EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.1.2025.

COM(2025) 25 final

2025/0011(NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o izmjeni Provedbene odluke (EU) (ST 10157/21 INIT; ST 10157/21 ADD 1) od 13. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Latvije

{SWD(2025) 10 final}

2025/0011 (NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o izmjeni Provedbene odluke (EU) (ST 10157/21 INIT; ST 10157/21 ADD 1) od 13. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Latvije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost 1 , a posebno njezin članak 20. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Nakon što je Latvija 30. travnja 2021. dostavila nacionalni plan za oporavak i otpornost, Komisija je Vijeću predložila pozitivnu ocjenu. Vijeće je Provedbenom odlukom Vijeća od 13. srpnja 2021. odobrilo pozitivnu ocjenu 2 . Provedbena odluka Vijeća izmijenjena je 8. prosinca 2023. 3 .

(2)Latvija je 18. prosinca 2024. Komisiji podnijela obrazloženi zahtjev za podnošenje prijedloga za izmjenu Provedbene odluke Vijeća od 13. srpnja 2021. u skladu s člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 jer se zbog objektivnih okolnosti plan za oporavak i otpornost djelomično više ne može provesti. Na temelju toga Latvija je dostavila izmijenjeni plan za oporavak i otpornost.

Izmjene na temelju članka 21. Uredbe (EU) 2021/241

(3)Izmjene plana za oporavak i otpornost koje je Latvija dostavila zbog objektivnih okolnosti odnose se na 28 mjera.

(4)Latvija je objasnila da je izmijenjeno deset mjera kako bi se uvele bolje alternative i ostvarila izvorna ambicioznost mjera. To se odnosi na sljedeće: ciljnu vrijednost 4., ključnu etapu 5.a i opis mjere 1.1.1.r (Ozelenjivanje prometnog sustava na području grada Rige) u okviru komponente 1. (Klimatske promjene i okolišna održivost); ciljne vrijednosti 43. i 44., ključnu etapu 44.a i opis mjere 2.2.1.1.i. (Potpora za uspostavu centara i regionalnih kontaktnih točaka za digitalne inovacije), ciljne vrijednosti 50., 51. i 52. i opis mjere 2.2.1.4.i. (Financijski instrumenti za olakšavanje digitalne transformacije gospodarskih subjekata), ciljne vrijednosti 71. i 72. i opis mjere 2.3.2.1.i. (Digitalne vještine za ljude) i ključnu etapu 74., ciljne vrijednosti 75. i 76. i opis mjere 2.3.2.2.i. (Razvoj vještina i sposobnosti za digitalnu transformaciju u državnoj i lokalnoj upravi), sve u okviru komponente 2. (Digitalna transformacija); ključne etape 115. i 116., ciljnu vrijednost 117. i opis mjere 3.1.2.1.i. (Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom) u okviru komponente 3. (Smanjenje neravnopravnosti); ciljne vrijednosti 193. i 194. u okviru mjere 6.2.1.3.i. (Osnivanje jedinstvenog centra za osposobljavanje za stjecanje kvalifikacija sudaca, sudskog osoblja, tužitelja, pomoćnika tužitelja i specijaliziranih istražitelja (interdisciplinarna pitanja)), ključnu etapu 200., ciljnu vrijednost 201. i opis mjere 6.3.1.1.i. (Otvorena, transparentna, pravedna i odgovorna javna uprava) i ključnu etapu 202., ciljnu vrijednost 203. i opis mjere 6.3.1.2.i. (Profesionalizacija javne uprave i izgradnja kapaciteta), sve u okviru komponente 6. (Vladavina prava); i ciljnu vrijednost 224. u okviru mjere 7.3.i. (Nadogradnja, digitalizacija i osiguranje mreža za prijenos i distribuciju električne energije) u okviru komponente 7. (REPowerEU). Na temelju toga Latvija je zatražila izmjenu prethodno navedenih mjera, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti. Osim toga, Latvija je zatražila uklanjanje ciljne vrijednosti 4. mjere 1.1.1.1.i. (Konkurentni željeznički prijevoz putnika unutar zajedničkog sustava javnog prijevoza grada Rige) i 5,3 km trake za brzi tranzit autobusa u okviru ključne etape 5.a mjere 1.1.1.2.i. Ekološki prihvatljiva poboljšanja sustava javnog prijevoza grada Rige) u okviru komponente 1. (Klimatske promjene i okolišna održivost). Provedbenu odluku Vijeća od 13. srpnja 2021. trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(5)Latvija je objasnila da je 13 mjera izmijenjeno kako bi se uvela bolja alternativa da se administrativno opterećenje smanji, a ipak postignu ciljevi tih mjera. To se odnosi na sljedeće: opis mjere 1.2.1.5.i. (Modernizacija mreža za prijenos i distribuciju električne energije) i mjere 1.3.1.r. (Prilagodba sustava za upravljanje katastrofama klimatskim promjenama, službe spašavanja i službe za brzi odgovor) u okviru komponente 1. (Klimatske promjene i okolišna održivost); ciljne vrijednosti 47., 48. i 49. i opis mjere 2.2.1.3.i. (Potpora uvođenju novih proizvoda i usluga u poslovanju), ključne etape 57. i 57.a i opis mjere 2.3.1.r. (Razvoj održivog i društveno odgovornog okvira za potporu obrazovanju odraslih), ciljnu vrijednost 79. i opis mjere 2.3.2.3.i. (Prevladavanje digitalnog jaza za socijalno ugrožene polaznike i obrazovne ustanove) i ciljnu vrijednost 83. u okviru mjere 2.4.1.2.i. (Razvoj infrastrukture „posljednjeg kilometra” širokopojasne mreže ili mreže vrlo velikog kapaciteta), sve u okviru komponente 2. (Digitalna transformacija); ciljnu vrijednost 108. u okviru mjere 3.1.1.6.i. (Kupnja vozila s nultim emisijama za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga) i opis mjere 3.1.2.5.i. (Sudjelovanje nezaposlenih, tražitelja zaposlenja i osoba izloženih riziku od nezaposlenosti na tržištu rada) obje u okviru komponente 3. (Smanjenje neravnopravnosti); ciljne vrijednosti 141. i 142. mjere 4.1.1.3.i. (Potpora jačanju zdravstvene infrastrukture pružatelja sekundarnih ambulantnih usluga) u okviru komponente 4. (Zdravlje); ciljnu vrijednost 155., ključnu etapu 156. i opis mjere 5.1.1.1.i. (Operacionalizacija i neprekinuto funkcioniranje cjelovitog modela upravljanja inovacijskim sustavom), ključnu etapu 160., ciljnu vrijednost 162. i opis mjere 5.2.1.r. (Reforma visokog obrazovanja i znanstvene izvrsnosti i upravljanja) i ciljne vrijednosti 164. i 165. i opis mjere 5.2.1.1.i. (Bespovratna sredstva za istraživanje, razvoj i konsolidaciju), sve u okviru komponente 5. (Gospodarska preobrazba i reforma produktivnosti); i ključnu etapu 187. i opis mjere 6.2.1.1.i. (Osnivanje centra za inovacije za sprečavanje pranja novca radi boljeg otkrivanja pranja novca) u okviru komponente 6. (Vladavina prava). Na temelju toga Latvija je zatražila da se uklone nepotrebne popratne informacije ili postupovni elementi koji ne doprinose ciljevima mjera, da se razjasni da se određeni elementi odnose na ciljeve ili na kontekst mjera te da se pojednostavne opisi mjera ili ključnih etapa i ciljnih vrijednosti koji uzrokuju administrativno opterećenje koje nije opravdano postizanjem ciljeva odgovarajućih mjera. Provedbenu odluku Vijeća od 13. srpnja 2021. trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(6)Latvija je objasnila da se dvije mjere više ne mogu provesti pod posebnim uvjetima predviđenima u izvornom planu za oporavak i otpornost zbog promjena u potražnji na tržištu, uzimajući u obzir da je primljen nedovoljan broj prijedloga u odnosu na očekivanja tijela prije objave poziva. To se odnosi na ciljne vrijednosti 63. i 64. te opis mjere 2.3.1.2.i. (Razvoj digitalnih vještina poduzeća) u okviru komponente 2. (Digitalna transformacija); i ciljne vrijednosti 122. i 123. te opis mjere 3.1.2.3.i. (Otpornost i kontinuitet službe za dugotrajnu socijalnu skrb) u okviru komponente 3 (Smanjenje neravnopravnosti). Na temelju toga, Latvija je zatražila da se smanji propisana razina provedbe ciljnih vrijednosti 63. i 64. mjere 2.3.1.2.i. (Razvoj digitalnih vještina poduzeća). Osim toga, Latvija je zatražila da se smanji propisana razina provedbe ciljnih vrijednosti 122. i 123. mjere 3.1.2.3.i. (Otpornost i kontinuitet službe za dugotrajnu socijalnu skrb). Latvija je zatražila da se izmijeni opis mjere i ciljne vrijednosti 122. i 123. tako što će se smanjiti broj ugovora koje će sklopiti Središnja agencija za financiranje i ugovaranje i broj osoba kojima će se pružati dugotrajna skrb. Provedbenu odluku Vijeća od 13. srpnja 2021. trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. Latvija je nakon uklanjanja mjera na temelju članka 21. Uredbe (EU) 2021/241 zatražila da se sredstva koja su oslobođena zbog uklanjanja mjera i smanjenja razine njihove provedbe iskoriste da se dodaju tri nove mjere i poveća razina provedbe jedne mjere. To se odnosi na ključne etape 4. i 4.a mjere 1.1.1.i. (Poboljšanje prometne infrastrukture metropolitanskog područja grada Rige) u okviru komponente 1. (Klimatske promjene i okolišna održivost); ciljne vrijednosti 50. i 51. mjere 2.2.1.4.i. (Financijski instrumenti za olakšavanje digitalne transformacije gospodarskih subjekata) u okviru komponente 2. (Digitalna transformacija); ključne etape 109.a i 109.b mjere 3.1.1.7.i. (Zajmovi poduzećima koja se bave razvojem nekretnina za izgradnju stambenih objekata s niskim cijenama najma) u okviru komponente 3. (Smanjenje neravnopravnosti); ciljnu vrijednost 130.a mjere 3.1.2.6.i. (Olakšavanje dostupnosti tehničke potpore) u okviru komponente 3. Latvija je na temelju toga zatražila povećanje razine provedbe ključne etape 4. zamjenom ciljne vrijednosti 4. ključnom etapom 4. i unošenjem potpisivanja ugovora za nova ulaganja za nadogradnju glavne željezničke stanice u Rigi te dodavanje ključne etape 4.a da se odrazi završetak gradnje dodanog novog ulaganja u vezi s nadogradnjom glavne željezničke stanice u Rigi. Zbog toga je Latvija zatražila povećanje propisane razine provedbe izmjenom opisa mjere 1.1.1.i. (Poboljšanje prometne infrastrukture metropolitanskog područja grada Rige) u okviru komponente 1. (Klimatske promjene i okolišna održivost) i dodavanje ulaganja u promet za nadogradnju glavne željezničke stanice u Rigi. Osim toga, Latvija je zatražila da se poveća razina provedbe ciljnih vrijednosti 50. i 51. mjere 2.2.1.4.i. (Financijski instrumenti za olakšavanje digitalne transformacije gospodarskih subjekata) u okviru komponente 2. (Digitalna transformacija). Uz to, Latvija je zatražila da se dodaju ključne etape 109.a i 109.b i mjera 3.1.1.7.i. (Zajmovi poduzećima koja se bave razvojem nekretnina za izgradnju stambenih objekata s niskim cijenama najma) u okviru komponente 3. (Smanjenje neravnopravnosti). Mjera 3.1.1.7.i. (Zajmovi poduzećima koja se bave razvojem nekretnina za izgradnju stambenih objekata s niskim cijenama najma) doprinosi odgovoru na preporuku za pojedinu zemlju 3.2. iz 2019. da se investicijska politika usmjeri na pružanje usluga pristupačnog stanovanja. Osim toga tu novu mjeru opravdava dugo dospijeće (30 godina) tih zajmova, mali opseg mjere (29 milijuna EUR, što odgovara 1,5 % plana), ograničeno tržište kapitala u Latviji s ograničenim alternativnim izvorima financiranja za takve dugotrajne projekte, kao i socijalna usmjerenost mjere, jer je dugotrajno financiranje takvih socijalnih mjera razmjerno manje od financiranja mjera u drugim područjima politika. Osim toga, Latvija je zatražila dodavanje ciljne vrijednosti 130.a i mjere 3.1.2.6.i. (Olakšavanje dostupnosti tehničke pomoći) u okviru komponente 3. (Smanjenje neravnopravnosti).

(7)Komisija smatra da razlozi koje je Latvija navela opravdavaju izmjene na temelju članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241 te bi Provedbenu odluku Vijeća od 13. srpnja 2021. trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

Raspodjela ključnih etapa i ciljnih vrijednosti

(8)Raspodjelu ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u obrocima trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir izmjene plana i okvirni rok koji je iznijela Latvija.

Ispravak administrativnih pogrešaka

(9)U tekstu Provedbene odluke Vijeća uočeno je pet administrativnih pogrešaka koje se odnose na jednu ciljnu vrijednost, jednu ključnu etapu i pet mjera u okviru četiri komponente. Provedbenu odluku Vijeća trebalo bi izmijeniti kako bi se ispravile te administrativne pogreške, koje ne odražavaju sadržaj plana za oporavak i otpornost podnesenog Komisiji 30. travnja 2021., kako su ga dogovorile Komisija i Latvija. Te administrativne pogreške odnose se na ciljnu vrijednost 33. mjere 2.1.2.1.i. (Centralizirane platforme, sustavi i zajedničke usluge) u okviru komponente 2. (Digitalna transformacija), ključnu etapu 94. mjere 3.1.1.3.i. (Ulaganja u javnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova u regiji) u okviru komponente 3. (Smanjenje neravnopravnosti) i opise sljedećih mjera: mjere 1.2.1.3.i. (Poboljšavanje zgrada i infrastrukture gradske uprave promicanjem prelaska na energiju iz obnovljivih izvora i poboljšanjem energetske učinkovitosti) u okviru komponente 1. (Klimatske promjene i okolišna održivost), mjere 3.1.1.3.i. (Ulaganja u javnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova u regiji) i mjere 3.1.2.4.i. (Sinergijski razvoj usluga socijalne i profesionalne rehabilitacije za poticanje otpornosti osoba s funkcijskim oštećenjima), u okviru komponente 3. (Smanjenje neravnopravnosti) i mjere 4.1.1.2.i. (Potpora jačanju zdravstvene infrastrukture u sveučilišnim i regionalnim bolnicama) u okviru komponente 4. (Zdravlje). Ti ispravci ne utječu na provedbu predmetnih mjera.

Komisijina ocjena

(10)Komisija je ocijenila izmijenjeni plan za oporavak i otpornost na temelju kriterija za ocjenjivanje iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

(11)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.4. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će se izmijenjenim planom za oporavak i otpornost osigurati da se nijednom mjerom za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u taj plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima (ocjena A) u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 4 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”).

(12)Utvrđeno je da je izmijenjeni plan za oporavak i otpornost usklađen s načelom „ne nanosi bitnu štetu” kako je utvrđeno u tehničkim smjernicama o primjeni tog načela (2021/C58/01) i u skladu s metodologijom iz tehničkih smjernica iz obavijesti Komisije naslovljene „Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete u okviru Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost”. Komisija je zaključila da informacije koje je dostavila Latvija pokazuju da su sve izmijenjene i nove mjere usklađene s tim načelom.

Doprinos zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost

(13)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (e) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.5. iz Priloga V. toj uredbi, izmijenjeni plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje u velikoj mjeri (ocjena A) doprinose zelenoj tranziciji (uključujući bioraznolikost) ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze. Na mjere potpore klimatskim cijevima otpada 38,14 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost i 100 % ukupnih procijenjenih troškova mjera iz poglavlja o planu REPowerEU, izračunano u skladu s metodom iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241. U skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2021/241 izmijenjeni plan za oporavak i otpornost usklađen je s informacijama koje su uključene u Nacionalni energetski i klimatski plan 2021. – 2030.

(14)Nakon predložene izmjene plana za oporavak i otpornost, doprinos klimatskim ciljevima smanjio se s prijašnjih 41,51 % na sadašnjih 38,14 %. Smanjenje doprinosa klimatskim ciljevima odraz je uklanjanja ulaganja u okviru mjere 1.1.1.1.i. (Ulaganje: Konkurentni željeznički prijevoz putnika unutar zajedničkog sustava javnog prijevoza grada Rige) u komponenti 1. (Klimatske promjene i okolišna održivost) i njegova zamjena novim ulaganjem u planu koje podupire razvoj multimodalnog sustava javnog prijevoza u Rigi kojega bi okosnica bila bi željeznica. Izmjena obuhvaća zamjenu ulaganja sa 100 %-tnim doprinosom klimatskim ciljevima novim ulaganjem sa 40 %-tnim doprinosom.

