EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.12.2025.

JOIN(2025) 977 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Jačanje gospodarske sigurnosti EU-a

1. Uvod

Sve češće i ciljano korištenje instrumenata ekonomske politike za ostvarenje strateških ciljeva postalo je ključna značajka današnjeg geopolitičkog okruženja. Od disruptivnih carina i iskorištavanja ovisnosti kao oružja do proizvoljnog uvođenja mjera trgovinske zaštite, glavni akteri koriste svoje gospodarske prednosti za ostvarivanje strateških i geopolitičkih ciljeva, ugrožavajući tako sigurnost, javni poredak, konkurentnost i gospodarstvo EU-a.

Rizici za gospodarsku sigurnost EU-a nisu novi, ali su u posljednje vrijeme sve veći pa su slabosti sada očitije, sve važnije i teže ih je previdjeti. Ti rizici uključuju:

-sve veću nestabilnost u globalnom trgovinskom i investicijskom okruženju, obilježenu porastom disruptivnih trgovinskih mjera i ograničenja izvoza kako bi se ovisnosti iskoristile kao oružje,

-širenje predatorskih praksi usmjerenih na ključne lance opskrbe i tehnologije, koje nanose štetu našoj industrijskoj bazi i od kojih neke (kao što su prekomjerni kapaciteti koje financira država) stvaraju nove ovisnosti,

-daljnje pogoršanje sigurnosnog okruženja, među ostalim u kontekstu kontinuiranog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i porasta hibridnih napada.

U Europskoj strategiji gospodarske sigurnosti iz 2023. utvrđen je početni odgovor EU-a na te izazove 1 . Strategija sadržava niz mjera, utemeljenih na procjenama rizika, za jačanje gospodarske sigurnosti EU-a promicanjem konkurentnosti, zaštitom od rizika i partnerstvom s istomišljenicima. Ta tri stupa i dalje su u središtu našeg pristupa gospodarskoj sigurnosti, a Komisija zajedno s državama članicama radi na njihovoj integraciji u sva politička razmatranja i mjere. Osim toga, gospodarska sigurnost ključna je kako bi EU održao svoje vrijednosti, načela i dobrobit svojih građana te ojačao našu ekonomsku neovisnost.

Međutim, od donošenja strategije 2023. pokazalo se da EU treba djelovati odlučnije, brže i ujedinjenije. U ovoj se Komunikaciji opisuje strateška i odlučnija primjena alata Unije, dopunjuju se njihovi izvorni ciljevi politike radi potpore gospodarskoj sigurnosti Europe, što se odnosi na sposobnost Unije da, uz druge ciljeve, zajamči sigurnost na temeljima snažnog, dinamičnog i otpornog gospodarstva predviđanjem, odvraćanjem i odgovorom na potencijalne ili stvarne prijetnje koje proizlaze iz gospodarskih odnosa EU-a s ostatkom svijeta. EU to može postići ponajprije tako da zadrži vodeći položaj u području kritičnih tehnologija, industrija i usluga. To odražava promjenu dosadašnjeg modela, odnosno pomak od reaktivnog pristupa prema poduzetnijoj i sustavnijoj primjeni naših alata. Osim toga, u određenim će slučajevima EU, države članice i industrija sve više morati biti spremne prihvatiti gospodarske troškove u korist smanjenja ranjivosti i povećanja opće sigurnosti.

Ovaj poziv na djelovanje uključuje poboljšanje prikupljanja, praćenja i analize informacija, kao i kapaciteta za predviđanje novih prijetnji; odvraćanje trećih zemalja od primjene ovisnosti Unije kao oružja; smanjenje naše izloženosti prema trećim zemljama koje bi takve ovisnosti mogle iskoristiti kao oružje i sprečavanje nastojanja da se potkopaju naša djelovanja za smanjenje rizika.

Važno je napomenuti da se u ovom pozivu na djelovanje naglašava da EU treba iskoristiti svoje prednosti u pogledu, među ostalim, neusporedive važnosti jedinstvenog tržišta EU-a, naših tehnoloških i industrijskih kapaciteta te pristupa financijskim sredstvima i programima EU-a. To uključuje utvrđivanje gospodarskih mogućnosti EU-a, kao i područja u kojima drugi ovise o EU-u. Stoga se u ovoj Komunikaciji zagovara integrirani pristup koji obuhvaća sve razine državnih tijela i poduzeća, poboljšano upravljanje te još bliža suradnja s partnerima istomišljenicima i, prema potrebi, zajedničko djelovanje. Ona dopunjuje sveobuhvatnu Europsku strategiju za Uniju pripravnosti. Gospodarska sigurnost Unije temelji se na sigurnosti njezinih država članica. Uz to je neodvojivo povezana s njezinim širim odnosima sa svijetom, a time i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, koja će biti sustavnija potpora navedenim ciljevima.

Na temelju toga i analize rizika fokus je ove Komunikacije na šest visokorizičnih područja navedenih u odjeljku 3., primjeni alata koji su nam na raspolaganju i opisu njihova dodatnog poboljšanja.

2. Proaktivan pristup gospodarskoj sigurnosti

EU raspolaže brojnim alatima koji doprinose njegovoj gospodarskoj sigurnosti i koje sada mora strateški, učinkovitije i poduzetnije koristiti kako bi ojačao svoju gospodarsku sigurnost. Iako većina tih alata nije izvorno uvedena imajući na umu gospodarsku sigurnost, oni su svejedno vrlo važni za ostvarivanje ciljeva gospodarske sigurnosti Unije.

Indikativan popis ključnih alata prikazan je na slici 1, a njihova koordinirana primjena dodatno je objašnjena u odjeljku 3.

Slika 1: Popis alata za gospodarsku sigurnost, indikativan

Kako bi unaprijedila gospodarsku sigurnost EU-a, Komisija će u suradnji s državama članicama koristiti sljedeće alate:

·Alati za trgovinu i tržišno natjecanje koristit će se za postupno smanjenje izloženosti EU-a rizicima i da se spriječi ugrožavanje ciljeva EU-a u pogledu smanjenja rizika. To uključuje širenje prilika za diversifikaciju, a time i našu širu sigurnost u okviru trgovinskih sporazuma EU-a, stratešku primjenu carinskih alata i otklanjanje poremećaja uzrokovanih stranim subvencijama, i na jedinstvenom tržištu i putem subvencija ili dampinškog uvoza.

