EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, XXX

COM(2025) 1025/2

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Europski plan za priuštivo stanovanje

{SWD(2025) 1053}

Uvod

Dom nije samo četiri zida i krov. Dom je sigurnost, toplina, mjesto za obitelj i prijatelje. Dom je osjećaj pripadnosti. No za puno Europljana dom je danas izvor tjeskobe. Može značiti dug ili nesigurnost. – Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2025.

Naše kuće i naši domovi temelj su naših zajednica, našeg društva i demokracije. Stanovanje nije samo ekonomsko dobro, već temeljno pravo i osnova ljudskog dostojanstva. Međutim, u Europi je očit osjećaj nepravde zbog nepriuštivosti i nedostupnosti stanovanja.

Ono s čime se Europa suočava nije samo stambena kriza. Riječ je o socijalnoj krizi. Oslabljuje našu koheziju i prijeti našoj konkurentnosti jer ograničava mobilnost radne snage i mobilnost u svrhu učenja, pa je manjak radne snage na područjima rasta još izraženiji. Europa mora odlučno djelovati kako bi svim Europljanima omogućila priuštivije stanovanje. Istodobno bi mjere za poboljšanje priuštivosti trebale ići ruku pod ruku s održivošću i kvalitetom. Energetski učinkoviti i otporni domovi izgrađeni s najmanjim mogućim ugljičnim otiskom smanjuju troškove održavanja i komunalnih usluga i dugoročno im raste vrijednost, a dostatna kvaliteta neophodna je za osiguravanje zdravih, sigurnih i dostojanstvenih životnih uvjeta. Integriranje tih ciljeva osigurat će da europske stambene politike ostvare trajne socijalne, gospodarske i okolišne koristi.

Komisija danas predlaže plan za ostvarenje te vizije. Ovaj prvi europski plan za priuštivo stanovanje sadržava niz konkretnih mjera za lakše rješavanje strukturnih uzroka ove krize i ostvarivanje rezultata za Europljane. Cilj mu je povećati ponudu stambenih nekretnina, potaknuti ulaganja i reforme te pružiti potporu najpogođenijim osobama i područjima. U njemu se ocrtava i novi način za suradnju institucija EU-a, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, financijskih institucija i dionika u rješavanju stambene krize.

Stanovanje je i dalje prvenstveno u nadležnosti država članica, regija i gradova. EU će učiniti sve što je u njegovoj moći, ali samo zajedničkim djelovanjem na svim razinama možemo osigurati da svi Europljani imaju pristup domovima koje zaslužuju.

1.Europska stambena kriza: hitan zajednički problem

Od 2013. do 2024. nominalne cijene stambenih nekretnina povećale su se za više od 60 % u cijelom EU-u, brže od dohotka kućanstava, dok su se prosječne najamnine povećale za oko 20 %, a nove su najamnine znatno poskupjele. Ulaganja u ponudu stambenih nekretnina znatno su se smanjila tijekom posljednjeg desetljeća. Ponuda nije išla ukorak s rastućom potražnjom zbog visokih troškova izgradnje, nedostatka inovacija i kvalificirane radne snage te prekomjerne birokracije. Broj stambenih građevinskih dozvola smanjio se za 22 % od 2021., a postojeći stambeni fond nije u potpunosti iskorišten, pri čemu je 20 % stambenih objekata prazno.

Komisija procjenjuje da će EU trebati više od dva milijuna dodatnih domova godišnje kako bi zadovoljio trenutačnu potražnju. To znači da bi trebalo izgraditi oko 650 000 dodatnih domova godišnje povrh 1,6 milijuna koji se trenutačno grade. Troškovi izgradnje tih dodatnih stambenih jedinica iznosili bi oko 150 milijardi eura godišnje.

Stambena kriza pogađa sve veći dio društva jer sve veći broj kućanstava sa srednjim dohotkom ima poteškoća u pristupu priuštivom stanovanju. Kritično osoblje, koje uključuje nastavno osoblje, medicinske sestre, vatrogasce ili policijske službenike, ne može si priuštiti život u zajednici u kojoj radi. Mnogi su mladi prisiljeni odustati od studija, odbiti mogućnosti zapošljavanja, odgoditi osnivanje ili proširenje obitelji ili živjeti u prenapučenom i neadekvatnom smještaju. Rastuće najamnine i ograničen pristup socijalnom stanovanju najviše pogađaju osobe u najnepovoljnijem položaju u našem društvu, što povećava rizik od beskućništva. Budući da troškovi života i dalje rastu, sve više Europljana mora se žrtvovati kako bi sastavilo kraj s krajem.

Ta je kriza posebno izražena u određenim područjima. Europski gradovi i popularna turistička odredišta pod najvećim su pritiskom. Istodobno se područja s visokom stopom depopulacije i ruralna područja, uključujući neke od najudaljenijih regija EU-a, suočavaju s padom cijena i otežanim pristupom osnovnim uslugama, uključujući socijalne usluge, i infrastrukturi.

Komisija zajedno s ovim Planom predstavlja analizu glavnih uzroka stambene krize 1 , na kojoj se temelje smjer politike i predstavljene mjere.

2.Europski odgovor: Plan za priuštivo, održivo i kvalitetno stanovanje

Zajednički problem Europe u području stanovanja zahtijeva zajednički odgovor. EU može i mora imati snažniju ulogu u podupiranju, koordinaciji i jačanju nacionalnih, regionalnih i lokalnih napora, ne tako da ih zamijeni, već da osigura zajedničke ambicije i resurse. Europska rješenja moraju odražavati raznolikost stambenih potreba, tržišta i sustava upravljanja na kontinentu te istodobno promicati naše zajedničke ciljeve.

Mjere predstavljene u ovom Planu temelje se na opsežnim savjetovanjima, uključujući javno savjetovanje u okviru kojeg je primljeno više od 13 300 odgovora. Plan je odgovor na poziv Europskog vijeća iz listopada 2025. da se predstavi ambiciozan i sveobuhvatan plan za priuštivo stanovanje 2 . Temelji se na radu Europskog parlamenta u okviru njegova Posebnog odbora za stambenu krizu u EU-u i Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača 3 . Komisija je prikupila i informacije od Europskog odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, predstavnika gradova i regija iz cijelog EU-a te širokog raspona dionika. Plan se temelji i na neovisnim preporukama Savjetodavnog odbora za stanovanje 4 .

Potrebne su mjere u okviru četiri stupa na kojima se temelji Europski plan za priuštivo stanovanje:

I.povećanje ponude

II.mobilizacija ulaganja

III.omogućivanje izravne potpore tijekom provedbe reformi

IV.potpora najpogođenijima.

U okviru tih četiriju stupova u ovom se Planu utvrđuje deset ključnih područja za mjere u kojima EU može dodati vrijednost i poduprijeti rad drugih javnih tijela i dionika, uključujući novu zakonodavnu inicijativu o kratkoročnom najmu u okviru Akta o priuštivom stanovanju, paket za pojednostavnjenje i mobilizaciju novih ulaganja u okviru trenutačnog i sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Predlažu se i područja u kojima bi države članice mogle i trebale djelovati prioritetno. Novi Europski savez za stanovanje poduprijet će te mjere suradnjom i razmjenom dobre prakse među državama članicama, gradovima, regijama, drugim institucijama EU-a i dionicima.

Europski plan za priuštivo stanovanje predstavljen je zajedno s revizijom pravila o državnim potporama za usluge od općeg gospodarskog interesa radi bolje potpore priuštivom stanovanju, Europskom strategijom za stanogradnju i Komunikacijom i Prijedlogom preporuke Vijeća o novom europskom Bauhausu. To će 2026. biti dopunjeno Energetskim paketom za građane čiji je cilj dodatno smanjiti račune za energiju, ostvariti pravednu tranziciju, iskorijeniti energetsko siromaštvo i ojačati položaj građana i zajednice.

Prvi stup: povećanje ponude

Kako bi se riješio problem neusklađenosti ponude i potražnje kad je riječ o stambenim nekretninama, potrebno je znatno više novih jedinica, posebno u područjima s velikom potražnjom. Širenje ponude socijalnog i priuštivog stanovanja posebno je važno za potporu kućanstvima s niskim i srednjim dohotkom.

Ponudu stambenih nekretnina otežavaju niska produktivnost, nedovoljan opseg i kapacitet te visoki troškovi u građevinskom sektoru i sektoru obnove, kao i nedostatak kvalificirane radne snage. Pravila na svim razinama upravljanja, kojih je mnogo i složena su, uzrokuju dodatna kašnjenja i troškove. Nadahnuta novim europskim Bauhausom Europa mora predvoditi preobrazbu tržišta stambenih nekretnina koje povezuje priuštivost s održivošću i kvalitetom kako bi se stvorili uključivi životni prostori otporni na buduće promjene. Ulaganja u digitalizaciju u svim fazama planiranja, projektiranja, izdavanja dozvola i izgradnje stambenih objekata dodatno će poduprijeti ponudu stambenih nekretnina.