Troškovi

(15)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (i) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.9. iz Priloga V. toj uredbi, obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost navedeno u izmijenjenom planu za oporavak i otpornost donekle je (ocjena B) razumno i uvjerljivo, u skladu je s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

(16)Informacije o troškovima koje je Latvija dostavila za izmijenjeni plan za oporavak i otpornost detaljne su i dobro potkrijepljene. Osim toga, Latvija je u okviru dokumentacije dostavila zasebne dokumente koji sadržavaju detaljnije opise metodologije na kojoj se temelje izračuni troškova i objašnjenja toga kako su prijašnji projekti utjecali na procjenu troškova novih mjera te o dodatnosti sredstava EU-a, ako je primjenjivo. Ocjena procijenjenih troškova i popratne informacije pokazuju da je većina troškova novih mjera dobro obrazložena, razumna i uvjerljiva i da ne uključuju troškove obuhvaćene postojećim ili planiranim financiranjem Unije. Međutim, s obzirom na to da neki troškovni elementi nisu u potpunosti dokumentirani, ocijenjeno je da su informacije o troškovima donekle jasne, što bi opravdalo ocjenu B. Konačno, iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost u skladu je s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjeran očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

Pozitivna ocjena

(17)Nakon Komisijine pozitivne ocjene izmijenjenog plana za oporavak i otpornost i zaključka da je plan u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima za ocjenjivanje iz Uredbe (EU) 2021/241, u skladu s člankom 20. stavkom 2. i Prilogom V. toj uredbi, trebalo bi utvrditi reforme i projekte ulaganja potrebne za provedbu izmijenjenog plana, relevantne ključne etape, ciljne vrijednosti i pokazatelje te iznos koji Unija stavlja na raspolaganje za provedbu tog plana u obliku bespovratne financijske potpore.

Financijski doprinos

(18)Procijenjeni ukupni troškovi izmijenjenog plana za oporavak i otpornost Latvije iznose 1 969 244 522 EUR. Budući da je iznos procijenjenih ukupnih troškova izmijenjenog plana za oporavak i otpornost jednak ažuriranom maksimalnom financijskom doprinosu raspoloživom za Latviju, financijski doprinos utvrđen u skladu s člankom 20. stavkom 4. dodijeljen za izmijenjeni plan za oporavak i otpornost Latvije trebao bi biti jednak ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa raspoloživog za izmijenjeni plan za oporavak i otpornost Latvije. Taj je iznos 1 969 244 522 EUR.

(19)Provedbenu odluku Vijeća (EU) (ST 10157/21 INIT; ST 10157/21 ADD 1) od 13. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Latvije trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Radi jasnoće Prilog toj Provedbenoj odluci Vijeća trebalo bi u potpunosti zamijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Provedbena odluka Vijeća od 13. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Latvije mijenja se kako slijedi:

1. Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Odobrenje ocjene plana za oporavak i otpornost

Odobrava se ocjena izmijenjenog plana za oporavak i otpornost Latvije na temelju kriterija iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241. Reforme i projekti ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost, aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, relevantne pokazatelje ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te aranžmane kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima, utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.”;

2. Prilog se zamjenjuje tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.
Adresat

Ova je Odluka upućena Republici Latviji.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(2)    ST 10157/21 INIT, ST 10157/21 ADD 1.

(3)    ST 15569/23 INIT, ST 15569/23 ADD 1.

(4)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.1.2025.

COM(2025) 25 final

PRILOG

Prijedlogu PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o izmjeni Provedbene odluke (EU) (ST 10157/21 INIT; ST 10157/21 ADD 1) od 13. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Latvije

{SWD(2025) 10 final}

PRILOG

ODJELJAK 1.: REFORME I ULAGANJA U OKVIRU PLANA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

1.Opis reformi i ulaganja

A. SASTAVNICA 1.: KLIMATSKE PROMJENE I OKOLIŠNA ODRŽIVOST

Opći je cilj te komponente latvijskog plana za oporavak i otpornost pridonijeti zelenoj tranziciji, a posebno okolišnim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Svaka potkomponenta usmjerena je na neke od izazova zelene tranzicije. Potkomponenta 1.1. usmjerena je na održivu mobilnost s ciljem smanjenja emisija u prometnom sektoru, posebno u Rigi i njezinim periferijama, ulaganjem u čistu infrastrukturu javnog prijevoza (posebno željezničke). Podkomponenta 1.2. uglavnom je usmjerena na povećanje energetske učinkovitosti podupiranjem različitih programa energetske obnove u javnim i privatnim zgradama te podupiranjem održivih energetskih mreža. Naposljetku, potkomponenta 1.3. pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama sprečavanjem rizika povezanih s klimatskim promjenama, kao što su požari i poplave.

Komponentom se podupire provedba preporuka za pojedine zemlje u području prometa, posebno u pogledu njegove održivosti, energetske učinkovitosti i energetske međupovezanosti (3. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.). Doprinosi i pojačanom financiranju zrelih projekata javnih ulaganja te usmjeravanju na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije, održivu prometnu infrastrukturu (Preporuka za pojedine zemlje 3203, 2020.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).

A.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: 1.1.1.r. Ozelenjivanje velegradskog prometnog sustava u Rigi

Opći je cilj mjere pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u Latviji s naglaskom na promet, koji je najveći izvor emisija stakleničkih plinova (28,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova (ne uključujući korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo) u 2018. i 36,7 % emisija stakleničkih plinova izvan ETS-a). Ta je mjera posebno usmjerena na metropolitansko područje Rige koje obuhvaća oko 65 % latvijskog stanovništva. Poseban je cilj konsolidacija i racionalizacija trenutačno rascjepkanog prometnog sustava kako bi se potaknula upotreba javnog prijevoza.

Mjera se sastoji od opće reforme velegradskog prometnog sustava u Rigi. Uspostavlja se multimodalna mreža javnog prijevoza s jedinstvenim i dosljednim voznim redom, jedinstvenom politikom cijena i popusta te jedinstvenim sustavom karata.

Mjera se provodi do 31. prosinca 2025.

Ulaganja: 1.1.1.i. Poboljšanje infrastrukture metropolitanskog prijevoza u Rigi

Opći je cilj ove mjere poboljšati velegradsku prometnu infrastrukturu u Rigi. Mjera uključuje program ulaganja u čistu mobilnost i infrastrukturu s naglaskom na željeznička rješenja (elektrifikacija 100 km željeznice, južni dio središnje željezničke postaje u Rigi), javni prijevoz s nultom stopom emisija (nabava 17 električnih autobusa i sedam postaja za punjenje električnih autobusa) i izgradnju biciklističkih staza. To će se dopuniti izgradnjom čvorišta javnog prijevoza (autobus/električni autobus, tramvaj i trolejbus), osam točaka za mobilnost, proširenjem tramvajske linije za 2,2 km i trolejbusom za 0,3 km kako bi se poduprla upotreba multimodalnog prijevoza.

Mjera se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 1.2.1.1.i. Poboljšanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i prelazak na tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Opći je cilj ove mjere poboljšati energetsku učinkovitost zgrada. Budući da energija potrošena u građevinskom sektoru čini do 40 % krajnje potrošnje energije, očekuje se da će se mjerom smanjiti učinak na okoliš i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Drugi je cilj smanjiti račune za energiju za stanovnike i povećati razinu sigurnosti opskrbe energijom. Drugi posebni ciljevi uključuju smanjenje razine energetskog siromaštva i podupiranje zapošljavanja. Ova je mjera posebno usmjerena na višestambene zgrade.

Mjera se sastoji od programa potpore za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Mora biti u obliku financijskog instrumenta (zajam) s kapitalnim diskontom do 49 % iznosa zajma. Potpore su dostupne samo za zgrade u kojima se očekuje da će se projektom ostvariti ušteda energije od najmanje 30 %.

Mjera se provodi od 1. rujna 2021. do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 1.2.1.2.i. Povećanje energetske učinkovitosti poduzeća u obliku kombiniranog financijskog instrumenta

Opći je cilj ove mjere poboljšati energetsku učinkovitost latvijskih poduzeća. Ulaganjima u energetsku učinkovitost poduzeća nastoji se promicati racionalno korištenje energetskih resursa, smanjiti negativne učinke na okoliš i klimu te poboljšati produktivnost, konkurentnost i izvozni kapacitet poduzeća. Ova je mjera posebno usmjerena na poduzeća.

Prvi stup mjere sastoji se od programa potpore u obliku kombiniranog financijskog instrumenta (zajam s bespovratnim sredstvima u obliku kapitalnog popusta). Programom ulaganja financiraju se ulaganja poduzeća u poboljšanje energetske učinkovitosti, uvođenje tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te ulaganje u održivi promet i uvođenje novih energetski učinkovitih tehnologija u proizvodnju. Drugi stup mjere sastoji se od bespovratnih sredstava za razvoj (putem industrijskog istraživanja, eksperimentalnog razvoja, studija izvedivosti) novih proizvoda i tehnologija povezanih s gospodarstvom s niskim emisijama ugljika, otpornošću na klimatske promjene i prilagodbom tim promjenama.

Mjera se provodi od 1. siječnja 2022. do 31. kolovoza 2026.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 1 ;

ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 2 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 3 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 4 ; i iv. djelatnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U opisu poslova dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

Ulaganja: 1.2.1.3.i. Poboljšanje općinskih zgrada i infrastrukture promicanjem prelaska na tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i poboljšanjem energetske učinkovitosti

Opći je cilj ove mjere poboljšati energetsku učinkovitost latvijskih općinskih zgrada. Velik dio postojećih općinskih zgrada izgrađen je prije nego što su povećani toplinski zahtjevi za zgrade te stoga imaju nisku energetsku učinkovitost. Konkretnije, cilj je mjere poboljšati energetsku učinkovitost zgrada i infrastrukture lokalne uprave kako bi se smanjila godišnja potrošnja primarne energije i emisije stakleničkih plinova. Kao dopunski cilj, ovom se mjerom nastoje smanjiti troškovi održavanja općinskih zgrada.

Mjera se sastoji od ulaganja u obnovu radi povećanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu lokalne uprave (i mješovite nekretnine u kojima su općine većinski dioničari), uključujući zgrade namijenjene socijalnom stanovanju, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i socijalnim uslugama.

Mjera se provodi od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2025.

Ulaganja: 1.2.1.4.i. Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora, uključujući povijesne zgrade

Opći je cilj ove mjere poboljšati energetsku učinkovitost latvijskog fonda javnih zgrada. Primjenjuje se na zgrade u vlasništvu središnje države, uključujući povijesne zgrade. Mjerom se nastoji poboljšati njihova energetska učinkovitost, promicati prelazak na obnovljivu energiju u proizvodnji energije i postići smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Mjera se sastoji od ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti javnih zgrada. Potporama se osigurava da provedba svih projekata u prosjeku rezultira uštedama energije od najmanje 30 % u okviru programa.

Mjera se provodi od 1. siječnja 2022. do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 1.2.1.5.i. Modernizacija mreža za prijenos i distribuciju električne energije

Opći je cilj ove mjere pridonijeti postizanju ciljeva klimatske neutralnosti stvaranjem održive mrežne infrastrukture u kojoj bi se zelene tehnologije, posebno vjetar, mogle lakše uvesti. Ulaganja u zelenu transformaciju elektroenergetskih mreža i digitalnu infrastrukturu potrebna su kako bi se osigurala odgovarajuća infrastruktura za opskrbu električnom energijom za elektromobilnost te održiv i učinkovit rad sustava. Cilj je mjere pridonijeti sinkronizaciji baltičkih elektroenergetskih sustava s kontinentalnim europskim mrežama te ciljevima i aktivnostima Plana za integraciju baltičkog tržišta električne energije.

Mjera se sastoji od izravnih ulaganja u nadogradnju elektroenergetske mreže, razvoj informatičkih rješenja za povećanje fleksibilnosti i sigurnosti prijenosnog sustava i distribucijskog sustava te stvaranje, među ostalim, nacionalne platforme za razmjenu i pohranu podataka o tržištu električne energije te automatiziranog sustava pametnog mjerenja. Mjerom se poboljšavaju i regulatorni okvir i uvjeti koji omogućuju provedbu kako bi se olakšalo uvođenje energije vjetra na kopnu na državnom šumskom zemljištu i smanjila pravna nesigurnost za ulaganja u energiju vjetra. Mjera se provodi od 1. siječnja 2022. do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 1.3.1.r. Prilagodba sustava upravljanja katastrofama klimatskim promjenama, usluge spašavanja i brzog odgovora

Opći je cilj ove mjere pridonijeti klimatskim ciljevima jačanjem kapaciteta službi za spašavanje u slučaju katastrofa i požara. Mjera će pridonijeti prilagodbi klimatskim promjenama skraćivanjem vremena odgovora vatrogasnih službi (u okviru općenitije reforme kojom se pod jednim krovom objedinjuju različite službe Ministarstva unutarnjih poslova). Cilj je mjere pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena premještanjem tih usluga u nove energetski učinkovite zgrade.

Mjera se sastoji od izgradnje osam novih energetski učinkovitih centara za upravljanje katastrofama.

Mjera se provodi od 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2026.

1.3.1.2.i. Ulaganja u infrastrukturu za smanjenje rizika od poplava

Opći je cilj ove mjere pridonijeti prilagodbi klimatskim promjenama sprečavanjem poplava. To dovodi do provedbe investicijskih projekata kojima se štiti od rizika od poplava.

Mjera se sastoji od ulaganja u infrastrukturu za smanjenje rizika od poplava, uključujući ponovnu izgradnju i obnovu crpnih stanica, obnovu zaštitnih nasipa i kanal.

Mjera se provodi od 1. siječnja 2022. do 31. kolovoza 2026.

A.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

B. SASTAVNICA 2: DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Komponenta se bavi glavnim digitalnim izazovima – nedostatkom osnovnih i naprednih digitalnih vještina i niskom razinom digitalne integracije poduzeća. Nadalje, komponenta se odnosi na sve aspekte digitalne transformacije – javni i privatni sektor, vještine i povezivost. Ulaganja su prvenstveno usmjerena na infrastrukturu i usluge.

Ciljevi su komponente pridonijeti digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva, uključujući oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19, razvojem potrebne infrastrukture, kapaciteta i vještina; poboljšanje učinkovitosti, digitalnih procesa i upravljanja podacima u javnoj upravi; pružanje potpore digitalnoj transformaciji poduzeća i poboljšanje povezivosti.

Komponenta se odnosi na preporuke za pojedinu zemlju o vještinama i obrazovanju odraslih (2. preporuka za pojedinu zemlju, 2019., 2. preporuka za Hrvatsku iz 2020.). Posebno doprinosi povećanju kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i osposobljavanja s naglaskom na digitalnim vještinama. Uključene su mjere prekvalifikacije i usavršavanja radnika i nezaposlenih, iako nisu usmjerene na niskokvalificirane radnike (2. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.). Ulaganja u digitalnu tranziciju odnose se na preporuke za pojedinu zemlju povezane s ulaganjima (preporuke za pojedine zemlje br. 3, 2019 i 3 iz 2020.) – predviđena su ulaganja u informatičke sustave javnog sektora, osnovne i napredne digitalne vještine, digitalnu prilagodbu poduzeća i povezivost.

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).

B.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: 2.1.1.r. Modernizacija nacionalnih procesa i usluga te digitalna transformacija

Cilj je mjere modernizacija javne uprave i njezinih usluga putem digitalne transformacije, s naglaskom na važne funkcije, procese i usluge javne uprave koje još nisu digitalno transformirane, razvijaju se ili znatno jačaju.

Reforma se sastoji od izgradnje zajedničke konceptualne arhitekture IKT-a za usluge javne uprave i njihovu potporu upravljanju, uz definiranje kvalitativnih i kvantitativnih parametara usluga. Provedbu reforme koordinira i njome upravlja nacionalna organizacija za upravljanje IKT-om, a provedbu posebnih zadaća provedbe reforme provodi tijelo odgovorno za svaku zadaću.

Reforma se provodi do 30. lipnja 2022.

Ulaganja: 2.1.1.1.i. Modernizacija uprave i digitalna transformacija usluga, uključujući poslovno okruženje

Cilj je mjere preobraziti usluge javne uprave i njihove postupke isporuke radi učinkovite provedbe digitalne transformacije gospodarstva.

To se postiže primjenom inovativnih tehnologija i pristupa, uključujući umjetnu inteligenciju i rješenja za strojno učenje, kao i uvođenjem pristupa predviđanja i donošenja odluka koji se temelji na podacima u upravljanju uslugama i procesima te osiguravanjem potpune provedbe načela „samo jednom”.

Mjera se sastoji od ulaganja u 11 pojedinačnih sustava ili rješenja u najmanje sljedeća četiri područja: 1. sektor unutarnjih poslova, uključujući civilnu zaštitu, nadzor protupožarne zaštite i javnu sigurnost; 2. kulturni sektor, uključujući akumulaciju baštine arhiva, knjižnica, muzeja, kulturnih spomenika i medijskih sadržaja; 3) upravljanje lučkim logističkim uslugama; 4) potpora procesima upravljanja IKT-om.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 2.1.2.r. Povećanje učinkovitosti i interoperabilnosti u korištenju nacionalnih resursa IKT-a

Ciljevi su reforme preobraziti pristup pružanja IKT-a u javnoj upravi centralizacijom pružanja ujednačenih usluga dijeljenja IKT-a u centrima kompetentnosti koji podupiru nekoliko institucija.

Reforma se sastoji od razvoja središnjih sustava i platformi javne uprave i konsolidacije usluga računalne infrastrukture, čime se omogućuje automatizacija i učinkovitost procesa opskrbe, osigurava prekogranični pristup uslugama javne uprave te konsolidacija računalnih usluga javne uprave i usluga infrastrukture za pohranu podataka.

Reforma se provodi do 30. lipnja 2022.