·Alati za otpornost i kibernetičku sigurnost koristit će se za pripremu za izvanredne situacije i upravljanje njima te za smanjenje izloženosti vanjskim prijetnjama, kao što su kibernetičke prijetnje.

·Alati za sigurnost i javni poredak koristit će se za smanjenje prekomjerne izloženosti EU-a rizicima kako bi se, među ostalim, osiguralo normalno funkcioniranje društva, uz istodobnu potporu mjerama za učvršćivanje položaja EU-a u kritičnim tehnologijama i industrijama te sprečavanje ugrožavanja njegovih ciljeva u pogledu smanjenja rizika.

·Mjere protiv prisile i mjere ograničavanja imat će za cilj odvraćanje i rješavanje situacija u kojima treće zemlje pokušavaju vršiti pritisak na EU te zaštitu poduzeća iz EU-a od izvanteritorijalnih mjera koje uvode treće zemlje i, prema potrebi, promjenu ponašanja predmetne zemlje.

·Financiranje i ograničenja pomoću instrumenata EU-a kao što su NDICI (Global Gateway), Obzor Europa, NextGenerationEU, InvestEU, program Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe, Instrumenti pretpristupne pomoći, planovi rasta za zapadni Balkan i Moldovu, kao i Instrument za Ukrajinu, program „EU za zdravlje” i budući Europski fond za konkurentnost trebali bi ojačati gospodarsku sigurnost EU-a ili je barem ne oslabiti, u skladu s pravilima programâ.

·Sektorske inicijative koristit će se za izgradnju vlastitih kapaciteta i strateških sposobnosti EU-a u visokorizičnim područjima koja se utvrde u postupku procjene rizika.

Bliska suradnja i koordinacija sa zemljama koje pridaju sličnu važnost gospodarskoj sigurnosti i globalnom poretku utemeljenom na pravilima važnije su nego ikad prije. EU će raditi na jačanju međunarodne suradnje u pitanjima gospodarske sigurnosti, posebno s pouzdanim partnerima, među ostalim u obliku dijaloga o gospodarskoj sigurnosti, bilateralnih i u plurilateralnom okruženju. Takva će suradnja biti na korist zajedničkom radu na zajedničkim interesima ili pitanjima gospodarske sigurnosti. Produbit će i zajedničko razumijevanje rizika, pomoći u predviđanju prijetnji, omogućiti osmišljavanje mjera ublažavanja kojima se negativni vanjski učinci svode na najmanju moguću mjeru, doprinijeti izgradnji i održavanju pouzdanih i otpornih lanaca opskrbe u ključnim strateškim sektorima te pomoći da se izbjegnu negativni učinci na naše međunarodne partnere istomišljenike.

Komisija će nastojati surađivati s trećim zemljama bilateralno, unutar skupine G-7 i Sveobuhvatnog i progresivnog transpacifičkog partnerstva te na drugim relevantnim forumima. Surađivat će s partnerima na razvoju i uvođenju standarda gospodarske sigurnosti za otporne lance opskrbe. Pojačana suradnja može uključivati koordinirano uvođenje alata i izgradnju koalicije s partnerima sa sličnim ciljevima gospodarske sigurnosti ili sličnim izazovima.

Potrebno je na odgovarajući način uzeti u obzir i važnost i učinak EU-ove politike susjedstva i proširenja. Rizici i prilike za gospodarsku sigurnost EU-a bit će uključeni u Komisijinu provedbu politika i programa s tim regijama. Zemlje kandidatkinje na putu su da postanu buduće države članice EU-a, a njihovo usklađivanje s politikom gospodarske sigurnosti i postupna integracija u jedinstveno tržište ključni su za njihovo uspješno pristupanje, ali i istodobno jačaju sposobnost EU-a za upravljanje postojećim i novim rizicima. Stoga je važno da zemlje kandidatkinje prate EU-ov pristup gospodarskoj sigurnosti i da se, prema potrebi, postupno usklađuju s propisima EU-a relevantnima za ciljeve gospodarske sigurnosti.

3. Unapređenje gospodarske sigurnosti Europe: visokorizična područja

Strategijom iz 2023. pokrenute su procjene rizika koje obuhvaćaju otpornost lanca opskrbe i energetsku sigurnost, kritičnu infrastrukturu, primjenu gospodarskih ovisnosti kao oružja te tehnološku sigurnost i neovlašteno otkrivanje tehnologija. Rizici su već procijenjeni za četiri kritične tehnologije – umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije, poluvodiče i biotehnologiju. Komisija je na temelju toga utvrdila šest visokorizičnih područja na koje će se koncentrirati odmah ili u kratkom roku, u bliskoj suradnji s državama članicama, industrijom i pouzdanim partnerima. Istodobno će nastaviti pratiti razvoj događaja i, prema potrebi, procjenjivati nova visokorizična područja i poduzimati potrebne mjere.

Pregled šest visokorizičnih područja

3.1. Jačanje otpornosti lanaca opskrbe i suzbijanje visokorizičnih ovisnosti o kritičnoj robi i uslugama

Rizik. Moderna gospodarstva izrazito su međusobno povezana i oslanjaju se brojne ulazne elemente, međuproizvode i osnovne usluge partnera iz cijelog svijeta. U nekim je slučajevima opskrba vrlo koncentrirana, često u zemljama koje ne dijele iste strateške interese i koje mogu i spremne su povećati takve ovisnosti i iskoristiti ih kao oružje. Ti rizici za lance opskrbe EU-a posebno su vidljivi u našoj ovisnosti o određenim kritičnim sirovinama, prerađenim i naprednim materijalima, komponentama čiste tehnologije i standardnim poluvodičima, kao i u financijskim uslugama, farmaceutskim proizvodima, aeronautici te digitalnim i svemirskim tehnologijama. Vidljivi su i u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, za koji je u Viziji za poljoprivredu i hranu 2 utvrđena potreba za smanjenjem strateških ovisnosti, posebno kad se EU oslanja na nekolicinu partnera za uvoz hrane za životinje i dodataka hrani za životinje te gnojiva.

