EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2025.

COM(2025) 137 final/2

2025/0071(COD)

ADDENDUM
This document replaces COM(2025)137 final of 28/03/2025
Addition of cross-reference to linked SWD(2025)237 final
Concerns all language versions.
The text should read as follows:

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2021/2115 i (EU) br. 251/2014 u pogledu određenih tržišnih pravila i sektorskih mjera potpore u sektoru vina i za aromatizirane proizvode od vina

{SWD(2025) 237 final}

OBRAZLOŽENJE

1.    KONTEKST PRIJEDLOGA

•    Razlozi i ciljevi prijedloga

Unija je i dalje globalni predvodnik u proizvodnji, potrošnji i izvezenoj vrijednosti vina, ali društvene i demografske promjene utječu na količinu, kvalitetu i vrstu vina koje se konzumira. Potrošnja vina u Uniji neprekidno se smanjuje i sad je na najnižoj razini u zadnja tri desetljeća, što u kombinaciji s geopolitičkim čimbenicima dovodi do neizvjesnijih obrazaca izvoza na tradicionalna izvozna tržišta za vina iz Unije.

Osim toga, proizvodnja postaje nepredvidljiva s obzirom na osjetljivost sektora vina na klimatske promjene. Zbog prekomjerne ponude dolazi do pritiska na cijene, pa vinogradari imaju manje prihoda koje mogu ulagati u poslovanje i financijskih pričuva na koje mogu računati ako njihovu regiju pogode učestale i često lokalizirane teške vremenske nepogode.

Skupina na visokoj razini za politiku u području vina osnovana je kako bi raspravljala o tim izazovima i utvrdila moguće prilike za Unijin sektor vina. Skupinu na visokoj razini činili su ravnatelji uprava ministarstava poljoprivrede država članica Unije, a na prvi sastanak pozvani su i predstavnici najvažnijih organizacija dionika kako bi iznijeli svoju analizu situacije. Raspravljalo se o tome kako bolje poduprijeti sektor s obzirom na postojeće strukturne izazove upravljanjem proizvodnim potencijalom, povećanjem konkurentnosti i istraživanjem novih prilika koje nudi tržište. Nakon četiri sastanka skupina je u prosincu 2024. potvrdila dokument s preporukama o politikama 1 . Dionici i zastupnici u Europskom parlamentu općenito su pozdravili preporuke na sastanku Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (COMAGRI) 13. siječnja 2025.

S obzirom na pozitivnu reakciju na preporuke skupine na visokoj razini najhitnije preporuke i preporuke specifične za sektor vina sad bi se trebale što prije prenijeti u zakonodavne prijedloge kako bi se taj sektor lakše nosio s ozbiljnim izazovima i postao konkurentniji. Ako Komisija ne bude brzo djelovala, situacija će se dodatno pogoršati i imati nepovratne posljedice za brojna ruralna područja u obliku napuštenih vinograda i gubitka prilika za rast i zapošljavanje.

•    Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Uredbom (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda utvrđuju se odredbe o programu odobravanja nasada vinove loze, koje će se ovim Prijedlogom izmijeniti u skladu s preporukama skupine na visokoj razini o upravljanju proizvodnim potencijalom kako bi se državama članicama olakšalo uklanjanje ili sprečavanje rizika od viška proizvodnog kapaciteta na određenim područjima i u određenim segmentima tržišta. Ovim Prijedlogom uredbe izmjenjuju se i postojeća pravila o označivanju kako bi se olakšala proizvodnja vinskih proizvoda manje alkoholne jakosti i omogućili novi načini informiranja potrošača o svojstvima vina koje kupuju.

Izmjenjuje se i Uredba (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina kako bi se uzele u obzir izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 koje se odnose na vina manje alkoholne jakosti i omogućila proizvodnja aromatiziranih proizvoda na bazi takvih vina. Kako bi potrošači bili pravilno informirani o prirodi aromatiziranih proizvoda od vina manje alkoholne jakosti, i pravila o označivanju mijenjaju se u skladu s pravilima za proizvode od vinove loze.

Uredba (EU) 2021/2115 o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove izmjenjuje se ovim Prijedlogom kako bi se državama članicama omogućilo da učinkovito restrukturiranje vinograda usklade s potrebom da se izbjegne povećanje proizvodnje, u skladu s preporukom skupine na visokoj razini. Nadalje, skupine proizvođača koje upravljaju zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla moći će dobiti potporu za razvoj vinskog turizma u svojoj regiji i produljit će se maksimalno trajanje potpore za promidžbene i komunikacijske operacije u trećim zemljama. Kako bi se ojačala suradnja u sektoru vina, za određena ulaganja organizacija proizvođača odobrit će se maksimalna stopa financijske pomoći Unije. Radi potpore proizvođačima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama države članice moći će povećati maksimalnu financijsku pomoć Unije za ulaganja kojima se ostvaruju ti ciljevi.

Predložene mjere politike trebale bi se provoditi u usklađenom nacionalnom strateškom okviru kako bi bile što djelotvornije. Države članice moraju ocijeniti njihove učinke kako bi zajamčile učinkovitost, troškovnu učinkovitost i dugoročne koristi. Među glavnim su prioritetima izbjegavanje tržišnih neravnoteža, očuvanje krajobraza, održavanje zaposlenosti na ruralnim područjima i povećanje konkurentnosti vinogradara i proizvođača vina.

•    Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovim Prijedlogom olakšava se proizvodnja vinskih proizvoda i aromatiziranih proizvoda od vina manje alkoholne jakosti i tako potrošačima pruža prilika da smanje unos alkohola, ali i dalje uživaju u vinu. Potpora skupinama proizvođača koje upravljaju zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla za razvoj vinskog turizma u svojim regijama u skladu je s ciljem stvaranja prilika za zapošljavanje i rast na ruralnim područjima.

2.    PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•    Pravna osnova

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42. prvi podstavak i članak 43. stavak 2.

•    Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Odredbe koje je potrebno izmijeniti kako bi se provele preporuke skupine na visokoj razini utvrđene su u uredbama Europskog parlamenta i Vijeća, pa države članice ne mogu provesti te preporuke ako se zakonodavstvo Unije ne izmijeni na odgovarajući način. U skladu s načelom supsidijarnosti nekoliko odredaba ovog Prijedloga nacionalnim tijelima daje širi manevarski prostor za upravljanje proizvodnim potencijalom na način koji je prilagođeniji specifičnoj situaciji vinogradarskih regija.

•    Proporcionalnost

Odluke o politikama u okviru Prijedloga temelje se na preporukama skupine na visokoj razini, koje su ishod jednoglasno prihvaćenog kompromisa postignutog nakon četiri kruga rasprava o različitim opcijama politika, i podupiru ih sve države članice. Rasprave skupine na visokoj razini temeljile su se na detaljnoj analizi koju su proveli stručnjaci opservatorija za tržište vina 2 . Ti su stručnjaci na tri posebna sastanka održana od prosinca 2023. do drugog tromjesečja 2024. ocijenili stanje na tržištu vina te istražili opcije politika za prevladavanje trenutačnih izazova i pružanje potpore sektoru kako bi mogao iskoristiti potencijalne buduće prilike. Ovaj Prijedlog ograničen je na ono što je potrebno za postizanje ciljeva koji se već nastoje postići izmijenjenim postojećim pravilima.

•    Odabir instrumenta

Pravila koja je potrebno izmijeniti kako bi se provele preporuke skupine na visokoj razini utvrđena su u tri uredbe Europskog parlamenta i Vijeća. Stoga i odabrani instrument mora biti uredba Europskog parlamenta i Vijeća.

3.    REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•    Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo

•    Savjetovanja s dionicima

Budući da inicijativu treba hitno donijeti, ne planira se objava poziva na očitovanje ni provedba javnog savjetovanja.

•    Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Preporuke skupine na visokoj razini rezultat su opsežne i detaljne rasprave i analize koja je započela prije osnivanja skupine na visokoj razini u suradnji sa stručnjacima opservatorija za tržište vina i dionicima, a nastavila se u okviru skupine na visokoj razini s ravnateljima uprava ministarstava poljoprivrede svih država članica. Na jedan od sastanaka skupine na visokoj razini pozvani su i ključni dionici kako bi predstavili svoja stajališta. Zakonodavni prijedlog temelji se na preporukama skupine na visokoj razini koje su jednoglasno prihvatile države članice, podržali dionici i pozdravio COMAGRI.

