EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.11.2025.
JOIN(2025) 846 final
ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o vojnoj mobilnosti
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.11.2025.
JOIN(2025) 846 final
ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o vojnoj mobilnosti
Zajednička komunikacija o vojnoj mobilnosti
Vojna mobilnost kao važan čimbenik obrambene pripravnosti i pojačanog odvraćanja
U globalnom sigurnosnom kontekstu koji se brzo mijenja vojna mobilnost važan je čimbenik obrambene strukture i sposobnosti koje Europa hitno treba kako bi vjerodostojno odvratila protivnike i odgovorila na krize. Vojna mobilnost doprinosi sigurnosti, obrani i pripravnosti Unije. Ujedno je i temelj suradnje EU-a i NATO-a te neophodna za potporu EU-a Ukrajini.
„Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju”, kako je izjavio Schuman 1950. To je danas aktualnije nego ikad prije. Kako bi se odvraćanjem osigurao mir, države članice EU-a moraju moći neometano, brzo i u potrebnom opsegu premještati svoje oružane snage i vojnu opremu po cijelom EU-om i šire. Za to je potreban prometni sustav s dvojnom namjenom, kojim se može poduprijeti vojna mobilnost uz istodobno smanjenje poremećaja i ublažavanje učinka takvog prijevoza na civilni promet, a time i na gospodarstvo i društvo u cjelini.
Iako je postignut znatan napredak, i dalje postoje velike prepreke djelotvornoj vojnoj mobilnosti u EU-u. Nacionalna pravila često su različita, fragmentirana i neusklađena, među ostalim kad se civilni operateri upotrebljavaju za usluge vojnog prijevoza, te nisu primjerena sigurnosnom kontekstu u kojem živimo. Moramo bolje koordinirati i ubrzati vojni prijevoz kako bismo riješili te probleme. Nadalje, prometna infrastruktura EU-a nije dovoljno prilagođena potrebama dvojne namjene. Sustav je i dalje osjetljiv na poremećaje i izložen sve češćim kibernetičkim i hibridnim napadima. Osim toga, prijevozni kapaciteti kao što su niskopodni vagoni i trajekti s dvojnom namjenom, koji su važni za vojna kretanja, oskudni su. Ti problemi otkrivaju kritične slabosti prometne mreže Unije i time ugrožavaju sigurnosne i obrambene kapacitete EU-a, kao i kapacitet vojnih snaga za potporu civilnoj zaštiti. Jasno je da se Europa mora dodatno angažirati i ukloniti sve preostale prepreke.
U Zajedničkoj bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. i njezinu prenošenju u plan za obrambenu pripravnost vojna mobilnost utvrđena je kao prioritetno područje sposobnosti za snažnu europsku obranu. Iako države članice i dalje mogu slobodno odlučivati o tome hoće li stranim oružanim snagama dopustiti prelazak njihova državnog područja u okviru svoje nacionalne sigurnosti i obrane, EU mora imati okvir za vojnu mobilnost kojim se uravnotežuju vojne i civilne potrebe. U tu svrhu Komisija i Visoka predstavnica predlažu sveobuhvatan skup mjera za olakšavanje neometane vojne mobilnosti s pristupom od 360 stupnjeva, u bliskoj suradnji s NATO-om. Cilj je do kraja 2027. uspostaviti područje vojne mobilnosti na razini EU-a kao prvi korak prema postupnom postizanju „vojnog Schengena” u regulatornoj i infrastrukturnoj dimenziji te u dimenziji kapaciteta.
Dosadašnji napredak
Previranja u europskoj sigurnosnoj strukturi nakon ruske invazije na Krim, a zatim i vojne agresije na Ukrajinu, potaknula su reakciju EU-a, država članica i partnera. EU od 2017. provodi poseban program za jačanje vojne mobilnosti. U dva akcijska plana za vojnu mobilnost iz 2018. i 2022. utvrđen je niz mjera za uklanjanje fizičkih, postupovnih i regulatornih prepreka vojnim kretanjima. U obvezi vojne mobilnosti za 2024. države članice obvezale su se ukloniti preostale nedostatke u vojnoj mobilnosti.
Revidiranom Uredbom o razvoju transeuropske prometne mreže (TEN-T) iz 2024. države članice obvezuju se da će vojnu mobilnost integrirati u europsku prometnu politiku, čime će transeuropska prometna mreža u velikoj mjeri postati mreža s dvojnom namjenom. Kako bi se buduća ulaganja u tu mrežu usmjerila u infrastrukturu s dvojnom namjenom i kako bi im se dala prednost, Vijeće je u ožujku 2025. utvrdilo četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost u kojima bi trebalo omogućiti vojna kretanja velikih razmjera u kratkom roku i zajedničke zahtjeve za vojnu infrastrukturu. Ti će koridori omogućiti pojačanu suradnju i dosljedno prekogranično planiranje ulaganja među državama članicama.
Uspostava transeuropske prometne mreže koja zadovoljava i civilne i vojne potrebe iziskuje velika ulaganja. U višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. proračun od 1,69 milijardi EUR bio je namijenjen sufinanciranju prometne infrastrukture dvojne namjene u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), konkretno 95 projekata prometne infrastrukture dvojne namjene u 21 državi članici. Budući da je potražnja za financijskim sredstvima EU-a znatno premašila dostupna sredstva i da je odaziv na sve pozive bio znatno veći od očekivanog 1 , Komisija je u srpnju 2025. predložila deseterostruko povećanje proračuna za vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe u sljedećem VFO-u od 2028. Osim toga, do kraja tekućeg razdoblja VFO-a države članice mogu koristiti preraspodjelu sredstava kohezijske politike za ulaganja povezana s obranom, uz financijske poticaje ako se to zatraži do kraja 2025., i instrument SAFE za financiranje infrastrukturnih projekata dvojne namjene i vojne mobilnosti.
Uz infrastrukturu, prometni i logistički kapaciteti ključni su čimbenici vojne mobilnosti. Važno je poboljšati informiranost na razini EU-a o dostupnim prijevoznim sredstvima i optimalnom korištenju tih kapaciteta i ukloniti nedostatke u kapacitetima u cijeloj Uniji. Kako bi poboljšao te čimbenike, EU je u okviru Europskog fonda za obranu (EFO) podupirao projekte u području sustava digitalne razmjene informacija, zračnog prijevoza tereta izvanredne veličine i studija za buduće zračne sustave.