Visokorizične ovisnosti mogu (i) biti oružje za prisilu (npr. kritične sirovine, standardni poluvodiči, napredni materijali, energetski proizvodi, prijetnje onemogućavanja određenih usluga); (ii) stvoriti sistemsku gospodarsku ranjivost ili sistemski rizik za javni poredak i zaštitu javnog zdravlja u krizama (npr. osobna zaštitna oprema, opskrba kritičnim lijekovima, opskrba hranom); (iii) stvoriti rizik velikih međusektorskih poremećaja (npr. prodorom u telekomunikacijske mreže, oslanjanjem na jednog pružatelja usluga u oblaku, mehanizmima za obustavu digitalnih usluga); (iv) utjecati na konkurentnost EU-a usporavanjem zelene i digitalne tranzicije u slučaju poremećaja u opskrbi (npr. baterije, trajni magneti, proizvodi i komponente čistih tehnologija, napredni materijali); (v) utjecati na autonomiju država članica u razvoju i primjeni vojnih kapaciteta ili (vi) predstavljati prijetnju prehrambenoj neovisnosti EU-a.

Cilj. Komisija i države članice nastojat će smanjiti potencijal za kratkoročne poremećaje i istodobno uvesti mjere za postupno smanjenje postojećih visokorizičnih ovisnosti na jedinstvenom tržištu i suzbijanje nastanka novih ovisnosti. Koristit će svoje alate za praćenje lanca opskrbe, izraditi okvir za potporu diversifikaciji opskrbe i sprečavati potkopavanje djelovanja EU-a uklanjanjem poremećaja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu. Važnu ulogu imat će i mjere u kontekstu napretka prema kružnom gospodarstvu.

Komisija će poduzeti potrebne mjere kako damping i manipulacija cijenama ne bi ugrozili njezine alternativne lance opskrbe.

Komisija će pomoći državama članicama u potpunoj i djelotvornoj primjeni postojećih alata, osobito kriterija otpornosti koje će države članice od siječnja 2026. morati primjenjivati u javnoj nabavi, dražbama i programima javne potpore u skladu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija.

Komisija će poduzeti i mjere za razvoj unutarnjih kapaciteta i sposobnosti EU-a te za diversifikaciju opskrbe suradnjom s partnerima, među ostalim oslanjajući se na svoju široku mrežu trgovinskih sporazuma i drugih oblika bilateralne i plurilateralne suradnje. Pritom će se razmatrati proizvodnja određenih kritičnih proizvoda u zemljama kandidatkinjama i partnerskim zemljama u širem smislu, među ostalim u regijama kao što su Bliski istok i sjeverna Afrika. Time će se ojačati otpornost diversificiranih lanaca opskrbe EU-a i otvoriti dodatne prilike za poduzeća iz EU-a. Komisija će u okviru postupka procjene rizika i suradnje s državama članicama i industrijom nastaviti utvrđivati i kontinuirano pratiti slabosti lanca opskrbe i visokorizične ovisnosti. .

3.2. Privlačenje ulaznih ulaganja s dodanom vrijednošću koja jačaju gospodarsku sigurnost EU-a

Rizik. Ulazna ulaganja povećavaju otpornost i konkurentnost EU-a jer potiču otvaranja radnih mjesta, razvoj industrijskih kapaciteta, iskorištavanje financiranja i razmjera te inovacije i prijenos tehnologije. Međutim, neki oblici ulaznih ulaganja mogu biti rizični. Ti rizici uključuju: (i) rizike za sigurnost i javni poredak, uključujući pristup osjetljivim podacima (npr. geolokalizacija, biometrijski podaci, poslovne tajne), pristup kritičnoj infrastrukturi, pristup robi s dvojnom namjenom i drugim kritičnim tehnologijama; (ii) rizike za gospodarsku otpornost, kao što su dublje ovisnosti ili jedinstvena točka prekida u kritičnim lancima opskrbe koje kontroliraju visokorizični subjekti ili treće zemlje koji ugrožavaju naše interese gospodarske sigurnosti (npr. baterije, kritične sirovine, softver i komponente), zbog čega je EU osjetljiv na gospodarske poremećaje ili korištenje slabosti kao oružja i (iii) probleme slabe konkurentnosti, kao što su izostanak prijenosa tehnologije, ograničeno stvaranje dodane vrijednosti (npr. samo proizvodne linije), zapošljavanje radnika iz zemlje ulaganja, što među ostalim utječe na lokalno tržište rada.

Cilj. Komisija će ponajprije štititi otvorenost i privlačnost Unije za strana ulaganja. Nastojat će uspostaviti ravnotežu između te otvorenosti, kad je potrebna za gospodarsku sigurnost EU-a, i sprečavanja produbljivanja postojećih ili stvaranja novih ovisnosti. Nadalje, nužno je očuvati sposobnost poduzeća iz EU-a za inovacije, među ostalim stjecanjem ključnog intelektualnog vlasništva od novih predvodnika izvan EU-a te sigurnom opskrbom i kontinuiranim uslugama. Komisija će iskoristiti svoje alate i inicijative kako bi utvrdila i provela ciljane mjere kao što je uvjetovanje ulaznih ulaganja koja potiču prijenos tehnologija subjektima u zemljama koje namjerno ugrožavaju našu gospodarsku sigurnost.