Uz novu gradnju, prioritet bi trebalo biti maksimalno iskorištavanje postojećeg fonda zgrada kako bi se izbjeglo nepotrebno rušenje i otpad. To uključuje obnovu i prenamjenu neučinkovitih zgrada te vraćanje praznih nekretnina u upotrebu, kao i reguliranje kratkoročnog najma ako konkurira dugoročnom najmu. Bolje prometne veze, širokopojasna povezivost i pružanje osnovnih usluga također mogu poboljšati održivost i privlačnost nedovoljno iskorištenih stambenih objekata u ruralnim područjima, čime se smanjuje pritisak na urbana tržišta i podupire uravnotežen i održiv razvoj u cijelom EU-u.

Prva mjera: jačanje produktivnosti, kapaciteta i inovacija u građevinskom sektoru

U posljednjih deset godina troškovi izgradnje i obnove rasli su brže od inflacije, dok je produktivnost sektora stagnirala. Građevinski sektor je neophodan za konkurentnost Europe i treba povećati svoje kapacitete i razmjere kako bi se zadovoljila potražnja za stambenim objektima. Veća ulaganja u inovacije i tehnologiju, prelazak na kružnije gospodarstvo, inovativnije materijale i korištenje modernih metoda gradnje omogućenih novim usklađenim normama uštedjeli bi vrijeme i troškove te poboljšali otpornost lanca opskrbe.

Manjak radne snage i vještina u građevinskom sektoru danas je tri puta veći nego prije deset godina. Očekuje se da će se do 2035. otvoriti više od 4 milijuna radnih mjesta 5 . Stoga karijere u građevinarstvu treba učiniti privlačnijima za nove talente, uključujući žene. Dok 11 % mobilnih radnika u EU-u i 34 % mobilnih samozaposlenih osoba radi u građevinarstvu, u EU-u se samo 1 % građevinskih usluga pruža prekogranično. Paketom za pravednu mobilnost radne snage 2026. poboljšat će se provedba pravila EU-a za mobilne radnike.

Zdravo, funkcionalno i konkurentno tržište izgradnje i obnove vrlo je važno i za održavanje niskih cijena. Komisija će pomno pratiti dokaze o protutržišnim aktivnostima koji bi mogli zahtijevati mjere na razini EU-a.

Cilj

Snažniji sektor za poticanje izgradnje i obnove stambenih objekata

Kako?

Kako bi pomogla građevinskom sektoru da ponudi priuštivo stanovanje, Komisija namjerava: ·u bliskoj suradnji s industrijom promicati inovacije u materijalima i metodama za izgradnju i obnovu i podupirati prelazak na kružnost i digitalne procese u okviru nove europske strategije za stanogradnju predstavljene zajedno s ovim Planom 6 , ·Aktom o građevinskim uslugama osigurati da poduzeća i stručnjaci mogu pružati prekogranične građevinske usluge bez snižavanja radnih i socijalnih standarda (četvrto tromjesečje 2026.), ·posvetiti se problemu nedostatka kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru uvođenjem opsežnih programa osposobljavanja i naukovanja za građevinska zanimanja u okviru Pakta za vještine, Akademije novog europskog Bauhausa i programa Erasmus+ te promicanjem inovacija u nastavnim planovima u području građevinarstva, na temelju inicijative „BUILD UP Skills” 7 , ·pratiti moguće protutržišne prakse u građevinskom sektoru i, prema potrebi, u bliskoj suradnji s Europskom mrežom za tržišno natjecanje poduzimati mjere u vezi sa slučajevima koje vode njezini članovi. Države članice potiču se da iskoriste mogućnosti koje nudi pravo EU-a podupiranjem ulaganja koja mogu izgradnju učiniti priuštivijom – među ostalim ulaganja u uvođenje modernih metoda izgradnje i obnove te inovativnih materijala, u rješenja za pristupačnost i u opsežno poticanje naukovanja, usavršavanja i prekvalifikacije – ali i održivijom, ulaganjima u europsku proizvodnju s niskim emisijama ugljika i na biološkoj osnovi ili integracijom relevantnih kriterija u javnu nabavu i programe potpore.

 

Druga mjera: smanjenje birokracije radi bržeg rasta ponude stambenih nekretnina

Na ponudu stambenih nekretnina primjenjuju se mnoga stroga pravila utvrđena na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a cilj im je očuvati našu sigurnost i kvalitetu života, promicati socijalne i gospodarske ciljeve te zaštititi naš okoliš i kulturnu baštinu. Ta su pravila raznolika i uključuju, između ostalog, građevinske propise, politike korištenja zemljišta i prostornog planiranja, nabavu i lokalne poreze. Međutim, prečesto dovode do administrativne složenosti koja uzrokuje nepotrebne troškove i kašnjenja, što ograničava ponudu stambenih nekretnina ondje gdje je najpotrebnija.

Komisija već poduzima mjere za pojednostavnjenje zakonodavnog okvira EU-akoje će pogodovati rastu ponude stambenih nekretnina i nastavit će to činiti, među ostalim, uključivanjem pitanja stanovanja u druge relevantne mjere pojednostavnjenja, prema potrebi. Komisija je u srpnju 2025. donijela izmjene okvira za održivo financiranje radi pojednostavnjenja izvješćivanja za građevinski sektor i smanjenja administrativnog opterećenja, među ostalim za mnoga mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja se bave građevinarstvom i obnovom 8 . Europska komisija predstavila je 10. prosinca 2025. Uredbu o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš 9 kako bi se ubrzali i pojednostavnili postupci izdavanja dozvola za strateške sektore, uključujući priuštivo i socijalno stanovanje. I dalje ima prostora za pojednostavnjenje pravila EU-a i bolje iskorištavanje postojećih fleksibilnih mogućnosti za povećanje ponude stambenih nekretnina.

Istodobno, većinu pravila koja utječu na ponudu stambenih nekretnina donose države članice, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini, što često dovodi do složenih usporednih pravila u EU-u i u nekim državama članicama. Primjeri uključuju ograničenja visine ili obujma zgrade, uvođenje minimalnih veličina parcela ili broja parkirnih mjesta, što ograničava gustoću stanovanja, povećava troškove i zahtijeva više zemljišta. Informacije o projektima često se pohranjuju u zasebnim sustavima, koji nisu uvijek u digitalnom obliku i moraju se ručno pregledavati.

Stoga je za pojednostavnjenje pravila i postupaka koji ograničavaju ponudu stambenih nekretnina potreban zajednički trud tijela EU-a te nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, uz poštovanje širih ciljeva politike, među ostalim u području klime i okoliša.

Cilj

Brži i jednostavniji administrativni postupci za ponudu stambenih nekretnina

Kako?

Komisija će doprinijeti smanjenju birokracije kako bi se olakšala ponuda priuštivog i održivog stanovanja ondje gdje je najpotrebnije. U tu će svrhu predstaviti paket za pojednostavnjenje stanovanja (2027.), koji će uključivati: ·sveobuhvatno mapiranje relevantnog zakonodavstva i inicijativa EU-a i njihova kombiniranog učinka na ponudu i priuštivost stambenih nekretnina, uz utvrđivanje mogućnosti za smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja, posebno za MSP-ove, ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola i obnove te poboljšanje troškovne učinkovitosti, uzimajući u obzir šire ciljeve politike, ·potporu državama članicama u djelotvornoj provedbi pravila EU-a, uključujući mogućnosti pojednostavnjenja uvedene u okviru prijedloga Uredbe o ubrzavanju procjena utjecaja na okoliš i razmjenu primjera najbolje prakse pojednostavnjenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u okviru Europskog saveza za stanovanje, s posebnim naglaskom na digitalizaciji kao pokretaču. Države članice potiču se da pojednostavne nacionalna, regionalna i lokalna pravila o planiranju, prostornom planiranju i izdavanju dozvola te građevinske propise, ali i da povećaju svoje administrativne kapacitete, među ostalim za digitalizaciju. Pozivaju se i da iskoriste fleksibilne mogućnosti koje nude direktive o javnoj nabavi kako bi promicale troškovno učinkovito i djelotvorno osiguravanje stanovanja, posebno ubrzanim postupcima i zajedničkom nabavom.

Treća mjera: kombiniranje priuštivosti, održivosti i kvalitete stanovanja

Priuštivije stanovanje ne bi smjelo biti nauštrb održivosti, uključujući otpornost, niti kvalitete. Troškovi energije čine velik dio ukupnih troškova kućanstva. U Akcijskom planu za priuštivu energiju Komisija je potaknula države članice da smanje poreze i pristojbe kako bi potaknule elektrifikaciju i smanjile cijene. Jednostavniji ugovorni uvjeti i veća transparentnost za potrošače poboljšat će tržišno natjecanje i sniziti cijene. Osim toga, građevinski sektor ima golem potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, otpada i upotrebe vode prelaskom na inovativnije, dekarbonizirane i biomaterijale.