Ulaganja: 2.1.2.1.i. Centralizirane platforme, sustavi i zajedničke usluge

Cilj je ulaganja osigurati funkcioniranje uprave kao jedinstvene organizacije, što bi uključivalo uvođenje standardiziranih pomoćnih funkcija kao što su računovodstvo, administracija osoblja, računovodstvo i upravljanje resursima.

Ulaganje se sastoji od četiri platforme za pružanje javnih usluga, pet platformi za sektorske i pomoćne funkcije te šest zajedničkih platformi i sustava za općine.

Ulaganje se provodi od 1. travnja 2022. do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 2.1.2.2i. Nacionalni združeni oblak Latvije

Ciljevi su ulaganja pružanje zajedničke računalne infrastrukture i usluga upravljanja podacima za javnu upravu te razvoj centara stručnosti za infrastrukturu IKT-a za pohranu i računanje podataka javne uprave.

Ulaganje se sastoji od razvoja pohrane podataka javnog sektora i računalnih kapaciteta u okviru četiriju projekata koje provode latvijski Državni radijski i televizijski centar, latvijska Nacionalna knjižnica, Informacijski centar Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstvo poljoprivrede. Kao rezultat ulaganja najmanje deset platformi javne uprave i informacijskih sustava upravlja se putem zajedničkih usluga računalstva u oblaku.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 2.1.3.r. Razvoj nacionalnog gospodarstva koje se temelji na podacima i digitalnim uslugama

Cilj je reforme osigurati dostupnost i razmjenu javnih i privatnih podataka i usluga postavljanjem temelja za razvoj i interoperabilnost podatkovnog gospodarstva i ekonomije platformi s europskim podatkovnim prostorima te osiguravanjem razmjene podataka unutar EU-a.

Reforma se sastoji od razvoja kapaciteta javnog sektora za upravljanje, dijeljenje i objavljivanje skupova podataka koji su mu na raspolaganju za višekratnu uporabu.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2023.

Ulaganja: 2.1.3.1.i. Dostupnost, razmjena i analiza podataka

Ciljevi ulaganja su promicanje razmjene podataka unutar javnog sektora te između javnog i privatnog sektora, uvođenje načela „samo jednom” i razmjena podataka u nacionalnom i europskom području.

Ulaganje se sastoji od stvaranja rješenja za učitavanje i oporabu podataka visoke dostupnosti te skupa podatkovnih objekata iz najmanje deset različitih sektora i područja javne uprave, uključujući sljedećih osam sektora i područja: poslovanje, znanost, okoliš, financije, javna nabava, zdravstvo, veterinarstvo i poljoprivreda (geoprostorni podaci).

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 2.2.1.r. Stvaranje cijelog ciklusa potpore digitalnoj transformaciji poduzeća s regionalnom pokrivenošću

Ciljevi su reforme uspostava europskog centra za digitalne inovacije (EDIH), osiguravanje njegove regionalne prisutnosti putem regionalnih kontaktnih točaka i stvaranje jedinstvenog i koordiniranog ekosustava potpore kako bi se olakšala digitalna transformacija komercijalnih aktivnosti.

Reforma se sastoji od uspostave europskog centra za digitalne inovacije (EDIH), jedinstvene platforme/ekosustava za potporu digitalnoj transformaciji kao jedinstvene kontaktne točke i uspostave sustava za testiranje digitalne zrelosti; osiguravanje da regionalne kontaktne točke pružaju sljedeće nove funkcije potpore digitalnoj transformaciji: testovi digitalne zrelosti u regijama; pristup testiranju i pokusnom izvođenju; mentorstvo i osposobljavanje u području digitalnih vještina. EDIH može primati financijska sredstva iz drugih fondova EU-a, uključujući program Digitalna Europa, za obavljanje svojih aktivnosti.

Reforma se provodi do 30. rujna 2022.

Ulaganja: 2.2.1.1.i. Potpora uspostavi digitalnoinovacijskih centara i regionalnih kontaktnih točaka

Cilj je ulaganja poboljšati digitalnu transformaciju subjekata pružanjem prilagođenih mjera potpore na temelju utvrđenih potreba subjekata za digitalizacijom.

Ulaganje se sastoji od pružanja potpore radu europskih digitalnoinovacijskih centara (EDIH). Rad europskih centara za digitalne inovacije strukturiran je u radne pakete čiji je cilj subjektima pružiti plan za digitalnu transformaciju; predstavnici željezničkih subjekata i utvrđivanje potreba za ulaganjima i infrastrukturom. Potpora iz Mehanizma za oporavak i otpornost ne odnosi se na radne pakete za koje europski centri za digitalne inovacije primaju potporu u okviru programa Digitalna Europa.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 5 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 6 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 7 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 8 ; i iv. djelatnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U opisu poslova dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

Ulaganja: 2.2.1.2.i. Potpora digitalizaciji postupaka u komercijalnim aktivnostima

Ciljevi su ulaganja promicanje povećane produktivnosti ciljanim ulaganjem resursa i stvaranje veće dodane vrijednosti u procesima subjekta.

Ulaganje se sastoji od programa bespovratnih sredstava za digitalizaciju postupaka i funkcija u subjektima. Potpora se može dodijeliti za nabavu informatičkih rješenja, i softvera i hardvera, nabavu senzora, kupnju informatičke opreme, informatičku infrastrukturu i provedbu postupaka digitalne integracije.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganja: 2.2.1.3.i. Potpora za uvođenje novih proizvoda i usluga u poslovanje

Cilj je ulaganja promicati stvaranje novih visokotehnoloških digitalnih proizvoda i usluga.

Ulaganje se sastoji od programa dodjele bespovratnih sredstava za uvođenje moderne automatizacije, robotizacije i digitalizacije u postupke proizvodnje i razvoja usluga te za potporu uvođenju rješenja za e-trgovinu. Podržane aktivnosti za nove digitalne proizvode i usluge uključuju studije izvedivosti; industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj, uključujući izradu prototipova.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 9 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 10 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 11 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 12 ; i iv. djelatnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U opisu poslova dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

Ulaganja: 2.2.1.4.i. Financijski instrumenti za olakšavanje digitalne transformacije gospodarskih subjekata

Cilj je ulaganja povećati produktivnost i učinkovitost proizvodnih procesa podupiranjem ulaganja u alate za digitalnu transformaciju.

Ulaganje se sastoji od programa potpore (zajam ili paralelni zajam s mogućnošću popusta na kapital) za promjene u procesu proizvodnje ili razvoja usluga, za digitalizaciju postupaka u gospodarskim subjektima ili za uvođenje rješenja industrije 4.0 (na primjer: internet stvari, umjetna inteligencija, strojno učenje, lanac blokova, velika količina podataka, računalstvo visokih performansi u oblaku).

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 13 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 14 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 15 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 16 ; i iv. djelatnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U opisu poslova dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

Ulaganja: 2.2.1.5.i. Poticanje digitalne transformacije medijskih poduzeća

Cilj je ulaganja olakšati digitalnu transformaciju medijskog sektora i olakšati prilagodbu medijskih poduzeća suvremenim trendovima potrošnje medija u digitalnom okruženju.

Ulaganje se sastoji od programa potpore za ulaganja u razvoj tehnoloških rješenja i poboljšanje digitalnih vještina i poslovnih modela u medijskom sektoru.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Reforma: 2.3.1.r. Razvoj održivog i društveno odgovornog okvira potpore za obrazovanje odraslih

Ciljevi su reforme povećati stopu sudjelovanja u obrazovanju odraslih na 8 % (odrasle osobe u dobi od 25 do 64 godine) do 31. prosinca 2025., olakšati postizanje drugih ciljeva utvrđenih u Smjernicama za razvoj obrazovanja za razdoblje 2021. 2027., ojačati pravni okvir za održiv i društveno odgovoran sustav potpore za obrazovanje odraslih te stvoriti više prilika i prava za zaposlenike, među ostalim putem poduzeća (posebno MSP-ova) za sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju.

Reforma se sastoji od niza ključnih etapa razvoja politika iz Smjernica za razvoj obrazovanja za razdoblje 2021. 2027. koje stupaju na snagu; jačanje potpore za osposobljavanje zaposlenika; uspostava i pilot-projektiranje individualnih računa za učenje; i pilot-projekte triju fondova za vještine.

Reforma se provodi do 30. lipnja 2026.

Ulaganja: 2.3.1.1.i. Osiguravanje stjecanja naprednih digitalnih vještina

Cilj je ulaganja znatno povećati broj stručnjaka s visokom razinom digitalnih vještina (razine 3 – 5 DESI-ja) koji u sljedećih šest godina mogu primijeniti visokotehnološko znanje i nove tehnološki intenzivne proizvode i usluge za razvoj novih proizvoda i usluga u različitim sektorima.

Ulaganje se sastoji od razvoja približno 20 modula za osposobljavanje u području naprednih digitalnih vještina u kvantnim tehnologijama, HPC-u i jezičnim tehnologijama koje treba uključiti u programe formalnog obrazovanja i osposobljavanja odraslih.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 2.3.1.2.i. Razvoj digitalnih vještina poduzeća

Cilj je ulaganja povećati razinu digitalnih vještina u poduzećima.

Ulaganje se sastoji od osposobljavanja u području osnovnih digitalnih vještina koje provode europski digitalnoinovacijski centri u suradnji sa sektorskim udruženjima, obrazovnim ustanovama i regionalnim poslovnim centrima.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 17 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 18 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 19 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 20 ; i iv. djelatnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U opisu poslova dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

Ulaganja: 2.3.1.3.i. Razvoj pristupa učenju kojim se samostalno upravlja za stručnjake za IKT

Cilj je ulaganja razviti novi pristup pripremi stručnjaka za IKT stvaranjem okruženja za učenje za samostalno upravljanje učenjem u području IKT-a kako bi se povećao udio stručnjaka za IKT, uključujući žene, u strukturi zaposlenika.

Ulaganje se sastoji od razvoja okruženja za učenje za osposobljavanje u području IKT-a kojim se samostalno upravlja i pružanja osposobljavanja za najmanje 1000 stručnjaka za samostalno upravljanje učenjem u području IKT-a.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 2.3.1.4.i. Razvoj pristupa individualnim računima za učenje

Cilj je ulaganja razviti i odobriti koncept individualnih računa za učenje kako bi se potaknulo sudjelovanje odraslih u obrazovanju, posebno poboljšanje digitalnih vještina.

Ulaganje se sastoji od podupiranja 3500 odraslih osoba u stjecanju digitalnih vještina putem individualnih računa za učenje. To se provodi stavljanjem na raspolaganje najboljih digitalnih alata za učenje; upotreba specijaliziranih rješenja za visokokvalitetno strojno prevođenje i druge tehnologije umjetne inteligencije, uz uključivanje obrazovnih stručnjaka u vrednovanje i prilagodbu lokaliziranog sadržaja.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 2.3.2.r. Digitalne vještine za digitalnu transformaciju društva i vlasti

Cilj je reforme postići barem osnovnu razinu digitalnih vještina za 54 % stanovnika u dobi od 16 do 74 godine.

Reforma se sastoji od razvoja zajedničkog okvira za procjenu osnovnih digitalnih vještina, utvrđivanja i planiranja potreba za osposobljavanjem te procjene.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2022. u vezi s uspostavom okvira, 31. prosinca 2022. za izmjenu standarda visokog obrazovanja i 31. kolovoza 2026. za postizanje ciljeva digitalnog usavršavanja.

Ulaganja: 2.3.2.1.i. Digitalne vještine za ljude, uključujući mlade

Ciljevi ulaganja su pružanje mjera potpore za stjecanje digitalnih vještina za ljude iz svih društvenih skupina, a posebno za mlade; uvođenje sustavnog pristupa za razvoj digitalnih vještina u općinama; razvoj digitalne i tehnološke pismenosti mladih izvan formalnog obrazovanja.

Ulaganje se sastoji od razvoja digitalnih samoposlužnih vještina (tečajevi e-učenja); pružanje samoosposobljavanja i drugih mjera digitalnog osposobljavanja na lokalnoj razini; aktivnosti tehnoloških inovacija u skladu sa Zajedničkim smjernicama za tehnološku kreativnost za razvoj tehnologije mladih i inovacijskih kapaciteta; programi općina za mlade. Cilj je ulaganja osigurati osnovne digitalne vještine za najmanje 50000 ljudi i dovršiti programe digitalnih vještina za mlade u svih 42 općine.

Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2024. za razvoj tečajeva e-učenja; osposobljavanja, aktivnosti tehnoloških inovacija i općinski programi provode se do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 2.3.2.2.i. Razvoj vještina i sposobnosti za digitalnu transformaciju državnih i lokalnih vlasti

Cilj je ulaganja povećati vještine zaposlenika javne uprave u digitalnoj transformaciji i njihovoj upotrebi tehnologija kako bi se razvile politike prilagođene digitalnom dobu.

Ulaganje se sastoji od povećanja digitalnih kompetencija i kapaciteta zaposlenika nacionalnih i lokalnih vlasti.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 2.3.2.3.i. Uklanjanje digitalnog jaza za socijalno ugrožene učenike i obrazovne ustanove

Cilj je ulaganja učenicima iz socijalno ranjivih skupina omogućiti pristup obrazovnom sadržaju i sudjelovanje u procesu učenja na daljinu. Okvir za organizaciju i provedbu učenja na daljinu u obrazovnim ustanovama bit će odobren do kraja 2021.

Ulaganje se sastoji od kupnje opreme informacijske i komunikacijske tehnologije za opće obrazovanje kako bi se pružila potpora učenicima iz socijalno ugroženih skupina. Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2023.

Reforma: 2.4.1.r. Razvoj širokopojasne infrastrukture

Ciljevi su reforme promicati povezanu automatiziranu vožnju i podupirati održivu mobilnost, među ostalim poboljšanjem sigurnosti na cestama s pomoću inovacija.

Reforma se sastoji od donošenja tehničkih zahtjeva za povezanu i automatiziranu vožnju te donošenja zajedničkog modela za razvoj „posljednjeg kilometra”.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2021.

Ulaganja: 2.4.1.1.i. [izbrisano]

Ulaganja: 2.4.1.2.i. „posljednji kilometar” razvoja širokopojasne mreže ili mreže vrlo velikog kapaciteta

Cilj je ulaganja stvoriti prilike za regionalni razvoj i potaknuti potražnju za novim digitalnim uslugama.

Ulaganje se sastoji od toga da se 6200 kućanstava, poduzeća i socioekonomskih pokretača omogući pristup širokopojasnoj mreži vrlo velikog kapaciteta.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

B.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

C. SASTAVNICA 3: SMANJENJE NEJEDNAKOSTI

Opći je cilj te komponente latvijskog plana za oporavak i otpornost odgovoriti na izazove teritorijalne i socijalne nejednakosti u Latviji, pogoršane pandemijom bolesti COVID-19. Cilj je komponente smanjiti nejednakost stvaranjem više radnih mjesta u regijama, poboljšanjem regionalne povezanosti i pristupa kvalitetnim uslugama, osiguravanjem cjenovno pristupačnijeg stanovanja, poboljšanjem školske infrastrukture, pomaganjem u usavršavanju i prekvalifikaciji radnika i nezaposlenih, jačanjem socijalne sigurnosne mreže, poboljšanjem pristupačnosti zgrada za osobe s invaliditetom i novim ustanovama za dugotrajnu skrb za starije osobe. Svim mjerama iz komponente podupire se bilo koja od dviju glavnih reformi – administrativna teritorijalna reforma koja je u tijeku i reforma minimalnog dohotka.

Komponentom se podupire provedba preporuka za pojedinu zemlju o socijalnoj isključenosti, posebno kako bi se poboljšala primjerenost minimalnog dohotka, minimalnih starosnih mirovina i potpore dohotku za osobe s invaliditetom te kvaliteta i učinkovitost obrazovanja i osposobljavanja, s naglaskom na niskokvalificiranim radnicima i tražiteljima zaposlenja (2. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.). Komponentom se podupire i provedba preporuke da se investicijska politika usmjeri na pružanje cjenovno pristupačnog stanovanja, uzimajući u obzir regionalne razlike (3. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.). Naposljetku, komponentom se podupire provedba preporuke za jačanje socijalne sigurnosne mreže i ublažavanje učinka krize na zapošljavanje, među ostalim poboljšanim aktivnim mjerama i vještinama na tržištu rada (2. preporuka za pojedinu zemlju iz 2020.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).

C.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: 3.1.1.r. Administrativna teritorijalna reforma

Opći je cilj te reforme poboljšati kvalitetu usluga za stanovnike Latvije i poboljšati lokalno poslovno okruženje smanjenjem broja upravnih jedinica i povećanjem učinkovitosti i pristupačnosti pružanja usluga. Mjere opisane u nastavku (obnova i obnova državnih regionalnih i lokalnih cesta, izgradnja kapaciteta lokalnih općina i regija koje planiraju osiguravanje učinkovitijih javnih usluga, razvoj infrastrukture za industrijske parkove, cjenovno pristupačno stanovanje, razvoj školske infrastrukture i školskih autobusa) povezane su s tom mjerom reforme te ih podupiru.

Mjera uključuje stupanje na snagu novog općinskog zakona kojim se preispituju funkcije i zadaće lokalnih vlasti. Novim zakonom osigurat će se bolje upravljanje na općinskoj razini, jasnija podjela nadležnosti između donošenja odluka i izvršnih vlasti te povećanje sudjelovanja građana u donošenju odluka lokalnih zajednica.