•    Procjena učinka

Budući da inicijativu treba hitno donijeti, neće se provesti procjena učinka. Troškovi i koristi inicijative procijenit će se u radnom dokumentu službi, koji će se objaviti u roku od tri mjeseca od njezina donošenja.

•    Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Ovim se Prijedlogom nastoje dodatno smanjiti troškovi usklađivanja za MSP-ove, uz već postojeću mogućnost navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije elektroničkim putem, čime se pojednostavnjuje trgovina među državama članicama Unije. Navođenje poveznice (npr. QR kod) na elektroničku verziju popisa sastojaka i nutritivne deklaracije riječima (npr. „sastojci” i/ili „nutritivna deklaracija”) na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena pokazalo se složenim za proizvođače vina, a pravila o načinu tog navođenja razlikuju se među državama članicama. U skladu s Prijedlogom uredbe Komisija će biti ovlaštena da u suradnji s državama članicama sastavi pravila za zajednički pristup tom označivanju, čime će se smanjiti troškovi i administrativno opterećenje, posebno za male proizvođače, koji će moći s istom oznakom prodavati svoja vina u različitim zemljama. Nazivi vina smanjene alkoholne jakosti usklađuju se na razini cijele Unije i bit će jasniji jer će se koristiti izrazi koji su poznatiji potrošačima.

 •    Temeljna prava

Prijedlogom se poštuju temeljna prava i načela, posebno ona iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

4.    UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema utjecaj na proračun koji je moguće kvantificirati. Eventualne promjene u financijskoj pomoći Unije za intervencije obuhvaćene strateškim planom uvode se u okviru nacionalnih financijskih omotnica.

5.    DRUGI ELEMENTI

•    Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

S obzirom na krizu s kojom se trenutačno suočava Unijin sektor vina mjera bi trebala stupiti na snagu što prije, osim novih pravila o označivanju, koja se trebaju početi primjenjivati poslije kako bi se proizvođačima dalo vremena za prilagodbu i omogućila prodaja proizvoda označenih u skladu s prethodno primjenjivim pravilima do isteka zaliha.

Opservatorij za tržište vina kontinuirano prati ponudu i potražnju za različitim vrstama vina na tržištu Unije i pružit će uvid u razvoj tržišnog segmenta vina niske alkoholne jakosti, koji se nastoji poduprijeti ovim Prijedlogom uredbe. Učinci izmjena programa odobravanja nasada vinove loze pratit će se u okviru obveznih godišnjih obavijesti o provedbi programa koje dostavljaju države članice.

•    Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Nije primjenjivo

•    Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ako se vinograd iskrči, vinogradar može zatražiti odobrenje za ponovnu sadnju koje vrijedi tri godine (šest godina ako se ponovno sadi na istoj parceli). Skupina na visokoj razini preporučila je dulje razdoblje valjanosti od osam godina za sva odobrenja za ponovnu sadnju kako bi vinogradari u ovoj neizvjesnoj situaciji imali više vremena da ispitaju mogućnost sadnje sorti koje su bolje prilagođene potražnji na tržištu ili promjenjivim klimatskim uvjetima ili primjene novih tehnika upravljanja vinogradima.

Osim toga, kako bi se smanjio pritisak na vinogradare, trebalo bi ukinuti administrativne kazne koje se primjenjuju ako se odobrenje za ponovnu sadnju ne iskoristi u razdoblju valjanosti. Ipak, skupina na visokoj razini složila se da treba zadržati administrativnu kaznu koja se primjenjuje ako odobrenja za novu sadnju ostanu neiskorištena kako bi se uzgajivače koji nemaju namjeru zasaditi vinograd odvratilo od špekulativnih primjena. Međutim, budući da je potražnja za vinom trenutačno u padu, vinogradari koji imaju valjana neiskorištena odobrenja za novu sadnju koja su im dodijeljena prije 1. siječnja 2025. trebali bi se do određenog datuma moći odreći tih odobrenja bez administrativne kazne kako bi se uklonio poticaj za sadnju vinograda ondje gdje možda ne postoji potražnja za vinom koje će proizvoditi.

Države članice već mogu uvesti regionalna ograničenja za izdavanje odobrenja za novu sadnju za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili područja bez zemljopisne oznake. Trebale bi moći i ograničiti izdavanje odobrenja za novu sadnju na regionalnoj razini za određena područja s prekomjernom ponudom na kojima se provode ili su provedene nacionalne ili Unijine mjere za smanjenje ponude, kao što su destilacija, zelena berba ili krčenje vinograda, kako bi se izbjeglo daljnje povećanje proizvodnog potencijala regija u kojima ponuda već premašuje potražnju.

Međutim, ako država članica odluči uvesti regionalna ograničenja za određena područja kako bi se izbjegao prekomjeran rast proizvodnog potencijala, ona bi isto tako trebala moći zahtijevati da se odobrenja dodijeljena za područje obuhvaćeno ograničenjem iskoriste na tom području jer u suprotnom postoji rizik od potpunog isključivanja novih sudionika, što bi obeshrabrilo nove sudionike i mlade poljoprivrednike.

Iako se ponovnom sadnjom iskrčenog vinograda ne povećava ukupna površina pod vinogradima, države članice trebale bi moći utvrditi pravila za ponovnu sadnju radi boljeg upravljanja teritorijalnom raspodjelom vinograda. Odobrenja za ponovnu sadnju mogu se iskoristiti za isto gospodarstvo na kojem je izvršeno krčenje. S obzirom na to da se vinogradi nekog poljoprivrednog gospodarstva mogu nalaziti u različitim regijama, države članice trebale bi moći izbjeći premještanje vinograda među regijama ako je održavanje vinogradarstva u prvoj zemljopisnoj regiji važno zbog socioekonomskih ili okolišnih razloga, na primjer za očuvanje vinograda na padinama i terasama ili očuvanje krajobraza i izbjegavanje erozije tla. Osim toga, države članice trebale bi moći odrediti posebne uvjete za odobrenja za ponovnu sadnju kako bi se potaknula upotreba sorti i metoda proizvodnje koje ne povećavaju prosječni prinos.

U kontekstu sve manje potrošnje praćenje ukupnog proizvodnog potencijala vrlo je važno za buduću ravnotežu tržišta. To je cilj programa odobravanja nasada i trebalo bi ga primjenjivati u svim državama članicama s proizvodnjom vina kad se dosegne određena površina pod vinogradima.

Posljednjih godina sve je veća potražnja potrošača za proizvodima od vinove loze smanjene alkoholne jakosti. Potrošači su u kontekstu takvih proizvoda upoznati s izrazima kao što su „0 % alkohola”, „bezalkoholno” i „s niskim udjelom alkohola”, koji su, međutim, različito regulirani u državama članicama. U nedostatku posebnih pravila Unije o prehrambenim tvrdnjama koje se odnose na niske razine alkohola odnosno na smanjenje ili nepostojanje alkohola ili energetskog sadržaja u pićima koja obično sadržavaju alkohol mogu se primjenjivati relevantna nacionalna pravila u skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani (Uredba o tvrdnjama). Stoga na razini EU-a treba uskladiti korištenje tih izraza i definirati alkoholnu jakost povezanu sa svakim od njih. S tim bi trebalo uskladiti i pravila o označivanju vinskih proizvoda kako bi se potrošače bolje informiralo o svojstvima i metodama proizvodnje proizvoda od vinove loze smanjene alkoholne jakosti, što bi sektoru vina u Uniji omogućilo da iskoristi tu promjenu u potražnji potrošača i pritom zadrži visoke standarde proizvodnje.

Velika potražnja potrošača za proizvodima od pjenušavog vina manje alkoholne jakosti ili bez alkohola prilika je za taj sektor, ali postojeća pravila proizvodnje povezana s dealkoholizacijom nameću tehnološka ograničenja za njihovu proizvodnju. Prema pravilima koja su trenutačno na snazi vinski proizvodi prije podvrgavanja postupku dealkoholizacije moraju postići svojstva i najmanju stvarnu alkoholnu jakost za odgovarajuću kategoriju. Postupkom dealkoholizacije uklanja se CO2 iz pjenušavih vina. Stoga bi trebalo dopustiti proizvodnju pjenušavih i gaziranih vina od dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih mirnih vina drugom fermentacijom ili dodavanjem CO2 pod uvjetom da se označe na način kojim se potrošače ne dovodi u zabludu.