3.3. Potpora dinamičnoj obrambenoj i svemirskoj industrijskoj bazi te drugim visokorizičnim industrijskim sektorima

Rizik. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, rastuće geopolitičke napetosti i političke mjere iskorištavanja trgovinske ovisnosti kao oružja naglašavaju važnost ulaganja u dinamičnu domaću industrijsku bazu, posebno u obrambenom i svemirskom sektoru, kao i u strateške sektore s dvojnom namjenom, kao što je promet (npr. zrakoplovstvo, aeronautika, brodogradnja i luke), koji pogone gospodarstvo EU-a i omogućuju njegovu stratešku autonomiju. Rizici u tom području uključuju: (i) nedovoljna (unutarnja) ulaganja; (ii) male količine proizvedene robe u kombinaciji s nedovoljnom nabavom domaće tehnologije za institucionalnu infrastrukturu; (iii) netržišne politike i prakse trećih zemalja koje uzrokuju poremećaje na globalnim i regionalnim tržištima; (iv) neopravdane ili nerazmjerne kontrole izvoza iz trećih zemalja uvedene za europske proizvode i tehnologije (izvanteritorijalnost izvoznih režima trećih zemalja); (v) gubitak vlasništva i kontrole zbog stranih preuzimanja, među ostalim stjecanjem portfelja; (vi) rigidan regulatorni okvir i fragmentirana tržišta kapitala koji ne olakšavaju tok sredstava niti promiču pokretanje i širenje visokorizičnih tehnologija s visokom dobiti i mogućnošću dvojne namjene.

Određene komponente u kritičnim sektorima, kao što je obrana, nabavljaju se od visokorizičnih subjekata, što bi moglo onemogućiti pristup obrambenoj opremi, tehnologijama s dvojnom namjenom i sredstvima za vojnu mobilnost i njihovo korištenje u slučaju geopolitičkih napetosti. Nadalje, iznimno je važno da EU zadrži visokokvalificiranu radnu snagu i ne zaostaje na inovacijskoj krivulji u tehnologijama na kojima se temelje strateški sektori. Djelotvorno ublažavanje tih rizika brzom mobilizacijom ciljanih i učinkovitih alata nužno je za obrambene i vojne kapacitete u EU-u.

Cilj. Komisija će koristiti svoje alate za održavanje i razvoj strateških proizvodnih kapaciteta i sposobnosti u EU-u, prije svega: (i) promicanjem javnih i privatnih ulaganja, a prema potrebi i smanjenjem rizika takvih ulaganja; (ii) podupiranjem potražnje (poticaji), među ostalim agregiranjem ili zajedničkom nabavom; (iii) sprečavanjem premještanja strateških kapaciteta i sektora; (iv) postupnim uklanjanjem potencijalno neprijateljskih aktera iz obrambenih i drugih kritičnih lanaca opskrbe, među ostalim ograničavanjem nabave ograničenih kritičnih obrambenih i svemirskih tehnologija izvan EU-a; (v) ublažavanjem prijetnji koje izravna strana ulaganja predstavljaju za poduzeća koja isporučuju kritične proizvode ili tehnologije, (vi) podupiranjem razvoja kritičnih tehnologija, komponenata i materijala u EU-u u skladu s dugoročnim ciljevima, kao i njihove domaće nabave za institucijske infrastrukture; (vii) omogućavanjem uvjeta za rast start-up poduzeća i trgovačkih društava u EU-u, primjerice odgovarajućim financiranjem i privremenim povoljnijim carinskim tretmanom za određene ulazne elemente, kao i povoljnim ekosustavom tržišta kapitala.

Prioritet će biti potpora obrambenoj i svemirskoj industrijskoj bazi. Iako će se ponajprije fokusirati na specifične visokorizične situacije utvrđene u postupku procjene rizika, Komisija će iz perspektive gospodarske sigurnosti pomno pratiti sve ključne industrije kao što su čista tehnologija, energetika te energetski intenzivne i kružne industrije, poljoprivredno-prehrambeni sektor, digitalna i elektronička industrija, zrakoplovstvo (uključujući aeronautiku), brodogradnja, automobilska industrija i zdravstvo.

3.4. Razvoj i očuvanje vodećeg položaja u svim kritičnim tehnologijama

Rizik. Određene treće zemlje i poduzeća pokazali su interes za stjecanje kontrole nad novom ili naprednom Unijinom tehnologijom, znanjem i iskustvom. U nekim je slučajevima njihov cilj bio ugroziti tehnološku konkurentnost Unije. Taj cilj nastoje ostvariti primjerice preuzimanjima, suradnjom u području istraživanja i razvoja, obrnutim inženjeringom ili industrijskom špijunažom. Koriste se i namjernim preuzimanjem tržišnog udjela od inovativnijih poduzeća, što im je smanjilo prihode za ulaganja u najsuvremenije istraživanje i razvoj. Gospodarski rezultati, sigurnost i geopolitički položaj EU-a dugoročno će ovisiti o održavanju i razvoju naših tehnoloških sposobnosti. Stoga je strateški važno očuvati kapacitete EU-a za razvoj tih tehnologija poboljšanjem namjenskih alata EU-a za financiranje te rješavanjem problema tehnološke sigurnosti i neovlaštenog otkrivanja informacija. Istodobno se posebna pozornost mora posvetiti sve većoj fragmentaciji u provedbi i izvršenju kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom.

Cilj. Komisija će svojim alatima promicati pozitivno okruženje za razvoj kritičnih tehnologija u EU-u i sprečavati potkopavanje napora EU-a u otklanjanju poremećaja. Pratit će tržišna kretanja i pružati dodatnu potporu start-up, scale-up i etabliranim poduzećima, organizacijama za istraživanja i inovacije te akademskoj zajednici za istraživanje i inovacije u EU-u. Fokusirat će se na industrijsku primjenu i vrednovanje postignuća u području istraživanja, razvoja i inovacija u industrijskoj bazi jedinstvenog tržišta. 28. režim, kojim se poduzećima osigurava jedinstven i usklađen skup pravila na razini EU-a za osnivanje trgovačkih društava, upravljanje, mobilnost i pristup financiranju, ojačat će gospodarsku otpornost EU-a jer će omogućiti sigurnije prekogranično poslovanje te otpornije i raznolikije lance opskrbe.

Komisija će poboljšati sigurnost istraživanja i inovacija te poduzeti popratne mjere potrebne za ublažavanje rizika od neovlaštenog otkrivanja tehnologije ili znanja i iskustva, primjerice predatorskim preuzimanjima, suradnjom u području istraživanja i razvoja te ulaganjima u EU-ova strateška i nova tržišta u osjetljivim odredištima ili sektorima, uz nastavak promicanja pouzdanih međunarodnih partnerstava za istraživanja i inovacije koja su ključna za ciljeve gospodarske sigurnosti Unije. Istražit će kako poduzećima i organizacijama za istraživanja i inovacije u EU-u može osigurati rast bez preuzimanja / prijenosa vlasništva do kojih dolazi isključivo zbog nedostatnih mogućnosti financiranja iz pouzdanih izvora. Komisija će istodobno nastojati spriječiti pristup visokorizičnih subjekata aktivnostima koje Unija podupire u području ključne tehnologije, a koja se potencijalno mogu upotrijebiti kao oružje protiv EU-a.