Iako bi se opća administrativna teritorijalna reforma mogla nastaviti i nakon vremenskog okvira Mehanizma za oporavak i otpornost, provedba posebne reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganja: 3.1.1.1.i. Poboljšanje mreže regionalnih i lokalnih cesta

Opći je cilj tog ulaganja obnoviti ili obnoviti državne regionalne i lokalne ceste kako bi se poboljšala sigurnost na cestama, osigurala povezanost novih općina i poboljšao pristup građana radnim mjestima i uslugama.

Mjera ulaganja sastoji se od obnove ili obnove 210 km regionalnih i lokalnih cesta u skladu s popisom prioriteta Ministarstva zaštite okoliša i regionalnog razvoja koji je utvrđen u suradnji s regijama nadležnima za planiranje, latvijskim državnim cestama i Ministarstvom prometa. Kao prateće mjere u okviru ulaganja 1.1.1.1.i. Konkurentan željeznički prijevoz putnika u okviru zajedničkog sustava javnog prijevoza grada Rige uspostavlja se infrastruktura za punjenje električnih vlakova na  baterijski pogon u metropolskom području Rige te se nabavlja 17 vozila s niskom razinom emisija (električni autobusi) kao dopuna latvijskom voznom parku javnog prijevoza. Glavna mjera ulaganja provodi se do 31. prosinca 2024.

Ulaganja: 3.1.1.2.i. Jačanje kapaciteta općina za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete usluga

Opći je cilj ovog ulaganja poboljšati kvalitetu i učinkovitost općinskih službi nakon reorganizacije lokalnih uprava. Cilj je povećanja kapaciteta i stručnih vještina općina omogućiti im da bolje služe građanima.

Ta mjera ulaganja sastoji se od donošenja vladine uredbe kojom se utvrđuju opseg i parametri mjera za izgradnju kapaciteta u općinama, procjene općinskih javnih usluga, pružanje metodološke potpore i izgradnja kapaciteta općinskog osoblja te pokusni načini planiranja i pružanja općinskih usluga. Nadalje, mjerom se utvrđuju nedostaci službi lokalne uprave i mjere za njihovo poboljšanje. Naposljetku, mjerom će se povećati kapacitet 1300 članova osoblja općina i regija koje planiraju putem posebnog osposobljavanja, studijskih posjeta, razmjene iskustava, stručne procjene i drugih mjera za izgradnju kapaciteta.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 3.1.1.3.i. Ulaganja u javnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova u regijama

Opći je cilj ovog ulaganja poduprijeti infrastrukturu industrijskih zona i privući ulagače i poduzeća u latvijske regije izvan Rige, čime se doprinosi stvaranju radnih mjesta s visokom dodanom vrijednošću i usmjerenih na izvoz te smanjenju razvojnog jaza između regije Rige i ostatka zemlje.

Mjera se sastoji od donošenja programa potpore za razvoj industrijskih parkova i područja u regijama; natječaje i dodjelu ugovora za razvoj industrijskih parkova korisnicima iz privatnog ili javnog sektora koji su razvili industrijsko područje ili strategiju razvoja parkova ili poslovni plan; potpisivanje najmanje četiriju pisama namjere ili ugovora s međunarodno priznatim operatorima industrijskih parkova i/ili potencijalnim najmoprimcima kojima se omogućuje privlačenje/izvršenje dodatnih ulaganja privatnog sektora u iznosu od najmanje 85 700 000 EUR. Naposljetku, mjera uključuje dovršetak izgradnje najmanje četiriju industrijskih parkova od nacionalne važnosti u regijama, uključujući uspostavu potrebnih komunalnih priključaka (uključujući grijanje, vodu i kanalizaciju, električnu energiju), obnovu ili postavljanje pristupnih cesta u blizini industrijskih područja, kao i razvoj zgrada namijenjenih za komercijalne svrhe i s njima povezane infrastrukture. Kao rezultat mjere stvara se najmanje 328 novih radnih mjesta s prosječnim plaćama koje premašuju prosječne plaće u odgovarajućem gospodarskom sektoru.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 21 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 22 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 23 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 24 ; i iv. djelatnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U opisu poslova dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 3.1.1.4.i. Uspostava fonda za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama

Opći je cilj ove mjere potaknuti ponudu stambenih nekretnina za cjenovno pristupačno stanovanje, pridonijeti regionalnoj mobilnosti radne snage te pomoći u privlačenju i zadržavanju kvalificiranih stručnjaka u regijama.

Mjera se sastoji od stupanja na snagu novog pravnog okvira za najamnine kako bi se osigurala pravedna ravnoteža između interesa najmoprimca i najmodavca te olakšalo rješavanje sporova o najmu; donošenje strategije cjenovne pristupačnosti stanovanja; stupanje na snagu uredbe o stanovanju niske najamnine kojom se definiraju veličina, područje primjene i vrsta potpore te kriteriji za korisnike; odobravanje projekata za najmanje 467 stanova i izgradnja najmanje 300 stanova u vremenskom okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Prosječna veličina stana iznosi najmanje 52 m², a gornja granica najamnine okvirno iznosi 4,40 EUR/m². Odobreni projekti moraju ispunjavati zahtjeve visoke kvalitete: zgrade moraju biti gotovo nulte energije, a u trenutku puštanja u uporabu provode se odgovarajuća ispitivanja kvalitete (akustička mjerenja, ispitivanje propusnosti zraka zgrade).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 3.1.1.5.i. Razvoj infrastrukture i opreme obrazovnih ustanova

Opći je cilj te mjere ulaganja poboljšati kvalitetu regionalnih škola povezivanjem ulaganja s optimizacijom školske mreže.

Mjera se sastoji od stupanja na snagu pravnog okvira kojim se utvrđuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji za ustanove općeg srednjoškolskog obrazovanja, donošenja najmanje 21 odluke lokalnih vlasti o reorganizaciji škola i poboljšanja školske infrastrukture. Ulaganjima će se poboljšati školski objekti, kao što su higijenski zahtjevi u učionicama, inženjerske mreže (uključujući ventilacijske sustave), dostatna i energetski učinkovita rasvjeta te druga ergonomska i moderna obrazovna rješenja. Ulaganja se mogu planirati i za nabavu informacijske tehnologije i opreme za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, za provedbu novih poboljšanih kurikuluma i za provedbu učenja na daljinu i putem interneta.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 3.1.1.6.i. Kupnja vozila s nultim emisijama za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga

Opći je cilj ove mjere ulaganja poboljšati uspješnost općinskih funkcija i povezanih usluga s naglaskom na mobilnosti učenika u optimiziranoj školskoj mreži. Sekundarni je cilj doprinijeti ozelenjivanju javnog prijevoza u Latviji ulaganjem u vozila s nultim emisijama.

Mjera se sastoji od stupanja na snagu vladine uredbe kojom se utvrđuju uvjeti u kojima općine mogu dobiti potporu za nabavu vozila s nultim emisijama, postupak nabave i isporuku 15 vozila s nultim emisijama (električnih autobusa) za prijevoz učenika u regijama.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganja: 3.1.1.7.i. Zajmovi poduzetnicima koji razvijaju nekretnine za izgradnju stambenih objekata s niskim najamninama

Mjera se sastoji od javnog ulaganja u Instrument kako bi se potaknula privatna ulaganja u izgradnju stambenih objekata s niskim najamninama u Latviji i poboljšao pristup financiranju. Instrument djeluje davanjem zajmova izravno privatnom sektoru, kao i subjektima javnog sektora koji se bave sličnim aktivnostima. Na temelju ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost cilj je Mehanizma u početku osigurati financiranje u iznosu od najmanje 29 020 919 EUR.

Tim ulaganjem upravlja ALTUM kao partner u provedbi. Taj instrument uključuje sljedeću proizvodnu liniju: izravni krediti poduzetnicima koji razvijaju nekretnine za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama.

Radi provedbe ulaganja u Instrument Latvija i ALTUM potpisuju provedbeni sporazum koji uključuje sljedeći sadržaj:

1)Opis postupka donošenja odluka u okviru Instrumenta: Konačnu odluku o ulaganju Instrumenta donosi odbor za ulaganja ili drugo relevantno ekvivalentno upravljačko tijelo, a odobrava se većinom glasova članova koji su neovisni o vladi.

2)Ključni zahtjevi povezane politike ulaganja, koji uključuju:

a.Opis financijskog proizvoda i prihvatljivih krajnjih korisnika.

b.Zahtjev da sva ulaganja koja primaju potporu budu ekonomski održiva.

c.Zahtjev za poštovanje načela nenanošenja bitne štete kako je utvrđeno u Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Politika ulaganja posebno isključuje sljedeći popis aktivnosti i imovine iz prihvatljivosti: i. djelatnosti i imovine povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu upotrebu, ii. 25 aktivnosti i imovine u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantne referentne vrijednosti s; 26 iii. aktivnosti i imovina povezani s odlagalištima otpada, spalionicama 27 i postrojenjima za mehaničko- biološku obradu 28 . Nadalje, u strategiji ulaganja zahtijeva se usklađenost krajnjih korisnika Instrumenta s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

d.Zahtjev da krajnji korisnici Instrumenta ne primaju potporu iz drugih instrumenata Unije za pokrivanje istih troškova.

3) Iznos obuhvaćen provedbenim sporazumom, struktura naknada za partnera u provedbi i zahtjev za ponovno ulaganje svih vraćenih sredstava u skladu s ulagačkom politikom Instrumenta.

Zahtjevi u pogledu praćenja, revizije i kontrole, uključujući:

a.Opis  sustava praćenja partnera u provedbi za izvješćivanje o mobiliziranim ulaganjima.

b.Opis postupaka partnera u provedbi kojima će se osigurati sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije i sukoba interesa.

c.Obveza provjere prihvatljivosti svake operacije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u provedbenom sporazumu prije nego što se obveže na financiranje operacije.

d.Obveza provođenja ex post revizija koje se temelje na procjeni rizika u skladu s planom revizije ALTUM-a. Tim se revizijama provjerava: i. jesu li sustavi kontrole djelotvorni, uključujući otkrivanje prijevara, korupcije i sukoba interesa; i. usklađenost s načelom nenanošenja bitne štete i pravilima o državnim potporama; i iii. da se poštuje zahtjev da krajnji korisnici Instrumenta ne primaju potporu iz drugih instrumenata Unije kako bi se pokrili isti troškovi. Revizijama se također provjerava zakonitost transakcija i poštuju li se uvjeti primjenjivog provedbenog sporazuma.

Reforma: 3.1.2.r. Pristup socijalnim službama i službama za zapošljavanje kao potpora reformi minimalnog dohotka

Opći je cilj te reforme smanjiti nejednakost, poboljšati socijalnu sigurnosnu mrežu, poticati socijalnu integraciju i uključivost u Latviji.

Mjera se sastoji od dva glavna koraka. Prvi je korak donošenje plana za poboljšanje sustava potpore minimalnom dohotku za razdoblje 2022. 2024. kako bi se ojačala metodologija za izračun minimalnog dohotka; donošenje smjernica za socijalnu zaštitu i tržište rada za razdoblje 2021. 2027. radi promicanja socijalne uključenosti stanovništva, smanjenja dohodovne nejednakosti i siromaštva, razvoja pristupačnih i prilagođenih socijalnih usluga te promicanja visoke razine zaposlenosti u kvalitetnom radnom okruženju; donošenje Plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021. 2023. čiji je cilj poboljšati pružanje usluga u zajednici; i donošenje Plana za promicanje jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje 2021. 2023., čiji je cilj razviti integrirani sustav potpore koji zadovoljava potrebe osoba s invaliditetom. Drugi je korak stupanje na snagu zakonodavnih amandmana nacionalnog parlamenta kako bi se poboljšao sustav potpore minimalnom dohotku, uključujući određivanje donje granice minimalnog dohotka od najmanje 20 % medijana dohotka i uspostavu postupka za godišnju pozitivnu indeksaciju (od 2023.).

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2021.

Ulaganja: 3.1.2.1.i. Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim oštećenjima 

Opći je cilj ove mjere ulaganja poboljšati pristup objektima, radnim mjestima i uslugama za osobe s invaliditetom, čime se doprinosi njihovoj socijalnoj uključenosti.

Mjera se sastoji od odabira 63 javne i općinske zgrade i njihove naknadne ugradnje kako bi se osobama s funkcionalnim oštećenjima i osobama s invaliditetom osigurao pristup objektima. To može uključivati, na primjer, vid, sluh, mobilnost i mentalna oštećenja, uključujući poboljšanje vizualnih informacija, prilagodbu i osiguravanje sustava za evakuaciju osoba s invaliditetom te ugradnju pomagala kao što su rampe, ploče, dizala, lako otvaranje ili automatska vrata. Nadalje, mjera uključuje odabir, naknadnu ugradnju i poboljšanje fizičke pristupačnosti smještaja za 259 osoba s invaliditetom (osobe s teškim ili vrlo teškim invaliditetom i djecu s invaliditetom).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganja: 3.1.2.2.i. Razvoj alata za predviđanje

Opći je cilj ove mjere ulaganja unaprijediti kapacitet makroekonomskog modeliranja kako bi se procijenila dugoročna održivost sustava socijalne sigurnosti.

Mjera se sastoji od natječaja i razvoja ekonometrijskih modela i metodologije za dugoročno predviđanje socijalne potpore, uključujući mirovine, razvoja tehničkih specifikacija za informacijski sustav i praćenja razvoja sustava. Konačni rezultati uključuju evaluacijsko izvješće o trenutačnoj situaciji; matematički model za predviđanje mirovina; evaluaciju postojećeg alata za predviđanje i njegova potencijala; tehničke specifikacije za razvoj informacijskog sustava; praćenje razvoja sustava tijekom cijele mjere.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.

Ulaganja: 3.1.2.3.i. Otpornost i kontinuitet usluge dugotrajne socijalne skrbi

Opći je cilj te mjere ulaganja omogućiti prijelaz s pružanja institucionalne dugotrajne skrbi na model skrbi koji se više temelji na zajednici.

Mjera se sastoji od razvoja standardnog projekta izgradnje novih ustanova za dugotrajnu skrb, sklapanja ugovora o provedbi projekata za uspostavu novih mjesta za pružanje usluga dugotrajne skrbi u blizini obiteljskog okruženja i izgradnje novih ustanova za dugotrajnu skrb s 408 uslužnih mjesta u 26 zgrada za osobe u dobi za umirovljenje. Izgradnjom tih zgrada osigurava se smještaj najviše 16 osoba po zgradi, a svaka zgrada opremljena je uređajima, opremom i namještajem.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganja: 3.1.2.4.i. Sinergijski razvoj usluga socijalne i strukovne rehabilitacije za promicanje otpornosti osoba s funkcionalnim poteškoćama

Opći je cilj ove mjere ulaganja poboljšati socijalnu uključenost i rehabilitaciju osoba s funkcionalnim poteškoćama razvojem i primjenom jedinstvenog standarda usluga.

Mjera se sastoji od razvoja, pilot-projektiranja i donošenja standarda usluge strukovne rehabilitacije kojim se promiče održavanje, obnova i stjecanje novih edukacija ili vještina za ponovno zapošljavanje osoba s funkcionalnim oštećenjima. Mjerom se pridonosi i poboljšanju infrastrukture i opreme u zgradama u kojima se pružaju usluge.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganja: 3.1.2.5.i. Sudjelovanje nezaposlenih, tražitelja zaposlenja i osoba kojima prijeti nezaposlenost na tržištu rada

Opći je cilj ove mjere ulaganja poboljšati usavršavanje i prekvalifikaciju niskokvalificiranih i nezaposlenih radnika kako bi se poboljšale njihove mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Mjera se sastoji od razvoja ponude prekvalifikacije i usavršavanja s naglaskom na digitalnim vještinama za klijente (nezaposlene osobe, osobe koje traže posao, osobe kojima prijeti nezaposlenost) Državne agencije za zapošljavanje (SEA), provedbe mjera aktivne politike tržišta rada, razvoja digitalnog alata za procjenu vještina i usavršavanja najmanje 20450 osoba. U okviru mjere Agencija se usredotočuje na detaljniji individualni pristup koji se temelji na rezultatima reformiranog i prilagođenog sustava profiliranja. Ulaganjem se dopunjuju mjere aktivne politike tržišta rada planirane u okviru kohezijskih fondova za razdoblje 2021. 2027., čiji je cilj započeti nakon završetka ulaganja iz plana za oporavak i otpornost.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 3.1.2.6.i. Olakšavanje dostupnosti tehničkih pomagala

Cilj je ovog ulaganja poboljšati pristup mobilnosti, samoskrbi, zamjeni funkcija ili ponovnoj uspostavi i alternativnim komunikacijskim tehničkim pomagalima za osobe s funkcionalnim oštećenjima, čime se povećava njihova neovisnost i doprinosi smanjenju potreba za skrbi, uključujući potražnju za dugotrajnom socijalnom skrbi.