Mogućnost navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije elektroničkim putem pokazala se učinkovitim načinom na koji gospodarski subjekti mogu informirati potrošače i olakšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izvoza vina, posebno za male proizvođače. Međutim, nepostojanje usklađenih pravila o pružanju informacija elektroničkim putem na fizičkoj oznaci i različita rješenja koja države članice zbog toga primjenjuju doveli su do fragmentacije jedinstvenog tržišta koja utječe na pravilno stavljanje vina na tržište u Uniji. Komisiju bi stoga trebalo ovlastiti da u suradnji s državama članicama sastavi pravila o pružanju informacija potrošačima elektroničkim putem, konkretno putem sustava bez verbalnih elemenata, kako bi se smanjili troškovi i administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, primijenio zajednički pristup na cijelom tržištu Unije, ali i uzela u obzir potreba da informacije budu pristupačne potrošačima. Ovim nacrtom uredbe Komisija se ovlašćuje i za prilagodbu pravila o elektroničkom označivanju novim potrebama koje proizlaze iz brzog i stalnog napretka digitalizacije i sve veće količine informacija koje bi trebale biti pristupačne potrošačima.

Države članice mogu donijeti tržišna pravila za reguliranje ponude u sektoru vina kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta vina. U trenutačnom kontekstu strukturnog smanjenja potrošnje i učestale prekomjerne ponude u određenim regijama i segmentima tržišta primjereno je pojasniti da ta pravila mogu uključivati određivanje maksimalnih prinosa grožđa i upravljanje zalihama vina. Osim toga, organizacije proizvođača mogu igrati važnu ulogu u jačanju položaja vinogradara u lancu opskrbe hranom i prilagodbi ponude tržišnim trendovima. Stoga bi države članice trebale moći donijeti tržišna pravila u sektoru vina uzimajući u obzir i prijedloge priznatih organizacija proizvođača ili priznatih međusektorskih organizacija ako su reprezentativne na predmetnom gospodarskom području.

Države članice trenutačno su ovlaštene izvršavati nacionalna plaćanja proizvođačima vina za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju vina u slučaju tržišnih neravnoteža. Cilj je ovog Prijedloga odobriti nacionalna plaćanja za dobrovoljnu zelenu berbu i dobrovoljno krčenje proizvodnih vinograda kao dodatnih načina za upravljanje ponudom s obzirom na troškovnu učinkovitost uklanjanja viška vina s tržišta prije proizvodnje. Utvrđena su ograničenja za ukupni iznos nacionalnih plaćanja odobrenih u državi članici u pojedinoj godini za destilaciju i zelenu berbu kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. U slučaju krčenja, s obzirom na strukturnu prirodu i veće troškove te mjere, ograničenje za nacionalna plaćanja odredit će se pojedinačno za svaki slučaj na temelju posebnih tržišnih okolnosti države članice i vinogradarskih regija u kojima bi se ta mjera provodila.

Aromatizirani proizvodi od vina još su jedan važan način za plasman proizvoda od vinove loze. Međutim, postojećim zakonodavstvom ne dopušta se korištenje naziva rezerviranih za aromatizirane proizvode od vina za pića koja ne postižu najmanju alkoholnu jakost utvrđenu za svaku kategoriju proizvoda. S obzirom na sve veću potražnju potrošača za inovativnim alkoholnim pićima s manjom stvarnom volumnom alkoholnom jakosti trebalo bi dopustiti dobivanje aromatiziranih proizvoda od dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih vina. Kako bi potrošači bili pravilno informirani o prirodi aromatiziranih proizvoda od vina manje alkoholne jakosti, primjereno je utvrditi pravila o označivanju dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih vina kako bi se za prezentiranje i označivanje tih aromatiziranih proizvoda od vina mogli koristiti isti opisni izrazi kao za proizvode od vinove loze odgovarajuće alkoholne jakosti. Odredbe o označivanju nutritivne deklaracije i popisa sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina elektroničkim putem trebalo bi uskladiti s odredbama koje se primjenjuju na proizvode od vinove loze kako bi potrošači dobili jasnije informacije.

Kako bi se zadovoljila nova potražnja potrošača i potreba za inovacijama proizvoda, zahtjevi za kategoriju aromatiziranih proizvoda od vina „Glühwein” izmjenjuju se na način da se omogućuje upotreba ružičastog vina. S druge strane, predviđa se zabrana korištenja izraza „ružičasto vino” pri označivanju „Glühweina” proizvedenog kombiniranjem crnog i bijelog vina ili bilo kojeg od tih vina s ružičastim vinom. Kako bi se zadovoljila potražnja potrošača, uvodi se odstupanje od pravila o označivanju kako bi se naziv aromatiziranog proizvoda od vina „Glühwein” mogao koristiti pri prezentiranju i označivanju alkoholnih pića proizvedenih u skladu s istim zahtjevima kao što su oni utvrđeni za „Glühwein”, ali upotrebom voćnog vina umjesto proizvoda od vinove loze kao glavnog sastojka.

Strateškim planovima u okviru ZPP-a može se poduprijeti restrukturiranje i konverzija vinograda. Kako bi se postigla ravnoteža između potrebe da države članice osiguraju učinkovito restrukturiranje vinograda i potrebe da se izbjegne povećanje proizvodnje koje može dovesti do prekomjerne ponude, države članice moći će utvrditi uvjete za provedbu vrste intervencija za restrukturiranje i konverziju kako bi se izbjeglo povećanje prinosa, a time i povećanje proizvodnje za vinograde na koje se primjenjuje ta vrsta intervencije.

U cilju razvoja vinskog turizma u vinogradarskim regijama sa zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla skupine proizvođača koje upravljaju zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla sad mogu biti korisnici vrste intervencija za promicanje vinskog turizma u proizvodnim regijama.

Dionici i države članice u više su navrata izjavili da je trenutačno maksimalno trajanje od tri godine za potporu koja se dodjeljuje za promidžbene i komunikacijske operacije u trećim zemljama usmjerene na konsolidaciju tržišta prekratko za postizanje tog cilja. Stoga se maksimalno trajanje produljuje s tri na pet godina.

Kako bi se osigurao dodatni poticaj za suradnju u sektoru vina, za određena ulaganja priznatih organizacija proizvođača primjenjivat će se ista maksimalna stopa financijske pomoći Unije koja se trenutačno primjenjuje na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća.

Radi dodatne potpore proizvođačima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama države članice imat će mogućnost povećati maksimalnu financijsku pomoć Unije za ulaganja kojima se ostvaruje taj cilj do 80 % prihvatljivih troškova ulaganja.

Kako bi se pojasnili uvjeti koji se primjenjuju na financijsku pomoć Unije za ulaganja u inovacije, izričito se navodi da se takva financijska pomoć Unije ne dodjeljuje poduzećima u teškoćama u smislu Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama”.

2025/0071 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2021/2115 i (EU) br. 251/2014 u pogledu određenih tržišnih pravila i sektorskih mjera potpore u sektoru vina i za aromatizirane proizvode od vina

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42. prvi podstavak i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 3 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 4 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Unija je i dalje globalni predvodnik u proizvodnji, potrošnji i izvezenoj vrijednosti vina, ali društvene i demografske promjene utječu na količinu, kvalitetu i vrstu vina koje se konzumira. Potrošnja vina u Uniji na najnižoj je razini u zadnja tri desetljeća, što u kombinaciji s geopolitičkim čimbenicima dovodi do neizvjesnijih obrazaca izvoza na tradicionalna izvozna tržišta za vina iz Unije. Osim toga, proizvodnja postaje nepredvidljiva s obzirom na osjetljivost sektora vina na klimatske promjene. Zbog prekomjerne ponude dolazi do smanjenja cijena, pa vinogradari imaju manje prihoda koje mogu ulagati u poslovanje i financijskih pričuva na koje mogu računati ako njihovu regiju pogode učestale i često lokalizirane teške vremenske nepogode.