3.5. Sprečavanje pristupa osjetljivim informacijama i podacima koji bi mogli ugroziti gospodarsku sigurnost EU-a

Rizik. Treće zemlje dobivaju pristup osjetljivim informacijama / podacima EU-a ili njegovih država članica zbog industrijske špijunaže, hardvera ili softvera koji dobavljaju, a koji se upotrebljava za određene proizvode (npr. povezana vozila, 5G / drugi telekomunikacijski sustavi, infrastruktura elektroenergetske mreže, platforme za sekvenciranje DNK-a) ili zbog njihova vlasništva i kontrole nad određenim poduzećima koja posjeduju osjetljive informacije/podatke (npr. operatori luka, zračnih luka i prometa, financijske mreže, UI modeli, podatkovni portali, telekomunikacije, osobni podaci ili osjetljive tržišne informacije). Posljedice za sigurnost i javni poredak jasne su i dodatno pogoršane potencijalnim gospodarskim učincima, na primjer zbog fragmentiranosti lanaca opskrbe. U energetskom se sektoru taj rizik, primjerice, proteže na ulagače iz trećih zemalja koji preuzimaju poduzeća iz EU-a koja posjeduju napredne tehnologije za praćenje i obradu podataka o radu kritične energetske infrastrukture.

Cilj. Smanjiti i, ako je moguće, ukloniti rizik od pristupa visokorizičnih subjekata i s njima povezanih subjekata osjetljivim informacijama / podacima EU-a ili njegovih država članica i time ograničiti moguće negativne učinke na gospodarstvo i sigurnost EU-a. Pozornost će se posvetiti i riziku koji bi mogli predstavljati strani radnici u strateškim sektorima i strani studenti u visokom obrazovanju, među ostalim u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u skladu s relevantnim postupcima.

3.6. Sprečavanje i ublažavanje poremećaja u kritičnoj infrastrukturi EU-a koji utječu na gospodarstvo EU-a

Rizik. Strani akteri narušavaju kritičnu infrastrukturu EU-a, uključujući kritičnu prometnu, svemirsku, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu, posebno onu koja se smatra strateškom za vojnu mobilnost, a to bi moglo imati kaskadne posljedice na europsko gospodarstvo. Naglasak će biti na stabilnosti pruženih usluga. Do poremećaja bi moglo doći fizičkim, kibernetičkim ili hibridnim napadima, uključujući sabotažu cijelih objekata ili njihovih dijelova/poddijelova. Mogli bi se povezati i s lancima opskrbe IKT-om, koji dobavljaju kritične komponente ili usluge za kritične infrastrukture. Postoji i rizik od pozicioniranja visokorizičnih trećih zemalja i operatora u kritičnu infrastrukturu EU-a kako bi stekli kapacitet za njihovo narušavanje (kada i ako to bude potrebno). Osim toga, postoji rizik za ugled i vjerodostojnost ako je određena infrastruktura ugrožena ili stvarno pogođena. Naposljetku, postoji rizik da bi treće zemlje mogle preuzeti vodeću ulogu u utvrđivanju međunarodnih standarda, što može utjecati na kritičnu infrastrukturu.

Cilj. U skladu s relevantnim strategijama EU-a za obranu, unutarnju sigurnost i pripravnost, provoditi postojeća pravila kako bi se smanjio rizik od curenja podataka / špijunaže te fizičkog i kibernetičkog poremećaja, osobito: (i) ograničavanjem vlasništva / kontrole / upravljanja europskom kritičnom infrastrukturom za visokorizične subjekte; (ii) povećanjem mjera fizičke zaštite; (iii) ograničavanjem opasnosti od kibernetičkih napada i (iv) ograničavanjem ovisnosti o pojedinačnim ili visokorizičnim dobavljačima, kao i skrivenih ranjivosti, slabosti u smislu stražnjeg ulaza ili mogućih sistemskih poremećaja u opskrbi IKT-om, posebno u slučajevima tehnološke ovisnosti o jednom pružatelju usluga ili ovisnosti o dobavljaču; (v) rezerviranjem kritičnih proizvodnih kapaciteta EU-a koji bi se mogli povećati u vrijeme poremećaja u globalnom lancu opskrbe ili zdravstvenih kriza; (vi) Komisijinim onemogućavanjem pristupa visokorizičnim subjektima djelovanjima koja podupire Unija, uključujući ona koja imaju potporu javnih financijskih institucija i instrumenata; ; (vii) podupiranjem razvoja pouzdanih dobavljača kritičnih potkomponenata u EU-u i u pouzdanim trećim zemljama kako bi se zadržala održiva alternativa; (viii) podupiranjem vodećih inicijativa u obrani i povezanim područjima (promatračka misija na istočnim granicama (Eastern Flank Watch), Europska inicijativa za obranu od bespilotnih letjelica).

4. Mjere za jačanje gospodarske sigurnosti EU-a

Pristup kvalitetnim informacijama i njihova temeljita analiza polazna su točka za učinkovitu i dobro utemeljenu politiku gospodarske sigurnosti EU-a te za donošenje odluka. Sustav procjene rizika pokrenut strategijom iz 2023. i dalje će biti u središtu tih nastojanja. Postojeće procjene ažurirat će se, produbiti i dopuniti novim procjenama u svim kritičnim tehnologijama i lancima opskrbe.

Komisija će dodatno razvijati svoje kapacitete za prikupljanje informacija o gospodarskoj sigurnosti. Ubrzat će mapiranje strateških ovisnosti duž lanaca vrijednosti koje uzrokuju ranjivosti gospodarstva Unije te ojačati praćenje i predviđanje djelovanja trećih zemalja kojima je cilj stvaranje novih ili održavanje postojećih ovisnosti.

