komisija je uzela u obzir izvješće EBA-e o posebnim aspektima okvira za omjer neto stabilnih izvora financiranja, koje je objavljeno 16. siječnja 2024. i ispunjava zahtjev iz članka 510. stavka 6. CRR-a 7 . Međutim, izvješće EBA-e nije obuhvatilo sve relevantne dimenzije tog pitanja, kao što su učinci na transmisiju monetarne politike, na tržišta državnih obveznica i druga tržišta kolaterala. To je jedan od elemenata šire analize politike koju je provela Komisija.

Komisija je raspravljala i razmijenila mišljenja s raznim sudionicima iz sektora, nadzornim tijelima i Europskom središnjom bankom (ESB).

Komisija je sudjelovala i pridonijela namjenskim raspravama pododbora Gospodarskog i financijskog odbora o tržištima državnih dužničkih instrumenata EU-a, koji predstavlja stajališta ureda za upravljanje dugom država članica. Članovi pododbora ponovno su istaknuli pitanja iz uvodnih izjava 49. i 50. CRR-a 2 8 da su transakcije financiranja vrijednosnim papirima ključni alati za transmisiju monetarne politike i ključni instrumenti za primarno i sekundarno tržište državnih dužničkih instrumenata. Povećanje bonitetnog zahtjeva za transakcije financiranja vrijednosnim papirima bi, prema mišljenju članova pododbora, utjecalo na jednake uvjete između sudionika na tržištu kapitala iz EU-a i izvan EU-a i potencijalno negativno utjecalo na likvidnost i troškove zaduživanja na europskim tržištima državnih dužničkih instrumenata.

Komisija je razmotrila dvojbe koju su o tom pitanju javno izrazile tri države članice 9 . Transakcije financiranja vrijednosnim papirima u EU-u većinom su koncentrirane u par država članica, pri čemu je u rujnu 2023. najveći udio zaduživanja u okviru transakcija financiranja vrijednosnim papirima zabilježen u Francuskoj (55 %). Ostale druge ugovorne strane su iz Njemačke (17 % zaduživanja u okviru transakcija financiranja vrijednosnim papirima), Italije (7 %) i Irske (5 %). Ta se koncentracija može objasniti središnjom ulogom klirinških kuća središnjih drugih ugovornih strana (LCH, Euronext Clearing i EUREX Clearing) i banaka sa sjedištem u tim državama članicama koje djeluju kao klirinški članovi. Izloženosti financijskih institucija koncentrirane su u državama članicama u kojima posluju središnje druge ugovorne strane, i to zbog učinkovitijeg upravljanja rizicima i poravnanja. Na središnje druge ugovorne strane odnosi se 20 % transakcija financiranja vrijednosnim papirima, pri čemu one te transakcije upotrebljavaju u svojoj strategiji za ponovno ulaganje novčanih sredstava,

Europska komisija objavila je od 10. veljače do 10. ožujka 2025. poziv na očitovanje o njezinoj namjeri da izmijeni CRR u pogledu bonitetnog tretmana kratkoročnih transakcija financiranja vrijednosnim papirima za potrebe NSFR-a. Detaljan sažetak predstavljen je u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen prijedlogu.

U svim tim razmjenama i savjetovanjima istaknuta je ključna važnost učinkovitog tržišta transakcija financiranja vrijednosnim papirima, neosiguranog financiranja i tržišta državnih obveznica u EU-u u vremenu kad se ESB obvezao na promjene svoje monetarne politike, koja se postupno sve više oslanja na tržište transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih financijskih transakcija radi preraspodjele likvidnosti među financijskim posrednicima. Države članice, uredi za upravljanje dugom, banke i posrednici na tržištu kapitala pozvali su Komisiju da izmijeni postojeća pravila i zadrži prijelazni tretman.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Osim onoga što je navedeno u prethodnom odjeljku, Komisija održava redovite kontakte s osobljem EBA-e, Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i ESB-a.

•Procjena učinka

U izvješću EBA-e o posebnim aspektima okvira za omjer neto stabilnih izvora financiranja utvrđeno je da bi prestanak prijelazne mjere imao samo ograničen učinak na prosječnu razinu NSFR-a banaka EU-a.