Iako su države članice učinile mnogo kako bi postigle usklađenost, različita pravila dovode do kašnjenja koja uvelike utječu na vojnu mobilnost. Europska obrambena agencija (EDA) i države članice doprinositeljice razvile su tehničke sporazume za postupke izdavanja dozvola za prekogranično kretanje u cilju usklađivanja i pojednostavnjenja tih pravila. Međutim, provedba tehničkih sporazuma nije optimalna i potrebne su izmjene okvira EU-a kako bi se postigla usklađenost. Digitalizacija je potrebna kako bi se povećala brzina i učinkovitost, a operativni rizici sveli na najmanju moguću mjeru.
Općenito, unatoč napretku ostvarenom proteklih godina, i dalje postoje problemi. To je i zaključak tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o vojnoj mobilnosti EU-a, u kojem se navodi da je pristup EU-a vojnoj mobilnosti postigao neujednačene rezultate te da je i dalje fragmentiran i nedovoljno obvezujući.
U Bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. poziva se na bolju povezanost dvojne namjene s našim susjedima, posebno s Ukrajinom i Moldovom. Četiri od devet europskih prometnih koridora mreže TEN-T već se protežu na Ukrajinu, a jedan na Moldovu, pri čemu je u tijeku prvi skup važnih ulaganja u infrastrukturu s dvojnom namjenom. Na primjer, uz pomoć sufinanciranja iz CEF-a i Europske investicijske banke u rujnu 2025. otvorena je prva željeznička dionica duga 22 km koja povezuje zapadnu Ukrajinu sa Slovačkom i ostatkom središnje Europe i ima europsku nominalnu standardnu širinu kolosijeka. Istodobno su u tijeku pripremni radovi za uvođenje europske standardne nominalne širine kolosijeka na europskim prometnim koridorima koji povezuju Moldovu i Ukrajinu s državama članicama EU-a.
Pojednostavnjenje i prilagodba pravila i postupaka za brža vojna kretanja
Europa mora poduzeti odlučne mjere. Iako je postignut napredak, EU je i dalje suočen s fragmentiranim pristupima koji ugrožavaju našu sposobnost premještanja vojne opreme i osoblja Europom. Trenutačna fragmentiranost i nedosljednost nacionalnih propisa i postupaka te birokratske prepreke stvaraju kritična uska grla i kašnjenja.
Prekogranični vojni prijevoz i dalje je ograničen, posebno s obzirom na to da se pravila EU-a ne primjenjuju na vojni prijevoz ili se ne primjenjuju dosljedno, da se nacionalni propisi razlikuju i da se vojnom prijevozu ne daje dovoljan prioritet. Civilni operateri s kojima je vojska sklopila ugovor moraju poštovati civilna pravila, koja nisu prilagođena potrebama vojnog prijevoza. Osim toga, vojni prijevoz ima mnogo strože zahtjeve od civilnih. Vojne snage također dijele infrastrukturu i vozila s civilnim prijevozom, što stvara suprotstavljene potrebe. To dovodi do kašnjenja, operativne neučinkovitosti, kritičnih uskih grla i ograničenja kapaciteta.
Postupci diplomatskog carinjenja često su složeni i temelje se na dokumentima u papirnatom obliku s dugim rokovima za odobrenje. Na primjer, vrijeme potrebno za dobivanje prekograničnih dozvola za vojni prijevoz znatno se razlikuje, pri čemu neke države članice zahtijevaju da ih se obavijesti 45 dana unaprijed, što znatno premašuje rok od tri radna dana za izdavanje dozvola na koji su se obvezale u obvezi vojne mobilnosti za 2024. Osim toga, primjena carinskih formalnosti može dovesti do kašnjenja ako se ne iskoriste odgovarajuća carinska pojednostavnjenja, kao što su obrazac EU-a 302 ili obrazac NATO-a 302.
Nadalje, vojni prijevoz često uključuje opasne tvari i izvanredne terete, što zahtijeva odgovarajuće planiranje kako bi se osigurao siguran rad (na primjer za prijevoz teške opreme kao što su tenkovi i streljivo). Međutim, usklađena pravila EU-a za opasne tvari ne primjenjuju se na vojni prijevoz, dok su postupci za izvanredni teret spori i različiti. Zbog toga se sigurne rute i rješenja utvrđuju na ad hoc osnovi između pojedinačnih država članica, lokalnih tijela i upravitelja infrastrukture, što ponekad traje tjednima.
Odgovornost za postupke povezane s vojnom mobilnošću fragmentirana je i nedosljedna među državama članicama. Projekt vojne mobilnosti u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO), koji obuhvaća 30 zemalja sudionica, nastojao je riješiti taj problem, među ostalim stvaranjem mreže kontaktnih točaka za vojnu mobilnost na nacionalnoj razini.
Rješavanje tih problema premašuje kapacitete pojedinačnih država članica. Trud koji se ulaže na nacionalnoj razini i neobvezujuće mjere otežane su zbog nestabilnog geopolitičkog okruženja. Potrebno je učiniti mnogo više kako bi se ubrzali tempo i opseg vojne mobilnosti EU-a.
Kako bi se riješila ta sustavna pitanja, EU-u je potreban jedinstven pristup integriran u širu pravnu stečevinu u području prometa, prilagođen jedinstvenim zahtjevima vojnih operacija. U tu svrhu Komisija i Visoka predstavnica predlažu paket mjera za vojnu mobilnost.
Obuhvaćat će jedinstveni skup pravila za postupke izdavanja dozvola za prekogranični vojni prijevoz, uključujući diplomatska odobrenja i prijevoz opasnih tvari i velikog/teškog vojnog tereta, uz skraćeno vrijeme isporuke i standardizirane predloške za zahtjeve i obavijesti. Trenutačno se dozvole među državama članicama moraju obnavljati svake godine, ali postoji potreba za većom predvidljivošću i stabilnošću. Tim novim skupom pravila osigurat će se da dozvole vrijede do opoziva i omogućiti proširenje njihova područja primjene. Poboljšana pravila i postupci za prekogranične dozvole usmjereni su i na olakšavanje vojnih kretanja saveznika NATO-a izvan EU-a, kada je to važno za našu sigurnost, te na osiguravanje da se ne krše sigurnosni i obrambeni interesi Unije i njezinih država članica.