Nadalje, uspjeh politike gospodarske sigurnosti EU-a ovisit će o boljoj koordinaciji i na razini EU-a i s državama članicama. To uključuje dogovor o prijetnjama gospodarskoj sigurnosti, utvrđivanje konkretnih rizika i razvoj mjera ublažavanja. Osnova je bolji protok informacija, potpuno razumijevanje troškova i koristi djelovanja EU-a te spremnost na zajedničko djelovanje kada je to potrebno, što osnažuje EU. Komisija je poduzela potrebne unutarnje organizacijske korake, no to iziskuje i nov način suradnje s državama članicama, a sve više i unutarnju i uzajamnu suradnju država članica, osobito u područjima politika od rastuće strateške važnosti koja su tradicionalno decentralizirana, kao što su istraživanja i inovacije.

EU će nastaviti blisko surađivati s industrijom tako što će se pobrinuti za sigurnu razmjenu informacija i strukturiraniji angažman. Industrija je na prvoj liniji gospodarske sigurnosti EU-a. Poduzeća moraju postati otpornija i diversificirati svoje kritične lance opskrbe, a prije svega moraju se prestati potpuno oslanjati na jednog visokorizičnog dobavljača. Bitno je i da u svoje poslovne modele uključe troškove sve veće diversifikacije, prepoznajući korist koju donosi otpornost na geopolitičke rizike. To mora biti dvosmjeran proces i odgovornost koju moraju dijeliti javni i privatni sektor, što će oblikovateljima politika omogućiti da poboljšaju kapacitete EU-a za procjenu prijetnji i poslovno obavještavanje te da ih pripreme za djelovanje, a industriji pomoći da provodi mjere ublažavanja na razini poduzeća.

Komisija će uz potporu Visokog predstavnika: ®Poboljšati svoje kapacitete za prikupljanje i analizu informacija bržim unapređenjem procjena rizika za određene kritične lance opskrbe, kritičnu infrastrukturu i kritične tehnologije te pokretanjem redovitih poziva na očitovanje kako bi se prikupili odgovori industrije i dionika o ranjivostima lanca opskrbe i izloženosti vanjskom pritisku.  ®Promicati bolju koordinaciju i razmjenu informacija s državama članicama putem svoje Mreže za gospodarsku sigurnost. Komisija će koristiti tu mrežu za promicanje izrade scenarija, razumijevanje prijetnji, rizika i opsega radi njihova ublažavanja, olakšavanje razmjene informacija i potporu provedbi, posebno pri primjeni alata koji su u nadležnosti država članica. U tom će kontekstu Komisija osigurati dostupnost odgovarajućih informacijskih sustava za potporu brzoj i sigurnoj razmjeni klasificiranih podataka među državama članicama i s njima o pitanjima gospodarske sigurnosti, među ostalim o procjenama rizika, kritičnim i visokorizičnim subjektima te potencijalno problematičnim transakcijama. Time će se dopuniti rad mreže EU-a za stvaranje zaliha, koja je zadužena za opskrbu osnovnom robom u kriznim situacijama. ®Osnovati informacijski centar za gospodarsku sigurnost u kojem će uz potporu ESVD-a, INTCEN-a/SIAC-a 3 , mreže delegacija EU-a i država članica, kao i postojećih alata za praćenje gospodarstva jedinstvenog tržišta kao što je sustav upozoravanja za lance opskrbe (SCAN) mapirati i konsolidirati dostupne informacije u okviru postojećih javnih i privatnih mehanizama te koordinirati prikupljanje dodatnih informacija relevantnih za gospodarsku sigurnost. To će uključivati mehanizam za praćenje tržišta radi prikupljanja informacija o kretanjima u visokorizičnim područjima, uključujući brze informacije o trgovinskim tokovima u sektorima u kojima je potrebna diversifikacija da djelovanje EU-a ne bi bilo ugroženo. Konsolidirat će i informacije o visokorizičnim subjektima kako bi se olakšao postupak procjene prihvatljivosti za financiranje sredstvima EU-a i sudjelovanje u postupku ulaganja ili nabave EU-a. Osim toga, Carinsko tijelo Europske unije i centar EU-a za carinske podatke omogućili bi učinkovitu potporu i provedbu povezanih inicijativa EU-a za gospodarsku sigurnost, što bi olakšalo i razmjenu relevantnih informacija. ®Intenzivirati strukturirani angažman delegacija EU-a, povezujući se s misijama država članica, drugim tijelima EU-a i poslovnom zajednicom EU-a koja je prisutna u trećim zemljama radi učinkovitog doprinosa procjenama rizika, njihovu praćenju i ublažavanju u pogledu gospodarske sigurnosti, među ostalim olakšavanjem razmjena informacija među poduzećima i između poduzeća i državnih tijela. ®Do trećeg tromjesečja 2026. ocijeniti u kojoj mjeri Akt o izvanrednom stanju na unutarnjem tržištu i otpornosti unutarnjeg tržišta (IMERA) omogućuje prikupljanje informacija o lancu opskrbe na razini poduzeća od poduzeća u visokorizičnim sektorima. Ovisno o toj analizi, Komisija će procijeniti potrebu za daljnjim mjerama. ®Preporučiti državama članicama da imenuju više nacionalne savjetnike za gospodarsku sigurnost odgovorne za međuresornu koordinaciju procjene i ublažavanja rizika za gospodarsku sigurnost. Komisija će redovitim okupljanjem tih savjetnika promicati bolju koordinaciju politika i zajedničko djelovanje. Ujedno poziva Vijeće EU-a da razmotri redovito sazivanje relevantnih sastava Vijeća za rasprave na političkoj razini. ®Osnovati skupinu pouzdanih savjetnika sastavljenu od predstavnika poduzeća iz EU-a koja će, među ostalim, savjetovati o specifičnim rizicima i mogućim odgovorima te raspravljati o strategijama za smanjenje rizika. Komisija će redovito pozivati predstavnike industrije da sudjeluju u raspravama Mreže za gospodarsku sigurnost koje se odnose na pojedine sektore i, prema potrebi, izvješćivati europske povjerenike. ®Uspostaviti portal za informacije o otpornosti trgovine kako bi poduzeća iz EU-a u okviru portala Access2Markets (A2M) dobivala ažurne informacije o ograničenjima izvoza i drugim mjerama ograničavanja koje su uvele treće zemlje, kao i o potencijalnim rizicima koji proizlaze iz potrebne izgradnje otpornosti EU-a. ®Proširiti Opservatorij za ključne tehnologije kako bi se utvrdila, pratila i analizirala obrambena i svemirska industrija i s njima povezani lanci opskrbe te obuhvatile tehnologije u nastajanju i omogućila provedba tako dobivenih tehnoloških planova EU-a na razini EU-a i nacionalnoj razini;. ®Iskoristiti budući stručni centar za sigurnost istraživanja za promicanje sigurnosti istraživanja i povećanje otpornosti istraživačke zajednice, među ostalim razvojem platforme za dubinsku analizu kako bi se sveučilištima pružila potpora u odabiru međunarodnih partnera. ®Istražiti načine za usklađivanje i integraciju zemalja kandidatkinja u naš pristup gospodarskoj sigurnosti, posebno u onim područjima u kojima slabosti njihove gospodarske sigurnosti mogu biti sigurnosni rizik za EU.