Međutim, taj ograničeni učinak prikriva značajniji učinak na banke koje su aktivnije na tržištima kapitala. Osim toga, neke od tih banaka možda imaju i manji upravljački zaštitni sloj jer je NSFR općenito konzervativno kalibriran za te aktivnosti. Pretpostavka o konstantnoj bilanci u izvješću EBA-e, koja se temelji na pretpostavci da to ne utječe na ponašanje banke ako su ispunjeni minimalni zahtjevi, možda nije nužno primjerena. Razlog je to što se time isključuju mogući dinamični i bihevioralni učinci povezani s pokušajem banke da dosegne određeni ciljni NSFR-a. U izvješću se zanemaruje i da banke izvan EU-a mogu steći veći tržišni udio u odnosu na banke iz EU-a na temelju nejednakih uvjeta na međunarodnoj razini.

Povećanje razine zahtijevanih stabilnih izvora financiranja koja se primjenjuje na novčana potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima moglo bi odvratiti banke iz EU-a od posredovanja u državnim dužničkim instrumentima i utjecati na likvidnost dotičnih tržišta kolaterala. To bi moglo dovesti i do većih razlika između ponuđene i tražene cijene i povećanja troškova financiranja za države članice u razdoblju normalizirane monetarne politike u kojem bi središnje banke trebale smanjiti svoju prisutnost na tržištu, a privatni sudionici na tržištu preuzeti vodeću ulogu.

Moguće posljedice za aktivnosti na tržištu transakcija financiranja vrijednosnim papirima i državnih obveznica u EU-u ovisit će o tome u kojoj mjeri banke mogu prenijeti povećanje faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja na razlike između ponuđene i tražene cijene na tržištu transakcija financiranja vrijednosnim papirima. Uloga banaka na koje to najviše utječe u održavanju tržišta mogla bi upućivati na prilično visok stupanj prijenosa regularnih troškova ili čak potpuni prijenos. Međutim, bankama bi mogao biti poticaj da taj prijenos ograniče jer bi to moglo privući konkurenciju banaka izvan EU-a.

Svako povećanje troškova financiranja povezano s razinom zahtijevanih stabilnih izvora financiranja moglo bi imati posljedice na likvidnost tržišta državnih dužničkih instrumenata, s implikacijama za likvidnost obveznica instrumenta NextGenerationEU. To bi potvrdilo razloge za zabrinutost izražene u vrijeme donošenja prijedloga CRR 2 10 .

Učinak na banke izvan EU-a koje posluju na tržištu financiranja vrijednosnim papirima u EU-u manje je jasan. Predmetne aktivnosti obično obavljaju društva kćeri u EU-u, na koja bi se primjenjivali isti zahtjevi za NSFR kao što su oni koji se primjenjuju na banke u EU-u. Međutim, ona bi možda mogla prebaciti te aktivnosti na podružnice ili prekogranične poslove, a u svakom slučaju mogla bi naizmjenično djelovati uz potporu svojeg matičnog društva kako bi neutralizirala to povećanje. Ukratko, bankarske grupe izvan EU-a mogle bi u nekim jurisdikcijama neutralizirati učinak povećanja NSFR-a, s obzirom na to da nakon lipnja 2025. ne bi imale slične bonitetne zahtjevima za te izloženosti. To bi bez posebnog djelovanja EU-a dovelo do nejednakih uvjeta na međunarodnoj razini.

• Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Ova inicijativa je vrlo specifična i ciljana. Zbog toga ne utječe na primjerenost ili pojednostavnjenje propisa.

•Temeljna prava

EU se zalaže za visoke standarde zaštite temeljnih prava i potpisnik je brojnih konvencija o ljudskim pravima. Ne očekuje se da će prijedlog izravno utjecati na prava navedena u glavnim konvencijama UN-a o ljudskim pravima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima, koja je sastavni dio Ugovorâ EU-a, te Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema utjecaj na proračun EU-a.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Osim redovitog praćenja tržišta kapitala, nadzornih preispitivanja, testiranja otpornosti na stres i prikupljanja podataka koje provode središnje banke i nadzorna tijela, među ostalim na razini EU-a, prijedlogom se utvrđuje da će EBA svakih pet godina pratiti i učinke izmjena na NSFR banaka i likvidnost odnosnih tržišta kolaterala. Izrada periodičnog izvješća o praćenju ne bi trebala predstavljati dodatno opterećenje u pogledu izvješćivanja za banke u EU-u jer bi se ono moglo oslanjati na dostupne informacije o tržištu i postojeće zahtjeve za nadzorno izvješćivanje.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. briše se prijelazna odredba iz članka 510. stavka 8. CRR-a kako bi se zadržao postojeći tretman novčanih potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih transakcija s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćem od šest mjeseci. U članku 1. mijenja se i članak 510. stavak 6. kako bi se uvelo periodično praćenje u okviru kojeg je EBA zadužena svakih pet godina izvješćivati Komisiju o primjerenosti tretmana. Članak 510. stavak 7. postao je suvišan te se stoga briše.