Svaki euro potrošen na energetsku učinkovitost u stanovanju donosi 12 eura uštede energije tijekom trajanja ulaganja. Stoga je poticanje obnove radi povećanja energetske učinkovitosti stambenih zgrada ključno za smanjenje troškova. Međutim, za poduzimanje mjera građanima je potreban pristup financijskim sredstvima i pouzdanim informacijama. Kućanstva bi se trebalo poticati i na proizvodnju vlastite energije iz obnovljivih izvora radi uštede na računima za energiju i ostvarivanja koristi koje mogu podijeliti sa susjedima u energetskoj zajednici. 

Održivost stanovanja odnosi se i na materijale, vodu, lokalnu mobilnost, izloženost onečišćenju zraka i buci te prilagodbu klimatskim promjenama. Integracija otpornosti vodoopskrbe, održivog upravljanja vodama i dobrog upravljanja poplavnim rizicima u stambene objekte, kako je utvrđeno u Strategiji EU-a za otpornost vodoopskrbe 10 , omogućit će dugoročnu održivost i priuštivost.

Socijalno i priuštivo stanovanje trebalo bi imati kvalitetu kakvu Europljani zaslužuju, s posebnim naglaskom na uključivosti, pravednosti, zdravlju, sigurnosti, pristupačnosti i prilagodljivosti za sve generacije. Novi europski Bauhaus 11 od svojeg početka 2020. promiče vrijednosti održivosti, kvalitete i uključivosti radi poboljšanja svakodnevnog života ljudi i oblikovanja njihovih četvrti. Njime se podupire priuštivo, održivo i kvalitetno stanovanje povećanjem financiranja te razvojem i repliciranjem novih rješenja za uključivije, pravednije i pristupačnije četvrti. Druge inicijative, kao što su misija EU-a za klimatski neutralne i pametne gradove i misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, također potiču korištenje inovativnih i isplativih rješenja kako bi se osigurala priuštivost, održivost, otpornost na klimatske promjene i kvaliteta izgrađenog okoliša.

Cilj

Smanjiti životne troškove Europljana i istodobno održati visoke standarde

Kako?

Komisija namjerava: ·smanjiti račune kućanstava za energiju ubrzavanjem obnove putem: onovih partnerstava za kvalitetnije stanovanje kako bi se prevladale praktične prepreke u osiguravanju financiranja i širenju aktivnosti na lokalnoj razini (2026.), osmjernica o uslugama jedinstvene kontaktne točke za obnovu stambenih objekata u okviru paketa potpore za financiranje energetske učinkovitosti, opotpore država članica u izradi sveobuhvatnih nacionalnih planova obnove zgrada (2026.), ·pomoći zajednicama i kućanstvima da uštede novac i ostvare dodatne koristi od energije iz obnovljivih izvora podupiranjem razvoja energetskih zajednica pomoću praktičnih alata za uklanjanje postojećih administrativnih, tehničkih i financijskih prepreka u Akcijskom planu za energetske zajednice (2026.), ·promicati obnovu četvrti i poboljšati pristup financiranju za rješenja pod vodstvom zajednice za priuštivo stanovanje u okviru novog europskog Bauhausa 12 . Države članice potiču se da daju prednost obnovi i prenamjeni postojećih zgrada i da izbjegavaju nepotrebno rušenje kako bi se revitalizirale četvrti.

Drugi stup: mobilizacija ulaganja

Ukupna ulaganja u ponudu stambenih nekretnina, uključujući javno i privatno financiranje, smanjila su se u mnogim državama članicama te su i dalje ispod razina potrebnih za njezino povećanje. Razlog tome su smanjena ulaganja iz različitih ključnih izvora kao što su kućanstva, banke i javni proračuni. Više je čimbenika u igri: manje dostupnog javnog financiranja nakon velike financijske krize, rastući troškovi zemljišta i izgradnje te stroži uvjeti kreditiranja. Kako bi se potaknula ulaganja potrebna za rješavanje problema manjka stambenih nekretnina tijekom sljedećeg desetljeća, bit će važno privući više javnih i privatnih ulaganja.

EU podupire taj cilj tako što je već mobilizirao najmanje 43 milijarde eura ulaganja u stanovanje u okviru trenutačnog VFO-a putem fondova kohezijske politike, programa InvestEU, LIFE, Programa jedinstvenog tržišta i Obzor Europa te instrumenta NextGenerationEU. U budućnosti će se iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku financirati ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada te čisto grijanje i hlađenje.

Međutim, moguće je i poduzima se i više od toga. Uredbom o preispitivanju kohezijske politike u sredini programskog razdoblja 13 državama članicama i regijama sad se omogućuje da dodijele sredstva za priuštivo stanovanje povrh već planiranih 10,4 milijardi eura 14 za energetsku učinkovitost i socijalno stanovanje. Osim toga, osiguravaju se fleksibilnost i financijski poticaji pri reprogramiranju sredstava za stanovanje. Te regulatorne fleksibilnosti i mogućnost više stope sufinanciranja Unije za ulaganja u stanovanje neće se ukinuti do 2029./2030., što će olakšati daljnje reprogramiranje u narednim godinama. Naposljetku, novi model financijskog instrumenta pomoći će u iskorištavanju financijskih sredstava kohezijske politike drugim sredstvima 15 .

U sljedećem dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2028. – 2034. otvorit će se nove mogućnosti financiranja. Konkretno, budući nacionalni i regionalni partnerski planovi uključuju socijalno i priuštivo stanovanje kao jedan od svojih specifičnih ciljeva, čime se državama članicama omogućuje da svladaju svoje specifične izazove ulaganjima i reformama u području stanovanja 16 . Instrument EU-a također doprinosi socijalnom i priuštivom stanovanju, dok se u okviru programa Erasmus+ može pružiti potpora studentima za stanovanje kako bi se olakšao i povećao pristup mobilnosti, volontiranju i mogućnostima učenja. Nadalje, Europski fond za konkurentnost u svoje opće ciljeve uključuje socijalnu infrastrukturu i omogućuje potporu dekarbonizaciji zgrada.

Države članice uz pojačanu potporu na razini EU-a moraju povećati i svoja ulaganja. Stoga Komisija revizijom pravila o državnim potporama navedenih u nastavku državama članicama olakšava pružanje financijske potpore za priuštivo stanovanje.

Za privlačenje ulaganja u ponudu stambenih nekretnina ključna je široka koalicija financijskih aktera. Europska investicijska banka to podupire u okviru Akcijskog plana za priuštivo i održivo stanovanje. Nacionalne i regionalne razvojne banke i druge međunarodne financijske institucije, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj i Razvojna banka Vijeća Europe, imaju vrlo važnu ulogu u prikupljanju javnog i privatnog kapitala i pružanju savjetodavne potpore.

Razvoj i jačanje prilagodljivih, inovativnih modela financiranja koji se temelje na uspješnim primjerima kao što su obnovljivi fondovi 17 dodatno će pomoći u stvaranju sinergija između javnog i privatnog kapitala.

Četvrta mjera: mobilizacija dodatnih javnih i privatnih ulaganja

Mogućnosti ulaganja u priuštivo i socijalno stanovanje i dalje su previše rascjepkane i često im nedostaje vidljivost potrebna za privlačenje ulagača i nositelja projekata. Privatna ulaganja iznimno su važna i potrebno je iskoristiti sve mehanizme, uključujući javno-privatna partnerstva. Potrebno je osloboditi puni potencijal europskog ekosustava za ulaganja u stanovanje. Kako bi se to postiglo, Komisija u bliskoj suradnji s Grupom EIB-a, nacionalnim i regionalnim razvojnim bankama i međunarodnim financijskim institucijama, kao što su Razvojna banka Vijeća Europe, Europska banka za obnovu i razvoj i drugi ključni partneri, razvija novu paneuropsku platformu za ulaganja u priuštivo i održivo stanovanje.

U tom kontekstu Komisija svesrdno pozdravlja činjenicu da će nacionalne i regionalne razvojne banke nastojati uložiti 375 milijardi eura u resursima u socijalno, priuštivo i održivo stanovanje do 2029., među ostalim u okviru programa InvestEU, i da je Grupa EIB-a znatno povećala svoje financiranje priuštivog i održivog stanovanja i da ga namjerava dodatno povećati u narednim godinama, proširiti potporu u svim državama članicama i iskoristiti sredstva EU-a za pružanje savjetodavne potpore državama članicama, regijama i gradovima. Komisija pozdravlja i znatnu potporu koju međunarodne financijske institucije kao što su Razvojna banka Vijeća Europe i Europska banka za obnovu i razvoj već pružaju i koju će nastaviti pružati u narednim godinama.