Oslanjajući se na poboljšanu analizu i upravljanje, EU može bolje ostvariti svoje ciljeve gospodarske sigurnosti (i) pojašnjavanjem i poboljšanjem korištenja postojećih alata i (ii) razvojem novih alata prema potrebi.

Prvo, Komisija će prilagoditi način korištenja nekih svojih alata kako bi njihovo upravljanje rizicima za gospodarsku sigurnost učinila djelotvornijima i nastojat će poboljšati koordinaciju među tim alatima.

Komisija će poduzeti sljedeće korake kako bi poboljšala primjenu alata: ®financiranje sredstvima EU-a: ·Komisija će u budućnosti u svojim aktivnostima financiranja poticati projekte koji doprinose gospodarskoj sigurnosti EU-a;   ·konkretno, trebala bi mobilizirati dovoljno financijskih sredstava za smanjenje ovisnosti o kritičnim tehnologijama, komponentama i materijalima, posebno u strateškim sektorima kao što su svemir i obrana, među ostalim kako bi se u potpunosti proveli tehnološki planovi Opservatorija za ključne tehnologije (OCT). ·Komisija, države članice i partneri u provedbi trebali bi nastojati spriječiti pristup visokorizičnih subjekata osjetljivim djelovanjima koja podupire Unija. Članak 136. Financijske uredbe horizontalna je pravna osnova za zaštitu sigurnosti i javnog poretka EU-a kada Komisija i partneri u provedbi izvršavaju proračun EU-a. Time se visokorizičnim subjektima onemogućuje korištenje sredstava EU-a, a subjektima iz trećih zemalja koji ugrožavaju interese gospodarske sigurnosti EU-a ograničava se pristup sredstvima EU-a u strateškim sektorima i područjima kritične tehnologije i infrastrukture. Kako bi se izbjegle nedoumice, partneri u provedbi trebali bi se suzdržati od potpore projektima koji su u suprotnosti s prethodno navedenim, među ostalim u operacijama na vlastiti rizik. U tu svrhu i kako bi se osigurala bolja usklađenost politika između EU-ovih programa i ciljeva gospodarske sigurnosti, smjernice će biti dostupne u prvom tromjesečju 2026., što će omogućiti razvoj kohezivnijeg i učinkovitijeg pristupa. Nadalje, Komisija će poticati države članice, Grupu EIB-a i druge međunarodne financijske institucije / nacionalne razvojne banke i institucije koje izvršavaju nacionalne proračune ili proračun EU-a da prednost daju potpori poduzećima iz EU-a koja smanjuju ovisnost o stranim izvorima u kritičnim sektorima, posebno za određene projekte, kritične tehnologije i kritičnu infrastrukturu koji se smatraju visokorizičnima. Slično tome, visokorizičnim dobavljačima iz trećih zemalja trebalo bi onemogućiti pristup EU-ovim i nacionalnim financijskim sredstvima ako se na temelju posebnih kriterija utvrdi da te treće zemlje ugrožavaju interese gospodarske sigurnosti EU-a. ®Provjera izravnih stranih ulaganja: ·Izraditi smjernice na temelju iskustva s provedbom postojeće Uredbe o provjeri izravnih stranih ulaganja kako bi se osiguralo da nacionalna tijela za provjeru dosljedno pristupaju provjeri, među ostalim u strateškim sektorima. U smjernicama bi se utvrdilo i kako treba uzeti u obzir mogući kumulativni rizik višestrukih ulaganja. To će se dopuniti smjernicama o međudjelovanju svih zahtjeva na razini EU-a i primjene nacionalnih mehanizama za provjeru u financijskom sektoru. ®Kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom: ·Provesti sveobuhvatnu evaluaciju Uredbe o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom. U okviru te evaluacije Komisija će ocijeniti ostvaruju li se ciljevi Uredbe u kontekstu novih geopolitičkih i geoekonomskih okolnosti, uključujući učinke sve većeg pribjegavanja jednostranim kontrolama koje mogu utjecati i na jedinstveno tržište. Nastavit će s državama članicama istraživati kako u tom novom kontekstu učinkovito primijeniti europske kontrole u područjima tehnologija u nastajanju. Tijekom postupka evaluacije Komisija će osigurati aktivno informiranje dionika iz država članica, industrije, istraživačkih instituta i akademske zajednice. ®Instrumenti trgovinske zaštite: ·Kad se pokrene predmet relevantan za gospodarsku sigurnost EU-a, ona će se uzeti u obzir u provedbi ispitnog postupka i oblikovanju mogućih mjera. ®Alati za unutarnje tržište, carinu i tržišno natjecanje: ·U potpunosti iskoristiti Uredbu o stranim subvencijama kako bi se očuvalo pošteno tržišno natjecanje u područjima u kojima strane subvencije uzrokuju poremećaje koji su rizični za gospodarsku sigurnost. ·Poticati države članice da u potpunosti iskoriste postojeće mogućnosti državnih potpora, kao što su okvir za državne potpore u sklopu plana za čistu industriju, Smjernice za regionalne potpore, Okvir za istraživanje, razvoj i inovacije, Uredba o općem skupnom izuzeću i važni projekti od zajedničkog europskog interesa kao instrumenti za izgradnju veće otpornosti. ·Preispitati primjenu strateških carinskih instrumenata (tarifne suspenzije, autonomne kvote) za ključne ulazne elemente kako bi se potaknula konkurentnost poduzeća iz Unije.