Ulaganje se sastoji od pružanja usluge tehničke pomoći, uključujući izdavanje tehničkih pomagala, također s naprednom funkcionalnošću (na primjer: alternativna komunikacijska tehnička pomagala, mogućnost upravljanja branikom).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

C.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Nr	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa/ciljna etapa	Ime	Kvalitativni pokazatelji    (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji    (za ciljeve)			Okvirni vremenski okvir za dovršetak		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica mjere	Osnovna vrijednost	Cilj	Četvrtinu	Godina
84	3.1.1.r. Administrativna teritorijalna reforma	Prekretnica	Stupanje na snagu novog „Zakona o općini”	Stupanje na snagu novog „Zakona o općini”	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2023	Stupanje na snagu „Zakona o općini” kojim se preispituju funkcije i zadaće lokalnih vlasti kako bi ih se uskladilo s ishodom upravne teritorijalne reforme (kojim se zamjenjuje Zakon o lokalnoj upravi od 19. svibnja 1994.). Njime se osigurava poboljšano upravljanje nakon administrativne teritorijalne reforme općina, promiče demokratizacija i jasnije razdvajanje ovlasti za donošenje odluka od izvršne vlasti, uspostavlja jasna podjela nadležnosti i funkcija, smanjuje koncentracija vlasti i povećava redovito sudjelovanje lokalne zajednice.
85	3.1.1.1.i. Poboljšanje mreže regionalnih i lokalnih cesta	Meta	Obnovile ili obnovile regionalne i lokalne ceste radi sigurnog pristupa županijskim upravnim centrima i njihovim uslugama i radnim mjestima te za potpuno funkcioniranje novih općina.	UMJEREN	Kilometara	0	70	ČETVRTO TROMJESEČJE	2022	Državne regionalne i lokalne ceste obnovljene su ili obnovljene radi dostupnosti administrativnih središta županija, njihovih usluga i radnih mjesta te za potpuno funkcioniranje novih općina. Radovi na izgradnji cesta uključuju ulaganja kojima se poboljšava sigurnost na cestama.
86	3.1.1.1.i. Poboljšanje mreže regionalnih i lokalnih cesta	Meta	Obnovljene ili obnovljene regionalne i lokalne ceste za sigurnu dostupnost županijskih upravnih centara i njihovih usluga i radnih mjesta te za potpuno funkcioniranje novih općina	UMJEREN	Kilometara	70	210	ČETVRTO TROMJESEČJE	2024	Državne regionalne i lokalne ceste obnovljene su ili obnovljene radi dostupnosti administrativnih središta županija i njihovih usluga i radnih mjesta te za potpuno funkcioniranje novih općina. Radovi na izgradnji cesta uključuju ulaganja kojima se poboljšava sigurnost na cestama.
89	3.1.1.2.i. Jačanje kapaciteta općina za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete njihovih operacija	Prekretnica	Donesena je pravna osnova za provedbu potpore za izgradnju kapaciteta lokalnih vlasti	Donesene su uredbe Kabineta ministara	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2022	Doneseni su pravilnici kabineta za provedbu potpore za izgradnju kapaciteta lokalnih vlasti, uključujući: (a) definiranje područja primjene i parametara mjera za izgradnju kapaciteta u općinama; (b) procjene općinskih javnih službi; (C) pružanje metodološke potpore i izgradnja kapaciteta; (d) pokusni načini planiranja i pružanja općinskih javnih usluga.
90	3.1.1.2.i. Jačanje kapaciteta općina za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete njihovih operacija	Prekretnica	Dovršetak procjene javnih službi lokalne uprave, utvrđivanje nedostataka i mjera za njihovo poboljšanje	Završetak ocjenjivanja	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2024	Dovršetak procjene učinkovitosti pružanja javnih usluga lokalne uprave u skladu s odredbama Pravilnika Kabineta ministara o provedbi potpore izgradnji kapaciteta lokalne uprave.
91	3.1.1.2.i. Jačanje kapaciteta općina za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete njihovih operacija	Meta	Broj osposobljenih zaposlenika lokalne uprave	UMJEREN	Broj	0	750	ČETVRTO TROMJESEČJE	2024	Broj zaposlenika lokalne uprave osposobljenih za poboljšanje njihova znanja i kvalifikacija, metodološka potpora pružena za rad u općinama nakon administrativne teritorijalne reforme. Izobrazba i druge mjere izgradnje kapaciteta provedene su na temelju procjene službi i kapaciteta lokalne uprave.
92	3.1.1.2.i. Jačanje kapaciteta općina za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete njihovih operacija	Meta	Broj osposobljenih zaposlenika lokalne uprave	UMJEREN	Broj	750	1 300	TROMJESEČJE	2026	Broj zaposlenika lokalne uprave osposobljenih za poboljšanje njihova znanja i kvalifikacija, metodološka potpora pružena za rad u općinama nakon administrativne teritorijalne reforme. Izobrazba i druge mjere izgradnje kapaciteta provedene su na temelju procjene službi i kapaciteta lokalne uprave.
93	3.1.1.3.i. Ulaganja u javnu poslovnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova i područja u regijama	Prekretnica	Donošenje programa potpore za razvoj industrijskih parkova i područja u regijama	Doneseni pravilnici kabineta i koordinirani program pomoći	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2022	Sastavljene su i donesene uredbe Kabineta ministara kojima se utvrđuju uvjeti i kriteriji za pružanje potpore industrijskim područjima. Kriterijima odabira osigurava se usklađenost odabranih projekata s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
94	3.1.1.3.i. Ulaganja u javnu poslovnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova i područja u regijama	Prekretnica	Dodjela ugovora za razvoj industrijskih parkova u regijama	Dodjela ugovora za provedbu projekata	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2023	Dodjela ugovora za razvoj industrijskih parkova u regijama korisnicima iz privatnog ili javnog sektora koji su razvili strategiju razvoja industrijskih parkova ili poslovni plan. Kriterijima odabira osigurava se usklađenost odabranih projekata s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
95	3.1.1.3.i. Ulaganja u javnu poslovnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova i područja u regijama	Meta	Pisma namjere/ugovori sklopljeni	UMJEREN	Broj	0	4	ČETVRTO TROMJESEČJE	2025	Najmanje četiri pisma namjere/ugovori potpisani s međunarodno priznatim operatorima industrijskih parkova i/ili potencijalnim ulagačima privlačenjem/provedbom nefinancijskih ulaganja u iznosu od najmanje 85 741 349 EUR. Kriterijima odabira osigurava se usklađenost odabranih projekata s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
96	3.1.1.3.i. Ulaganja u javnu poslovnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova i područja u regijama	Meta	Dovršena izgradnja industrijskih parkova/područja u kojima se u regijama razvija javna infrastruktura	UMJEREN	Broj	0	4	ČETVRTO TROMJESEČJE	2025	Dovršena je izgradnja najmanje četiriju nacionalnih industrijskih parkova/područja, uključujući uspostavu potrebnih industrijskih veza i povećanje povezanih kapaciteta (uključujući grijanje, vodu i kanalizaciju, električnu energiju), obnovu ili postavljanje pristupnih cesta u blizini industrijskih područja, kao i razvoj zgrada u komercijalne svrhe i s njima povezane infrastrukture.
97	3.1.1.3.i. Ulaganja u javnu poslovnu infrastrukturu za razvoj industrijskih parkova i područja u regijama	Meta	Otvaranje novih radnih mjesta u industrijskim parkovima s prosječnim plaćama iznad prosječne plaće u odgovarajućem gospodarskom sektoru	UMJEREN	Broj	0	328	TROMJESEČJE	2026	Podnošenje popisa radnih mjesta koja su otvorili upravitelji parkova ili privatni ulagači i plaće, čime se potvrđuje otvaranje novih radnih mjesta s plaćama iznad prosječnih plaća u odgovarajućem gospodarskom sektoru.
98	3.1.1.4.i. Uspostava fonda za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama	Prekretnica	Stupanje na snagu zakona kojim se uravnotežuju prava najmoprimaca i najmodavaca	Stupanje na snagu Zakona o najmu stambenih prostora	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2021	Stupanje na snagu novog pravnog okvira za najamnine kako bi se osigurala pravedna ravnoteža između interesa najmoprimca i najmodavca te ubrzalo rješavanje sporova tijekom trajanja najamnine i namirenja najamnina, što je posebno važno za promicanje izgradnje najma stambenih prostora, a time i za olakšavanje cjenovne pristupačnosti stanovanja.
99	3.1.1.4.i. Uspostava fonda za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama	Prekretnica	Donošenje strategije cjenovne pristupačnosti stanovanja	Vlada je donijela strategiju za stanovanje, cjenovnu pristupačnost	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2022	Strategija cjenovne pristupačnosti stanovanja uključuje smjerove djelovanja, pokazatelje politike i skup zadaća za promicanje pristupa stanovanju, pružanje rješenja za pružanje potpore cjenovnoj pristupačnosti stanovanja za kućanstva različitih vrsta i razina dohotka, uključujući kućanstva s najnižim dohotkom, te da se mehanizmima potpore i propisima promiče popravak postojećeg stambenog fonda i razvoj novog stambenog fonda.
100	3.1.1.4.i. Uspostava fonda za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama	Prekretnica	Vladina uredba o izgradnji stanova s niskom iznajmljivačem	Stupanje na snagu vladinih propisa o izgradnji stanova s niskom iznajmljivačem	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2022	Stupila je na snagu Uredba Kabineta ministara o izgradnji stanova s niskim najamninama kako bi se definirali veličina, područje primjene i vrsta potpore te kriteriji za korisnike.
101	3.1.1.4.i. Uspostava fonda za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama	Meta	Broj stanova u odobrenim projektima	UMJEREN	Broj	0	300	ČETVRTO TROMJESEČJE	2024	Nacionalna razvojna institucija Altum odobrava financiranje za projekte od najmanje 300 stanova. U okviru odobrenih projekata smještaj se osigurava za nisku najamninu (okvirno 4,40 EUR/m²). Odobreni projekti moraju ispunjavati zahtjeve visoke kvalitete: (1) zgrada mora biti zgrada gotovo nulte energije; 2. Ispitivanja odgovarajuće kvalitete (akustička mjerenja, ispitivanje propusnosti zraka zgrade) provode se u trenutku puštanja u uporabu.
102	3.1.1.4.i. Uspostava fonda za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama	Meta	Broj stanova u odobrenim projektima	UMJEREN	Broj	300	467	TROMJESEČJE	2026	Nacionalna razvojna institucija Altum odobrava financiranje za projekte od najmanje 467 stanova. U okviru odobrenih projekata smještaj se osigurava za nisku najamninu (okvirno 4,40 EUR/m²). Odobreni projekti moraju ispunjavati zahtjeve visoke kvalitete: (1) zgrada mora biti zgrada gotovo nulte energije; 2. odgovarajuća ispitivanja kvalitete (akustička mjerenja, ispitivanje propusnosti zraka u zgradi) provode se u trenutku stavljanja u uporabu.
103	3.1.1.4.i. Uspostava fonda za financiranje izgradnje stambenih objekata s niskim najamninama	Meta	Broj izgrađenih stanova	UMJEREN	Broj	0	300	TROMJESEČJE	2026	Dovršeni su projekti s 300 stanova izgrađenih i isporučenih u skladu sa sljedećim specifikacijama: (1) zgrada mora biti zgrada gotovo nulte energije; 2. odgovarajuća ispitivanja kvalitete (akustička mjerenja, ispitivanje propusnosti zraka u zgradi) provode se u trenutku stavljanja u uporabu.
104	3.1.1.5.i. Razvoj i opremanje infrastrukture obrazovnih ustanova	Prekretnica	Definicija donesenih kvalitativnih i kvantitativnih kriterija	Pravni okvir stupio je na snagu	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2021	Stupanje na snagu pravnog okvira koji je donijela vlada i kojim se promiče pružanje visokokvalitetnog obrazovanja promicanjem sveobuhvatne ponude obrazovnih programa na regionalnoj razini te stvaranjem mreže općih srednjoškolskih obrazovnih ustanova u skladu s demografskim stanjem. Pravnim okvirom utvrđuju se minimalni kvantitativni i kvalitativni kriteriji (kao što su minimalni broj polaznika, dostupnost infrastrukture itd.) za ustanove općeg srednjoškolskog obrazovanja.
105	3.1.1.5.i. Razvoj i opremanje infrastrukture obrazovnih ustanova	Prekretnica	Donošenje odluka lokalnih vijeća o reorganizaciji najmanje 20 općih srednjoškolskih obrazovnih ustanova	Donošenje odluka u lokalnim vijećima	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2022	Odluke o reorganizaciji (spajanja, promjene razine obrazovanja) najmanje 20 općih srednjoškolskih obrazovnih ustanova koje donose lokalne vlasti.
106	3.1.1.5.i. Razvoj i opremanje infrastrukture obrazovnih ustanova	Meta	Razvoj i opremanje infrastrukture obrazovnih ustanova	umjeren	Broj	0	21	TROMJESEČJE	2026	Poboljšanje infrastrukture 21 opće obrazovne ustanove koju su uspostavile lokalne vlasti u skladu sa specifikacijama: mogu se predvidjeti ulaganja za poboljšanje fizičkog okruženja obrazovne ustanove – učionice koje ispunjavaju higijenske zahtjeve, rekonstrukcija inženjerskih mreža (uključujući ventilacijske sustave), osiguravanje dostatne i energetski učinkovite rasvjete te druga ergonomska i moderna obrazovna rješenja. Ta ulaganja u školsku infrastrukturu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost mogu se upotrijebiti i za kupnju informacijske tehnologije i opreme za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, za provedbu novih poboljšanih kurikuluma i za provedbu učenja na daljinu i putem interneta.
107	3.1.1.6.i. Kupnja vozila s nultim emisijama za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga	Prekretnica	Donesen je program potpore za lokalne vlasti za kupnju električnih autobusa za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga.	Stupanje na snagu vladinih propisa	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2022	Stupanje na snagu uredaba Kabineta kojima se utvrđuju provedbeni uvjeti za pružanje potpore lokalnim vlastima pri kupnji električnih autobusa za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga.
108	3.1.1.6.i. Kupnja vozila s nultim emisijama za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga	Meta	Broj električnih školskih autobusa na temelju ugovora dodijeljenih za kupnju električnih autobusa za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga	umjeren	Broj	0	15	TROMJESEČJE	2023	Dodjela ugovora za kupnju 15 električnih autobusa za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga
109	3.1.1.6.i. Kupnja vozila s nultim emisijama za obavljanje općinskih funkcija i povezanih usluga	Meta	Broj kupljenih električnih školskih grupa	UMJEREN	Broj	0	15	ČETVRTO TROMJESEČJE	2025	Isporuka 15 električnih školskih autobusa općinama kao korisnicima za općinski prijevoz učenika.
109 a	3.1.1.7.i. Zajmovi poduzetnicima koji razvijaju nekretnine za izgradnju stambenih objekata s niskim najamninama	Prekretnica	Provedbeni sporazum i završetak ulaganja	Stupanje na snagu sporazuma o provedbi i potvrde o prijenosu	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2025	Provedbeni sporazum stupa na snagu, a Latvija prenosi 29 020 919 EUR u ALTUM za Instrument.
109.b	3.1.1.7.i. Zajmovi poduzetnicima koji razvijaju nekretnine za izgradnju stambenih objekata s niskim najamninama	Meta	Pravni sporazumi potpisani s krajnjim korisnicima.	UMJEREN	Postotak	0 %	100 %	DRUGO TROMJESEČJE	2026	Altum mora sklopiti pravne sporazume o financiranju s krajnjim korisnicima u iznosu potrebnom za iskorištavanje 100 % ulaganja Mehanizma za oporavak i otpornost u Mehanizam (uzimajući u obzir naknade za upravljanje).
110	3.1.2.r. Pristup socijalnim službama i službama za zapošljavanje kao potpora reformi minimalnog dohotka	Prekretnica	Donošenje strateškog okvira za daljnji razvoj sustava potpore minimalnom dohotku	Strateški okvir za daljnji razvoj sustava potpore minimalnom dohotku odobrio je Kabinet ministara	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2021	Kabinet ministara razvio je i odobrio strateški okvir za daljnji razvoj sustava potpore minimalnom dohotku, koji uključuje barem: — Plan za poboljšanje sustava potpore minimalnom dohotku za razdoblje 2022. 2024. s ciljem jačanja metodologije za izračun minimalnog dohotka, — Smjernice za socijalnu zaštitu i tržište rada za razdoblje 2021. 2027. za promicanje socijalne uključenosti stanovništva, smanjenje dohodovnih nejednakosti i siromaštva, razvoj pristupačnih i prilagođenih socijalnih usluga te promicanje visoke razine zaposlenosti u kvalitetnom radnom okruženju, — Plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021. 2023., čiji je cilj poboljšati pružanje usluga u zajednici, — Plan za promicanje jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje 2021. 2023., čiji je cilj razviti integrirani sustav potpore koji zadovoljava potrebe osoba s invaliditetom
111	3.1.2.r. Pristup socijalnim službama i službama za zapošljavanje kao potpora reformi minimalnog dohotka	Prekretnica	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena za poboljšanje sustava potpore minimalnom dohotku	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena za poboljšanje sustava potpore minimalnom dohotku	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2023	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena za poboljšanje sustava potpore minimalnom dohotku, koje uključuju: — donja granica praga minimalnog dohotka od najmanje 20 % medijana dohotka, — postupak revizije pragova minimalnog dohotka, koji se treba provoditi na godišnjoj osnovi (od 2023.), na temelju promjena medijana dohotka i osiguravanje da se pragovi minimalnog dohotka ne mijenjaju u slučaju smanjenja medijana dohotka.
112	3.1.2.1.i. Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim oštećenjima	Prekretnica	Odabir zgrada državne i lokalne uprave u kojima će se provoditi prilagodbe okolišu	Donošenje popisa 63 odabrane zgrade javnih i lokalnih tijela u koje će se ulagati u prilagodbu okoliša	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2022	Za provedbu mjera ekološke pristupačnosti odabiru se 63 zgrade državne i lokalne uprave koje pružaju javne usluge u sektoru socijalne skrbi ili općinske socijalne usluge (te se zgrade uključuju u propise Kabineta ministara). Ulaganje uključuje mjere za provedbu minimalnog standarda pristupačnosti: osobama s funkcionalnim oštećenjima i osobama s invaliditetom osigurati pristup okruženju i informacijama.
113	3.1.2.1.i. Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim oštećenjima	Prekretnica	Potpisivanje ugovora za osiguravanje pristupa javnim objektima u zgradama javnih i lokalnih tijela	Potpisivanje ugovora za radove na pristupu javnim objektima u prethodno odabranim 63 zgrade javnih i lokalnih tijela.	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2024	Relevantna javna i lokalna tijela potpisuju ugovore kako bi se osigurao pristup objektima u 63 zgrade državne i lokalne uprave koje pružaju javne usluge u sektoru socijalne skrbi ili općinske socijalne usluge. Dodjeljuju se ugovori za pružanje minimalnog standarda pristupačnosti: elementi pristupačnosti potrebni za svaku zgradu, uključujući mjere za osiguravanje pristupa objektima i informacijama za osobe s funkcionalnim oštećenjima i osobe s invaliditetom (to može uključivati izradu ili ugradnju različitih prilagodbi kao što su poboljšanje vizualnih informacija, prilagodba i osiguravanje sustava za evakuaciju osoba s invaliditetom postavljanjem rampi, posuda, dizala i jednostavnih ili automatskih vrata).
114	3.1.2.1.i. Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim oštećenjima	Meta	Završetak izgradnje kako bi se osigurao pristup javnim objektima u zgradama državne i lokalne uprave	UMJEREN	Građevine	0	63	DRUGO TROMJESEČJE	2026	Dovršeni su građevinski radovi na 63 zgrade državne i lokalne uprave koje pružaju javne usluge u sektoru socijalne skrbi ili općinske socijalne usluge skupinama kojima prijeti socijalna isključenost, uključujući osobe s invaliditetom, te je potpisan Zakon o primopredaji. Mjere uključuju provedbu minimalnog standarda pristupačnosti: pristup javnosti objektima i informacijama za osobe s funkcionalnim oštećenjima i osobe s invaliditetom (to može uključivati izradu ili ugradnju različitih prilagodbi kao što su poboljšanje vizualnih informacija, prilagodba i osiguravanje sustava za evakuaciju osoba s invaliditetom, rampe, papučice, dizalice, lako otvaranje ili automatska vrata).
115	3.1.2.1.i. Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim oštećenjima	Prekretnica	Odabir posebne ciljne skupine za poboljšanje fizičkog pristupa stanovanju	Donošenje popisa od 259 odabranih osoba s invaliditetom koje moraju prilagoditi svoj individualni smještaj	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2024	Donošenje popisa 259 osoba s teškim ili vrlo teškim invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju koje će imati potporu relevantnih javnih tijela za prilagodbu individualnog smještaja.
116	3.1.2.1.i. Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim oštećenjima	Prekretnica	Potpisivanje ugovora za prilagodbu smještaja osoba s invaliditetom	Potpisivanje ugovora	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2025	Potpisivanje ugovora za prilagodbu smještaja 259 osoba s teškim ili vrlo teškim invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Sklopljeni su ugovori za pružanje elemenata pristupačnosti u području okoliša (na primjer: postavljanje rampi i dizala, osiguravanje opreme, elementi nastambi, prilagodba zajedničkih prostora) u nastambama za 259 osoba.
117	3.1.2.1.i. Mjere za promicanje pristupa javnim uslugama i zapošljavanja za osobe s invaliditetom i osobe s funkcionalnim oštećenjima	Meta	Osigurana pristupačnost stambenog okruženja za osobe s invaliditetom	UMJEREN	Osobe	0	259	DRUGO TROMJESEČJE	2026	Prilagodba okruženja doma (na primjer: dovršena je uspostava rampi i dizala, osiguravanje opreme, elementi smještaja, prilagodba zajedničkih prostora) 259 osoba s teškim ili vrlo teškim invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
118	3.1.2.2.i. Razvoj alata za predviđanje	Prekretnica	Sklapanje ugovora za razvoj algoritama za model predviđanja, razvoj tehničkih specifikacija za informacijski sustav i nadzor razvoja sustava	Izrada tehničkih specifikacija i sklapanje ugovora za savjetodavne usluge u koje su uključeni latvijski i strani stručnjaci za ekonometrijsko i matematičko modeliranje	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2022	Dodjela ugovora na temelju natječaja za: — razviti ekonometrijski model i metodologiju za dugoročno predviđanje socijalne potpore, uključujući mirovine, — izraditi tehničke specifikacije za razvoj informacijskog sustava, — pratiti razvoj sustava. U sklopljenom ugovoru navodi se vremenski raspored za sljedeće rezultate: — evaluacijsko izvješće o trenutačnoj situaciji, — matematički model za predviđanje mirovina, — evaluaciju postojećeg alata za predviđanje i njegova potencijala, — tehničke specifikacije za razvoj informacijskog sustava, — praćenje razvoja informacijskog sustava tijekom cijelog projekta.
119	3.1.2.2.i. Razvoj alata za predviđanje	Prekretnica	Dovršetak tehničkih specifikacija za informacijski sustav alata za predviđanje socijalne sigurnosti	Tehničke specifikacije koje je odobrilo Ministarstvo socijalne skrbi i koje su spremne za podnošenje nositelju informacijskog sustava	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2024	Dovršetak tehničkih specifikacija za novi informacijski sustav alata za predviđanje socijalne sigurnosti. Tehničke specifikacije uključuju: — izvješće o evaluaciji postojećeg alata za predviđanje te njegovih opcija i preporuka za razvoj novog alata za predviđanje, — tehničke specifikacije za razvoj sustava (tehnička specifikacija uključuje i zahtjev za primjenu prilagodljive metodologije tijekom faza razvoja sustava).
120	3.1.2.2.i. Razvoj alata za predviđanje	Prekretnica	Razvoj alata za predviđanje	Alat za predviđanje razvijen za dugoročna predviđanja sustava socijalne sigurnosti	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2026	Potpisan je akt o primopredaji između Ministarstva socijalne skrbi i programera softvera za razvoj alata za predviđanje dugoročnih predviđanja sustava socijalne sigurnosti koji: — predviđa se mogućnost učinkovitijeg korištenja i odražavanja demografskog aspekta u prognozama, što dovodi do bržeg i točnijeg rezultata predviđanja, — jačanje administrativnih kapaciteta u području socijalne sigurnosti, — pruža mogućnost unošenja detaljnijeg niza pretpostavki u usporedbi s modelom koji se upotrebljavao u prošlosti, — omogućuje modeliranje s drugim postojećim rezultatima (npr.: Eurostat), kao i demografski pokazatelji i pokazatelji tržišta rada; — izrađena su dva priručnika za administratora alata i za korisnike.
121	3.1.2.3.i. Otpornost i kontinuitet usluge dugotrajne socijalne skrbi	Prekretnica	Izrada standardnog konstrukcijskog projekta	Zahtjevi za projektni zadatak i standardni projekt izgradnje razvijeni za pružanje usluga dugotrajne skrbi u blizini obiteljskog okruženja	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2022	Ministarstvo socijalne skrbi donijelo je standardni projekt izgradnje zgrada potrebnih za pružanje usluga dugotrajne skrbi u blizini obiteljskog okruženja. Građevinski projekt namijenjen je izgradnji energetski visokoučinkovitih zgrada (zgrade gotovo nulte energije). Općine moraju imati već spreman standardni građevinski projekt, čime se smanjuju troškovi projekta. Jednostavnijom provedbom projekta za općine smanjuju se rizici od kašnjenja u provedbi projekta.
122	3.1.2.3.i. Otpornost i kontinuitet usluge dugotrajne socijalne skrbi	Meta	Sklapanje ugovora o provedbi projekata	UMJEREN	Broj ugovora	0	6	DRUGO TROMJESEČJE	2023	Središnja agencija za financije i ugovaranje sklopila je najmanje šest ugovora o uspostavi novih mjesta za pružanje usluga dugotrajne skrbi u blizini obiteljskog okruženja.
123	3.1.2.3.i. Otpornost i kontinuitet usluge dugotrajne socijalne skrbi	Meta	Osiguravanje novih mjesta za usluge dugotrajne skrbi u blizini obiteljskog okruženja za 408 osoba u dobi za umirovljenje	umjeren	Broj mjesta	0	408	DRUGO TROMJESEČJE	2026	Stvaranje novih mjesta za pružanje usluga dugotrajne skrbi u blizini obiteljskog okruženja za 408 osoba u dobi za umirovljenje (26 zgrada izgrađenih s najviše 16 osoba po zgradi). Pri izgradnji tih zgrada mora se osigurati da svaka zgrada ima barem unaprijed određenu minimalnu opremu, kao što su uređaji i namještaj.
124	3.1.2.4.i. Sinergijski razvoj usluga socijalne i strukovne rehabilitacije za promicanje otpornosti osoba s funkcionalnim poteškoćama	Prekretnica	Opis donesene službe za profesionalnu rehabilitaciju	Donošenje opisa usluga profesionalne rehabilitacije	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2023	Savjetodavno vijeće Državne agencije za socijalnu integraciju donijelo je, a Agencija za socijalnu integraciju odobrila je opis službe za profesionalnu rehabilitaciju kojom se promiče održavanje, obnavljanje i stjecanje novih edukacija ili vještina za ponovno zapošljavanje što je prije moguće, čime se promiče sigurnost korisnika.
125	3.1.2.4.i. Sinergijski razvoj usluga socijalne i strukovne rehabilitacije za promicanje otpornosti osoba s funkcionalnim poteškoćama	Prekretnica	Prilagodba građevinske infrastrukture, uključujući promicanje ekološke pristupačnosti i energetske učinkovitosti te poboljšanje tehničke i materijalne opreme	Prilagodba dviju zgrada u kojima će se infrastruktura poboljšati, uključujući ekološku pristupačnost i energetsku učinkovitost te poboljšanje tehničke i materijalne opreme	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	TROMJESEČJE	2026	Infrastruktura i logistička oprema poboljšani su u zgradama u kojima se pružaju usluge za promicanje otpornosti osoba s funkcionalnim oštećenjima, uključujući: — mjere za prilagodbu okoliša zgrade Slokas ulica 61, Jūrmala, — povećana energetska učinkovitost u zgradi Dubultu perspektiva 71, Jūrmala.
126	3.1.2.4.i. Sinergijski razvoj usluga socijalne i strukovne rehabilitacije za promicanje otpornosti osoba s funkcionalnim poteškoćama	Prekretnica	Uspostavljen je i odobren novi standard za usluge socijalne i strukovne rehabilitacije za promicanje otpornosti osoba s funkcionalnim poteškoćama	Odobrava se novi standard usluge rehabilitacije	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2026	Savjetodavno vijeće Državne agencije za socijalnu integraciju donijelo je, a Državna agencija za socijalnu integraciju odobrila je novi standard usluga socijalne i strukovne rehabilitacije za promicanje otpornosti osoba s funkcionalnim poteškoćama (program razvoja kompetencija i usluga strukovne rehabilitacije), među ostalim usvajanjem usluga u pilot-projektima i upotrebom materijalne osnove projekta.
127	3.1.2.5.i. Sudjelovanje nezaposlenih, tražitelja zaposlenja i osoba kojima prijeti nezaposlenost na tržištu rada	Prekretnica	Uspostavljena je ponuda prekvalifikacije i usavršavanja, s naglaskom na digitalnim vještinama, za klijente (nezaposlene osobe, osobe koje traže posao, osobe kojima prijeti nezaposlenost) Državne agencije za zapošljavanje za oporavak gospodarstva koji donosi velik broj radnih mjesta provedbom mjera aktivne politike tržišta rada	Donošenje nove ponude za prekvalifikaciju i usavršavanje (uključujući digitalne vještine) za klijente Državne agencije za zapošljavanje	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	DRUGO TROMJESEČJE	2023	Na sastanku latvijske komisije za osposobljavanje donesena je ponuda programa prekvalifikacije i usavršavanja klijentima latvijske službe za zapošljavanje (nezaposleni, tražitelji zaposlenja, osobe kojima prijeti nezaposlenost) u skladu s mjerama aktivne politike tržišta rada za oporavak gospodarstva pogodnog za zapošljavanje.
128	3.1.2.5.i. Sudjelovanje nezaposlenih, tražitelja zaposlenja i osoba kojima prijeti nezaposlenost na tržištu rada	Prekretnica	Razvoj digitalnog alata za procjenu vještina	Razvijen i proveden digitalni alat	UMJEREN	UMJEREN	UMJEREN	ČETVRTO TROMJESEČJE	2023	Državna agencija za zapošljavanje razvila je i uvela digitalni alat za procjenu za poboljšani sustav profiliranja vještina kojim se osigurava procjena vještina i kompetencija klijenata agencije kako bi se dovršila odgovarajuća ponuda prekvalifikacije i stjecanja vještina, ovisno o razini znanja i vještina pojedinca. Metoda profiliranja klijenata koju agencija trenutačno upotrebljava dopunjuje se alatom za procjenu digitalnih vještina (testovi), a rezultati testova upotrebljavaju se u postupku savjetovanja o karijeri klijenta i u pripremi pojedinačne ponude osposobljavanja.
129	3.1.2.5.i. Sudjelovanje nezaposlenih, tražitelja zaposlenja i osoba kojima prijeti nezaposlenost na tržištu rada	Meta	Nezaposleni, tražitelji zaposlenja, osobe izložene riziku od nezaposlenosti s poboljšanim vještinama	UMJEREN	Broj	0	10 000	TROMJESEČJE	2025	10000 nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja, osoba izloženih riziku od nezaposlenosti s poboljšanim vještinama prema potvrdi računovodstvenog sustava klijenata Državne agencije za zapošljavanje
130	3.1.2.5.i. Sudjelovanje nezaposlenih, tražitelja zaposlenja i osoba kojima prijeti nezaposlenost na tržištu rada	Meta	Nezaposleni, tražitelji zaposlenja, osobe izložene riziku od nezaposlenosti s poboljšanim vještinama	UMJEREN	Broj	10 000	20 450	TROMJESEČJE	2026	20450 nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja, osoba izloženih riziku od nezaposlenosti s poboljšanim vještinama prema potvrdi računovodstvenog sustava klijenata Državne agencije za zapošljavanje
130a	3.1.2.6.i. Olakšavanje dostupnosti tehničkih pomagala	Meta	Tehnička pomagala za osobe s funkcionalnim oštećenjima	UMJEREN	Broj	0	10 474	DRUGO TROMJESEČJE	2026	Osobama s funkcionalnim oštećenjima izdano je 10474 tehničkih pomagala.