Ta će platforma podupirati suradnju javnih tijela i privatnih ulagača kako bi se udružili resursi i povećala ulaganja u ponudu stambenih nekretnina u cijelom EU-u. Omogućit će izravan pristup informacijama o mogućnostima financiranja, najboljoj praksi, studijama slučaja i inovativnim pristupima u državama članicama. Pomoći će u razvoju prilagodljivih i inovativnih modela financiranja i promicanju objedinjavanja projekata putem digitalnog portala, stručne skupine i dobrovoljnih nacionalnih financijskih centara. Platforma će dopuniti alate predložene u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira kako bi se korisnicima olakšao pristup sredstvima EU-a, posebno jedinstvenom pristupniku 18 . Djelovat će u sinergiji s Europskom koalicijom za financiranje energetske učinkovitosti, osnovanom 2024. radi mobilizacije privatnog financiranja energetske učinkovitosti, i prema potrebi uspostaviti zajedničke mjere.

Prepreka ulaganjima koju su istaknuli sudionici na tržištu nepostojanje je referentnog okvira za procjenu socijalnog ishoda ulaganja u stanovanje, što dovodi do nesigurnosti u evaluaciji projekata, visokih troškova dubinske analize i nerazmjernih zahtjeva za izvješćivanje za pružatelje usluga stanovanja. Istraživanjem dobrovoljnih smjernica na razini EU-a utemeljenih na tržišnim praksama mogla bi se olakšati javno-privatna suradnja i mobilizirati ulaganja bez novih obveza označivanja ili objavljivanja informacija.

Cilj

Povećati javna i privatna ulaganja u priuštivo i održivo stanovanje

Kako?

Komisija namjerava: ·poboljšati pristup mogućnostima financiranja, najboljoj praksi i inovativnim pristupima financiranju kako bi privukla javna i privatna ulaganja putem nove paneuropske platforme za ulaganja u priuštivo i održivo stanovanje, uključujući digitalni portal, stručnu skupinu i nacionalne centre (treće tromjesečje 2026.), ·mobilizirati nova ulaganja u stanovanje u okviru trenutačnog VFO-a, uključujući procijenjenih dodatnih 10 milijardi ulaganja 2026. i 2027. putem programa InvestEU 19  i najmanje 1,5 milijardi eura u prijedlozima primljenima do sada od država članica i regija za reprogramiranje kohezijskih fondova u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja 20 , a dodatna potpora osigurat će se i iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku, ·ponuditi nove mogućnosti za povećanje ulaganja u stanovanje u okviru sljedećeg VFO-a, posebno u okviru nacionalnih i regionalnih partnerskih planova i Instrumenta EU-a, kao i Europskog fonda za konkurentnost i njegova novog instrumenta ECF InvestEU, na temelju uspješnog modela programa InvestEU, ·pomoći državama članicama da razviju prilagodljive i inovativne modele financiranja ulaganja u stanovanje, kao što su kombinacija duga i vlasničkog kapitala, mješovito financiranje, stambene obveznice i obnovljivi fondovi, razmjenom najbolje prakse i tehničkom pomoći, koristeći se sredstvima EU-a prema potrebi, ·razmotriti razvoj dobrovoljnog tržišnog okvira za ulaganja u priuštivo i socijalno stanovanje kako bi se ulagačima pomoglo da povećaju svoja ulaganja, ·pružiti smjernice državama članicama kako bi im se pomoglo u osmišljavanju financijskih i pravnih rješenja za potporu socijalnom i priuštivom stanovanju, pri čemu će se uzeti u obzir i pitanje javnog duga. Države članice i regije potiču se da povećaju ulaganja za potporu socijalnom i priuštivom stanovanju, među ostalim uključivanjem financijskih instrumenata i mješovitog financiranja u okviru postojeće kohezijske politike i putem svojih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova u okviru sljedećeg VFO-a.

Peta mjera: omogućivanje brže i jednostavnije javne potpore za socijalno i priuštivo stanovanje

Komisija odgovara na zahtjeve lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela i dionika za preispitivanje pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo financiranje priuštivog stanovanja.

U skladu s postojećim pravilima EU-a o državnim potporama države članice mogu pružiti fleksibilnu potporu socijalnom stanovanju na temelju Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa u korist skupina u nepovoljnom položaju i skupina u socijalno nepovoljnijem položaju, uključujući beskućnike. O toj se potpori ne treba obavijestiti Komisiju, bez obzira na iznos. Međutim, potpora za priuštivo stanovanje bila je ograničena na 15 milijuna eura godišnje, a za veće iznose potrebno je obavijestiti Komisiju 21 .

Kako bi se olakšala potpora priuštivom stanovanju za kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, uključujući kritično osoblje, kućanstva sa specifičnim obiteljskim okolnostima, osobe s invaliditetom i studente, Komisija je odlučila revidirati Odluku o uslugama od općeg gospodarskog interesa. Iako tom odlukom pravila o potpori za socijalno stanovanje ostaju u osnovi nepromijenjena, među kategorijama izuzetima od obveze obavješćivanja za koje ne postoji gornja granica naknade izričito se navodi nova kategorija priuštivog stanovanja. Na taj način države članice mogu zadržati svoje postojeće programe socijalnog stanovanja i uspostaviti dodatne programe priuštivog stanovanja za druge ciljne skupine. Revizijom će se pojednostavniti, ažurirati i pojasniti određeni koncepti iz Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa. Službe Komisije će na zahtjev državama članicama pružiti smjernice i potporu kako bi im pomogle u osmišljavanju usluga od općeg gospodarskog interesa za socijalno i priuštivo stanovanje u skladu s pravilima o državnim potporama.

Cilj

Poticati javna ulaganja u priuštivo i socijalno stanovanje

Kako?

Zajedno s ovim Planom Komisija je revidirala pravila o državnim potporama kako bi: ·omogućila državama članicama da podrže projekte za priuštivo stanovanje, a da ne moraju prethodno obavijestiti Komisiju i dobiti odobrenje ako su ispunjeni uvjeti iz Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa, ·omogućila državama članicama da odrede načine potpore, ciljne skupine, kriterije prihvatljivosti, cijenu stanovanja i standarde kvalitete za socijalno i priuštivo stanovanje u skladu sa svojim kontekstom i stambenim potrebama, ·pojednostavnila administrativne zahtjeve za državne potpore u pogledu obavješćivanja, praćenja i izvješćivanja za sve usluge od općeg gospodarskog interesa.

Treći stup: omogućivanje izravne potpore tijekom provedbe reformi 

Određene četvrti, posebno u gradovima, ali i u drugim turističkim žarišnim točkama, izložene su akutnom pritisku u pogledu priuštivosti stanovanja. U tim područjima pod stambenim pritiskom brzo širenje kratkoročnog najma u kombinaciji sa špekulativnim praksama ulaganja moglo bi pojačati tržišno natjecanje za ograničeni stambeni fond, što bi dovelo do povećanja cijena. Lokalno stanovništvo moglo bi biti izgurano s tržišta zbog nepriuštivih cijena i najamnina, dok drugi ne mogu iskoristiti mogućnosti zapošljavanja ili obrazovanja jer ne mogu pronaći priuštiv smještaj. Nedavno istraživanje Eurobarometra 22 pokazalo je da je najveći problem za Europljane koji žive u gradovima nedostatak priuštivog stanovanja.

EU će zakonodavnim i nezakonodavnim mjerama podržati područja pod stambenim pritiskom s ciljem poboljšanja ponude priuštivog stanovanja. To će uključivati okvir na temelju kojeg će javna tijela utvrditi područja pod stambenim pritiskom i pojasniti koje se ciljane i razmjerne mjere mogu poduzeti za upravljanje kratkoročnim najmom te za zaštitu i promicanje priuštivosti stanovanja u tim područjima, među ostalim bržim planiranjem i izdavanjem dozvola.

To je potrebno dopuniti dugoročnim strukturnim reformama kako bi se povećala priuštivost stanovanja u raznim područjima koja su pod kontrolom država članica, kao što su mjere koje se odnose na prazne nekretnine, razvoj socijalnog stanovanja, lokalni prijevoz, oporezivanje i administrativne postupke.

Potrebno je bolje razumjeti ulogu koju sve veća financijalizacija i špekulacije općenito imaju u stambenoj krizi, posebno s obzirom na nedostatak podataka i transparentnosti u tom području.

Šesta mjera: rješavanje problema kratkoročnog najma u područjima pod stambenim pritiskom

Kratkoročni smještaj rezerviran putem internetskih platformi nudi brojne prednosti: veći izbor, dodatne pogodnosti za potrošače, dodatne prihode za iznajmljivače, poticaj za ulaganje u obnovu te poticanje turizma, prihoda i zapošljavanja. Međutim, njegov brzi rast od gotovo 93 % u razdoblju 2018. – 2024. razvio se od povremenih istorazinskih usluga do velike komercijalne djelatnosti, što je u nekim područjima ograničilo ponudu priuštivog stanovanja za lokalno stanovništvo. U vrlo popularnim odredištima kratkoročni najam predstavlja čak 20 % stambenog fonda. Potrebno je zadržati koristi kratkoročnog najma i istodobno smanjiti negativne učinke.