Drugo, Komisija će razviti nove mjere za unapređenje gospodarske sigurnosti EU-a.

Komisija će poduzeti sljedeće: ®Istražiti mogućnost pokusne uspostave mehanizma za praćenje start-up poduzeća na razini EU-a s ciljem identifikacije start-up poduzeća u područjima kritičnih tehnologija izloženih riziku neprijateljskih stranih preuzimanja i njihova preusmjeravanja na alternativna ulaganja u EU-u i druge oblike potpore (npr. savjetovanje, izgradnja kapaciteta, povezivanje s ulagačima). Taj bi mehanizam funkcionirao usklađeno s postojećim inicijativama, kao što je Strategija EU-a za start-up i scale-up poduzeća. ®Surađivati s nadzornim tijelima na praćenju portfeljnih ulaganja (koja nisu obuhvaćena područjem primjene mehanizma za koordinaciju izravnih stranih ulaganja) u područjima koja se smatraju visokorizičnima za potrebe gospodarske sigurnosti. ®Uključiti komponentu gospodarske sigurnosti za ključne strateške sektore u predstojeći alat za koordinaciju konkurentnosti. ®Ojačati Unijinu industrijsku bazu i otpornost lanaca opskrbe Aktom o ubrzavanju industrijske proizvodnje. ®Kako je navedeno u Akcijskom planu ResourceEU, dodatno razvijati sekundarna tržišta kritičnih sirovina, među ostalim na temelju Akta o kružnom gospodarstvu, kako bi se olakšalo financiranje strateških projekata kritičnih sirovina u područjima koja se smatraju visokorizičnima za potrebe gospodarske sigurnosti. ®Do trećeg tromjesečja 2026. ocijeniti kako ojačati zaštitu industrije od nepoštenih trgovinskih politika i negativnih kretanja na globalnom tržištu, kao što je višak kapaciteta. Komisija će u tom pogledu ocijeniti djelotvornost i primjerenost postojećih alata te razmotriti potrebu za mogućim novim mjerama. ®Preispitati Statut o blokiranju kako bi se pojednostavnila njegova primjena i smanjili troškovi usklađivanja za osobe i poduzeća iz EU-a te kako bi se uvjerljivo odvratilo od izvanteritorijalne primjene sankcija trećih zemalja. Time će se europska gospodarska sigurnost ojačati boljom zaštitom subjekata iz EU-a od proturječnih mjera trećih zemalja i osiguravanjem predvidljivijeg, učinkovitijeg i odlučnijeg okvira. ®Istražiti modalitete za poticanje poduzeća u određenim visokorizičnim sektorima kako bi se osigurala opskrba od najmanje dvaju različitih dobavljača i ograničila izloženost jednom dominantnom dobavljaču. ®Istražiti mogućnosti pružanja financijske potpore poduzećima na koja se primjenjuju odluke o provjeri izravnih stranih ulaganja u situacijama kad bi bez ulaganja mogla biti ugrožena njihova financijska održivost, ne dovodeći u pitanje pravila o državnim potporama. ®U okviru preispitivanja direktiva o javnoj nabavi predložiti kriterije za davanje prednosti europskim proizvodima u određenim strateškim sektorima u kojima naša javna nabava potiče potražnju za proizvodima u kojima europska industrija ima vodeći položaj, povećava našu otpornost i ublažava sigurnosne rizike. ®Poticati poduzeća da smanje ovisnosti u novim tehnološkim područjima u okviru predstojećeg Akta o čipovima 2.0, Akta o kvantnim tehnologijama, Akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije te strategije Komisije o otvorenom kodu. ®Iskoristiti predstojeću reviziju Akta o kibersigurnosti kako bi se na razini EU-a uvela ograničenja pristupa visokorizičnih dobavljača kritičnoj infrastrukturi.

5. Zaključak

EU je i dalje snažno predan otvorenoj trgovini utemeljenoj na pravilima, ulagačkim odnosima i međunarodnoj suradnji. Stoga će nastaviti podupirati i ostvarivati koristi od otvorene trgovine i ulaganja s partnerima u cijelom svijetu. Istodobno je u današnjem geopolitičkom okruženju nužno zaštititi gospodarsku sigurnost EU-a. Uklanjanje rizika koji proizlaze iz otvorenosti ključno je za njezino očuvanje, kao i za našu širu sigurnost i konkurentnost naše industrije.

EU na raspolaganju već ima brojne alate za ostvarivanje tog cilja. Ti se alati sada moraju koristiti strateški i prema potrebi dodatno poboljšati kako bi pouzdano odvraćali prijetnje gospodarskoj sigurnosti EU-a prije njihova nastanka i omogućili učinkovit odgovor kada se ostvare. Da bi se to postiglo, Komisija, Europski parlament i države članice moraju usklađeno djelovati i blisko surađivati s industrijom u cilju učinkovitog i utemeljenog donošenja odluka.

EU je odlučan u namjeri da proaktivnije, koordiniranije i strateški iskoristi sve dostupne alate kako bi dugoročno izgradio snažno, sigurno i otporno gospodarstvo te učinkovito djelovao u novim geopolitičkim i geoekonomskim uvjetima koji oblikuju globalnu trgovinu.

(1)

JOIN(2023) 20 final.

(2)

COM(2024) 75 od 19. veljače 2025.

(3)

Obavještajni i situacijski centar EU-a (EU INTCEN) pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje dio je EU-ove Službe za jedinstvenu obavještajnu analizu (SIAC) i civilni je obavještajni centar EU-a koji daje dubinsku analizu donositeljima odluka u svim institucijama EU-a.