Oružanim snagama potrebna su usklađena pravila i rokovi za tehničke i operativne aranžmane za prijevoz, bez obzira na to obavlja li se on s vlastitom flotom ili ga obavljaju civilni operateri, kojima se pojašnjavaju rute kojima se mogu kretati, posebno kad je riječ o opasnim tvarima i izvanrednom teretu, uz fleksibilnost za prilagodbu vojnog prijevoza okolnostima svake krize. Komisija i Visoka predstavnica potiču države članice da surađuju na planiranju ruta, osiguravajući usklađenost s radom Mreže logističkih čvorišta u Europi i projektom potpore operacijama (NetLogHubs) u okviru PESCO-a, čiji je cilj poboljšanje planiranja i koordinacije infrastrukture. Usklađenim pravilima koja je predložila Komisija poduprijet će se takva poboljšana i napredna koordinacija među državama članicama i relevantnim akterima.
Kako bi se vojni prijevoz koji obavljaju civilni prijevoznici („bijela flota”) pojednostavnio u skladu s vojnim prijevozom koji obavljaju vojne snage („zelena flota”), Komisija na temelju Uredbe u okviru ovog paketa za vojnu mobilnost predlaže da se vojni prijevoz izuzme od određenih civilnih pravila, kao što su zabrane prijevoza tijekom praznika, te da se državama članicama omogući da u određenim situacijama suspendiraju pravila o kabotaži.
Različita nacionalna provedba carinskih propisa EU-a i nedovoljna upotreba odgovarajućih obrazaca carinske deklaracije (tj. obrasca EU-a 302 ili obrasca NATO-a 302) od strane gospodarskih subjekata dovode do kašnjenja u prijevozu robe koja se mogu izbjeći. Obrazac EU-a i NATO-a 302, prema potrebi, trebali bi automatski upotrebljavati gospodarski subjekti (osim ako ga vojna tijela ne ukinu u korist uobičajenih carinskih formalnosti) kako bi se pojednostavnio prekogranični prijevoz i, prema potrebi, dala prednost carinskim provjerama. Kako bi se povećala pravna sigurnost u pogledu upotrebe i obrade obrazaca 302, provedbom novog Carinskog zakonika Unije mogli bi se dodatno utvrditi zahtjevi u pogledu podataka i relevantne carinske formalnosti. Kako bi se povećao učinak pojednostavnjenih carinskih formalnosti, relevantne odredbe treba kombinirati s neobvezujućim mjerama, kao što su pružanje jasnih smjernica i osposobljavanje civilnih subjekata, carinskih i vojnih tijela.
Digitalizacija postupaka vojne mobilnosti pomoći će u osiguravanju brzih postupaka i bolje koordinacije. Trebalo bi predvidjeti uvođenje jedinstvenog digitalnog alata za upravljanje postupcima prekogranične vojne mobilnosti. Taj bi alat služio za upravljanje diplomatskim odobrenjima i dogovorima o prijevozu tračnicama, uključivao bi digitalizirani obrazac EU-a 302 te olakšao razmjenu i pohranu informacija. Riječ je o dugoročnom važnom projektu koji je potrebno izgraditi postupno i koji uključuje carinske i vojne aspekte, a cilj mu je pojednostavniti postupke, uz modalitete i tehničke specifikacije o kojima će se raspravljati s državama članicama. Komisija je podržala projekt digitalizacije procesa vojne mobilnosti u okviru Europskog fonda za obranu, koji bi mogao poslužiti kao jedan od temelja. EDA je usporedno napredovala i u radu na digitalizaciji carinskih zahtjeva za vojni prijevoz. U okviru sljedećeg VFO-a Komisija je predložila posebnu komponentu za vojnu mobilnost u prijedlogu o Europskom fondu za konkurentnost (ECF), uključujući aktivnosti povezane s digitalizacijom postupaka vojne mobilnosti.
Pravilima predloženima u Uredbi smanjit će se kašnjenja i operativni rizici, u skladu s obvezom EU-a da u roku od tri dana obradi zahtjeve za prekogranični vojni prijevoz, i poboljšati obrambena pripravnost omogućivanjem neometanog prekograničnog kretanja vojnog osoblja i opreme. Time će se povećati dosljednost i smanjiti birokratske prepreke koje već dugo ometaju vojnu mobilnost, a EU približiti „vojnom Schengenu”.
Komisija će 2026. preispitati Uredbu o željezničkim uslužnim objektima kako bi se osiguralo da ispunjava potrebe vojnog prijevoza, uz uključivanje doprinosa Vojnog stožera EU-a. Slično tome, Komisija će 2026. revidirati Uredbu o zračnom prijevozu kako bi omogućila veću fleksibilnost u primjeni izvanrednih ograničenja zračnog prometa radi olakšavanja vojnog prijevoza u mirnodopskom razdoblju. Osim toga, Komisija će u suradnji s EDA-om, Eurocontrolom kao upraviteljem mreže i Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) poboljšati civilno-vojnu koordinaciju kako bi se olakšali prekogranični vojni letovi promicanjem mreže odgovarajućih zračnih luka s dvojnom namjenom, unaprijed definiranih prekograničnih točaka povezivosti i jedinstvenog digitalnog sučelja za izdavanje odobrenja. To će se poduprijeti evaluacijom Uredbe o fleksibilnom korištenju zračnog prostora 2026.
Jačanje naše obrane okvirom za prekogranični vojni prijevoz u slučaju izvanrednog stanja
U krizi, kada je od presudne važnosti reagirati na vrijeme, Europa ne smije zaostajati. U takvim se situacijama ne možemo osloniti na ad hoc koordinaciju i nacionalnu dobru volju. Moramo imati jasan plan i ubrzanu proceduru za naše vojne snage. Bez toga je naše odvraćanje i dalje samo teorija.
Komisija stoga u sklopu Uredbe predlaže okvir za prekogranični vojni prijevoz u slučaju izvanrednog stanja, Europski sustav pojačanog odgovora za vojnu mobilnost (EMERS), kojim će se aktivirati poboljšani i koordinirani okvir za odgovor za prekogranični vojni prijevoz u slučaju izvanrednog stanja, kada standardni postupci nisu dostatni. Omogućit će privremene, izvanredne mjere kako bi se zajamčio poboljšani prekogranični vojni prijevoz i prioritetni pristup oružanih snaga infrastrukturi, prijevoznim sredstvima i osnovnim uslugama. Uključivat će jedinstvene regulatorne postupke i pravila, ciljana odstupanja i izuzeća, pojačane mjere pripravnosti i solidarnosti te veću otpornost infrastrukture.