(2)Skupina na visokoj razini za politiku u području vina osnovana je kako bi raspravljala o tim izazovima i utvrdila moguće prilike za Unijin sektor vina. Razmatrala je kako bolje poduprijeti sektor u prevladavanju postojećih strukturnih izazova upravljanjem proizvodnim potencijalom, povećanjem konkurentnosti i istraživanjem novih prilika koje nudi tržište. Nakon četiri sastanka skupina na visokoj razini potvrdila je dokument s preporukama o politikama 5 .

(3)Kako bi se proizvođačima vina suočenima s navedenim izazovima pružila najbolja moguća potpora, primjereno je u pravnom okviru koji se primjenjuje na vina i aromatizirane proizvode od vina uzeti u obzir najhitnije preporuke skupine na visokoj razini.

(4)Budući da je potražnja za vinom trenutačno u padu, vinogradari koji imaju valjana neiskorištena odobrenja za novu sadnju i odobrenja proizašla iz konverzije prava sadnje koja su im dodijeljena prije 1. siječnja 2025. trebali bi se moći odreći tih odobrenja bez administrativne kazne kako bi se uklonio poticaj nositeljima odobrenja za sadnju da sade vinograde ondje gdje možda ne postoji potražnja za vinom koje će proizvoditi. U slučaju odobrenja za novu sadnju izdanih nakon tog datuma administrativna kazna trebala bi se nastaviti primjenjivati ako ta odobrenja ostanu neiskorištena kako bi se uzgajivače koji nemaju namjeru zasaditi vinograd odvratilo od špekulativnih primjena.

(5)U kontekstu upravljanja proizvodnim potencijalom trebalo bi predvidjeti dulje razdoblje valjanosti odobrenja za ponovnu sadnju kako bi proizvođači imali više vremena da ispitaju mogućnost sadnje sorti koje su bolje prilagođene potražnji na tržištu ili promjenjivim klimatskim uvjetima ili primjene novih tehnika upravljanja vinogradima. Osim toga, kako bi se smanjio pritisak na vinogradare, oni ne bi trebali podlijegati administrativnim kaznama ako odluče da neće iskoristiti odobrenje za ponovnu sadnju.

(6)Države članice trebale bi moći ograničiti izdavanje odobrenja za novu sadnju na regionalnoj razini za određena područja s prekomjernom ponudom na kojima se provode ili su provedene nacionalne ili Unijine mjere za smanjenje ponude (destilacija, zelena berba ili krčenje vinograda) kako bi se izbjeglo daljnje povećanje proizvodnog potencijala.

(7)Ako država članica odluči odrediti regionalna ograničenja za određena područja kako bi se izbjeglo prekomjerno povećanje proizvodnog potencijala, primjereno je dopustiti državama članicama da zahtijevaju da se odobrenja dodijeljena za područje obuhvaćeno regionalnim ograničenjem iskoriste na tom području. Kako bi se bolje uzeli u obzir najnoviji trendovi u sektoru vina, države članice trebale bi imati mogućnost da za određena područja odrede regionalno ograničenje čak i na 0 % kako bi se proizvodni potencijal prilagodio potražnji na tržištu.

(8)Iako se ponovnom sadnjom iskrčenog vinograda ne povećava ukupna površina pod vinogradima, države članice trebale bi moći utvrditi pravila za ponovnu sadnju radi boljeg upravljanja teritorijalnom raspodjelom vinograda, na primjer kako bi se izbjeglo premještanje vinograda u regije s tržišnom neravnotežom ili premještanje s padina i terasa, na kojima ih je važno zadržati radi očuvanja krajobraza i izbjegavanja erozije tla. Države članice trebale bi moći i utvrditi uvjete za upotrebu sorti i metoda proizvodnje kako se ne bi povećao prinos i kako bi se očuvale tradicionalne sorte grožđa i metode proizvodnje.

(9)Kako bi se osigurao proporcionalan pristup primjeni programa odobravanja nasada i pritom vodilo računa o ozbiljnim rizicima koje prekomjerna ponuda predstavlja za tržište, primjereno je utvrditi maksimalan broj hektara zasađenih vinograda do kojeg su države članice izuzete od obveze primjene programa odobrenja za sadnju.

(10)Posljednjih godina sve je veća potražnja potrošača za proizvodima od vinove loze smanjene alkoholne jakosti, koji se trenutačno proizvode primjenom određenih tehnika dealkoholizacije dopuštenih u Uniji. Potrošači su upoznati s izrazima kao što su „0,0 %”, „bezalkoholno” i „s malo alkohola”, koji se često koriste, ali su različito regulirani u državama članicama. Zbog toga je potrebno uskladiti korištenje tih izraza na razini Unije. Pravila o označivanju vinskih proizvoda stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se potrošače bolje informiralo o svojstvima proizvoda od vinove loze smanjene alkoholne jakosti, ali zadržala obveza navođenja informacija o metodi proizvodnje koja obuhvaća dealkoholizaciju. Tako bi sektor vina u Uniji mogao iskoristiti tu promjenu u potražnji potrošača i pritom zadržati visoke standarde proizvodnje.

(11)Velika potražnja potrošača za proizvodima od pjenušavog vina manje alkoholne jakosti ili bez alkohola prilika je za sektor. Međutim, postojeća pravila proizvodnje dealkoholiziranih vina nameću određena tehnološka ograničenja za njihovu proizvodnju. Prema pravilima koja su trenutačno na snazi vinski proizvodi prije podvrgavanja postupku dealkoholizacije moraju postići svojstva i najmanju stvarnu alkoholnu jakost za odgovarajuću kategoriju, što znači da se dealkoholizirana pjenušava vina mogu proizvesti samo od pjenušavih vina. Međutim, postupkom dealkoholizacije uklanja se sav CO2 iz prvotnog pjenušavog vina. Slijedom toga, da bi se proizvelo pjenušavo vino manje alkoholne jakosti ili bez alkohola, potrebno je novim, zasebnim postupkom vratiti CO2 u djelomično ili potpuno dealkoholizirano vino koje je izgubilo svoj početni sadržaj CO2. Stoga bi trebalo dopustiti proizvodnju dealkoholiziranih pjenušavih i gaziranih pjenušavih vina izravno od dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih mirnih vina drugom fermentacijom odnosno dodavanjem CO2.

(12)Mogućnost navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije vinskih proizvoda elektroničkim putem pokazala se učinkovitim načinom na koji gospodarski subjekti mogu potrošačima dati važne informacije i olakšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izvoza vina, posebno za male proizvođače. Međutim, nepostojanje usklađenih pravila o navođenju popisa sastojaka i/ili nutritivne deklaracije elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena dovodi do različitih praksi gospodarskih subjekata i pravila nacionalnih tijela, što utječe na pravilno stavljanje vina na tržište. Kako bi se smanjili troškovi i administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, primijenio zajednički pristup na cijelom tržištu Unije i uzela u obzir potreba da te informacije budu pristupačne potrošačima, Komisiju bi trebalo ovlastiti da u suradnji s državama članicama sastavi pravila o usklađenom navođenju popisa sastojaka i/ili nutritivne deklaracije elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena, među ostalim putem sustava bez verbalnih elemenata.

(13)Komisiju bi trebalo ovlastiti za prilagodbu pravila o elektroničkom označivanju novim potrebama koje proizlaze iz brzog i stalnog napretka digitalizacije, uzimajući u obzir druge obvezne ili relevantne informacije koje se potrošačima mogu pružiti elektroničkim putem.

(14)Države članice mogu donijeti tržišna pravila za reguliranje ponude u sektoru vina kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta vina. U trenutačnom kontekstu strukturnog smanjenja potrošnje i učestale prekomjerne ponude u određenim regijama i segmentima tržišta primjereno je pojasniti da ta pravila mogu uključivati određivanje maksimalnih prinosa grožđa i upravljanje zalihama vina. Osim toga, organizacije proizvođača mogu igrati važnu ulogu u jačanju položaja vinogradara u opskrbi hranom i prilagodbi ponude tržišnim trendovima. Stoga bi države članice trebale moći donijeti tržišna pravila u sektoru vina uzimajući u obzir i prijedloge priznatih organizacija proizvođača ili priznatih međusektorskih organizacija ako su reprezentativne na predmetnim gospodarskim područjima.

(15)Države članice trenutačno se može ovlastiti za izvršavanje nacionalnih plaćanja proizvođačima vina za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju vina u slučaju tržišnih neravnoteža. S obzirom na troškovnu učinkovitost uklanjanja viška proizvodnje s tržišta prije proizvodnje vina primjereno je predvidjeti i mogućnost ovlašćivanja država članica da u opravdanim kriznim slučajevima izvrše nacionalna plaćanja za dobrovoljnu zelenu berbu i dobrovoljno krčenje proizvodnih vinograda. Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi ograničenja za ukupni iznos nacionalnih plaćanja odobrenih u državi članici u pojedinoj godini za destilaciju i zelenu berbu kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. Za krčenje nije primjereno utvrditi ukupni maksimalni iznos nacionalnih plaćanja jer je riječ o strukturnoj mjeri s većim troškovima. Međutim, države članice trebale bi u svojoj obavijesti pojedinačno opravdati svako ograničenje za nacionalna plaćanja na temelju svojih posebnih tržišnih okolnosti i okolnosti u vinogradarskim regijama u kojima bi se mjera provodila.

(16)Aromatizirani proizvodi od vina prirodan su način za plasman proizvoda od vinove loze. Međutim, Uredbom (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 6 ne dopušta se korištenje naziva rezerviranih za aromatizirane proizvode od vina za pića koja ne postižu najmanju alkoholnu jakost utvrđenu u toj uredbi za svaku kategoriju proizvoda. S obzirom na sve veću potražnju potrošača za inovativnim alkoholnim pićima s manjom stvarnom volumnom alkoholnom jakosti trebalo bi dopustiti stavljanje na tržište pića dobivenih od dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih vina proizvedenih u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 7 koja se prezentiraju i označuju nazivima rezerviranima za aromatizirane proizvode od vina.

(17)Kako bi potrošači bili pravilno informirani o prirodi aromatiziranih proizvoda od vina manje alkoholne jakosti, primjereno je utvrditi pravila u skladu s onima iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 za označivanje dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih vina kako bi se aromatizirani proizvodi od vina dobiveni od dealkoholiziranih ili djelomično dealkoholiziranih vina pri prezentiranju i označivanju opisivali istim izrazima kao proizvodi od vinove loze odgovarajuće alkoholne jakosti.

(18)Pitanja povezana s navođenjem nutritivne deklaracije i popisa sastojaka elektroničkim putem prethodno istaknuta za proizvode od vinove loze vrijede i za aromatizirane proizvode od vina. Komisiju bi stoga trebalo ovlastiti da u suradnji s državama članicama sastavi pravila o pružanju informacija elektroničkim putem naznačenim na ambalaži aromatičnih vinskih proizvoda ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. Radi jednostavnosti i jasnoće ta bi pravila trebala biti jednaka onima koja se primjenjuju na proizvode od vinove loze.

(19)Kako bi se zadovoljila nova potražnja potrošača i potreba za inovacijama proizvoda, pravila o proizvodnji i označivanju kategorije aromatiziranih proizvoda od vina „Glühwein” trebalo bi izmijeniti na način da se omogući upotreba ružičastog vina. S druge strane, trebalo bi zabraniti korištenje izraza „ružičasto vino” pri prezentiranju i označivanju Glühweina proizvedenog kombiniranjem crnog i bijelog vina ili bilo kojeg od tih vina s ružičastim vinom. Iz istih je razloga primjereno utvrditi i odstupanje kojim se dopušta korištenje naziva aromatiziranog proizvoda od vina Glühwein pri prezentiranju i označivanju alkoholnih pića proizvedenih u skladu s istim zahtjevima kao što su oni utvrđeni za Glühwein, ali upotrebom voćnog vina umjesto proizvoda od vinove loze kao glavnog sastojka.

(20)U cilju razvoja vinskog turizma u vinogradarskim regijama sa zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla primjereno je dopustiti da skupine proizvođača koje upravljaju zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća 8 budu korisnici vrste intervencije iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (i) Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća 9 .

(21)Kako bi se postigla ravnoteža između potrebe da države članice osiguraju učinkovito restrukturiranje vinograda i potrebe da se izbjegne povećanje proizvodnje koje može dovesti do prekomjerne ponude, države članice trebale bi moći utvrditi uvjete za provedbu restrukturiranja i konverzije vinograda u skladu s člankom 58. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) 2021/2115. Cilj tih uvjeta trebao bi biti izbjegavanje povećanja prinosa, a time i povećanja proizvodnje za vinograde na koje se primjenjuje ta vrsta intervencije.

(22)Maksimalno trajanje potpore za promidžbene i komunikacijske operacije u trećim zemljama usmjerene na konsolidaciju tržišta trebalo bi produljiti s tri na pet godina radi prilagodbe tržišnim trendovima i iskorištavanja mogućnosti koje nudi učinkovito tržište.

(23)Kako bi se ojačala suradnja u sektoru vina, na ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (b) Uredbe (EU) 2021/2115 koja provode organizacije proizvođača priznate na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebala bi se primjenjivati ista maksimalna stopa financijske pomoći Unije utvrđena u članku 59. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/2115 koja se trenutačno primjenjuje na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ 10 .

(24)Radi dodatne potpore proizvođačima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama važno je predvidjeti mogućnost da države članice povećaju maksimalnu financijsku pomoć Unije za ulaganja za ostvarivanje tog cilja do 80 % prihvatljivih troškova ulaganja.

(25)Nadalje, potrebno je pojasniti da se financijska pomoć Unije za inovacije iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (e) Uredbe (EU) 2021/2115 ne bi trebala dodijeliti poduzećima u teškoćama u smislu Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama”, jednako kao financijska pomoć Unije za ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (b) te uredbe.

(26)Uredbe (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 251/2014 i (EU) 2021/2115 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(27)Kako bi proizvođači imali dovoljno vremena za prilagodbu novim zahtjevima za označivanje proizvoda od vinove loze male alkoholne jakosti, ti novi zahtjevi trebali bi se početi primjenjivati 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Primjereno je utvrditi i prijelazna pravila kako bi se proizvodi od vinove loze označeni prije početka primjene novih zahtjeva mogli nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013

Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 62. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odobrenja iz stavka 1. dodijeljena u skladu s člancima 64. i 68. važeća su tri godine od datuma njihove dodjele. Proizvođač koji nije iskoristio odobrenje dodijeljeno u skladu s člancima 64. i 68. tijekom razdoblja valjanosti tog odobrenja podliježe administrativnim kaznama kako je utvrđeno u članku 90.a stavku 4.

Odstupajući od prvog podstavka, proizvođači koji imaju važeća odobrenja u skladu s člancima 64. i 68. dodijeljena prije 1. siječnja 2025. ne podliježu administrativnoj kazni iz članka 90.a stavka 4. pod uvjetom da prije datuma isteka odobrenja, a najkasnije do 31. prosinca 2026., obavijeste nadležna tijela da ne namjeravaju iskoristiti svoje odobrenje.

Odobrenja dodijeljena u skladu s člankom 66. o ponovnoj sadnji važeća su osam godina od datuma njihove dodjele. Proizvođači koji nisu iskoristili odobrenje dodijeljeno u skladu s člankom 66. tijekom razdoblja valjanosti tog odobrenja ne podliježu administrativnoj kazni iz članka 90.a stavka 4.”;

(2)članak 63. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice mogu:

(a) na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.;

   (b) ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake;

(c) ograničiti izdavanje odobrenja za novu sadnju na regionalnoj razini za određena područja na kojima su u opravdanim kriznim slučajevima provedene nacionalne mjere ili mjere Unije koje se odnose na destilaciju vina, zelenu berbu ili krčenje.