2025/0077 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke ( 11 ),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora ( 12 ),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredbom (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća 13 u Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 14 uveden je zahtjev za omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR). Taj zahtjev odražava dio standarda Basel III, tj. međunarodnih standarda koje je dogovorio Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS), koji su izrađeni kako bi se osiguralo da kreditne institucije imaju dovoljno stabilnih izvora financiranja u jednogodišnjem razdoblju i time spriječila prekomjerna ročna neusklađenost imovine i obveza te pretjerano oslanjanje na kratkoročno financiranje iz velikih izvora. Zahtjev za NSFR kako je utvrđen u Uredbi (EU) br. 575/2013 primjenjuje se na kreditne institucije od 28. lipnja 2021.

(2)Člankom 428.r stavkom 1. točkom (g), člankom 428.s stavkom 1. točkom (b) i člankom 428.v točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 trenutačno su propisani faktori stabilnih izvora financiranja za novčana potraživanja iz transakcija financiranja s financijskim klijentima čiji je preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci. Ti faktori financiranja ovisno o dotičnoj financijskoj transakciji iznose 0 %, 5 % ili 10 %. Međutim, člankom 510. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 predviđa se povećanje tih faktora financiranja od 28. lipnja 2025. na 10 %, 15 % i 15 %. Cilj tog odgođenog povećanja bio je dati kreditnim institucijama dovoljno vremena da se postupno prilagode konzervativnijoj kalibraciji te procijeniti primjerenosti te kalibracije. Osim odgođenog povećanja, donesene su druge prilagodbe kako bi se osiguralo da se uvođenjem zahtjeva za NSFR ne narušava likvidnost povezanih tržišta kolaterala, među ostalim tržišta državnih obveznica.

(3)Na temelju članka 510. stavka 6. Uredbe (EU) br. 575/2013, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) zaduženo je procijeniti primjerenost tretmana stabilnih izvora financiranja kojima se pokriva rizika financiranja povezan s transakcijama financiranja vrijednosnim papirima i s neosiguranim transakcijama s financijskim klijentima ako te transakcije financiranja vrijednosnim papirima i neosigurane transakcije imaju preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci. U skladu s tim mandatom EBA je 16. siječnja 2024. objavila izvješće o posebnim aspektima NSFR-a 15 . U izvješću je zaključeno da bi povećanje faktora financiranja, kako je predviđeno člankom 510. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 575/2013, imalo neznatan učinak na razine NSFR-a institucija. Ipak, u izvješću se ne procjenjuju šira dimenzija i učinci prelijevanja na likvidnost tržišta državnih dužničkih instrumenata i obveznica. Razmatranja koja su dovela do odgode tog povećanja još uvijek su aktualna. Konkretno, budući da je većina transakcija financiranja vrijednosnim papirima osigurana državnim dužničkim instrumentima, povećanje povezanih zahtijevanih stabilnih izvora financiranja moglo bi smanjiti likvidnost na dotičnim tržištima. To bi pak moglo stvoriti dodatne troškove financiranja za države članice i izmijeniti mehanizme transmisije monetarne politike.

(4)Osim toga, druge jurisdikcije koje su članice BCBS-a utvrdile su razine zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za transakcije financiranja vrijednosnim papirima koje su istovjetne onima koje se trenutačno primjenjuju. U tom kontekstu, s obzirom na intenzivnu međunarodnu konkurenciju na tržištu transakcija financiranja vrijednosnim papirima, povećanje faktora financiranja 28. lipnja 2025. stvorilo bi nejednake uvjete na međunarodnoj razini koji bi bili štetni za financijska tržišta Unije.