EMERS će biti okvir Unije za prekogranični vojni prijevoz u slučaju izvanrednog stanja kojim se jača njezina sposobnost brzog i djelotvornog odgovora na hitne situacije i poremećaji u civilnom prometu svode na najmanju moguću mjeru, čime se doprinosi obrambenoj pripravnosti ako se postojeće ili očekivano povećanje obujma, učestalosti ili brzine vojnog prijevoza u Uniji ne može postići u skladu s uobičajenim prometnim pravilima Unije ili zbog kapaciteta prometne mreže Unije. Vijeće ga može aktivirati u roku od 48 sati, djelujući na prijedlog Komisije, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev barem jedne države članice. Ako je to moguće, Komisija će se savjetovati sa Skupinom za transport vojne mobilnosti predloženom u Uredbi.
U tom će procesu Komisija u suradnji s Visokom predstavnicom iskoristiti sva raspoloživa stručna znanja i surađivati s NATO-om u dogovorenim formatima kako bi ga obavijestila o aktivaciji, produljenju ili prekidu EMERS-a. Tim suradničkim pristupom osigurava se dosljednost i jača interoperabilnost mehanizama odgovora EU-a i NATO-a, čime se dodatno podupire obrambena pripravnost EU-a.
Nakon aktivacije sustava EMERS primjenjivat će se posebna pravila. Za prekogranični vojni prijevoz bit će potrebna samo obavijest o vojnom kretanju s kraćim rokom, čime se zaobilaze standardni postupci, uz iznimku carinskih formalnosti i odredaba. Čak i u hitnim slučajevima potrebno je planirati operacije vojnog prijevoza kako bi se osiguralo da infrastruktura omogućuje prijevoz velikih tereta, da se opasne tvari sigurno prevoze i da su na putu dostupni objekti za potporu cestovnom prijevozu. Ti se postupci moraju pojednostaviti i dovršiti vrlo brzo, koristeći unaprijed određene rute gdje je to moguće. Prioritetni pristup prometnim mrežama, infrastrukturi i povezanim uslugama na razini EU-a odobrit će se svim operacijama vojnog prijevoza, bez obzira na to obavlja li ih vojska ili njezini (civilni) izvođači. Nadalje, predvidjet će se odstupanja koja se odnose na pravila o kabotaži, vrijeme vožnje i razdoblja odmora za vojni prijevoz koji obavljaju civilni prijevoznici. Vojni prijevoz bit će izuzet od prometnih ograničenja koja se temelje na ekološkoj učinkovitosti vozila ili na kvaliteti zraka i kontroli buke u zračnim lukama i lukama. Željeznička vozila mogu prometovati fleksibilnije, izvan svojeg odobrenog područja uporabe, a pojačanim zaštitnim mjerama zaštitit će se strateška infrastruktura s dvojnom namjenom.
Predloženim novim Carinskim zakonikom Unije mogli bi se uvesti i brži i posebni carinski postupci za krizne situacije na carinskoj granici Unije. Kako bi se poduprla primjena tih carinskih odredaba na operacije vojnog prijevoza, carinsko tijelo EU-a, uz savjetovanje s Komisijom, razvit će posebne protokole i postupke za ubrzavanje carinskih formalnosti nakon aktivacije sustava EMERS. Njegovom aktivacijom aktivirat će se i mehanizam za upravljanje carinskim krizama u skladu s novim Carinskim zakonikom Unije, čime će se osigurati pojednostavnjeni postupci u hitnim situacijama. Osim toga, brza opskrba vojske hranom iz trećih zemalja važna je za održavanje postrojbi, a to će se poduprijeti pravilima EMERS-a.
Prilagodba infrastrukture: priprema prometne infrastrukture za dvojnu namjenu
Potrebna su velika ulaganja na svim razinama kako bi se europska prometna infrastruktura unaprijedila u skladu sa standardima dvojne namjene za civilne i vojne svrhe. Budući da su vojni konvoji često dugački i u njima sudjeluju velika i teška vozila, našu infrastrukturu treba prilagoditi takvom izvanrednom vojnom prijevozu, posebno učvršćivanjem i proširenjem željezničkih i cestovnih mostova i tunela te znatnim povećanjem kapaciteta, posebno u lukama i zračnim lukama. Neometan željeznički prijevoz u sve dijelove Europe zahtijeva prelazak na europsku standardnu nominalnu širinu kolosijeka i druga tehnička poboljšanja, kao i jačanje otpornosti naše komunikacijske infrastrukture i infrastrukture za opskrbu energijom.
Četiri prioritetna koridora za vojnu mobilnost trebalo bi prioritetno nadograditi u skladu s infrastrukturnim standardima utvrđenima u vojnim zahtjevima Vijeća kako bi se stvorila otporna i operativna mreža vojne mobilnosti. Potrošnja mora biti strateška i ponajprije usmjerena na glavna uska grla te se temeljiti na procjeni funkcionalnosti koridora.
U tu je svrhu s državama članicama već utvrđeno 500 projekata u žarišnim točkama, u koje je prema procjenama potrebno uložiti oko 100 milijardi EUR za hitne intervencije na četiri koridora. Ta ciljana i posebno kratkoročna ulaganja dovest će do brzih poboljšanja koridora i moraju se prioritetno provesti kako bi bila operativna. Uspostavom i vođenjem redovitih sastanaka koridora Komisija će, uz potporu Visoke predstavnice i uz savjetovanje s NATO-om, surađivati s državama članicama u okviru Odbora za TEN-T 2 kako bi se osigurala brza provedba takvih ključnih ulaganja u okviru koordiniranog i koherentnog pristupa koridorima, čime će se osigurati dobar i zreo portfelj projekata.