Za potrebe točke (c) „zelena berba” znači potpuno uništavanje ili uklanjanje grozdova dok još nisu sazreli, čime se prinos odgovarajućeg područja smanjuje na nulu, te isključujući neubiranje, odnosno ostavljanje komercijalnog grožđa na trsovima na kraju normalnog ciklusa proizvodnje. Države članice koje ograniče izdavanje odobrenja za novu sadnju na regionalnoj razini u skladu s prvim podstavkom točkom (b) ili (c) mogu zahtijevati da se takva odobrenja koriste u tim regijama.”;

(b)u stavku 3. prvom podstavku uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„3. Sva ograničenja iz stavka 2. doprinose prilagođavanju proizvodnog potencijala potražnji na tržištu i moraju biti opravdana jednim ili više sljedećih posebnih razloga:”;

(3)u članku 66. stavku 3. dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„Država članica može također uvjetovati dodjelu odobrenja za ponovnu sadnju iz stavka 1. jednim ili više sljedećih uvjeta:

(a) da se odobrenje koristi na istom zemljopisnom području na kojem se nalazila odgovarajuća iskrčena vinova loza, ako je održavanje vinogradarstva na tom zemljopisnom području opravdano socioekonomskim ili okolišnim razlozima;

(b) da se upotrebljavaju samo sorte i metode proizvodnje koje ne povećavaju prosječni prinos u usporedbi s iskrčenom vinovom lozom ili samo tradicionalne sorte i metode proizvodnje određene regije, ako se odgovarajuće iskrčeno područje nalazilo u proizvodnoj regiji za koju je država članica utvrdila da je pogođena strukturnom tržišnom neravnotežom; ili

(c) da se odobrenje ne koristi u proizvodnoj regiji različitoj od one u kojoj se nalazi iskrčeno područje ako je država članica utvrdila da je ta druga proizvodna regija pogođena strukturnom tržišnom neravnotežom.”;

(4)članak 67. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 67.
Odredba de minimis

Program odobravanja nasada vinove loze utvrđen u ovom poglavlju ne primjenjuje se u državama članicama u kojima u najmanje tri od prethodnih pet tržišnih godina vinogradarska površina ne prelazi 10 000 ha. Ako u državi članici taj uvjet više nije ispunjen, program odobravanja nasada vinove loze u toj se državi članici primjenjuje od početka tržišne godine koja slijedi nakon one u kojoj se uvjet prestao ispunjavati.”;

(5)članak 119. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) oznaku kategorije proizvoda od vinove loze u skladu s dijelom II. Priloga VII. Za kategorije proizvoda od vinove loze definirane u dijelu II. točki 1. i točkama od 4. do 9. Priloga VII., ako su ti proizvodi u cijelosti ili djelomično podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s dijelom I. odjeljkom E Priloga VIII., uz oznaku kategorije navodi se:

i. izraz „bezalkoholno” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda ne premašuje 0,5 %; popraćen izrazom „0,0 %” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda ne premašuje 0,05 %;

ii. izraz „s malo alkohola” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi više od 0,5 %, a barem 30 % manje od najmanje stvarne alkoholne jakosti te kategorije prije dealkoholizacije.”;

(b)dodaje se sljedeća točka (k):

„(k) izraz „proizvedeno dealkoholizacijom” za proizvode od vinove loze iz točke (a) druge rečenice.”;

(6)u članku 122. stavku 1. točki (d) dodaju se sljedeće podtočke:

„v. pružanje informacija elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena u skladu s člankom 119. stavcima 4. i 5., među ostalim piktogramom ili simbolom umjesto riječima;

vi. oblik i izgled informacija koje se pružaju elektroničkim putem radi pojednostavnjenja njihova predstavljanja, prilagodbe budućem tehnološkom napretku i novim zahtjevima u pogledu informacija relevantnih za potrošače kako je predviđeno zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom ili radi poboljšanja pristupačnosti za potrošače.”;

(7)u članku 167. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta vinima, uključujući grožđe, mošt i vina iz kojih ona nastaju, države članice proizvođači mogu utvrditi tržišna pravila kako bi uredile ponudu, među ostalim utvrđivanjem maksimalnih prinosa i pravila za upravljanje zalihama. Države članice uzimaju u obzir prijedloge organizacija proizvođača priznatih na temelju članaka 152. i 154. ili sektorskih organizacija priznatih na temelju članaka 157. i 158. ako se takve organizacije smatraju reprezentativnima za sektor vina u skladu s člankom 164. stavkom 3. na gospodarskom području ili područjima na kojima se pravila namjeravaju primjenjivati.”;

(8)članak 216. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Nacionalna plaćanja za destilaciju vina, zelenu berbu ili krčenje u opravdanim kriznim slučajevima”

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice mogu provoditi nacionalna plaćanja za proizvođače vina za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju vina, dobrovoljnu zelenu berbu i dobrovoljno krčenje proizvodnih vinograda u opravdanim kriznim slučajevima.

Za potrebe ovog članka, „zelena berba” znači potpuno uništavanje ili uklanjanje grozdova dok još nisu sazreli, čime se prinos odgovarajućeg područja smanjuje na nulu, te isključujući neubiranje, odnosno ostavljanje komercijalnog grožđa na trsovima na kraju normalnog ciklusa proizvodnje.

Plaćanja iz prvog podstavka ne smiju premašiti troškove proizvoda, ako je to relevantno, i predmetne operacije, uvećano za financijski poticaj za provedbu takve operacije kako bi se odgovorilo na krizu.

Ukupni iznos plaćanja raspoloživ u državi članici u svakoj pojedinoj godini za nacionalna plaćanja za destilaciju i zelenu berbu ne smije premašiti 20 % ukupno raspoloživih sredstava po državi članici za tu godinu kako je utvrđeno u Prilogu VII. Uredbi (EU) 2021/2115.”;

(c)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice koje žele koristiti nacionalna plaćanja iz stavka 1. dužne su podnijeti valjano obrazloženu obavijest Komisiji. Države članice u svojim obavijestima obrazlažu primjerenost mjere, njezino trajanje i iznose potpore te druge modalitete na temelju svojih posebnih tržišnih okolnosti i okolnosti u vinogradarskim regijama u kojima bi se mjera provodila.

Komisija bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3 odlučuje o odobravanju iznosa, trajanja i drugih modaliteta mjere i može li se proizvođačima vina izvršiti plaćanje.”;

(d)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se dopunjuje ovaj članak utvrđivanjem pravila o minimalnim zahtjevima za postojanje krizne situacije i o izračunu nacionalnih plaćanja.”;

(9)u dijelu II. Priloga VII. u uvodnoj formulaciji dodaje se sljedeći odlomak kao drugi odlomak:

„Proizvodi od vinove loze iz kategorija utvrđenih u točkama 4. i 7. mogu se dobiti i drugom fermentacijom ili dodavanjem ugljikova dioksida dealkoholiziranim ili djelomično dealkoholiziranim vinima iz točke 1.”.

Članak 2.
Izmjene Uredbe (EU) br. 251/2014

Uredba (EU) br. 251/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 3. dodaje se sljedeći stavak:

„5. Odstupajući od pragova najmanje alkoholne jakosti utvrđenih za svaku kategoriju proizvoda u stavku 2. točki (g), stavku 3. točki (g) i stavku 4. točki (f) te u Prilogu II., aromatizirani proizvodi od vina smiju imati nižu stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom ako su dobiveni od proizvoda od vinove loze koji su u cijelosti ili djelomično podvrgnuti postupku dealkoholizacije iz dijela I. odjeljka E Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013.”;

(2)u članku 5. umeće se sljedeći stavak:

„1.a Ako su aromatizirani proizvodi od vina dobiveni od proizvoda od vinove loze koji su u cijelosti ili djelomično podvrgnuti postupku dealkoholizacije iz dijela I. odjeljka E Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, odgovarajući nazivi aromatiziranog proizvoda od vina pod istim se uvjetima dopunjuju istim izrazima koji su za te proizvode od vinove loze utvrđeni u članku 119. stavku 1. točki (a) drugoj rečenici i članku 119. stavku 1. točki (k) Uredbe (EU) br. 1308/2013.”;

(3)u članku 6.a dodaje se sljedeći stavak:

„4.a Kako bi se uzela u obzir posebna obilježja sektora aromatiziranog vina, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 34. stavkom 2. radi dopune ove Uredbe određivanjem pravila o:

(a) pružanju informacija elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena u skladu sa stavcima 2. i 3., među ostalim piktogramom ili simbolom umjesto riječima;

(b) obliku i izgledu informacija koje se pružaju elektroničkim putem radi pojednostavnjenja njihova predstavljanja, prilagodbe budućem tehnološkom napretku i novim zahtjevima u pogledu informacija relevantnih za potrošače kako je predviđeno zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom ili radi poboljšanja pristupačnosti za potrošače.”;

(4)u dijelu B Priloga II. točka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Glühwein

Aromatizirano piće na bazi vina

–koje se dobiva isključivo od crnog, bijelog ili ružičastog vina ili kombinacije tih vina,

–koje se aromatizira uglavnom cimetom ili klinčićima ili oboje, i

–čija stvarna alkoholna jakost izražena volumenom nije manja od 7 % vol.

Ne dovodeći u pitanje količinu vode koja proizlazi iz primjene točke 2. Priloga I. dodavanje vode je zabranjeno.

Ako je pripremljeno od bijelog vina, naziv aromatiziranog proizvoda od vina „Glühwein” mora biti dopunjen riječima koje upućuju na bijelo vino, kao što je riječ „bijelo”.

Ako je pripremljeno isključivo od ružičastog vina, naziv aromatiziranog proizvoda od vina „Glühwein” mora biti dopunjen riječima koje upućuju na ružičasto vino, kao što je riječ „ružičasto”. Međutim, riječ „ružičasto” ne smije se upotrebljavati ako se „Glühwein” proizvodi kombiniranjem crnog vina s bijelim vinom ili bilo kojeg od tih vina s ružičastim vinom.

Odstupajući od članka 5. stavaka 1. i 3. ove Uredbe, naziv aromatiziranog proizvoda od vina „Glühwein” može se upotrebljavati u prezentiranju i označivanju alkoholnih pića proizvedenih u skladu s prethodno navedenim zahtjevima, ali koja su dobivena od fermentiranih pića dobivenih od voća koje nije grožđe. U tom slučaju naziv aromatiziranog proizvoda od vina „Glühwein” mora biti dopunjen riječima koje upućuju na to da je proizvod dobiven od voćnog vina ili jednim od sljedećih izraza: „Heidelbeer-Glühwein”, „Apfel-Glühwein” ili „Frucht-Glühwein”.”.

Članak 3.
Izmjene Uredbe (EU) 2021/2115

Uredba (EU) 2021/2115 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 58. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (i) zamjenjuje se sljedećim:

„(i) djelovanja koja poduzimaju međusektorske organizacije koje su države članice priznale u sektoru vina u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 ili skupine proizvođača koje upravljaju zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EU) 2024/1143* s ciljem povećanja ugleda Unijinih vinograda promidžbom vinskog turizma u proizvodnim regijama;

_______________________;

* Uredba (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o oznakama zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, te zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i neobveznim izrazima kvalitete za poljoprivredne proizvode, izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2019/787 i (EU) 2019/1753 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1151/2012 (SL L, 2024/1143, 23.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1143/oj ).”;

(b)iza prvog podstavka umeće se sljedeći drugi podstavak:

„Za potrebe prvog podstavka točke (a) države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi posebne agronomske, vinogradarske ili bilo koju drugu vrstu uvjeta kojima se osigurava da se prinos vinograda na koje se primjenjuje ta vrsta intervencija ne poveća nakon konverzije sorti, premještanja vinograda, ponovne sadnje vinograda ili poboljšanja tehnika upravljanja vinogradima.”;

(c)drugi podstavak postaje treći podstavak i zamjenjuje se sljedećim:

„Prvi podstavak točka (k) primjenjuje se samo na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s oznakom sorte vinove loze. Promidžbene i komunikacijske operacije usmjerene na konsolidaciju tržišta ograničene su na maksimalno razdoblje od pet godina koje se ne može produljiti i odnose se samo na sustave kvalitete Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.”;

(2)članak 59. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Financijska pomoć Unije za ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (b) ne smije premašiti:

(a) 50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama;

(b) 40 % prihvatljivih troškova ulaganja u regijama koje nisu slabije razvijene regije;

(c) 75 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama;

(d) 65 % prihvatljivih troškova ulaganja na manjim egejskim otocima.

Financijska pomoć Unije po maksimalnoj stopi utvrđenoj u prvom podstavku dodjeljuje se samo za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ** i za organizacije proizvođača priznate u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013. Međutim, može se dodijeliti svim poduzećima u najudaljenijim regijama te na manjim egejskim otocima.

Za poduzeća, osim organizacija proizvođača priznatih u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013, koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili godišnji promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalne razine financijske pomoći Unije utvrđene u prvom podstavku prepolovljuju se.

Odstupajući od prvog podstavka, financijska pomoć Unije za ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (b) može se povećati na najviše 80 % prihvatljivih troškova ulaganja za ulaganja povezana s ciljem doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama iz članka 57. točke (b).

Financijska pomoć Unije ne dodjeljuje se poduzećima u teškoćama u smislu Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama***.

_______________________;

** Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2003/361/oj ).

*** SL C 249, 31.7.2014., str. 1., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014XC0731(01) .”;

(b)u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Međutim, financijska pomoć Unije za ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (m) može se povećati na najviše 80 % prihvatljivih troškova ulaganja za ulaganja povezana s ciljem doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama iz članka 57. točke (b).”;

(c)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.    Financijska pomoć Unije za inovacije iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (e) ne smije premašiti:

(a) 50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama;

(b) 40 % prihvatljivih troškova ulaganja u regijama koje nisu slabije razvijene regije;

(c) 80 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama;

(d) 65 % prihvatljivih troškova ulaganja na manjim egejskim otocima.

Financijska pomoć Unije po maksimalnoj stopi utvrđenoj u prvom podstavku dodjeljuje se samo za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ i za organizacije proizvođača priznate u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013. Međutim, može se dodijeliti svim poduzećima u najudaljenijim regijama te na manjim egejskim otocima.

Za poduzeća, osim organizacija proizvođača priznatih u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013, koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili godišnji promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalne razine financijske pomoći Unije utvrđene u prvom podstavku prepolovljuju se.

Odstupajući od prvog podstavka, financijska pomoć Unije za ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (e) može se povećati na najviše 80 % prihvatljivih troškova ulaganja za ulaganja povezana s ciljem doprinosa ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama iz članka 57. točke (b).

Financijska pomoć Unije ne dodjeljuje se poduzećima u teškoćama u smislu Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama”.”.

Članak 4.
Prijelazna odredba

Proizvodi od vinove loze koji su označeni u skladu s člankom 119. stavkom 1. točkom (a) drugom rečenicom Uredbe (EU) br. 1308/2013 prije [određeni datum – 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu] mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.

Članak 5.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, članak 1. stavak 5. primjenjuje se od [određeni datum – 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu].

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja Unije i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

1.2.    Predmetna područja politike 

1.3.    Ciljevi

1.3.1.    Opći ciljevi

1.3.2.    Specifični ciljevi

1.3.3.    Očekivani rezultati i učinak

–Sektor vina u EU-u ostaje predvodnik na svjetskom tržištu vina.

–Ponovno se uspostavlja ravnoteža između potencijala proizvodnje vina i trendova potražnje na domaćem i međunarodnom tržištu.

–Države članice mogu donijeti mjere za svladavanje izazova i poteškoća uz veću fleksibilnost.

–Poljoprivrednici i organizacije proizvođača imaju koristi od fleksibilnijeg okvira politike za donošenje odluka usklađenih s tržišnim trendovima.

–Sektor vina u EU-u ima veći kapacitet za poboljšanje svojeg položaja na tržištima u nastajanju i novim tržištima te diversifikaciju izvora prihoda.

–Sektor vina u EU-u može se bolje suočiti s nesigurnostima koje utječu na tržište, uključujući klimatske promjene.

1.3.4.    Pokazatelji uspješnosti

1.4.    Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 11  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.    Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.    Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.    Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

·provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,

·nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.    Planirani načini izvršenja proračuna 12  

 Izravno upravljanje Komisije

· preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

·    preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

· trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

· međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

· Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

· tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

· tijelima javnog prava

· tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

· tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

· tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

· tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

2.    MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.    Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

–Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif. 13	zemalja EFTA-e 14	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 15	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
3	[08.02.02.03] Vrste intervencija u određenim sektorima na temelju strateških planova u okviru ZPP-a – sektor vina	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

–Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE
	[XX YY YY YY]	Dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

3.2.    Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

·    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

·    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.    Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Glavna uprava: AGRI			Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
			2024.	2025.	2026.	2027.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)					0,000
	Plaćanja	(2a)					0,000
Proračunska linija	Obveze	(1b)					0,000
	Plaćanja	(2b)					0,000
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 16
Proračunska linija		(3)					0,000
UKUPNA odobrena sredstva za GU AGRI	Obveze	=1a+1b+3	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
	Plaćanja	=2a+2b+3	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Mandatory table

			Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
			2024.	2025.	2026.	2027.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
	Plaćanja	(5)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>	Obveze	=4+6	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	=5+6	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

Glavna uprava: AGRI				Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
				2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Glavna uprava: <…….>				Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
				2024.	2025.	2026.	2027.
 Ljudski resursi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
 Ostali administrativni rashodi				0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva			0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira		(ukupne obveze = ukupna plaćanja)		0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
		2024.	2025.	2026.	2027.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7.	Obveze	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.2.    Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje(not to be completed for decentralised agencies)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

Navesti ciljeve i ostvarenja 

Godina 2024.

Godina 2025.

Godina 2026.

Godina 2027.

UKUPNO

OSTVARENJA

Vrsta 17

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

SPECIFIČNI CILJ br. 1 18 …

– Ostvarenje

– Ostvarenje

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 1

SPECIFIČNI CILJ br. 2...

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.    Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

·    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

·    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.4.    Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

·    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

·    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.    Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA		Godina	Godina	Godina	Godina
		2024.	2025.	2026.	2027.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0	0	0	0
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 11 (Izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		0	0	0	0
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu [XX 01 YY YY]	– u sjedištu	0	0	0	0
	– u delegacijama EU-a	0	0	0	0
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0
Druge proračunske linije – naslov 7.		0	0	0	0
Druge proračunske linije – izvan naslova 7.		0	0	0	0
UKUPNO		0	0	0	0

3.2.5.    Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova 1. – 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj informatičkih platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u toj tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2021. – 2027.
	2024.	2025.	2026.	2027.
NASLOV 7.
Rashodi za informacijsku tehnologiju (institucijski)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj za NASLOV 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Izvan NASLOVA 7.
Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNO	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000

3.2.6.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

·    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

·    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

·    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.7.    Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

·    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

·    predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	Ukupno
tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

·    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

·    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

(3)na vlastita sredstva

    na ostale prihode

    prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 19
		Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

4.    Digitalni aspekti

4.1.    Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

Upućivanje na zahtjev Opis zahtjeva Dionik na kojeg zahtjev utječe ili na kojeg se zahtjev odnosi Postupci na visokoj razini Kategorija Članak 1. stavak 6. Komisija je ovlaštena utvrditi pravila i odredbe o elektroničkom označivanju obveznih informacija definiranih u članku 119. Uredbe. — Komisija — dionici — šira javnost Označivanje proizvoda od vinove loze Digitalno rješenje Članak 2. stavak 3. Kao i za aromatizirane proizvode od vina. — dionici — šira javnost Označivanje aromatiziranih proizvoda od vina Digitalno rješenje

4.2.    Podaci

Predloženim odredbama predviđa se sljedeće: a) ovlašćivanje Komisije za donošenje pravila kojima se dopunjuju postojeća pravila za elektroničko označivanje određenih obveznih informacija za potrošače koje gospodarski subjekti u sektoru vina moraju pružiti (članak 1. stavak 6.). Zaštita osobnih podataka već je uzeta u obzir u uredbi koja je na snazi i nije obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe; b) usklađivanje odredaba o elektroničkom označivanju nutritivne deklaracije i popisa sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina s odredbama koje se primjenjuju na proizvode od vinove loze (članak 2. stavak 3.). Usklađivanje s europskom strategijom za podatke U skladu sa strategijom EU-a za podatke, delegiranim ovlastima za elektroničko označivanje proizvoda od vinove loze i vina uskladit će se izrazi i pravila o pružanju informacija za potrošače elektroničkim putem, čime će se postići zajednički pristup na cijelom tržištu Unije. Naposljetku, takav će pristup omogućiti protok oznaka unutar EU-a koji će biti od koristi građanima i potrošačima. Posebne elemente koji se odnose na usklađivanje s europskom strategijom za podatke trebalo bi procijeniti od slučaja do slučaja kad god se ovlasti budu upotrebljavale. Usklađivanje s načelom „samo jednom” Nije primjenjivo. Javne uprave nisu obuhvaćene. Tokovi podataka Nije primjenjivo.

4.3.    Digitalna rješenja

Digitalno rješenje: davanje ovlasti u pogledu obveznih informacija na oznaci koje se pružaju elektroničkim putem. Upućivanje na zahtjeve: Članak 1. stavak 6. Komisija može izraditi delegirane akte kako bi se za proizvode od vinove loze uspostavio zajednički način pružanja obveznih informacija potrošačima elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili oznaci proizvoda te kako bi se pravila o elektroničkom označivanju prema potrebi prilagodila budućem tehnološkom napretku (npr. postroženi zahtjevi u pogledu elektroničkih informacija koje gospodarski subjekti pružaju drugim subjektima ili potrošačima). Novim pravilima tako bi se poboljšala pristupačnost i razumljivost digitalnih oznaka u cijelom EU-u, čime bi se smanjili troškovi za gospodarske subjekte i povećala jasnoća za potrošače. Odgovorno tijelo: Europska komisija (za ovlašćivanje); gospodarski subjekti (za provedbu). Digitalno rješenje: odredba kojom se omogućuje označivanje obveznih informacija elektroničkim putem. Upućivanje na zahtjeve: Članak 2. stavak 3. Pravila o pružanju informacija elektroničkim putem za aromatizirane proizvode od vina uskladila bi se s pravilima u sektoru vina te bi u tim sektorima postojao jedinstveni sustav. Glavna obvezna pravila koja su na snazi za vino i s kojima bi se provelo usklađivanje: gospodarski subjekti mogu pružiti određene obvezne informacije (popis sastojaka, nutritivna deklaracija) na fizičkoj oznaci ili elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. Sustav mora izbjegavati prikupljanje i praćenje korisničkih podataka te ne smije pružati informacije u marketinške svrhe. Odgovorno tijelo: gospodarski subjekt. Trenutačno se u inicijativi politike ne predviđa upotreba tehnologija umjetne inteligencije za utvrđeno digitalno rješenje.

4.4.    Procjena interoperabilnosti

Zahtjevi utvrđeni u inicijativi politike ne odnose se na digitalne javne usluge.

4.5.    Mjere za potporu digitalnoj provedbi

Članak 1. stavak 6.: Komisija donosi delegirane akte kad se to smatra potrebnim (ne u određenom roku). Države članice su uključene. Članak 2. stavak 3.: odredbom se pravila o elektroničkom označivanju koja se primjenjuju na vina samo proširuju na aromatizirana vina. Države članice su uključene. Gospodarski subjekti provode pravila.

(1)     https://agriculture.ec.europa.eu/document/download/f9ee9420-2b95-4788-8dc2-faa3cfb8171a_en?filename=policy-recommendations-wine-sector-hlg_en.pdf

(2)     https://agriculture.ec.europa.eu/document/download/83588b14-0c75-43a4-b8ab-c5718bee6b01_en?filename=future-prospects-of-the-eu-wine-sector-june-2024.pdf

(3)    SL C , , str. .

(4)    SL C , , str. .

(5)     https://agriculture.ec.europa.eu/document/download/f9ee9420-2b95-4788-8dc2-faa3cfb8171a_en?filename=policy-recommendations-wine-sector-hlg_en.pdf  

(6)    Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/251/oj ).

(7)    Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1308/oj ).

(8)    Uredba (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o oznakama zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, te zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i neobveznim izrazima kvalitete za poljoprivredne proizvode, izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2019/787 i (EU) 2019/1753 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1151/2012 (SL L, 2024/1143, 23.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1143/oj ).

(9)    Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/2115/oj ).

(10)    Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2003/361/oj ).

(11)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(12)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na stranicama BUDGpedije: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .

(13)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(14)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(15)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(16)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(17)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(18)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(19)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove naplate.