(5)Kako bi se izbjegle te neželjene posljedice, sadašnji faktori stabilnih izvora financiranja za transakcije financiranja vrijednosnim papirima i neosigurane transakcije s financijskim klijentima, ako te transakcije imaju preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci, kako je utvrđeno u članku 428.r stavku 1. točki (g), članku 428.s stavku 1. točki (b) i članku 428.v točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, trebali bi postati trajni.

(6)Kako bi se osiguralo dostatno praćenje interakcija s tržišnom likvidnošću imovine primljene kao kolateral u transakcijama financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih transakcija s financijskim klijentima, ako te transakcije imaju preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci, uključujući ako su osigurane državnim dugom, s rizikom financiranja za kreditne institucije i mogućim međunarodnim kretanjima u tom području, EBA bi svakih pet godina trebala izvješćivati Europsku komisiju o primjerenosti tih zahtjeva za stabilne izvore financiranja.

(7)Kako bi se osigurao kontinuitet bonitetnog tretmana novčanih potraživanja iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih transakcija s financijskim klijentima čiji je preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci, kako je utvrđeno u članku 428.r stavku 1. točki (g), članku 428.s stavku 1. točki (b) i članku 428.v točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, predložena Uredba trebala bi se primjenjivati od 29. lipnja 2025. Privremenim ukidanjem tretmana stvorila bi se pravna nesigurnost za sudionike na tržištu i nepotrebno administrativno i financijsko opterećenje za bankarski sektor Unije općenito, koji bi se mogli ublažiti jasnim utvrđivanjem očekivanog datuma početka primjene tih odredbi.

(8)Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013

Članak 510. Uredbe (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)stavak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„EBA prati iznos zahtijevanih stabilnih izvora financiranja kojima se pokriva rizik financiranja povezan s transakcijama financiranja vrijednosnim papirima, uključujući imovinu primljenu ili danu u tim transakcijama, i s neosiguranim transakcijama s financijskim klijentima, ako te transakcije imaju preostali rok do dospijeća kraći od šest mjeseci. EBA Komisiju izvješćuje o primjerenosti tog zahtjeva do 31. siječnja 2029. te svakih pet godina nakon toga. Uzimajući u obzir međunarodna kretanja i regulatorni tretman sličnih transakcija u drugim jurisdikcijama, u izvješćima se procjenjuje barem sljedeće:”;

(b)točke (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)primjerenost asimetričnog tretmana obveza s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci koje pružaju financijski klijenti na koje se primjenjuje faktor dostupnih stabilnih izvora financiranja od 0 % u skladu s člankom 428.k stavkom 3. točkom (c) i imovine koja proizlazi iz transakcija s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci na koje se primjenjuje faktor zahtijevanih stabilnih izvora financiranja od 0 %, 5 % ili 10 % u skladu s člankom 428.r stavkom 1. točkom (g), člankom 428.s stavkom 1. točkom (b) i člankom 428.v točkom (a);

(e)učinak uvođenja viših ili nižih faktora zahtijevanih stabilnih izvora financiranja za transakcije financiranja vrijednosnim papirima, osobito one s financijskim klijentima s preostalim rokom do dospijeća kraćim od šest mjeseci, na:

i.strukturu cijena tih transakcija; i

ii.tržišnu likvidnost imovine primljene kao kolateral u tim transakcijama, osobito državnih i korporativnih obveznica;”;

(2)stavci 7. i 8. brišu se.

Članak 2.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba primjenjuje se od 29. lipnja 2025.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica Predsjednik/Predsjednica

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1,1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije u pogledu zahtjeva za transakcije financiranja vrijednosnim papirima u okviru omjera neto stabilnih izvora financiranja.

1.2.Predmetna područja politike

Financijska stabilnost i financijske usluge.

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

Dva su opća cilja: i. zadržati adekvatno i učinkovito funkcioniranje tržišta transakcija financiranja vrijednosnim papirima i tržišta kolaterala, posebno tržišta državnih dužničkih instrumenata; i ii. održati jednake uvjete na međunarodnoj razini, u skladu s ciljevima bazelskih standarda.