Kako bi se poduprla ta ulaganja, u prijedlogu Komisije za sljedeći VFO (2028. – 2034.) promiče se deseterostruko povećanje raspoloživog proračuna za vojnu mobilnost, s predloženim proračunom od 17,65 milijardi EUR u okviru budućeg Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za ulaganja u prometnu infrastrukturu dvojne namjene mreže TEN-T. Nacionalne dionice s dvojnom namjenom mreže TEN-T mogle bi se dopuniti ulaganjima u okviru predloženih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Nadalje, Komisija je kao jedan od općih ciljeva budućeg Europskog fonda za konkurentnost predložila razvoj prekogranične i kritične infrastrukture Unije koja je ključna za konkurentnost i stratešku neovisnost Unije, posebno energetske i prometne, digitalne i sigurnosne, obrambene i svemirske infrastrukture te socijalne infrastrukture i s njima povezanih podataka i usluga. Instrumentom ECF InvestEU mogu se zajmovima i jamstvima dodatno podupirati ulaganja u infrastrukturu s dvojnom namjenom. Nadalje, u prijedlogu Komisije navodi se da se sljedećim okvirnim programom Obzor Europa mogu podupirati djelovanja s dvojnom namjenom, uključujući ona relevantna za vojnu mobilnost.
Prilagodba prometne mreže za vojnu mobilnost vojnim standardima zahtijeva i točno evidentiranje trenutačnog stanja prometne infrastrukture u odnosu na vojne potrebe. Time će se osigurati da ulaganja budu dobro usmjerena i razmjerna stvarnim potrebama. Komisija će ubrzati tekuće studije o stanju tunela i mostova u EU-u i raspoloživosti kapaciteta dvojne namjene u lukama i zračnim lukama EU-a. Osim toga, Komisija će 2026. uz potporu Visoke predstavnice, Agencije Europske unije za željeznice i upravitelja željezničke infrastrukture ponovno procijeniti fizička ograničenja željezničke infrastrukture na prioritetnim koridorima za vojnu mobilnost kako bi se olakšao prijevoz velikog/teškog tereta.
Općenito, Visoka predstavnica 3 će, uz potporu Komisije i u bliskoj suradnji s relevantnim europskim prometnim agencijama i EDA-om te uz savjetovanje s NATO-om, preispitati standarde prometne infrastrukture sadržane u vojnim zahtjevima Vijeća i u najvećoj mogućoj mjeri uskladiti tehničke zahtjeve EU-a u području prometa.
Komisija će usto surađivati s Visokom predstavnicom i dionicima iz industrije kako bi optimizirala dizajn i dimenzije vojnih vozila i opreme, posebno radi njihova lakšeg prijevoza, s obzirom na ograničenja prometne mreže, te će upotrebljavati svoje alate za zajedničku nabavu i financijske alate za potporu provedbi tih poboljšanih standarda dizajna proizvoda.
Poboljšanje otpornosti naše infrastrukture
Kako bi se omogućila i održala neometana vojna mobilnost, europska prometna mreža i njezina sredstva moraju biti otporni i operativni. Naša infrastruktura mora biti zaštićena jer nije samo osnova za funkcioniranje našeg unutarnjeg tržišta, nego je i neophodna za odvraćanje, sigurnost i obranu. Pojedinačni utjecaji na kritične infrastrukturne čvorove mogu imati dalekosežne posljedice na cijelu mrežu. Za zaštitu mreže potreban je pristup koji obuhvaća sve opasnosti.
Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata 4 utvrđuju se usklađeni zahtjevi za jačanje otpornosti kritičnih subjekata u EU-u, a infrastrukturu koja je od presudnog značaja za vojnu mobilnost potrebno je posebno zaštititi. Kako bi je se dodatno zaštitilo, Komisija predlaže uspostavu postupka kojim bi države članice utvrdile stratešku infrastrukturu s dvojnom namjenom. Na temelju zajedničkog paketa mjera za otpornost i zaštitu koje nadilaze instrumente Direktive o otpornosti kritičnih subjekata države članice moći će osigurati da strateška prometna, energetska i komunikacijska infrastruktura bude otporna na sve opasnosti i da ostane operativna. Kako je najavljeno u Bijeloj knjizi o obrambenoj spremnosti, to uključuje snažnije mjere za ublažavanje rizika povezanih sa stranim vlasništvom ili kontrolom strateške infrastrukture s dvojnom namjenom, kao i mogućnost da države članice privremeno preuzmu kontrolu nad važnom infrastrukturom, opremom i imovinom.
Ključno je zaštititi međusobno povezane infrastrukturne mreže koje su sve izloženije kibernetičkim napadima i hibridnim prijetnjama. Nedavni incidenti, kao što su hibridni napadi na središnje zračne luke u Njemačkoj i Danskoj te na željeznički sustav u Francuskoj, naglasili su važnost jedinstvene politike EU-a za jačanje otpornosti i zajedničke civilno-vojne informiranosti o stanju. Nedovoljno održavani i nadograđeni infrastrukturni sustavi povećavaju rizike, što zlonamjernim kibernetičkim akterima omogućuje da na daljinu poremete sigurnost vlakova, dok se pomorski sektor sve češće suočava s kibernetičkim napadima, čime se ugrožavaju lanci opskrbe i lučke operacije. Satelitske komunikacije pod kontrolom EU-a ključne su za pružanje sigurne komunikacije među vladama i vojne koordinacije u stvarnom vremenu u slučaju kvara zemaljskih mreža. Pomorski resursi mogu doprinijeti i zaštiti kritične infrastrukture. Važno je osigurati da subjekti koji upravljaju strateškom infrastrukturom s dvojnom namjenom poduzmu mjere kibernetičke sigurnosti kako je utvrđeno u Direktivi NIS 2.
Prekomjerno oslanjanje na visokorizične dobavljače dodatno povećava izloženost, naglašavajući potrebu za diversifikacijom opskrbe komponentama infrastrukture kako bi se izbjeglo stvaranje jedinstvenih površina napada za kibernetičke incidente velikih razmjera. Predstojeća revizija Akta o kibersigurnosti pridonijet će jačanju kibernetičke otpornosti lanaca opskrbe informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u Europi. Nadalje, kako bi se suzbila prijetnja radijskih smetnji, Komisija će uz pomoć EASA-e, Vojnog stožera EU-a i EDA-e procijeniti potrebu za ažuriranjem relevantnog zakonodavstva EU-a kako bi se povećala otpornost sustava zračnog prometa, uključujući komunikacijske, navigacijske i nadzorne sustave, na nezakonite smetnje. Osim toga, Komisija će uz potporu ERA-e raditi na jačanju otpornosti sustava upravljanja željezničkim prometom na usklađen način kako bi se osigurao nastavak rada u slučajevima sabotaže ili drugog kvara sustava. Kako bi se to olakšalo, do 2029. uspostavit će se koordinirani postupci testiranja otpornosti na stres.