D. SASTAVNICA 4: ZDRAVLJE

Tom komponentom latvijskog plana za oporavak i otpornost pridonosi se svladavanju izazova povezanih s otpornošću, dostupnošću, kvalitetom i troškovnom učinkovitošću zdravstvenog sustava i njegovih ljudskih resursa. Pravodoban i jednak pristup zdravstvenoj skrbi ograničen je, posebno za ranjive skupine. Latvija navodi velike nezadovoljene potrebe za zdravstvenom skrbi i znatna neposredna plaćanja. Nezdrav način života još je jedan važan razlog loših zdravstvenih ishoda. Nedostatak zdravstvenih radnika otežava pružanje javne zdravstvene skrbi i ugrožava uspjeh reformi zdravstvene skrbi. Ti su izazovi posebno pogoršani krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19.

Ciljevi su komponente poboljšati otpornost i dostupnost zdravstvene skrbi i. razvojem okvira i potrebne infrastrukture za pružanje integriranih zdravstvenih usluga, osiguravanjem kapaciteta zdravstvenih ustanova za prilagodbu kriznim situacijama, ii. razvojem poboljšanih modela pružanja usluga i iii. poboljšanjem pružanja ljudskih resursa i sustava stručnog usavršavanja zdravstvenih djelatnika.

Komponentom se podupire provedba preporuke za pojedinu zemlju radi jačanja otpornosti i pristupačnosti zdravstvenog sustava, među ostalim osiguravanjem dodatnih ljudskih i financijskih resursa (1. preporuka za pojedinu zemlju iz 2020.) te povećanja dostupnosti, kvalitete i troškovne učinkovitosti zdravstvenog sustava (2. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).

D.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma 4.1.1.r: Održivost i otpornost sveobuhvatnog i integriranog zdravstvenog sustava usmjerenog na čovjeka.

Ciljevi su mjere razvoj sveobuhvatnog i integriranog zdravstvenog sustava usmjerenog na čovjeka te osiguravanje njegove održivosti i otpornosti.

Reforma se sastoji od razvoja novih modela za pružanje učinkovitih integriranih zdravstvenih usluga na svim razinama zdravstvene skrbi (primarna, sekundarna i tercijarna). Cilj je reforme razviti integrirane preporuke za skrb i epidemiološki sigurnosni okvir.

Strategija ulaganja kojom se definiraju potrebe za ulaganjima u infrastrukturu priprema se do 31. prosinca 2022. Reforma će sadržavati i procjene pružanja bolničkih usluga u skladu s bolničkom razinom i mapiranje bolničkih usluga. Ti elementi, zajedno s preporukama za integriranu skrb i okvirom za epidemiološku sigurnost, preduvjeti su za planirana ulaganja u bolnice i sekundarna izvanbolnička okruženja u skladu s ulaganjem: 4.1.1.2.i. i 4.1.1.3.i.