Nacionalnim i lokalnim tijelima potrebna je veća pravna sigurnost za donošenje odgovarajućih mjera. Osim toga, pružateljima kratkoročnog najma potrebna je sigurnost u pogledu onoga što je pravno moguće. Postoji zabrinutost da se kratkoročno iznajmljivanje smještaja, posebno onoga kojim upravljaju profesionalni iznajmljivači, natječe s tradicionalnim pružateljima smještaja, uključujući MSP-ove, koji moraju poštovati strože nacionalne zahtjeve kao što su pravila o sigurnosti, odgovornosti i zaštiti potrošača.

Uredbom o kratkoročnom najmu 23 , koja će se primjenjivati od svibnja 2026., povećat će se transparentnost i pomoći javnim tijelima da proporcionalno reguliraju tržište tako što će se zahtijevati obvezna registracija iznajmljivača i razmjena podataka o stvarnim transakcijama između digitalnih platformi i nacionalnih tijela. Osim toga, bit će važno da se Uredba pravilno provodi, uključujući napore internetskih platformi da provode nasumične provjere i uklanjaju prijavljene nezakonite oglase smještaja.

Kako bi dopunila postojeću Uredbu, Komisija će predložiti zakonodavni akt o kratkoročnom najmu i uspostavi usklađenog, jasnog i predvidljivog pravnog okvira EU-a utemeljenog na podacima kako bi se lokalnim vlastima pomoglo u poduzimanju ciljanih i razmjernih mjera, posebno u područjima pod stambenim pritiskom i kako bi se podržao održivi turizam. Time će se postići veća pravna usklađenost na jedinstvenom tržištu kako bi nacionalna i lokalna tijela mogla upravljati kratkoročnom najmom, pružajući im fleksibilnost uz potpuno poštovanje supsidijarnosti. To će državama članicama, gradovima i regijama omogućiti da uravnoteže koristi kratkoročnog najma s mogućim negativnim učincima na tržišta stambenih nekretnina i zajednice. Inicijativom bi se odgovorilo i na poziv iz Lettina izvješća za sektorsko djelovanje na brzorastućim tržištima usluga radi izgradnje održivijeg jedinstvenog tržišta.

Cilj

Riješiti problem nedostatka stambenih nekretnina u područjima pod stambenim pritiskom

Kako?

Komisija namjerava: ·predložiti novu zakonodavnu inicijativu o kratkoročnom najmu kako bi se javnim tijelima omogućilo da poduzmu opravdane i razmjerne mjere, posebno u područjima pod stambenim pritiskom, i da riješe preostala pitanja kao što su zaštita potrošača i razlikovanje profesionalnih od neprofesionalnih iznajmljivača, ·ta će inicijativa biti središnji dio Akta o priuštivom stanovanju kako bi se javnim tijelima pružila potpora u utvrđivanju područja pod stambenim pritiskom na temelju javno dostupnih podataka i kako bi im se uz potpuno poštovanje supsidijarnosti omogućilo da poduzmu mjere za zaštitu i promicanje stambene priuštivosti u tim područjima, među ostalim pojednostavnjenjem administrativnih postupaka kao što su planiranje i izdavanje dozvola (zakonodavna i nezakonodavna inicijativa, četvrto tromjesečje 2026.). Države članice potiču se da prate podatke o kratkoročnom najmu na svojem državnom području i procijene njihov učinak na priuštivost stanovanja.

Sedma mjera: rješavanje problema špekulacija na tržištu stambenih nekretnina

Potrebna su privatna ulaganja u stanovanje, a znatan udio dolazi iz mirovinskih i osiguravajućih fondova, koji obično ciljaju na dugoročne, stabilne povrate. Takva ulaganja imaju važnu ulogu u osiguravanju socijalne infrastrukture, uključujući priuštivo i održivo stanovanje. Istodobno, naznake ulaganja kojima se nastoji ostvariti kratkoročna dobit izazivaju zabrinutost zbog narušavanja tržišta, precijenjenosti i špekulativnih pritisaka. U mnogim gradovima i turističkim odredištima cijene stanovanja sve su više neusklađene s lokalnim prihodima. Ograničeni podaci i nedostatak transparentnosti u pogledu vlasništva i ključnih transakcija nekretninama otežavaju javnim tijelima praćenje tržišnih kretanja. Poboljšanje prikupljanja i analize takvih podataka preduvjet je za procjenu i naknadno poduzimanje mjera za razmatranje opsega i učinka špekulativnog ponašanja na tržište stambenih nekretnina.

Povećanjem količine i dostupnosti priuštivog i socijalnog stanovanja te podupiranjem neprofitnih ili niskoprofitnih pružatelja stanovanja, uključujući stambene zadruge i općinske zaklade, može se pomoći u borbi protiv nestabilnosti cijena dugoročnim održavanjem pristupačnih cijena. Međutim, takvi pružatelji usluga nailaze na prepreke širenju poslovanja, kao što su nedostatak pravnog priznavanja i otežan pristup financiranju. Porezne politike i druge mjere također mogu ublažiti rizik od špekulativnog ponašanja.

Cilj

Utvrditi špekulativno ponašanje na tržištu stambenih nekretnina

Kako?

Komisija namjerava: ·predstaviti analizu dinamike cijena stambenih objekata, uključujući dostupne dokaze o špekulativnim obrascima, nedostacima u podacima i gospodarskim posljedicama, i prema potrebi predložiti daljnje mjere (četvrto tromjesečje 2026.), ·promicati veću transparentnost na tržištu stambenih nekretnina suradnjom s javnim tijelima kako bi se razjasnila situacija u vezi s vlasništvom nad nekretninama i transakcijama na tržištu nekretnina te utvrdili špekulativni obrasci, ·olakšati ulaganja u neprofitne i niskoprofitne pružatelje usluga stanovanja utvrđivanjem tehničkih i zakonodavnih prepreka, stvaranjem tržišnog okvira za ulaganja u socijalno i priuštivo stanovanje i mobiliziranjem ulaganja u okviru paneuropske platforme za ulaganja (vidjeti četvrtu mjeru), ·olakšati uzajamno učenje i inovacije u rješavanju problema špekulacija stambenim nekretninama oslanjajući se na lokalna i nacionalna iskustva (npr. o oporezivanju i mjerama za rješavanje problema praznih nekretnina). Države članice potiču se da uvedu mjere za ograničavanje štetnog špekulativnog ponašanja na tržištu stambenih nekretnina, među ostalim razvojem djelotvornih poreznih politika, poboljšanjem transparentnosti tržišta i izdvajanjem određenog udjela novih stambenih nekretnina za socijalno i priuštivo stanovanje, u skladu s lokalnim stambenim potrebama.

Osma mjera: poticanje strukturnih reformi u državama članicama

Kako bi osigurale priuštivost stanovanja, države članice trebaju provesti strukturne reforme u različitim područjima politika. Komisija će podupirati te napore nizom alata i strateškim smjernicama u okviru europskog semestra.

Smanjenje nacionalne, regionalne i lokalne birokracije te mobilizacija ulaganja u administrativne kapacitete i digitalna rješenja ključni su za povećanje ponude priuštivog i socijalnog stanovanja. Javna tijela uz to trebaju osigurati dostupnost odgovarajućeg zemljišta za izgradnju stambenih objekata i bolje iskoristiti postojeći fond zgrada.

Reformama bi se trebala poduprijeti urbana područja s manjkom stambenog prostora, kao i ruralna i udaljena područja suočena s demografskim padom. U područjima pod stambenim pritiskom to znači povećanje ponude novim zgradama te obnovom, prenamjenom i urbanim razvojem, čime se osigurava da ti projekti imaju koristi od jednostavnijih i bržih administrativnih postupaka. U područjima u kojima je manji nedostatak stambenih objekata to znači potporu „pravu ostanka” podupiranjem obnove i modernizacije lokalnih stambenih objekata na mjestima s gospodarskim potencijalom i ulaganjem u promet, infrastrukturu i usluge, u skladu s kohezijskom politikom EU-a.

Oporezivanje je ključan pomoćni alat za rješavanje problema priuštivosti stanovanja. Na primjer, porezi su važna komponenta troškova stanovanja, među ostalim u fazi kupnje.

Posebnu pozornost treba posvetiti socijalnim stanovima jer se njihova ponuda u EU-u posljednjih desetljeća smanjila. Važno je uzeti u obzir različite situacije i tradicije u državama članicama, ali potrebno je preokrenuti trenutačni trend jer prema OECD-u prosječni udio socijalnih stanova danas čini samo oko 6 – 7 % stambenog fonda EU-a 24 .

Cilj

Povećati priuštivost stanovanja i otpornost tržišta stambenih nekretnina putem strukturnih reformi

Kako?

Komisija namjerava: ·pomoći državama članicama u osmišljavanju djelotvornih reformi za priuštivo i socijalno stanovanje strožim praćenjem i ciljanim preporukama u okviru europskog semestra, ·poticati europsku statistiku o stanovanju kako bi se dodatno ojačalo donošenje politika utemeljenih na dokazima i podacima radi bolje raspodjele resursa za stanovanje i uspostaviti pristupnu točku na razini EU-a za podatke i analizu stambenih nekretnina, ·surađivati s državama članicama, među ostalim u kontekstu Saveza za stanovanje, kako bi se na temelju navedenih podataka i analiza utvrdilo u kojim područjima politike i financiranje EU-a mogu imati najveći učinak na poboljšanje funkcioniranja tržišta stambenih nekretnina, ·poduprijeti države članice u osmišljavanju poreznih politika kojima se promiče priuštivost stanovanja procjenom učinka poreza povezanih sa stanovanjem na tržište stambenih nekretnina, izdavanjem praktičnih smjernica i olakšavanjem razmjene dobre prakse, ·pružiti tehničku i financijsku potporu državama članicama, regijama i gradovima u provedbi reformi putem Europskog saveza za stanovanje, Instrumenta za tehničku potporu 25 i sljedećeg VFO-a. Države članice potiču se na provedbu ambicioznih i sveobuhvatnih reformi usmjerenih na priuštivost, uz potpuno iskorištavanje dostupnih mogućnosti razmjene podataka, uzajamnog učenja i tehničke pomoći, među ostalim u okviru Europskog saveza za stanovanje.

Četvrti stup: potpora najpogođenijima

Stambena kriza ne utječe jednako na sve. Neke skupine nerazmjerno su pogođene sve većim troškovima stanovanja i ograničenim pristupom priuštivim domovima. Nedostatak priuštivog stanovanja sprečava mlade, posebno one u nepovoljnom položaju, da iskoriste mogućnosti obrazovanja, pripravništva, naukovanja i zapošljavanja, što ima dalekosežne gospodarske i socijalne posljedice 26 . Zbog toga se odgađa osnivanje obitelji. Studenti i naučnici posebno su izloženi visokim troškovima stanovanja, što ih može spriječiti da studiraju, sudjeluju u programima mobilnosti kao što je Erasmus+ ili završe obrazovanje.

Osiguravanje pristupa priuštivom stanovanju za kritično osoblje, kao što su zdravstveni radnici i njegovatelji, nastavno osoblje ili osoblje hitnih službi, važno je za održavanje otpornih i uključivih zajednica. Ti se radnici često suočavaju s manjkom stambenih nekretnina ili visokim troškovima, posebno u urbanim područjima u kojima su njihove usluge najpotrebnije. Komisijina revizija pravila o državnim potporama za priuštivo stanovanje pomoći će državama članicama da olakšaju potporu priuštivom stanovanju za kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, uključujući kritično osoblje.

Sve su se države članice 2021. obvezale na zajednički cilj rada na iskorjenjivanju beskućništva u Europi do 2030. Unatoč dosadašnjem trudu, beskućništvo je u porastu. U EU-u je više od milijun beskućnika, uključujući 400 000 djece, a oko 80 000 ljudi spava na otvorenom 27 . Moramo poduzeti hitne mjere kako bismo preokrenuli taj trend.

Stambena kriza posebno utječe na skupine s niskim dohotkom. Skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe s niskim mirovinama, samohrani roditelji, obitelji s djecom izložene riziku od siromaštva, LGBTIQ+ osobe, žrtve rodno uvjetovanog nasilja, Romi i druge marginalizirane manjine, migranti i druge skupine izložene riziku od isključenosti ili diskriminacije, suočavaju se s posebnim preprekama u pristupu stanovanju. Osim toga, osobe s invaliditetom suočavaju se s ograničenom dostupnošću pristupačnog stanovanja, što povećava rizik od institucionalizacije.

Najmoprimci su zbog sve većih najamnina i nedovoljne pravne zaštite, a u nekim državama članicama i nedovoljne pravne i socijalne pomoći kad je potrebna, sve izloženiji nesigurnim uvjetima stanovanja.

Loša kvaliteta stanovanja i niska energetska učinkovitost otežavaju održavanje odgovarajuće sobne temperature i kvalitete zraka te doprinose energetskom siromaštvu. Oko 42 milijuna Europljana ne može si priuštiti primjereno grijanje domova 28 .

Deveta mjera: stanovanje za mlade

Priuštivo stanovanje sve je više izvan dohvata mnogih mladih, što ograničava njihovu neovisnost i sudjelovanje u društvu i gospodarstvu. Za rješavanje tog problema potreban je sveobuhvatan pristup koji kombinira povećana ulaganja u studentski smještaj, ciljane mjere za širi raspon priuštivih mogućnosti najma i vlasništva, posebno za mlađe generacije, i potporu inovativnim modelima stanovanja poput zajedničkog smještaja i međugeneracijskog suživota. U nekim zemljama već postoje obećavajući pristupi kojima se osigurava kvaliteta i priuštivost, a mogu poslužiti kao modeli koji će se proširiti i primijeniti u cijelom EU-a.

Cilj

Poboljšati pristup stanovanju za mlade, studente, naučnike i pripravnike

Kako?

Komisija namjerava: ·doprinijeti izgradnji većeg broja studentskih stambenih prostora mobiliziranjem ulaganja u okviru programa InvestEU i paneuropske platforme za ulaganja te podupiranjem država članica i regija u dodjeli sredstava kohezijske politike u tom smjeru, ·pomoći studentima, pripravnicima i naučnicima da pronađu smještaj na privatnom tržištu najma nekretnina procjenom izvedivosti programa jamstava 29 kako bi se smanjila ili ukinula potreba za pologom, ·utvrditi i širiti inovativne modele smještaja za studente i mlade, ·pokrenuti pilot-program u okviru programa Erasmus+ koji će okupiti gradove iz cijelog EU-a i relevantne dionike kako bi se povećala dostupnost priuštivih i inovativnih stambenih rješenja za mobilne studente u nepovoljnom položaju. Osim toga, Komisija će surađivati s državama članicama kako bi potaknula korištenje Europskog socijalnog fonda plus za daljnju potporu priuštivim stambenim rješenjima za studente u nepovoljnom položaju. Države članice potiču se da razviju i provedu ciljane programe za poboljšanje pristupa stanovanju za mlade, uključujući priuštive mogućnosti najma i potporu za dijeljeni ili zajednički smještaj.

Deseta mjera: rješavanje problema beskućništva i pružanje potpore najmoprimcima i kućanstvima u ranjivom položaju

Beskućništvo je trajan i višedimenzionalan problem protiv kojega se treba boriti rješenjima usmjerenima na osiguravanje stanovanja (uključujući rješenja koja stanovanje stavljaju na prvo mjesto) 30 zajedno s integriranim pristupima borbi protiv siromaštva i isključenosti. U Strategiji EU-a za borbu protiv siromaštva, koja će biti donesena 2026., primjenjivat će se višedimenzionalni pristup s ljudima u središtu kako bi se iskorijenili temeljni uzroci siromaštva. Njome će se nastojati riješiti problem beskućništva kao jednog od najtežih oblika socijalne isključenosti, ojačati prevencija i promicati integrirani alati za smanjenje nejednakosti, siromaštva i isključenosti te poboljšati pristup osnovnim uslugama, socijalnoj zaštiti i tržištu rada.

Osiguravanje većeg broja socijalnih stanova ključno je kako bi se postigao napredak prema dugoročnom suzbijanju beskućništva, zaustavila socijalna isključenost i izbjegle nesigurne stambene situacije. Pristup socijalnom stanovanju i pomoći beskućnicima istaknuto je kao jedno od 20 načela europskog stupa socijalnih prava. Jačanje usluga povezanih sa stanovanjem, kao što su savjetovanje o dugu i mjere ublažavanja, ključno je za sprečavanje deložacija.

Promicanje društvene raznolikosti i međugeneracijske solidarnosti u četvrtima sprečava segregaciju, potiče uključenost i osigurava da su ranjivi najmoprimci dio uspješnih i raznolikih zajednica. U okviru pravedne tranzicije i truda za iskorjenjivanje energetskog siromaštva potrebno je i osigurati da se skupine u najnepovoljnijem položaju, koje često žive u stambenim objektima s najlošijim energetskim svojstvima, ne isključi iz opskrbe energijom.

Cilj

Promicati stambena rješenja kojima se štite i podupiru osobe u ranjivom položaju

Kako?

Komisija namjerava: ·predložiti preporuku Vijeća o borbi protiv stambene isključenosti kako bi se pružila potpora ranjivim osobama u nesigurnim stambenim situacijama te spriječilo i riješilo pitanje beskućništva. Nastojat će promicati oblikovanje i provedbu politika na temelju integriranog pristupa politikama koji je usmjeren na ljude i kojemu je stanovanje u središtu. Inicijativa će biti predstavljena u kontekstu predstojeće strategije za borbu protiv siromaštva i temeljit će se na radu Europske platforme za borbu protiv beskućništva, ·mobilizirati nova ulaganja u socijalne stanove i rješenja za beskućnike koja se temelje na stanovanju uspostavom posebnog područja rada u okviru paneuropske platforme za ulaganja, uključujući potencijalne inicijative za suradnju s filantropskim organizacijama i privatnim akterima kako bi se proširila financijska potpora i potpora u naravi, ·utvrditi modele i razmjenjivati primjere dobre prakse koji kombiniraju zaštitu vlasničkih prava vlasnika i sigurnost najmoprimaca te podupirati istraživanja i razmjenu primjera dobre prakse 31 , ·podupirati kućanstva u borbi protiv energetskog siromaštva i zaštiti osoba u nepovoljnom položaju od isključivanja iz opskrbe energijom u okviru predstojećeg energetskog paketa za građane (2026.). Države članice i regije potiču se da povećaju svoju potporu beskućnicima i drugim skupinama u ranjivom položaju, među ostalim putem svojih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova u okviru sljedećeg VFO-a. Dodatna potpora mogla bi se predvidjeti u okviru Instrumenta EU-a za potporu socijalnom i priuštivom stanovanju. Nadalje, potiče ih se da promiču pristup pristupačnom stanovanju za osobe s invaliditetom. Države članice te regionalna i lokalna tijela potiču se da povećaju transparentnost ugovora o najmu, primjerice tako da od pružatelja usluga najma zahtijevaju da objave prosječne troškove najma i/ili posljednju cijenu najma nekretnine.

3.Europski savez za stanovanje za jačanje suradnje u cijelom EU-u

Europski pothvat prilagođen lokalnim okolnostima. Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2025.

Suradnja na razini EU-a u području stambene politike dosad je bila ograničena, što znači da je potencijal za koordinaciju djelovanja, razmjenu primjera najbolje prakse i napredak prema zajedničkim ciljevima ostao uglavnom neiskorišten. Novi Europski savez za stanovanje ujedinit će sve razine vlasti, od gradova i regija do nacionalnih i europskih institucija, zajedno s ključnim dionicima u području stanovanja, kako bi se potaknula zajednička predanost osiguravanju priuštivog, održivog i kvalitetnog stanovanja za sve. Savez će služiti kao centar za suradnju, uzajamno učenje i razmjenu primjera najbolje prakse iz cijele Europe, što će stvoriti novi način rada u području stanovanja na razini EU-a i omogućiti povezivanje s lokalnim dionicima. Poticat će sinergije i suradnju, posebno s Programom EU-a za gradove 32 , novim europskim Bauhausom, Europskom platformom za borbu protiv beskućništva i Forumom na visokoj razini za građevinarstvo. Europska komisija spremna je pojačati suradnju s Vijećem i Europskim parlamentom u tom području.

Predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Unije 2025. najavila je prvi samit EU-a o stanovanju. Organizirat će ga 2026. Komisija zajedno s Europskim vijećem, a na njemu će se okupiti svi ključni akteri u području stanovanja na najvišoj razini.

Cilj

Ojačati suradnju i uzajamno učenje među svim razinama vlasti i dionicima

Kako?

Komisija namjerava: ·organizirati prvi samit EU-a o stanovanju (2026.), ·osnovati Europski savez za stanovanje (treće tromjesečje 2026.) radi: olakše suradnje u području stanovanja s državama članicama i različitim razinama vlasti, među ostalim s gradovima i regijama, ključnim dionicima u području stanovanja, Europskim parlamentom, Europskim odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, orazmjene znanja i dobre prakse među državama članicama, regijama i gradovima u okviru novog programa uzajamnog učenja o stanovanju utemeljenog na višerazinskom upravljanju.

Zaključci

Stavljanje priuštivog, održivog i kvalitetnog stanovanja u srž našeg programa znači rješavanje jednog od gorućih svakodnevnih problema Europljana. Visoki troškovi stanovanja glavni su pokretač krize troškova života i oblikuju odluke, mogućnosti i dobrobit ljudi. Pružanje mogućnosti svakom Europljaninu da si priušti pristojan dom nije samo pitanje pravednosti, već i bitan preduvjet za konkurentnost Europe jer ljudima omogućuje da pristupe zapošljavanju, doprinose gospodarstvu i grade stabilnu budućnost.

U ovom se Planu utvrđuju vizija i niz mjera za povećanje ponude, poticanje ulaganja i pružanje izravne potpore uz unapređivanje trajnih reformi i potporu najpogođenijima. To je početak trajnog zajedničkog rada. Za napredak će biti potrebna suradnja i provedba mjera na svim razinama: od europskih institucija do država članica, gradova i regija, od dionika do društva u cjelini. Komisija sa zanimanjem iščekuje daljnji doprinos Europskog parlamenta u predstojećem izvješću i suradnju s Vijećem uoči prvog samita EU-a o stanovanju 2026., što je ključan trenutak kako bi se osiguralo da stanovanje ostane važan politički prioritet i da se mjere politike djelotvorno provode na terenu. Komisija će prije kraja ovog mandata predstaviti izvješće o napretku ostvarenom u okviru ovog Plana.

Prilog: popis mjera i rokovi

U ovoj su tablici sažete mjere predložene u ovom dokumentu, uključujući političke smjernice predstavljene kao poticaj za razmatranje državama članicama.

Što?	Tko?	Kad?
Prvi stup: povećanje ponude
Prva mjera: jačanje produktivnosti, kapaciteta i inovacija u građevinskom sektoru
Europska strategija stanogradnje	EK	Četvrto tromjesečje 2025.
Akt o građevinskim uslugama	EK	Četvrto tromjesečje 2026.
Opsežni programi osposobljavanja kojima se promiču inovacije u nastavnim planovima u području građevinarstva	EK, DČ, industrija
Praćenje i, prema potrebi, poduzimanje mjera protiv mogućih protutržišnih praksi u građevinskom sektoru	EK, DČ
Potpora ulaganjima u europsku proizvodnju s niskim emisijama ugljika i na biološkoj osnovi, integracija kriterija održivosti u javnu nabavu i programe potpore, uvođenje modernih metoda izgradnje i obnove te opsežno poticanje naukovanja, usavršavanja i prekvalifikacije	DČ
Druga mjera: smanjenje birokracije radi bržeg rasta ponude stambenih nekretnina
Paket za pojednostavnjenje stanovanja	EK, DČ	2027.
Pojednostavnjenje nacionalnih, regionalnih i lokalnih pravila planiranja, prostornog planiranja i izdavanja dozvola te građevinskih propisa, povećanje administrativnih kapaciteta, među ostalim za digitalizaciju, i iskorištavanje fleksibilnih mogućnosti koje nude direktive o javnoj nabavi	DČ
Treća mjera: kombiniranje priuštivosti, održivosti i kvalitete stanovanja
Novo partnerstvo za kvalitetnije stanovanje, smjernice o uslugama jedinstvene kontaktne točke za obnovu, potpora sveobuhvatnim nacionalnim planovima obnove zgrada	EK, DČ	2026.
Akcijski plan za energetske zajednice	EK	2026.
Obnova četvrti u okviru novog europskog Bauhausa	EK, DČ	Od 2026.
Davanje prednosti obnovi i prenamjeni postojećih zgrada, izbjegavanje nepotrebnog rušenja	DČ, regionalna i lokalna tijela
Drugi stup: mobilizacija ulaganja
Četvrta mjera: mobilizacija dodatnih javnih i privatnih ulaganja
Paneuropska platforma za ulaganja u priuštivo i održivo stanovanje	EK, EIB, nacionalne razvojne banke i institucije, međunarodne financijske institucije	Treće tromjesečje 2026.
Potpora novim ulaganjima u stanovanje u okviru trenutačnog VFO-a	EK, DČ	2026. – 2027.
Mogućnosti za povećanje ulaganja u stanovanje u okviru sljedećeg VFO-a	EK, DČ, regije	Od 2028.
Pomoć u razvoju prilagodljivih i inovativnih modela financiranja	EK, DČ	2026. – 2027.
Dobrovoljni, tržišni investicijski okvir za socijalno i priuštivo stanovanje	EK, sudionici na tržištu, javna tijela
Smjernice za države članice o osmišljavanju financijskih i pravnih rješenja za potporu socijalnom i priuštivom stanovanju, uz uzimanje u obzir pitanje javnog duga	EK, DČ
Povećanje ambicija za potporu ulaganjima u socijalno i priuštivo stanovanje	DČ, regije
Peta mjera: omogućivanje brže i jednostavnije javne potpore za socijalno i priuštivo stanovanje
Revidirana pravila o državnim potporama	EK	Četvrto tromjesečje 2025.
Treći stup: omogućivanje izravne potpore tijekom provedbe reformi
Šesta mjera: rješavanje problema kratkoročnog najma u područjima pod stambenim pritiskom
Nova zakonodavna inicijativa o kratkoročnom najmu kao dio Akta o priuštivom stanovanju	EK	Četvrto tromjesečje 2026.
Praćenje podataka o kratkoročnom najmu, procjena njihova učinka na priuštivost stanovanja	DČ
Sedma mjera: rješavanje problema špekulacija na tržištu stambenih nekretnina
Analiza dinamike cijena stambenih nekretnina, uključujući dostupne dokaze o špekulativnim obrascima, nedostacima u podacima i gospodarskim posljedicama	EK	Četvrto tromjesečje 2026.
Promicanje veće transparentnosti na tržištu stambenih nekretnina	EK, DČ
Olakšavanje ulaganja u neprofitne/niskoprofitne pružatelje usluga stanovanja	EK, DČ
Uzajamno učenje i inovacije u suzbijanju špekulacija stambenim nekretninama	EK, DČ, regionalne i lokalne vlasti
Uspostava mjera za ograničavanje štetnog špekulativnog ponašanja koje odražavaju lokalne potrebe	DČ, regionalne i lokalne vlasti
Osma mjera: poticanje strukturnih reformi u državama članicama
Strože praćenje i ciljane preporuke u okviru europskog semestra	EK	Od 2026.
Poticanje europske statistike o stanovanju i uspostava pristupne točke na razini EU-a za podatke i analizu tržišta stambenih nekretnina	EK, DČ
Utvrđivanje područja u kojima politika i financiranje EU-a mogu imati najveći učinak radi boljeg funkcioniranja tržišta stambenih nekretnina	EK, DČ
Potpora državama članicama u osmišljavanju poreznih politika kojima se promiče priuštivost stanovanja	EK, DČ
Pružanje tehničke i financijske potpore državama članicama, regijama i gradovima u provedbi reformi	EK	Od 2026.
Provedba ambicioznih i sveobuhvatnih reformi kojima je priuštivost u prvom planu	DČ
Četvrti stup: Zaštita najpogođenijih
Deveta mjera: stanovanje za mlade
Mobilizacija ulaganja u studentsko stanovanje	EK, DČ
Procjena izvedivosti programa jamstava za smanjenje/ukidanje potrebe za pologom	EK, Grupa EIB-a
Utvrđivanje i širenje inovativnih modela smještaja za studente i mlade	EK, DČ
Pilot-projekt u okviru programa Erasmus+ za mobilne studente u nepovoljnom položaju	EK, gradovi
Razvoj i provedba ciljanih programa za poboljšanje pristupa stanovanju za mlade	DČ
Deseta mjera: rješavanje problema beskućništva i pružanje potpore najmoprimcima i kućanstvima u ranjivom položaju
Preporuka Vijeća o borbi protiv stambene isključenosti	EK, DČ	2026.
Mobilizacija novih ulaganja u socijalne stanove i rješenja za beskućnike koja se temelje na stanovanju u okviru paneuropske platforme za ulaganja	EK, EIB, nacionalne razvojne banke i institucije, međunarodne financijske institucije	Treće tromjesečje 2026.
Utvrđivanje modela i razmjena primjera dobre prakse koji kombiniraju zaštitu vlasničkih prava vlasnika i sigurnost najmoprimaca	EK
Borba protiv energetskog siromaštva i zaštita ranjivih osoba od isključivanja u okviru energetskog paketa za građane	EK	2026.
Povećanje potpore beskućnicima i drugim skupinama u ranjivom položaju, među ostalim putem nacionalnih i regionalnih partnerskih planova u okviru sljedećeg VFO-a	DČ/regije
Povećanje transparentnosti ugovora o najmu	DČ, regionalne i lokalne vlasti
Europski savez za stanovanje za jačanje suradnje u cijelom EU-u
Samit EU-a o stanovanju	EK, Vijeće, DČ	2026.
Europski savez za stanovanje	EK	2026.
Program uzajamnog učenja o stanovanju utemeljen na višerazinskom upravljanju	EK, DČ, regije, lokalna tijela	Treće tromjesečje 2026.

(1)

 Vidjeti radni dokument službi COM(2025) 1025.

(2)

Zaključci Europskog vijeća od 23. listopada 2025. Vidjeti: 20251023-european-council-conclusions-en.pdf .

(3)

Zaključci predsjedništva, 1. prosinca 2025.

(4)

  https://housing.ec.europa.eu/document/e8944c5e-6098-495c-8ecd-da7da9738588_en?prefLang=hr . 

(5)

Predviđanje vještina Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP).

(6)

COM(2025) 991.

(7)

Ta se inicijativa u okviru potprograma Prelazak na čistu energiju programa LIFE proširuje na sve države članice.

(8)

  Delegirani akt Komisije o izmjeni delegiranih akata o objavljivanju informacija u skladu s taksonomijom EU-a te o klimatski i okolišno održivim djelatnostima .

(9)

COM(2025) 984.

(10)

COM(2025) 280 final.

(11)

  https://new-european-bauhaus.europa.eu/index_en?prefLang=hr . 

(12)

COM(2025) 1026 i COM(2025) 1027.

(13)

 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) 2021/1058 i (EU) 2021/1056 u pogledu posebnih mjera za svladavanje strateških izazova u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja.

(14)

Uključujući nacionalno sufinanciranje.

(15)

 Vidjeti: swd-affordable-housing-2025_en.pdf .

(16)

 Učinak se može dodatno povećati korištenjem zajmova politike državama članicama za potporu njihovim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

(17)

 Obnovljivi fond financijski je program koji se upotrebljava za kontinuiranu nadopunu i ponovnu upotrebu kapitala za posebne namjene, kao što su financiranje projekata ili davanje zajmova. Budući da se zajmovi vraćaju, kapital se preraspodjeljuje za drugi projekt, čime se omogućuje njegova opetovana upotreba.

(18)

 Jedinstveni pristupnik postat će jedinstvena pristupna točka za konsolidirane informacije o mogućnostima financiranja za nositelje projekata u okviru sljedećeg VFO-a.

(19)

 Među ostalim zahvaljujući dodatnom jamstvu iz skupne izmjene.

(20)

Prijedloge koje su države članice već primile 11. prosinca 2025., uključujući nacionalno sufinanciranje.

(21)

 Potpora za priuštivo stanovanje obuhvaćena je općom kategorijom usluga od općeg gospodarskog interesa.

(22)

  Javno mišljenje o urbanim izazovima i ulaganjima u gradove (Public opinion on urban challenges and investment in cities) – lipanj 2025. – istraživanje Eurobarometra.

(23)

Uredba (EU) 2024/1028.

(24)

 Za potrebe statističkih podataka OECD-a „socijalni stanovi” definiraju se kao stambeni objekti koji se iznajmljuju po cijenama nižima od tržišnih i dodjeljuju u skladu s posebnim pravilima i na koje se ne primjenjuju tržišni mehanizmi (Salvi Del Pero et al., 2016.).

(25)

Kao dio poziva na podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za tehničku potporu za 2027.

(26)

 Statistički podaci EU-a o dohotku i životnim uvjetima pokazuju da u prosjeku 42 % mladih u dobi od 16 do 29 godina koji su izloženi riziku od siromaštva troši više od 40 % svojeg dohotka na stanovanje. 

(27)

 Baza podataka OECD-a o priuštivom stanovanju, HC3.1 Beskućništvo. Zasad ne postoje usklađeni podaci.

(28)

Eurostat.

(29)

 Grupa EIB-a u okviru savjetodavnog centra InvestEU.

(30)

 U pristupima sa stanovanjem u središtu prednost se daje osiguravanju stabilnog i trajnog stanovanja osobama koje žive u beskućništvu ili su izložene riziku od beskućništva što je prije moguće i pružanju potpore nakon preseljenja, umjesto da se od njih zahtijeva da prvo ispune određene uvjete.

(31)

 Na primjer, u okviru praćenja projekta TEN-LAW u 28 europskih zemalja provedena je sveobuhvatna komparativna studija financirana sredstvima EU-a, u kojoj su ispitani nacionalni zakoni o najmu i širi okviri za zaštitu najma, uključujući ravnotežu prava i obveza između najmoprimaca i najmodavaca.

(32)

 Posebno putem Platforme EU-a za gradove koja će gradovima omogućiti pojednostavnjen pristup potpori EU-a kao što su instrumenti financiranja, resursi znanja i tehnička pomoć, među ostalim iz Instrumenta EU-a.