Naposljetku, vojna mobilnost u Europi uvelike ovisi o pouzdanom pristupu tekućim gorivima i energetskoj infrastrukturi, ali predviđeno smanjenje potražnje za civilnim fosilnim gorivima i zatvaranje rafinerija stvaraju nove rizike i ovisnost o uvozu. EU rješava problem uskih grla u opskrbi energijom. Kako je najavljeno u Akcijskom planu za priuštivu energiju, Komisija će preispitati okvir za energetsku sigurnost, uključujući Direktivu o zalihama nafte, kako bi procijenila prilagodbe za održiva goriva, ublažila nove rizike i povećala spremnost za vojnu mobilnost poboljšanjem energetske otpornosti. EU i NATO blisko surađuju kako bi razmotrili sinergije između civilnog i vojnog sektora u opskrbi gorivom radi utvrđivanja budućih putanja goriva, mapiranja lanaca opskrbe i osiguravanja pristupa zalihama goriva u izvanrednim situacijama.
Kao dopuna tome, angažman EU-a u promicanju proizvodnje i upotrebe održivih zrakoplovnih goriva (SAF) i održivih goriva za pomorski promet (SMF) važna je prilika za povećanje energetske sigurnosti oružanih snaga država članica i civilnog sektora. Komisija će promicati povećanu proizvodnju SAF-ova i SMF-ova, među ostalim u raspršenim proizvodnim kapacitetima ako je to moguće, kako bi se poboljšala otpornost i energetska sigurnost. Nedavno doneseni Plan ulaganja u održivi promet imat će važnu ulogu u daljnjem podupiranju širenja SAF-ova i SMF-ova.
Povećanje pripravnosti, solidarnosti i raspoloživosti prijevoznih kapaciteta za vojnu mobilnost
U europskoj krizi države članice ne mogu djelovati same. Kad se države članice suočavaju s nedostacima u prijevoznim kapacitetima, njihova sposobnost djelovanja je otežana. Za slučaj slabe raspoloživosti prijevoznih kapaciteta moramo uspostaviti mehanizme solidarnosti na razini Unije, dijeliti sredstva EU-a i poznavati raspoloživost prijevoznih kapaciteta s dvojnom namjenom u cijeloj Uniji.
EDA trenutačno radi na utvrđivanju nedostataka u kapacitetima u željezničkom prometu i prometu unutarnjim plovnim putovima. To znanje možemo iskoristiti pri poduzimanju konkretnih koraka za uklanjanje nedostataka.
Nekoliko država članica uspješno je provelo inicijative „udruživanja i dijeljenja” za prometne i logističke kapacitete, posebno u području strateškog zračnog mosta te kopnenog i pomorskog prijevoza. Međutim, te su inicijative fragmentirane i ograničene.
Na temelju toga Komisija predlaže uspostavu pričuve za solidarnost u području vojne mobilnosti. Obuhvatit će prijevozne kapacitete u svim vrstama prijevoza i nastojati ih učiniti dostupnima svim državama članicama. Komisija će, uz potporu Visoke predstavnice i uz savjetovanje s državama članicama, odrediti najprikladniji način za operacionalizaciju, upravljanje i koordinaciju pričuve. Komisija će pod vodstvom Skupine za transport vojne mobilnosti nastojati utvrditi vrste prijevoznih kapaciteta koje je potrebno udružiti i osigurati njihovu interoperabilnost.
U okviru te inicijative države članice moći će dobrovoljno registrirati svoje kapacitete za vojni prijevoz, kao i kapacitete ugovorene s civilnim prijevoznicima. Registrirani kapaciteti stavit će se na raspolaganje svim državama članicama, čime će se povećati njihova sposobnost obavljanja operacija vojnog prijevoza. Osim toga, Unija će moći registrirati dodatne prijevozne i logističke kapacitete u pričuvi i uključiti ugovorene kapacitete. Kao dopuna toj inicijativi na temelju Uredbe, pričuva za strateški prijevoz omogućit će civilnim operaterima da izdvoje prijevozne kapacitete (posebno zračni i pomorski most) koje EU ili države članice mogu koristiti u iznimnim situacijama.
Komisija bi, radi proširenja postojećih kapaciteta i njihova većeg dijeljenja i udruživanja, trebala podupirati i nabavu novih prijevoznih i logističkih kapaciteta za vojnu mobilnost i pomoći državama članicama u podjeli tereta troškova raspoređivanja, održavanja i osposobljavanja osoblja povezanih s pričuvom. Nadalje, Komisija je u sljedećem VFO-u predložila mogućnost da se u okviru ECF-a posebno potiče nabava prometne i logističke opreme te da se državama članicama olakša pristup toj opremi.
Našim oružanim snagama osigurat ćemo i bolju vidljivost postojećih kapaciteta civilnog prijevoza, čime ćemo im olakšati planiranje i provedbu vojne mobilnosti. Komisija će od država članica zahtijevati da svojim oružanim snagama odobre pristup postojećim registrima vozila i zrakoplova te će utvrditi nova pravila za bolju identifikaciju željezničkih vozila s dvojnom namjenom. Komisija će razmotriti daljnje mjere kako bi se osigurao sveobuhvatan pregled dostupnih resursa i stručnog znanja na razini EU-a.
Osim toga, Komisija i Visoka predstavnica predložit će i izradu „kataloga vojne mobilnosti” u kojem bi europska poduzeća mogla predstaviti svoje relevantne kapacitete i usluge vojnog prijevoza, čime bi naše oružane snage dobile jasan pregled europskih usluga koje bi mogle koristiti.
Zbog oskudnih se kapaciteta može dogoditi da jedna država članica unaprijed ugovori kapacitete koje je već rezervirala druga država članica. Kako bi se uklonili rizici povezani s takvim mogućim dvostrukim rezervacijama, predlažemo da se od civilnih operatera zahtijeva da o tome obavješćuju države članice. Kako bi bile spremne za suočavanje s najekstremnijim situacijama, sve države članice trebale bi uspostaviti okvir za preuzimanje privremene kontrole nad opremom potrebnom za operacije vojnog prijevoza, među ostalim kako bi pomogle drugim državama članicama.