U području onkologije mjerom se osigurava uvođenje ujednačenog metodološkog upravljanja uspostavom i pripremanjem za certificiranje latvijskog centra za skrb o oboljelima od raka, kao i osiguravanjem zajedničkog upravljanja, liječenja i skrbi te uspostavom mreže bolnica specijaliziranih za liječenje i skrb o onkološkim pacijentima.

Ulaganjima u projekt genoma stvara se, u skladu s europskom inicijativom „1+ milijun genoma” (1+MG), reprezentativno prikupljanje podataka o referentnom genomu latvijskih građana, prikupljajući uzorke genetskih podataka koje su donirali latvijski građani. Cilj mu je ojačati kapacitete Latvije za genetsko istraživanje i digitalizaciju kako bi se olakšalo sigurno povezivanje i analiza tih podataka u okviru europske infrastrukture 1+MG.

U cilju promicanja integrirane zdravstvene skrbi usmjerene na pacijenta, poboljšanja dostupnosti, kvalitete i učinkovitosti resursa zdravstvenih usluga, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom razvija se strategija za sektor digitalnog zdravstva. Ta strategija služi kao put prema razvoju i uvođenju digitalnih rješenja u zdravstvenom sektoru koja su sigurna i zadovoljavaju potrebe industrije i njezinih korisnika.

Reforma se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 4.1.1.1.i. Potpora istraživanjima u području javnog zdravlja.

Cilj je mjere poboljšati planiranje i provedbu politike javnog zdravlja, među ostalim kako bi se osigurala epidemiološka sigurnost razvojem održivih integriranih zdravstvenih usluga usmjerenih na pacijenta.

Ulaganje se sastoji od tri studije. (i) u području antimikrobne rezistencije, studija za utvrđivanje najučinkovitijih metoda intervencije i praćenja. ii. studiju za utvrđivanje razloga za necijepljenje kako bi se osigurala šira procijepljenost i smanjio rizik od širenja zaraznih bolesti u Latviji. iii. u području zaraznih bolesti, studija o rizicima od zaraze i njihovu utjecaju na pokazatelje javnog zdravlja.

Očekuje se da će glavni nalazi tih studija poslužiti kao osnova za poboljšanje politike javnog zdravlja. Na temelju tih nalaza očekuju se promjene regulatornog okvira, metodologije i preporuka.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 4.1.1.2.i.: Potpora jačanju zdravstvene infrastrukture sveučilišnih i regionalnih bolnica

Ciljevi su mjere ojačati otpornost zdravstvenog sektora i dostupnost usluga razvojem potrebne infrastrukture za integrirane zdravstvene usluge, osiguravanjem kapaciteta zdravstvenih ustanova za prilagodbu kriznim situacijama i osiguravanjem kontinuiranih održivih i visokokvalitetnih zdravstvenih usluga financiranih državnim sredstvima. Ulaganjima u bolničku infrastrukturu nastoji se poboljšati dostupnost izvanbolničkih i bolničkih usluga.

Planira se ulaganje u tri kliničke sveučilišne bolnice i sedam regionalnih bolnica za poboljšanje njihove infrastrukture i opreme. Ulaganja se temelje na preporukama za integriranu skrb i epidemiološke sigurnosne zahtjeve te u skladu sa strategijom ulaganja za razvoj infrastrukture zdravstvene skrbi za razdoblje 2021. 2027. Osiguravaju se ulaganja u obnovu, obnovu i izgradnju novih prostora te za nabavu medicinskih tehnologija i opreme.

Ulaganja za osiguravanje integriranog pristupa zdravstvenoj skrbi i potrebne prilagodbe za epidemiološku sigurnost provode se u trima kliničkim sveučilišnim bolnicama: Istočna klinička sveučilišna bolnica u Rigi, klinička sveučilišna bolnica Paula Stradiņa i klinička sveučilišna bolnica za djecu te sedam regionalnih bolnica: Regionalna bolnica Liepaja; Regionalna bolnica Daugavpils, bolnica Rēzekne, regionalna bolnica Sjeverni Kurzeme, regionalna bolnica Jēkabpils, bolnica Vidzeme i bolnica Jelgava.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganje 4.1.1.3.i. Potpora jačanju zdravstvene infrastrukture pružatelja sekundarnih ambulantnih usluga

Ciljevi su mjere poboljšati infrastrukturu pružatelja sekundarnih ambulantnih usluga kako bi se osiguralo pružanje integriranih usluga, epidemiološka sigurnost i ekološka pristupačnost.

Ulaganje se sastoji od ulaganja u infrastrukturu i opremu za najmanje 40 pružatelja usluga sekundarne izvanbolničke zdravstvene zaštite.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma 4.2.1.r.: Osiguravanje ljudskih resursa i usavršavanje.

Ciljevi su mjere poboljšati upravljanje ljudskim resursima i usavršavanje u zdravstvenom sektoru.

Reforma se sastoji od razvoja strategije za ljudske resurse koja uključuje sveobuhvatan pristup planiranju radne snage u zdravstvu i modelu cjeloživotnog učenja, koordinacijski mehanizam za osposobljavanje i simulacijski pristup osposobljavanju. Strategija ljudskih resursa za zdravstveni sektor temelji se na mapiranju ljudskih resursa.

Strategija obuhvaća mjere kao što su razvoj novog modela plaća, pružanje osnovnog medicinskog osposobljavanja i broj mjesta boravka u skladu s potražnjom, mjere zadržavanja te razvoj baze podataka ljudskih resursa. Reformom će se uspostaviti i okvir za jačanje medicinskog obrazovnog sustava, kojim se predviđa uvođenje održivog modela za kontinuirano obrazovanje i koordinacijski mehanizam za osiguravanje i praćenje kvalitete obrazovnog sadržaja, kao i simulacijski pristup na svim razinama obrazovanja. Razvija se informatički alat za predviđanje budućih potreba radne snage u zdravstvu.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2024.

Ulaganja: 4.2.1.1.i. Potpora provedbi sustava za razvoj ljudskih resursa.

Ciljevi su mjere razviti zajednički pristup kontinuiranom obrazovanju u zdravstvu i uvesti simulacijski pristup u zdravstveni obrazovni sustav.

Ulaganje se sastoji od uspostave koordinacijskog mehanizma i obuhvaća aspekte kao što su metodološko upravljanje, kontrola kvalitete obrazovnog sadržaja i održivo financiranje.

Ulaganjem se osigurava i izrada akcijskog plana za provedbu simulacijskog pristupa u procesu osposobljavanja liječnika. Tim će se pristupom omogućiti simulacija različitih stvarnih situacija, čime će se budućim i postojećim zdravstvenim djelatnicima omogućiti daljnji razvoj njihovih vještina.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 4.3.1.r.: Održivost zdravstvene skrbi, jačanje upravljanja, učinkovita upotreba zdravstvenih resursa, povećanje ukupnog javnog proračuna u zdravstvenom sektoru.

Ciljevi su mjere poboljšati učinkovitost pružanja zdravstvenih usluga koje financira država osiguravanjem dostupnosti usluga i uspostavom mehanizma sustavnih promjena za usluge koje plaća država.

Reforma se sastoji od uspostave uslužnog laboratorijskog sustava za ispitivanje i ocjenjivanje različitih modela usluga. Mjera obuhvaća ispitivanje trenutačne situacije, utvrđivanje i procjenu izazova te razvoj rješenja kao što su novi modeli usluga. Novi modeli usluga testiraju se i uspoređuju s postojećom uslugom. Procjenjuju se kratkoročne i dugoročne koristi i povećanje učinkovitosti modela. Na temelju rezultata očekuje se da će se 10 novih modela usluga testirati i ocijeniti kako bi se uključili i proveli u okviru košarice državnih plaćenih usluga.

Reforma se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 4.3.1.1.i. Potpora za procjenu i poboljšanje kvalitete i dostupnosti nebolničke sekundarne zdravstvene zaštite.

Cilj je mjere utvrditi slabe točke u pružanju državnih nebolničkih usluga sekundarne zdravstvene zaštite.

Ulaganje se sastoji od studije o kvaliteti i dostupnosti državnih nebolničkih usluga sekundarne zdravstvene skrbi, mapiranja sveobuhvatnih nebolničkih potreba za sekundarnom skrbi i izazova povezanih s provedbom administrativne teritorijalne reforme te izradom preporuka o politikama.

Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2024.

D.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

E. SASTAVNICA 5: GOSPODARSKA PREOBRAZBA I REFORMA PRODUKTIVNOSTI

Ta komponenta latvijskog plana za oporavak i otpornost sastoji se od dva dijela kojima se rješavaju ključni izazovi u području inovacija i visokog obrazovanja. Ključni izazovi povezani s inovacijama su niska ulaganja u inovacije, posebno u privatnom sektoru, slabe veze između znanosti i poduzeća, nedostatak visokokvalificiranih ljudskih resursa i rascjepkanost upravljanja inovacijskim sustavom. Ključni izazov povezan s visokim obrazovanjem fragmentirano je okruženje visokog obrazovanja koje se sastoji od relativno velikog broja malih ustanova čije je financiranje nedostatno i neučinkovito. To znači da većini visokih učilišta nedostaju resursi za pružanje kvalitetnog obrazovanja i stvaranje kritične mase za visokokvalitetna istraživanja. Nadalje, postoji neoptimalan model upravljanja sveučilištima s lošom zastupljenošću vanjskih dionika i nedostatkom privlačnih mogućnosti za akademsku karijeru, čime se ograničavaju ljudski resursi za obrazovanje, istraživanje i inovacije.

Ciljevi su komponente povećanje produktivnosti većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, poticanje konkurentnosti i poticanje suradnje između javnog sektora, poduzeća, akademske zajednice i istraživačkih institucija. Promjene u upravljanju inovacijskim sustavom i popratnim programima potpore za privatna ulaganja u istraživanje i razvoj usmjerene su na stvaranje održivih inovacijskih ekosustava, čime se potiču veća ukupna ulaganja u inovacije. Opsežnom reformom visokog obrazovanja nastoje se povećati kvaliteta i učinkovitost visokog obrazovanja, konkurentnost istraživanja u Latviji te dugoročno osigurati bolje vještine latvijskog stanovništva.

Komponentom se podupire provedba preporuka za pojedinu zemlju kako bi se investicijska politika usmjerila na inovacije (3. preporuka za pojedinu zemlju, 2019., 3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) te kako bi se povećala kvaliteta i učinkovitost obrazovanja i osposobljavanja (2. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).

E.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma 5.1.r.: Upravljanje inovacijskim sustavom i motivacija za privatna ulaganja u istraživanje i razvoj

Cilj je mjere uvesti ekosustavni pristup u upravljanje inovacijama. Cilj mu je uvesti instrument potpore kojim će se omogućiti povećanje kapaciteta za istraživanje i razvoj u poduzećima, promicati međusektorska suradnja, povećati udio inovativnih poduzeća i time promicati veća privatna ulaganja u inovacije.

Reforma se sastoji od stvaranja modela upravljanja inovacijama, što znači dodjeljivanje posebnih zadaća uključenim institucijama koje predstavljaju vladu, industriju i akademsku zajednicu. Ključne zadaće inovacijskog sustava su utvrđivanje strategije, upravljanje inovacijskim fondom, prikupljanje podataka, mjerenje i praćenje uspješnosti te periodična ponovna procjena modela upravljanja.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2022.

Ulaganja: 5.1.1.1.i. Operacionalizacija cjelovitog modela upravljanja inovacijskim sustavom

Cilj je mjere poduprijeti operacionalizaciju novog modela upravljanja inovacijskim sustavom i osigurati njegovo kontinuirano funkcioniranje.

Cilj je ulaganja mobilizirati ljudske resurse potrebne za osiguravanje koordiniranog pristupa u provedbi programa potpore inovacijama i praćenju njihove uspješnosti. Provode se dva analitička izvješća koja obuhvaćaju sva područja RIS3, uključujući uspješnost programa potpore inovacijama, kao i preporuke za moguća poboljšanja programa.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 5.1.1.2.i. Potpora istraživanju i internacionalizaciji

Cilj je ulaganja povećati opseg privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj ciljanim javnim ulaganjima kojima se promiče razvoj novih proizvoda i tehnologija te prijenos znanja unutar gospodarstva.

Ulaganjima se financiraju četiri programa sa sljedećim okvirnim iznosima: i. program potpore centrima stručnosti u iznosu od 25 milijuna EUR, ii. program potpore istraživanju u iznosu od 47 milijuna EUR, iii. program potpore mrežama suradnje u iznosu od 5 milijuna EUR i iv. program potpore za sudjelovanje u važnim projektima od zajedničkog europskog interesa u iznosu od 31 milijun EUR. Zatvoreni poziv na potporu organizira se za i. program potpore centrima kompetentnosti. Organizira se otvoreni poziv za odabir ii. privatnih posrednika za provedbu programa potpore istraživanju i razvoju privatnog sektora, iii. posrednika za provedbu programa potpore mrežama suradnje i iv. projekata prihvatljivih za sudjelovanje u VPZEI-jima. Naglasak se stavlja na izgradnju potpunih inovacijskih ekosustava, obuhvaćajući postojeće mreže suradnje, osiguravajući stratešku specijalizaciju i razvoj inovacija u cijelom lokalnom lancu vrijednosti, čime se osigurava bolja integracija latvijskih poduzeća u globalne lance vrijednosti. Odabrani subjekti zaduženi su za i. provedbu programa potpore za privatne istraživačke i razvojne projekte, ii. aktivnosti promicanja izvoza, iii. aktivnosti umrežavanja i razmjene iskustava, iv. provedbu programa potpore za sudjelovanje u istraživačkim programima na razini EU-a i međunarodnim mrežama suradnje, v. provedbu programa potpore za uključivanje latvijskih poduzeća u industrijske saveze na razini EU-a i planirane važne projekte od zajedničkog europskog interesa te vi. prikupljanje podataka od korisnika radi prikupljanja informacija za aktivnosti procjene i praćenja.

Očekuje se da će se ulaganjem osigurati razvoj novih inovativnih proizvoda i pokriti troškovi kao što su industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj, studije izvedivosti, sufinanciranje sudjelovanja u europskim i međunarodnim projektima istraživanja i razvoja. Osigurava se financiranje za sudjelovanje u planiranom važnom projektu od zajedničkog europskog interesa, među ostalim u područjima sljedeće generacije računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže. Državna agencija određuje najprikladnije projekte za sudjelovanje važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i uključuje odgovarajuće odredbe u akcijski plan priložen provedbi ove mjere.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma 5.2.1.r.: Reforma visokog obrazovanja te znanstvene izvrsnosti i upravljanja

Cilj je reforme povećati međunarodnu konkurentnost visokih učilišta.

Reforma se odnosi na strukturne promjene u tri stupa: i. upravljanje uspostavom zasebnog akademskog i strateškog donošenja odluka, uključujući vanjske članove; ii. financijska sredstva koja se dodjeljuju u skladu s rezultatima postignutima u skladu s nacionalnim prioritetima i ciljevima tipologije visokih učilišta; i iii. ljudskim resursima razvojem novog i jedinstvenog modela karijere za akademsko i znanstveno osoblje u skladu s najboljom globalnom praksom, promicanjem privlačenja i zadržavanja globalnog osoblja, posebno dijaspore u Latviji.

Mjerom se do 31. prosinca 2022. osigurava stupanje na snagu regulatornog okvira za provedbu reforme upravljanja sustavom visokog obrazovanja koji obuhvaća i. tipologije visokih učilišta i kriterije za stjecanje prava na određenu vrstu; ii. postupak za osnivanje i odobravanje vijeća visokih učilišta, nadležnost vijeća, uz pojašnjenje nadležnosti Senata, Rektora i Ustavne skupštine; iii. postupak odabira i odobravanja novih sveučilišnih reaktora; iv. definiranje strateške specijalizacije visokih učilišta.

Najmanje četiri plana konsolidacije visokih učilišta odobravaju se i ispunjavaju uvjete za dodjelu konsolidacijskih bespovratnih sredstava (ulaganje: 5.2.1.1i. Bespovratna sredstva za istraživanje, razvoj i konsolidaciju).

Mjerom se osigurava stupanje na snagu zakonskih odredbi i. uvođenje novog doktorskog modela; ii. uvođenje cikličke akreditacije visokih učilišta i visokih učilišta; iii. daljnji razvoj modela financiranja za visoko obrazovanje i iv. povezivanje javnog financiranja s rezultatima međunarodne evaluacije znanstvenih ustanova.

Do 31. kolovoza 2026. sva javna visoka učilišta provode novi model upravljanja, uključujući promjene u unutarnjim upravljačkim tijelima, kojim su utvrđeni kriteriji za izbor rektora u skladu sa zahtjevima zakona i imenovani upravljački tim.

Ulaganja: 5.2.1.1.i. Bespovratna sredstva za istraživanje, razvoj i konsolidaciju

Ciljevi ulaganja su smanjenje broja visokih učilišta i znanstvenih instituta konsolidacijom. Planom se financiraju bespovratna sredstva kojima se potiču spajanja u visokom obrazovanju.

Odobreni planovi konsolidacije visokih učilišta uključuju plan ulaganja. To može obuhvaćati bespovratna sredstva za strukturne promjene; izlazne potpore za prestanak radnog odnosa s akademskim osobljem starijim od 65 godina; digitalizacija, tehnološki razvoj, poboljšanje istraživačke i obrazovne infrastrukture (osim izgradnje) i stvaranje novih programa izvrsnosti.