1.3.2.Specifični ciljevi

S dva opća cilja povezana su tri specifična cilja: i osigurati da likvidnost i struktura troškova tržišta transakcija financiranja vrijednosnim papirima i kolaterala i dalje budu primjereni; ii. izbjeći nepotrebno povećanje troškova financiranja za banke EU-a i države članice na tržištima kratkoročnog financiranja; i ii. osigurati usklađenost tretmana zahtijevanih stabilnih izvora financiranja u EU-u s drugim velikim jurisdikcijama.

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Prijedlogom se doprinosi: i. osiguravanju odgovarajućih tokova likvidnosti između banaka i sudionika na tržištu putem osiguranih transakcija u EU-u; ii. održavanju jednakih uvjeta na međunarodnoj razini za banke iz EU-a; i iii. stabiliziranju troškova financiranja za banke iz EU-a i države članice.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

Komisija predlaže da se Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo zaduži za praćenje, preispitivanje i izvješćivanje Komisije svakih pet godina, posebno o učinku predložene mjere na likvidnost tržišta imovine primljene kao kolateral u transakcijama financiranja vrijednosnim papirima.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 16

 produženje postojećeg djelovanja

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

U inicijativi se predlaže da postojeći tretman transakcija financiranja vrijednosnim papirima i neosiguranih transakcija s financijskim klijentima s preostalim dospijećem kraćim od šest mjeseci postane trajan. Postojeći tretman trebao bi završiti 28. lipnja 2025. Bankama u EU-u ne nameće nove zahtjeve. Početak primjene predložene mjere trebao bi biti što bliži 28. lipnja 2025.

Razlozi za djelovanje na razini EU-a (ex ante)– S obzirom na to da je cilj predložene mjere izmijeniti postojeće propise EU-a, on se najbolje može ostvariti na razini EU-a, a ne različitim nacionalnim inicijativama. Kako bi se postigli ciljevi jedinstvenog tržišta EU-a, ključno je osigurati standardnu primjenu predložene mjere, konvergenciju povezanih nadzornih praksi i jednake uvjete na cijelom jedinstvenom tržištu bankarskih usluga.

Očekivana dodana vrijednost EU-a (ex post) – Donošenje nacionalnih mjera bilo bi teško s pravnog gledišta s obzirom na to da se CRR izravno primjenjuje i da se njime već uređuju bonitetni zahtjevi za likvidnost i financiranje banaka na nacionalnoj razini. Osim toga, za postizanje ciljeva jedinstvenog tržišta potreban je minimalni stupanj usklađenosti i dosljednosti među državama članicama.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

CRR se izravno primjenjuje u cijelom EU-u i njime se već uređuju bonitetni zahtjevi za likvidnost i financiranje banaka u svim državama članicama. Time se osigurava standardna primjena bonitetnih mjera, potrebna konvergencija nadzornih praksi i jednaki uvjeti na cijelom jedinstvenom tržištu bankarskih usluga, što je osnova za zdravo tržišno natjecanje u cijelom EU-u.

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

– na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

– financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–početna provedba od GGGG. do GGGG.,

–redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 17

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

– preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

–tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif. 18	zemalja EFTA-e 19	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 20	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

– Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

– Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

u milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Glavna uprava: <…….>							Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
							2024.		2025.		2026.		2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze			(1a)										0,000
		Plaćanja			(2a)										0,000
Proračunska linija		Obveze			(1b)										0,000
		Plaćanja			(2b)										0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 21
Proračunska linija					(3)										0,000
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>		Obveze			=1a+1b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
		Plaćanja			=2a+2b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
Glavna uprava: <…….>							Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
							2024.		2025.		2026.		2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze			(1a)										0,000
		Plaćanja			(2a)										0,000
Proračunska linija		Obveze			(1b)										0,000
		Plaćanja			(2b)										0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 22
Proračunska linija					(3)										0,000
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>		Obveze			=1a+1b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
		Plaćanja			=2a+2b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
						Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
						2024.		2025.		2026.		2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze			(4)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
	Plaćanja			(5)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe				(6)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>	Obveze			=4+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja			=5+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira			Broj

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
			2024.	2025.	2026.	2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)					0,000
	Plaćanja	(2a)					0,000
Proračunska linija	Obveze	(1b)					0,000
	Plaćanja	(2b)					0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 23
Proračunska linija		(3)					0,000
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+1b +3	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
za Glavnu upravu <…….>	Plaćanja	=2a+2b+3	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
			2024.	2025.	2026.	2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)					0,000
	Plaćanja	(2a)					0,000
Proračunska linija	Obveze	(1b)					0,000
	Plaćanja	(2b)					0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 24
Proračunska linija		(3)					0,000
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+1b+3	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
za Glavnu upravu <…….>	Plaćanja	=2a+2b+3	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

					Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
					2024.		2025.		2026.		2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze		(4)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
	Plaćanja		(5)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe			(6)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>	Obveze		=4+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja		=5+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
						Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
						2024.		2025.		2026.		2027.
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)		Obveze		(4)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
		Plaćanja		(5)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)				(6)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 6.		Obveze		=4+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)		Plaćanja		=5+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira		7.	„Administrativni rashodi” 25
Glavna uprava: <…….>					Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
					2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi					0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi					0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Glavna uprava: <…….>					Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
					2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi					0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi					0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira				(ukupne obveze = ukupna plaćanja)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

u milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
		2024.	2025.	2026.	2027.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.	Obveze	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

u milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Glavna uprava: <…….>							Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
							2024.		2025.		2026.		2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze			(1a)										0,000
		Plaćanja			(2a)										0,000
Proračunska linija		Obveze			(1b)										0,000
		Plaćanja			(2b)										0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 26
Proračunska linija					(3)										0,000
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>		Obveze			=1a+1b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
		Plaćanja			=2a+2b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
Glavna uprava: <…….>							Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
							2024.		2025.		2026.		2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze			(1a)										0,000
		Plaćanja			(2a)										0,000
Proračunska linija		Obveze			(1b)										0,000
		Plaćanja			(2b)										0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 27
Proračunska linija					(3)										0,000
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>		Obveze			=1a+1b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
		Plaćanja			=2a+2b+3		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
						Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO VFO 2021. – 2027.
						2024.		2025.		2026.		2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze			(4)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
	Plaćanja			(5)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe				(6)		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>	Obveze			=4+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja			=5+6		0,000		0,000		0,000		0,000		0,000
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira			Broj

Glavna uprava: <…….>								Godina			Godina			Godina			Godina			UKUPNO VFO 2021. – 2027.
								2024.			2025.			2026.			2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze			(1a)															0,000
		Plaćanja			(2a)															0,000
Proračunska linija		Obveze			(1b)															0,000
		Plaćanja			(2b)															0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 28
Proračunska linija					(3)															0,000
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>		Obveze			=1a+1b+3			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
		Plaćanja			=2a+2b+3			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
Glavna uprava: <…….>								Godina			Godina			Godina			Godina			UKUPNO VFO 2021. – 2027.
								2024.			2025.			2026.			2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija		Obveze			(1a)															0,000
		Plaćanja			(2a)															0,000
Proračunska linija		Obveze			(1b)															0,000
		Plaćanja			(2b)															0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 29
Proračunska linija					(3)															0,000
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>		Obveze			=1a+1b+3			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
		Plaćanja			=2a+2b+3			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
							Godina			Godina			Godina			Godina			UKUPNO VFO 2021. – 2027.
							2024.			2025.			2026.			2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze			(4)			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
	Plaćanja			(5)			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe				(6)			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>	Obveze			=4+6			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja			=5+6			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
									Godina			Godina			Godina			Godina			UKUPNO VFO 2021. – 2027.
									2024.			2025.			2026.			2027.
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)			Obveze			(4)			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
			Plaćanja			(5)			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)						(6)			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 6.			Obveze			=4+6			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000
višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)			Plaćanja			=5+6			0,000			0,000			0,000			0,000			0,000

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

„Administrativni rashodi” 30

u milijunima EUR (na tri decimale)

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
			2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Glavna uprava: <…….>			Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
			2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira		(ukupne obveze = ukupna plaćanja)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

u milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
		2024.	2025.	2026.	2027.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.	Obveze	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

Navesti ciljeve i ostvarenja



Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti odjeljak 1.6.)

UKUPNO

OSTVARENJA

Vrsta 31

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

SPECIFIČNI CILJ br. 1 32 …

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 1

SPECIFIČNI CILJ br. 2...

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

– Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

– Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima

– Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

– Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 33

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA		Godina	Godina	Godina	Godina
		2024.	2025.	2026.	2027.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01(Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01(UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina
		2024.	2025.	2026.	2027.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01(UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI		Godina	Godina	Godina	Godina
		2024.	2025.	2026.	2027.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01(Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01(UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

	Sadašnje osoblje službi Komisije	Dodatno osoblje*
		Financira se u okviru naslova 7. ili istraživanja	Financira se iz linije BA	Financira se iz naknada
Radna mjesta prema planu radnih mjesta	0.		Nije primjenjivo.
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)	0.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova 1. – 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj informatičkih platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u toj tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Rashodi za informacijsku tehnologiju (institucijski)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

– može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

– zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

– zahtijeva reviziju VFO-a.

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

3.2.7.Doprinos trećih strana

Prijedlog/inicijativa:

– nije predviđeno sudjelovanje trećih strana u financiranju.

– predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3. Procijenjeni učinak na prihode

– Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

– Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

– na vlastita sredstva

– na ostale prihode

– navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

u milijunima EUR (na tri decimale)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 34
		Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne utječe na proračun.

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

Inicijativa nema elemente koji moraju ispunjavati zahtjeve relevantne za digitalizaciju. Odnosi se na elemente koje banke upotrebljavaju za utvrđivanje svojih likvidnosnih zahtjeva na temelju CRR-a i ne utječe na postojeće zahtjeve za izvješćivanje. Ne utječe na prekograničnu interoperabilnost mrežnih i informacijskih sustava koji se upotrebljavaju za pružanje ili upravljanje javnim uslugama u Uniji.

4.2.Podaci

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – ne nastaju novi podaci.

4.3.Digitalna rješenja

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – nisu potrebna posebna digitalna rješenja.

4.4.Procjena interoperabilnosti

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – nema pitanja povezanih s interoperabilnošću.

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

Nije primjenjivo na ovaj prijedlog – nema potrebe za daljnjom potporom za digitalnu provedbu.

(1) Izvješće ESMA-e o tržištu: tržišta transakcija financiranja vrijednosnim papirima u EU-u (referentna oznaka ESMA50-524821-3147), objavljeno 9. travnja 2024.

(2) Izvješće ESMA-e o tržištu: tržišta transakcija financiranja vrijednosnim papirima u EU-u (referentna oznaka ESMA50-524821-3147), objavljeno 9. travnja 2024.

(3) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ( EUR-Lex - 52016PC0850 – HR – EUR-Lex )

(4) Radni dokument službi Komisije o procjeni učinka, priložen Prijedlogu o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva ( EUR-Lex - 52016SC0377 - EN - EUR-Lex ).

(5) Likvidna imovina visoke kvalitete kako je definirana na temelju Delegirane uredbe (EU) 2015/61 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013, a posebno članka 460.

(6) Vidjeti procjenu BCBS-a iz srpnja 2023 o Bazelskim propisima o NSFR-u – Sjedinjene Američke Države ( Regulatory Consistency Assessment Programme (RCAP)): Assessment of Basel Committee's Net Stable Funding Ratio standard - United States ).

(7) EBA objavljuje analizu posebnih aspekata okvira omjera neto stabilnih izvora financiranja Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ( https://www.eba.europa.eu/publications-and-media/press-releases/eba-publishes-analysis-specific-aspects-net-stable-funding ).

(8) Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2019/876/oj/eng)

(9) Dopis koji je objavio Politico (https://www.politico.eu/wp-content/uploads/2024/10/03/Letter-to-DG-Berrigan_241002_152826.clean_.pdf)

(10) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 ( EUR-Lex - 52016PC0850 – HR – EUR-Lex )

(11) SL C , , str.

(12) SL C , , str.

(13) Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/876/oj).

(14) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj ).

(15) Izvješće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 16. siječnja 2024. o posebnim aspektima okvira za NSFR u skladu s člankom 510. stavcima 4., 6. i 9. Uredbe (EU) br. 575/2013 (EBA/Rep/2024/01) ( https://www.eba.europa.eu/sites/default/files/2024-01/8d7c0d40-2d79-4763-bd9c-ad66c0bf4076/Report%20on%20specific%20aspects%20of%20the%20NSFR%20framework%20under%20Art%20510%20CRR.pdf ).

(16) U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(17) Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na stranicama BUDGpedije: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .

(18) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(19) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(20) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(21) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(22) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(23) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(24) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(25) Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.

(26) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(27) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(28) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(29) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(30) Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.

(31) Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(32) Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(33) Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.

(34) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove naplate.