Sve veća potražnja za vojnim prijevozom i proizvodnjom obrambene opreme mogla bi opteretiti postojeće kapacitete dvojne namjene, što bi moglo ugroziti pravodobnu isporuku i učinkovitost vojnog prijevoza. Komisija je u okviru sljedećeg VFO-a predložila mogućnost potpore proširenju industrijskih kapaciteta za proizvodnju opreme za vojnu mobilnost te osposobljavanju, prekvalifikaciji i usavršavanju osoblja kako bi se povećao broj kvalificiranog osoblja za prijevoz obrambenih proizvoda.
Osim toga, veća proizvodnja prijevoznih sredstava na temelju pristupa „integrirane dvojne namjene” je, uz razvoj standarda dvojne namjene prikladnih za vojnu i civilnu primjenu i pojednostavnjenje postupaka certificiranja, još jedan od načina povećanja njihove raspoloživosti oružanim snagama. Uz Uredbu, Komisija će u suradnji s EDA-om zadužiti svoje relevantne agencije (EASA-u, EMSA-u i ERA-u) i europske organizacije za normizaciju da razviju standarde dvojne namjene za ključna prijevozna sredstva za vojnu mobilnost, čime će se osigurati usklađenost sa standardima NATO-a za prijevozna sredstva i ažuriranim zahtjevima za infrastrukturu s dvojnom namjenom. Na taj će se način osigurati interoperabilnost na razini EU-a i usklađenost s prioritetima EU-a u pogledu obrambenih sposobnosti.
S obzirom na sve veću ulogu bespilotnih letjelica podupirat ćemo uspostavu mreže centara EU-a za testiranje bespilotnih letjelica za civilnu obranu radi poticanja inovacija, pri čemu ćemo iskoristiti postojeće inicijative EU-a, kao što su one navedene u Europskoj strategiji za istraživačku i tehnološku infrastrukturu. Osim toga, razvit će se zajednički okvir za bespilotne letjelice radi integracije takvih letjelica u zračni prostor i provođenja civilnih i vojnih operacija u skladu sa zajedničkim standardima i postupcima. Komisija je ostvarila znatan napredak u provedbi mjera utvrđenih u Komunikaciji iz 2023. o suzbijanju prijetnji koje predstavljaju bespilotne letjelice 5 . Stvorit ćemo i europski regulatorni okvir za tehnologije za borbu protiv bespilotnih letjelica, raditi na uspostavi metodologije za procjenu pouzdanosti sustava bespilotnih letjelica koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i razviti usklađeni okvir za certifikaciju velikih bespilotnih letjelica izmjenom osnovne uredbe o EASA-i.
Komisija predlaže i izmjenu osnovne uredbe o EASA-i kako bi se omogućilo da države članice ili EASA uspostave regulatorna izolirana okruženja u kojima bi se projektiranje, razvoj i testiranje inovativnih zrakoplovnih proizvoda mogli odvijati u stvarnom okruženju. U nedostatku takvih mogućnosti razvoj i proizvodnja takvih proizvoda u EU-u bit će uvelike otežani ili usporeni, zbog čega će se trebali oslanjati na dobavljače iz trećih zemalja.
Jedan je od problema hitna potreba za rješavanjem pitanja certifikacije opreme, posebno najvećih bespilotnih letjelica za operacije s najvišom razinom rizika. EASA i vojna zrakoplovna tijela država članica trebali bi zajednički raditi na utvrđivanju zahtjeva.
Osiguravanje djelotvorne koordinacije i pristupa na svim razinama vlasti sa snažnim upravljanjem
Pravilno upravljanje, koordinacija i nadzor neophodni su kako bi se osiguralo da se Europa, kada se kreće, kreće kao jedno. Prijete nam iste opasnosti i zato moramo zajednički odgovoriti na njih. Vojna mobilnost ne odnosi se samo na prijevoz, nego i na sposobnost djelovanja EU-a.
Pristup koji obuhvaća sve razine vlasti ključan je za uspješnu provedbu mjera uključenih u prijedlog Komisije o jedinstvenom okviru za vojnu mobilnost.
Komisija predlaže Skupinu za transport vojne mobilnosti kako bi se olakšala koordinacija i usmjeravanje rada država članica te pomoglo Komisiji u provedbi različitih mjera na temelju Uredbe. Skupina će okupiti države članice, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), Vojni stožer EU-a i EDA-u, a predsjedat će jom Komisija.
U provedbi odredaba povezanih s prometnom mrežom i koridorima dvojne namjene za vojnu mobilnost te utvrđivanju strateške prometne infrastrukture dvojne namjene Komisiji će potporu pružati Odbor za TEN-T i Vojni stožer EU-a.
Koordinacija vojnog prijevoza na nacionalnoj razini trenutačno se provodi na ad hoc osnovi. Svaka država članica morat će imenovati „nacionalnog koordinatora za vojni prijevoz”. Taj će koordinator biti odgovoran za osiguravanje neometane unutarnje koordinacije i suradnje među svim relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim dionicima uključenima u operacije vojnog prijevoza, posebno tijekom aktivacije EMERS-a. Taj koordinator mora imati i odgovarajuće tehničko stručno znanje i administrativne kapacitete za pomoć dionicima pri provedbi carinskih formalnosti.
Kako bi se osigurala spremnost Unije, Komisija predlaže redovitu procjenu u okviru godišnje „provjere spremnosti vojnog prijevoza” i predviđa mogućnost „testiranja otpornosti na stres”, s naglaskom na posebnim pitanjima kao što su carinske formalnosti ili međudjelovanje civilne zaštite i vojne mobilnosti, kako bi se utvrdila područja u kojima su potrebna poboljšanja i povećala ukupna djelotvornost. Prva testiranja otpornosti na stres bit će usmjerena na osiguravanje brzog kretanja vojne pomoći prema Ukrajini i istočnim granicama Unije.
Postoje područja rada u vezi s vojnom mobilnošću koja nisu obuhvaćena predloženom uredbom, uključujući intenzivan rad EU-a i država članica na vojnoj mobilnosti, posebno u okviru PESCO-a i EDA-e. Komisija i Visoka predstavnica nastavit će raditi u tom smjeru, među ostalim na koordinaciji, uz potpuno poštovanje Ugovorâ i mjerodavnog zakonodavstva EU-a.
Produbljivanje postojećih partnerstava
EU će nastaviti jačati i širiti uzajamno korisna partnerstva s partnerima istomišljenicima na temelju zajedničkih vrijednosti i interesa u okviru partnerstava u području sigurnosti i obrane. Ona često obuhvaćaju PESCO, EDA-u i druge okvire povezane s obranom. EU će pojačati suradnju s relevantnim bilateralnim partnerima u okviru projekata PESCO-a koji se odnose na vojnu mobilnost i logistička čvorišta.
EU će također nastojati pojačati „vodeću” suradnju s NATO-om u području vojne mobilnosti, u skladu s dogovorenim vodećim načelima EU-a i NATO-a, uz poštovanje ovlasti i nadležnosti država članica. Općenito, odnosi s NATO-om u pitanjima vojne mobilnosti jačaju se i imaju uzajamno koristan i transformativan učinak na države članice i saveznike NATO-a izvan EU-a. Kako bi se promicala razmjena informacija, poticat će se uzajamni pozivi na sastanke radnih skupina, s posebnim naglaskom na sastancima EDA-e i NATO-a o logistici. EU će pozvati NATO da sudjeluje u simulacijama vojne mobilnosti, pod uvjetom da se poštuje načelo uzajamnosti. Kako je navedeno, EU će ažurirati svoje smjernice o upotrebi obrazaca EU-a i NATO-a 302.
Za zaštitu sigurnosnih interesa EU-a važno je i da se odredbe Uredbe primjenjuju u zemljama pristupnicama, posebno u Ukrajini i Moldovi. U tom kontekstu trebalo bi uzeti u obzir usklađenost zemalja pristupnica sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.
Uredba će Ukrajini donijeti znatne koristi. Poboljšat će se prometna infrastruktura dvojne namjene te pojednostavniti pravila za prijevoz vojne opreme i postupci prelaska granica u cijeloj Europi. Tim bi se mjerama poduprlo brže kretanje vojne pomoći prema Ukrajini i istočnim granicama Unije. Sva bi ta nastojanja mogla pomoći u jačanju otpornosti logističkih veza Ukrajine s Unijom i doprinijeti širim ciljevima jačanja europske sigurnosti i obrane.
Ruski rat protiv Ukrajine pružio je EU-u, državama članicama i partnerima neprocjenjiv uvid u stanje vojne mobilnosti. Skupina za transport vojne mobilnosti može pozvati Ukrajinu, Moldovu i zemlje Europskog gospodarskog prostora kao promatrače kako bi iskoristila svoje vrijedno iskustvo s vojskom i pripremila Ukrajinu za buduće članstvo u EU-u. Javno-privatna suradnja i civilno-vojna interakcija važne su za omogućavanje učinkovite vojne mobilnosti u okviru pristupa koji obuhvaća cijelo društvo i sve razine vlasti, kako je predviđeno u Strategiji za Uniju pripravnosti. Jačanjem suradnje – izgradnjom kapaciteta, djelotvornom komunikacijom, planiranjem pripravnosti i otpornosti te aktivnim sudjelovanjem u vježbama – mogu se znatno poboljšati spremnost i koordinacija. Osiguravanjem veće osviještenosti i doprinosa civilnih operatera i tijela mogu se uskladiti prekogranična kretanja i postupci za vojnu mobilnost.
Simulacijske vježbe
Vježbama i testiranjem ojačat će se vojna mobilnost EU-a jer će se utvrditi područja za operativna, pravna i infrastrukturna poboljšanja. Vježbe će potvrditi postupke, poboljšati koordinaciju među državama članicama i interoperabilnost s partnerima i omogućiti spoznaje na kojima će se temeljiti politike, planiranje i ulaganja. U okviru taktičkih vježbi utvrdit će se moguće slabosti u logističkom procesu i naknadno predložiti rješenja za njihovo uklanjanje. Takvim će se simulacijama ispitati usklađenost prioritetnih koridora s ključnim vojnim standardima za prometnu infrastrukturu.
Od 2026. EU će zajedno s državama članicama provoditi godišnje vježbe vojne mobilnosti. To će obuhvaćati vježbe poput vojnih vježbi EU-a (MILEX), vježbi stožera (CPX) i vojnih taktičkih vježbi (LIVEX), povezanih s kapacitetom za brzo raspoređivanje, i sudjelovanje u multinacionalnim vježbama, među ostalim paralelnim i usklađenim vježbama koje organiziraju EU i NATO.
Zaključci
Suočavamo se s istim prijetnjama i zato moramo zajednički odgovoriti na njih. Ovaj paket mjera odlučan je korak prema uklanjanju preostalih prepreka vojnoj mobilnosti. Odraz je naše predanosti bržem odgovoru i boljoj zaštiti naših građana na cijelom kontinentu. Ovim paketom nastojimo uskladiti aktivnosti za poboljšanje vojne mobilnosti na razini EU-a i na nacionalnoj razini s ciljem postupne uspostave područja vojne mobilnosti na razini EU-a.
Kucnuo je čas za odlučno djelovanje. Uspostava područja vojne mobilnosti na razini EU-a više nije opcija, nego nužnost. Ugroženi su naš mir i sigurnost.
Vijeće i Europski parlament pozivaju se da podrže ambiciozne ciljeve utvrđene u ovoj Zajedničkoj komunikaciji i da surađuju na njihovu ostvarivanju. Provedba paketa pomno će se pratiti, a Vijeće i Europski parlament redovito će se obavještavati o napretku.
Europska komisija i Visoka predstavnica pozivaju Europsko vijeće da podrži predstavljeni okvir i prati postignuti napredak.
U trećem i zadnjem pozivu na podnošenje prijedloga u iznosu od 807 milijuna EUR za projekte prometne infrastrukture dvojne namjene zabilježen je izrazito velik interes (4,7 puta više prijava od traženog broja: 22 države članice prijavile su se sa 112 projekata (za koje je ukupno zatraženo sufinanciranje EU-a u iznosu od 3,7 milijardi eura).
Kako je utvrđeno u skladu s člankom 61. Uredbe (EU) 2024/1679.
Uključujući Vojni stožer Europske unije.
Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ.
COM/2023/659 KOMUNIKACIJA KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU o suzbijanju mogućih prijetnji koje predstavljaju dronovi.