Ulaganje može obuhvaćati sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava koje su sveučilišta ili istraživački instituti sklopili za bespovratna sredstva za doktorske studije, postdoktorske ili znanstvene (profesionalne) stipendije te interna bespovratna sredstva za istraživanje.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

E.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

F. SASTAVNICA 6: VLADAVINA PRAVA

Ta komponenta latvijskog plana za oporavak i otpornost sastoji se od četiri dijela kojima se rješavaju ključni izazovi u pogledu ispunjavanja poreznih obveza, izvršavanja zakonodavstva koje se bavi gospodarskim kriminalom, javne uprave i javne nabave. Ključni izazovi povezani s ispunjavanjem poreznih obveza jesu neprijavljene plaće i zapošljavanje, porezne prijevare i krijumčarenje. Ključni su izazovi povezani s gospodarskim kriminalom nedostatak istražitelja, tužitelja i sudaca s posebnim znanjem u područjima gospodarskog kriminala. Ključni izazovi povezani s javnom upravom jesu potreba za jačanjem i poboljšanjem njezinih kapaciteta, učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti. Iako je uspješnost Latvije u području javne nabave općenito zadovoljavajuća, postoji nekoliko izazova kojima je potrebno posvetiti dodatnu pozornost, a to su potreba za povećanjem učinkovitosti, transparentnosti i kvalitete postupaka javne nabave, poticanjem tržišnog natjecanja te jačanjem ljudskih i analitičkih kapaciteta, uključujući stručne kvalifikacije naručitelja.

Ciljevi su komponente smanjenje sive ekonomije i poticanje pravednijeg poslovnog okruženja, poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava, posebno u pogledu borbe protiv gospodarskog kriminala, modernizacija javne uprave te poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i integriteta javne nabave.

Komponentom se podupire provedba preporuka za pojedine zemlje radi poboljšanja porezne discipline (1. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.), jačanja odgovornosti i učinkovitosti javne uprave (4. preporuka za pojedinu zemlju iz 2019.) te nastavka napretka u pogledu okvira za sprečavanje pranja novca (4. preporuka za pojedine zemlje iz 2020.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).

F.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: 6.1.1.r. Jačanje analitike i razvoj upravljanja podacima u području porezne uprave i carine

Cilj je ove mjere poboljšati kvalitetu i učinkovitost upravljanja rizicima povezanima s usklađenošću i drugih aktivnosti povezanih s borbom protiv sive ekonomije s pomoću širokog skupa mjera, uključujući donošenje sveobuhvatnog akcijskog plana za borbu protiv sive ekonomije, uvođenje novog sustava segmentacije poreznih obveznika i prilagodbu praksi revizije i kontrole kako bi se bolje usmjerio rizik od neusklađenosti. Mjera uključuje i ulaganja u istraživanje ponašanja poreznih obveznika koja će se upotrebljavati za osmišljavanje učinkovitijeg odgovora politike na izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza.

Reforma se sastoji od: a) donošenje nacionalnog plana rada za ograničavanje sive ekonomije za razdoblje 2021. 2022., b) uspostava sustava ocjenjivanja poreznih obveznika i povezana optimizacija revizija i kontrola te prilagodba usluga državnih prihoda, c) izrada priručnika za priznavanje rizika od neprijavljenih plaća, d) naručivanje istraživanja i preporuka o politikama u području sive ekonomije.

Reforma će biti provedena do 30. lipnja 2024.

Ulaganja: 6.1.1.1.i. Modernizacija postojećih analitičkih rješenja

Cilj je ove mjere premjestiti postojeće sustave rizika na jedinstvenu analitičku platformu i modernizirati sustav rizika pojedinačnih poreznih obveznika i sustav rizika od poreza na trošarine.

Ulaganje se sastoji od a) provedbe sustava rizika za pojedinačne porezne obveznike, b) provedbe sustava upravljanja poreznim rizikom i c) prijenosa sustava ESKORT u bazu podataka SAP HANA.

Ulaganje se provodi do 30. lipnja 2024.

Ulaganja: 6.1.1.2.i. Razvoj novih analitičkih sustava

Cilj je ove mjere uvesti novi sustav segmentacije poreznih obveznika, osigurati njegovu integraciju sa sustavom analize poreznih obveznika 360 stupnjeva i osigurati njegovu integraciju u bazu podataka s javno dostupnim informacijama.

Ulaganje se sastoji od uvođenja informatičkog sustava za segmentaciju poreznih obveznika u skladu s njihovim rizikom usklađenosti, uključujući integraciju s objavljenom bazom podataka i vizualizaciju podataka u sustavu elektroničke deklaracije, b) integraciju novog sustava s 360 stupnjeva analize poreznog obveznika.

Ulaganje se provodi do 30. lipnja 2024.

Ulaganja: 6.1.1.3.i. Osposobljavanje osoblja za rad s analitičkom platformom i savjetovanjem

Cilj je ove mjere osigurati osposobljavanje stručnjaka SRS-a za rad s tehnološkom platformom SAP HANA.

Ulaganje se sastoji od osposobljavanja 50 stručnjaka za SRS za rad s platformom SAP HANA. Osposobljavanje je usmjereno na analitičare rizika i administratore sustava.

Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2023.

Reforma: 6.1.2.r. Na daljinu i centralizirana analiza slika skeniranih na točkama carinske provjere

Cilj je ove mjere povezati rendgenske skenere za željeznički teret smještene na točkama carinskih provjera u Karsavi i Indri s jedinstvenim sustavom analize u Rigi koji omogućuje centraliziranu daljinsku analizu slika.

Reforma podrazumijeva da se 95 % snimki tereta provodi na daljinu putem sustava BAXE.

Reforma se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 6.1.2.1.i. Povezivanje željezničke rendgenske opreme s BAXE-om i upotreba umjetne inteligencije za analizu slike željezničkog prijevoza tereta

Cilj je ove mjere osigurati sposobnost daljinske analize slika željezničkog tereta skeniranih na točkama carinskih provjera Indra i Karsava.

Ulaganje se sastoji od a) povezivanja željezničkih skenera na točkama carinskih provjera u Indri i Karsavi s informacijskim sustavom BAXE i b) razvoja platforme za analizu rendgenskih slika s pomoću umjetne inteligencije.

Ulaganje se provodi do 31. ožujka 2026.

Ulaganja: 6.1.2.2.i. Izgradnja kapaciteta carinskog laboratorija

Cilj je te mjere omogućiti carini učinkovitiju kontrolu krijumčarenja, krivotvorenih proizvoda i nezakonitih tvari.

Ulaganje se sastoji od opremanja carinskog laboratorija i točke carinske provjere u zračnoj luci Riga spektrofotometru.

Ulaganje se provodi do 31. prosinca 2022.

Ulaganja: 6.1.2.3.i. Poboljšanje carinske kontrole primljenih poštanskih pošiljaka na točki carinske provjere u zračnoj luci

Cilj je ove mjere poboljšati učinkovitost kontrole dolaznih poštanskih pošiljaka primljenih na točki carinske provjere Međunarodne zračne luke u Rigi.

Ulaganje se sastoji od opremanja objekta za razvrstavanje pošte u zračnoj luci Riga pametnom linijom za skeniranje i razvrstavanje.

Ulaganje se provodi do 31. ožujka 2025.

Ulaganja: 6.1.2.4.i. Stvaranje infrastrukture za obavljanje usluga kontrole u Kundziņsali

Cilj je ove mjere povećati učinkovitost carinskih provjera, smanjiti administrativno opterećenje korisnika usluga kontrole i ukloniti rasipan promet teških tereta između luke i kontrolnih objekata.

Ulaganje se sastoji od stvaranja integrirane infrastrukture za usluge kontrole u luci Kundzinsala i glavnom čvorištu za prijevoz tereta u Rigi. Kontrolna točka zahtijeva izgradnju kontrolnih službi potrebnih za učinkovite i neometane kontrole, kao i ugradnju rendgenske opreme za kontrolu tereta.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 6.2.1.r. Modernizacija postupka utvrđivanja pranja novca, istrage gospodarskih kaznenih djela i sudskih postupaka

Cilj je ove mjere poboljšati učinkovitost sustava za prijavljivanje sumnjivih transakcija.

Reforma se sastoji od a) izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma i širenja oružja kako bi se uklonilo usporedno prijavljivanje sumnjivih transakcija financijsko-obavještajnoj jedinici i Državnoj poreznoj službi te uvele odredbe za novi sustav za primanje i analizu podataka, b) donošenje uredbe Kabineta ministara kojom se propisuje postupak i sadržaj prijava sumnjivih transakcija i prijava pragova.

Reforma se provodi do 30. lipnja 2021.

Ulaganja: 6.2.1.1.i. Osnivanje inovacijskog centra za sprečavanje pranja novca radi boljeg utvrđivanja slučajeva pranja novca

Cilj je ove mjere olakšati istraživanje i razmjenu informacija među institucijama uključenima u borbu protiv pranja novca.

Ulaganje se sastoji od uvođenja informacijskih sustava, uspostave namjenskih prostorija za razmjenu znanja i suradnju, stvaranja međusustavnih veza za automatiziranu razmjenu podataka, uspostave infrastrukture za obradu podataka i mobilizacije istraživača za razvoj analitičkih rješenja.

Ulaganje se provodi do 31. ožujka 2025.

Ulaganja: 6.2.1.2.i. Jačanje kapaciteta za istraživanje gospodarskog kriminala

Cilj je te mjere povećati dostupnost i kapacitet policijskih službenika koji se bave gospodarskim kriminalom. Mjera se sastoji od elemenata ulaganja i reformi.

Ulaganje se sastoji od a) osposobljavanja informatičkog alata za prepoznavanje govora u svrhu njegove upotrebe u postupku istrage gospodarskog kriminala, b) osposobljavanja službenika za izvršavanje zakonodavstva za dobivanje kaznene potvrde o sprečavanju pranja novca i c) opremanja službenika i jedinica kaznenog progona elektroničkim uređajima za obradu i snimanje podataka prikladnima za rad na daljinu.

Ulaganje se provodi do 31. ožujka 2025.

Reforma se sastoji od donošenja izvješća o napretku u provedbi akcijskog plana za jačanje borbe protiv gospodarskog kriminala. Plan se temelji na preporukama primljenima u okviru programa strukturnih reformi koje je dodatno razradila državna policija. U planu se jasno definiraju aktivnosti koje treba provesti, rokovi i tijela odgovorna za provedbu. Akcijskim planom osigurava se i usklađenost s prioritetima Plana za sprečavanje pranja novca, financiranja terorizma i širenja oružja.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2025.

Ulaganja: 6.2.1.3.i. Osnivanje jedinstvenog centra za osposobljavanje za razvoj kvalifikacija sudaca, sudskog osoblja, tužitelja, pomoćnika tužitelja i specijaliziranih istražitelja (interdisciplinarna pitanja)

Cilj je ove mjere poboljšati kvalifikacije ljudskih resursa pravosudnog sustava uspostavom jedinstvenog centra za osposobljavanje sudaca, sudskog osoblja, tužitelja, pomoćnika tužitelja i specijaliziranih istražitelja (u interdisciplinarnim pitanjima). Mjera se sastoji od elemenata ulaganja i reformi.

Reforma se sastoji od a) donošenja zakona o osnivanju centra za pravosudno osposobljavanje i b) osiguravanja dugoročnog financiranja rada centra za pravosudno osposobljavanje u okviru zakona o državnom proračunu.

Reforma se provodi do 31. ožujka 2025.

Ulaganje se sastoji od a) preuređenja i opremanja prostora za centar za osposobljavanje, b) složenog pristupa razvoju stručnih kompetencija pravosudnih tijela i c) razvoja i provedbe programa osposobljavanja.

Ulaganje se provodi do 31. srpnja 2026.

Reforma: 6.3.1.r. Modernizacija javne uprave

Cilj je te mjere poduzeti prvi korak u modernizaciji javne uprave, što znači da će ona postati učinkovitija, inovativnija i privlačnija za rad na pružanju boljih politika i usluga građanima te odgovoriti na nove izazove koji su se pojavili u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Reforma se sastoji od a) donošenja plana modernizacije javne uprave, b) razvoja koncepta i njegove postupne provedbe jedinstvenog uslužnog centra, čime započinje centralizacija funkcija potpore javnoj upravi, što je dio plana modernizacije.

Reforma se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 6.3.1.1.i. Otvorena, transparentna, pravedna i odgovorna javna uprava

Cilj je ove mjere povećati nadležnosti javnih službenika u područjima etike, borbe protiv korupcije, sprečavanja prijevara i sukoba interesa.

Ulaganje se sastoji od a) uspostave okvira kompetencija u područjima etike, borbe protiv korupcije, sprečavanja prijevara i sukoba interesa i b) osposobljavanja najmanje 16232 javnih službenika u područjima etike, borbe protiv korupcije, sprečavanja prijevara i sukoba interesa.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 6.3.1.2.i. Profesionalizacija javne uprave te izgradnja administrativnih i kapaciteta

Cilj je ove mjere povećati kompetencije javnih službenika u područjima službe za korisnike, razvoja vodstva, osnovnih kompetencija javne uprave, upravljanja javnom nabavom, planiranja i provedbe politika, ljudskih resursa i pravne prakse.

Ulaganje se sastoji od a) uspostave programa za razvoj kompetencija i osposobljavanja i b) osposobljavanja najmanje 20011 javnih službenika u područjima u kojima postoji manjak vještina među javnim službenicima.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Ulaganja: 6.3.1.3.i. Razvoj inovacijskog ekosustava javne uprave

Cilj je ove mjere poticati inovacijsku kulturu i povećati inovacijske rezultate u javnoj upravi. Mjera se sastoji od elemenata ulaganja i reformi.

Reforma se sastoji od a) donošenja regulatornog okvira za potporu razvoju inovacijskog ekosustava javnog sektora i b) uspostave i vođenja laboratorija za inovacije u javnoj upravi.

Reforma se provodi do 30. lipnja 2025.

Ulaganje se sastoji od a) zapošljavanja stručnjaka u područjima relevantnima za inovacije, b) uspostave i opremanja objekata za zajedničko stvaranje aktivnosti i c) pilot-projekta nekih od inovacija uspostavljenih u laboratoriju za inovacije.

Ulaganje se provodi do 30. rujna 2025.

Ulaganja: 6.3.1.4.i. Povećanje broja nevladinih organizacija radi jačanja zastupanja u sustavu socijalne sigurnosti i praćenja javnih interesa

Cilj je ove mjere poduprijeti javne inicijative i dijalog u područjima socijalne otpornosti i zagovaranja javnog interesa.

Ulaganje se sastoji od a) uspostave programa potpore nevladinim organizacijama u područjima javnog zagovaranja i socijalne otpornosti i b) jačanja, razvoja i poboljšanja iskustva najmanje 30 nevladinih organizacija u područjima socijalne otpornosti i javnog zagovaranja.

Ulaganje se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 6.4.1.r. Stvaranje registra ugovora o javnoj nabavi

Cilj je ove mjere povećati transparentnost i dostupnost informacija o izvršenju i stvarnom izvršenju sklopljenih ugovora, čime se poboljšava ponašanje naručitelja i dobavljača te smanjuju rizici od korupcije tijekom faze provedbe javne nabave.

Reforma se sastoji od a) izmjene zakona o javnoj nabavi kojim se propisuje objavljivanje relevantnih dodatnih informacija i b) razvoja tehničkog rješenja za registar ugovora o javnoj nabavi i njegova stavljanja na raspolaganje na internetu.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2022.

Reforma: 6.4.2.r. Poboljšanje okruženja tržišnog natjecanja

Cilj je ove mjere poboljšati tržišno natjecanje i smanjiti sukob interesa i rizike od korupcije u javnim natječajima te proširiti primjenu kriterija vrijednosti za novac u javnoj nabavi.

Reforma se sastoji od izmjene pravila o zahtjevima u pogledu sukoba interesa za povjerenstva za nabavu, propisivanja šire primjene kvalitativnih kriterija za dodjelu ugovora, propisivanja šire primjene provjera tržišta i proširenja kriterija za isključenje ponuditelja.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2021.

Reforma: 6.4.3.r. Razvoj i provedba strategije profesionalizacije

Cilj je ove mjere povećati kvalitetu i učinkovitost javne nabave uz optimizaciju resursa koji se upotrebljavaju razvojem kompetencija, vještina i kapaciteta javnih naručitelja.

Reforma se sastoji od a) utvrđivanja standardiziranih kvalifikacijskih zahtjeva za dobavljače određenih usluga koje tek treba utvrditi, b) zahtijevanja upotrebe standardiziranih dokumenata o prihvaćanju i prijenosu u građevinskim nabavama, c) razvoja jedinstvenog programa osposobljavanja za javne naručitelje, d) utvrđivanja zahtjeva za nadležnost za nabavu u postupcima nabave koji dosežu određeni prag ugovornih cijena i e) centralizacije javne nabave u područjima koja se smatraju prikladnima za nju.

Reforma se provodi do 31. kolovoza 2026.

Reforma: 6.4.4.r. IUB IT i izgradnja analitičkih kapaciteta

Cilj je ove mjere poboljšati učinkovitost preventivnih mjera kako bi se osiguralo pravodobno utvrđivanje rizične javne nabave (tj. utvrđivanje rizika u određenim sektorima, u djelatnosti određenih javnih naručitelja ili u provedbi određene nabave).

Reforma se sastoji od a) utvrđivanja kriterija za utvrđivanje rizičnih tržišnih sektora, kupaca i kupnji i b) provedbe sustava upravljanja publikacijama kojim se omogućuje bolja analitika podataka, optimizacija procesa i poboljšanje transparentnosti podataka o nabavi.

Reforma se provodi do 31. prosinca 2024.

F.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore