EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.11.2025.

COM(2025) 903 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Povezivanje Europe željeznicama velikih brzina

{SWD(2025) 960 final} - {SWD(2025) 961 final}

1.Uvod i ciljevi

Europska mreža željeznica velikih brzina ojačat će naše gospodarstvo, stvoriti kvalitetna radna mjesta, poticati koheziju, bolje povezati građane, smanjiti onečišćenje zraka i pridonijeti ostvarivanju naših klimatskih ciljeva. Željeznice velikih brzina ključne su za jedinstveniju i moderniju Europu te će povećati konkurentnost europske industrije.

Mreža željeznica velikih brzina koja povezuje metropole i druge velike gradove u EU-u može putnicima ponuditi prikladnu i ekološku alternativu letovima na kratkim i srednjim udaljenostima te brzu i udobnu alternativu vožnji automobilom ili autobusom 1 . Bolja povezanost može doprinijeti smanjenju demografskog pritiska na velika urbana područja, posebno na tržištu stambenih nekretnina, i spriječiti depopulaciju manjih gradova.

Uzimajući to u obzir, u Strategiji za održivu i pametnu mobilnost (SSMS) 2 za promet željeznicama velikih brzina određeni su ciljevi njegova udvostručenja do 2030. u odnosu na 2015. i utrostručenja do 2050. U Uredbi o TEN-T-u 3 iz 2024. utvrđeni su temelji za budućnost mreže željeznica velikih brzina. Predviđa se uspostavljanje željezničkih veza velikih brzina od najmanje 200 km/h između glavnih europskih urbanih središta i njihova integracija u postojeću mrežu. Ta integrirana i koherentna mreža temeljit će se na osnovnoj i proširenoj osnovnoj putničkoj željezničkoj mreži TEN-t i trebala bi se postupno dovršiti do 2040. Omogućit će brze veze i pospješiti teritorijalnu koheziju. Predviđa se da će u mnogim slučajevima vrijeme putovanja između glavnih gradova EU-a barem prepoloviti (Slika 1). U srednjem i dugoročnom razdoblju mreža željeznica velikih brzina trebala bi se proširiti i na zemlje kandidatkinje.

Ali EU zasad kasni: u 2023. mreža željeznica velikih brzina povećala se za samo 17 % u odnosu na 2015. 4 , a duljina operativnih pruga, koje su se nalazile uglavnom u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, bila je 12128 km 5 . Srednja i istočna Europa i dalje su slabo povezane. Zbog kontinuirane fragmentacije i prepreka, u potpuno povezanu europsku mrežu željeznica velikih brzina potrebno je uložiti još puno rada. Mario Draghi u svojem je izvješću za 2024. 6 naglasio da su ulaganja u infrastrukturu ključna za jačanje konkurentnosti, kohezije i otpornosti Europe i podupiranje zelene i digitalne tranzicije. U Lettinu izvješću 7 istaknuto je da se, unatoč tome što je željeznica velikih brzina transformirala nacionalna gospodarstva i socijalnu sliku društava, njezino širenje zaustavilo na državnim granicama.

Slika 1: Primjeri velike uštede vremena između odabranih glavnih gradova EU-a 8

Komisija zbog toga predstavlja Komunikaciju o povezivanju Europe željeznicama velikih brzina čiji je cilj promicati održivu konkurentnost Europe integracijom politika za dekarbonizaciju, industriju, tržišno natjecanje i gospodarstvo te na temelju inovacija postati svjetski predvodnik u proizvodnji i stvaranju radnih mjesta. Da bi se postigli ciljevi Strategije za održivu i pametnu mobilnost važno je izgraditi potrebnu infrastrukturu i utvrditi okvirne uvjete koji omogućuju privlačne usluge. U ovoj Komunikaciji iznose se jasan plan i konkretne mjere za ostvarenje ideje funkcionalnije i brže mreže željeznica velikih brzina do 2040. Za provedbu tog plana potrebno je odlučno i usklađeno djelovanje Komisije, država članica, željezničkog sektora, privatnih ulagača i europske industrije.

Komunikacijom se države članice pozivaju da procijene i planiraju mogućnost premašivanja minimalnih zahtjeva za mrežu TEN-T, s ciljem modernizacije ili izgradnjenovih veza velikih brzina, među ostalim za brzine znatno veće od 250 km/h 9 , ako je to ekonomski izvedivo.

Osim toga, u Komunikaciji se utvrđuje ambicija da se znatno skrati trajanje popularnih željezničkih putovanja u Europi mjerama kojima se uklanjaju tržišne prepreke i smanjuju troškovi kako bi se osigurala uspješna i globalno konkurentna željeznička industrija te cjenovno pristupačni izbor za putnike. U tu se svrhu u Komunikaciji utvrđuju posebni prioriteti za infrastrukturu za velike brzine i poziva na uspostavu veza velikih brzina među glavnim gradovima EU-a i velikim gradskim čvorovima. 

Da bi se ta ideja ostvarila bit će potrebna velika ulaganja. Zbog toga se u Komunikaciji iznosi plan za financijsku strategiju. U komunikaciji se rješavaju i pitanja infrastrukturnih, komercijalnih i tehničkih prepreka, među ostalim dostupnost željezničkih vozila i pristup uslužnim objektima, te najavljuju usklađeni zahtjevi i zajednički rad na sljedećoj generaciji europskih vlakova velikih brzina. 

Naposljetku, u Komunikaciji se poziva na veću ulogu EU-a u planiranju, financiranju i koordinaciji takve prekogranične mreže željeznica velikih brzina. Svaka ruta na toj mreži po definiciji će se odvijati preko više granica. Kako bi se osiguralo da vlasnici pruga i prijevoznici vlakovima velikih brzina mogu uspješno poslovati i pružati svoje usluge svim Europljanima u skladu sa sličnim standardima i zadovoljiti potražnju Europljana za cjenovno pristupačnom ponudom željeznica velikih brzina, ključan je rad na odgovarajućoj razini upravljanja u suradnji s mrežama kojima se upravlja na nacionalnoj razini.

Taj plan donosi koristi daleko šire od željeznica velikih brzina. Njime će se povećati raspoloživi kapaciteti konvencionalne mreže za bolje usluge pri manjim brzinama za putnike i teret, kao i za vojnu mobilnost. Potonja će imati koristi i od velikih infrastrukturnih ulaganja u željezničku mrežu velikih brzina TEN-T jer će se time omogućiti brži vojni transport s duljim kompozicijama i težim teretima. Noćni vlakovi i željeznički prijevoz tereta imat će velike koristi od predloženih poboljšanja koordinacije kapaciteta, pristojbi za pristup pruzi, odobrenja za vozila i financiranja željezničkih vozila. Osim toga, bržim uvođenjem Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) povećat će se sigurnost i interoperabilnost.

Glavne mjere plana navedene su u sljedećim odjeljcima i sažete u Prilogu.

U popratnom radnom dokumentu službi Komisije prikazana je korisna ušteda vremena u nizu detaljnih zemljovida i tablica ključnih veza između velikih gradova na europskim prometnim koridorima kako je predviđeno u okviru postojećeg planiranja 10 .

2.Mreža željeznica velikih brzina u EU-u – ubrzavanje i usklađivanje

Prometna infrastruktura funkcionira kao mreža, pa svaki mali segment koji nije usklađen ili operativan može ugroziti učinkovitost i konkurentnost sustava u cjelini. Za razvoj europske mreže željeznica velikih brzina potrebna je dugoročna vizija i okvir koji omogućuje ciljanu provedbu potrebne infrastrukture s usklađenim zahtjevima.

U Uredbi o TEN-T-u iz 2024. utvrđen je takav okvir. Osim usklađenih zahtjeva za željezničku infrastrukturu, Uredbom o TEN-T-u podupire se i prihvaćanje i uvođenje novih digitalnih tehnologija. To uključuje promicanje razmjene podataka i infrastrukture za povezivost s neprekinutom pokrivenošću u cijeloj mreži. Cilj je osigurati najvišu razinu učinkovitosti digitalne infrastrukture i postići višu razinu automatizacije.

Dovršetak mreže željeznica velikih brzina TEN-T donosi znatne koristi u smislu povezivosti 11 . Međutim, složenost planiranja, izdavanja dozvola, koordinacije i financiranja velikih infrastrukturnih projekata za željeznice velikih brzina prepreka je njihovoj pravodobnoj provedbi i često uzrokuje kašnjenja, posebno u prekograničnim projektima. Na to se pitanje nastoji odgovoriti u ovoj Komunikaciji.

2.1. Brže uvođenje nacionalne i prekogranične infrastrukture

Od 2013. ostvaren je znatan napredak u dovršavanju nacionalnih dionica željezničke mreže TEN-T u, među ostalim, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj 12 . Ambicije za željeznice velikih brzina napreduju i u dijelovima srednje i istočne Europe, kao što su Poljska, Češka i određene dionice u Mađarskoj i Rumunjskoj.

Bitni prekogranični projekti sa znatnom financijskom potporom EU-a trebali bi se dovršiti do 2030. ili ubrzo nakon toga. Među njima su tunel Brenner, tunel Lyon – Torino, tunel Fehmarnbelt i Rail Baltica. Međutim, mnogi drugi prekogranični projekti željeznica velikih brzina ili važne pristupne rute i dalje će biti nepotpuni, s kontinuiranim fizičkim infrastrukturnim nedostacima u mreži. Raspored planova ulaganja mnogih velikih projekata željeznica velikih brzina koji su već planirani, posebno onih koji povezuju granice, i dalje nije precizno razrađen. Iako bi se mnogi nedostaci uklonili do 2040. (vidjeti sliku 2.), zbog neusklađenosti operativnih pravila postoji rizik da će puni potencijal velike prekogranične infrastrukture ostati neiskorišten.

Slika 2 Trenutačno stanje i planirani razvoj mreže željeznica velikih brzina EU-a duž europskih prometnih koridora do 2040.

Kako bi riješila ta pitanja, Komisija je europskim koordinatorima mreže TEN-T dodijelila dvije posebne zadaće za 2026. 13 :

-da do sredine 2026. u svojim planovima za europski prometni koridor predlože mjere i preporuke za pravodobno i koordinirano uklanjanje prekograničnih uskih grla i dovršetak nacionalnih veza koje nedostaju u mreži TEN-T;

-da s državama članicama i drugim bitnim dionicima ispitaju mogućnosti za veće konstrukcijske brzine kako bi se utvrdile prioritetne dionice za vrlo velike brzine i druga područja za naknadnu nadogradnju mreže željeznica velikih brzina, među ostalim iz transverzalne perspektive za različite koridore.

Cilj je toga utvrditi prve provedbene odluke za svaki europski prometni koridor do 2027.. Na temelju tih odluka će se osigurati dosljedno određivanje prioriteta za planiranje infrastrukture i ulaganja kako bi se europska mreža željeznica velikih brzina razvijala u fazama do 2030. i 2035. te dovršila do 2040., obuhvaćajući brzine na raznim dionicama, vrijeme putovanja, sredstva i financiranje.

Nadalje, Komisija će 2026. preispitati Direktivu o mjerama racionalizacije 14 kako bi utvrdila nedostatke u provedbi pravila EU-a o izdavanju dozvola za projekte i prekograničnoj nabavi te najbolju praksu u državama članicama.

2.2. Poticanje ulaganja u željeznice velikih brzina

Da bi se do 2040. dovršila trenutačno planirana mreža željeznica velikih brzina u mreži TEN-T, prema procjeni Europske komisije bit će potrebno 345 milijardi EUR. Prema vanjskim procjenama 15 , izgradnja i na prugama izvan mreže TEN-T i utrostručenje postojeće mreže željeznica u EU-u za brzine od 250 km/h ili znatno veće koštalo bi čak 546 milijardi EUR. Očekuje se da će se takvim ulaganjima otvoriti radna mjesta 16 i ostvariti neto pozitivna korist za društvo u iznosu od oko 750 milijardi EUR.

Financijska sredstva EU-a bit će posebno potrebna za privlačenje drugih javnih i privatnih sredstava za financiranje velikih prekograničnih infrastrukturnih projekata s visokim troškovima izgradnje. Tijekom posljednjih 20 godina instrumenti EU-a za financiranje, kao što su Instrument za povezivanje Europe (CEF), financiranje kohezijske politike i Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), bili su ključni za poticanje država članica da ulažu u prioritetne infrastrukturne projekte. Od 2014. više od 100 milijardi EUR iz tih programa dodijeljeno je projektima željezničke infrastrukture 17 . Osim toga, ukupni krediti Europske investicijske banke (EIB) u razdoblju od 2016. do 2024. za željeznicu (infrastrukturu i željeznička vozila) iznosili su oko 40 milijardi EUR. Unatoč toj potpori potražnja za ulaganjima premašila je raspoloživa sredstva 18 .

Za nadoknađivanje manjka sredstava za investicije u infrastrukturnim projektima željeznica velikih brzina bit će potrebno bolje strateško i koordinirano korištenje europskih fondova, nacionalnih mjera (bespovratnih sredstava, državnih jamstava, prihoda od sustava trgovanja emisijama država članica, zajmova itd.), korisničkih naknada i vjerodostojnog djelovanja za privlačenje dostatnih financijskih ulaganja iz privatnog sektora. Stoga će Komisija u pozivu u okviru CEF-a za 2026. dati prednost projektima željeznica velikih brzina, čime će se otvoriti put za daljnja ulaganja u željeznicu velikih brzina u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (višegodišnji financijski okvir) za razdoblje 2028. – 2034. Osim toga, Komisija je potaknula države članice da se koriste kohezijskom politikom za potporu razvoju željeznica velikih brzina na svojim državnim područjima.

U prijedlozima Komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir od 16. srpnja 2025. 19 financiranje prometne infrastrukture udvostručilo se u okviru CEF-a za promet s 25,8 milijardi EUR na 51,5 milijardi EUR za razdoblje 2028. – 2034., što uključuje okvirnu namjensku omotnicu od 17,7 milijardi EUR za modernizaciju infrastrukture za vojnu mobilnost. To će se dopuniti nacionalnim i regionalnim partnerstvima, Fondom za konkurentnost i Obzorom Europa, u skladu s njihovim ciljevima politike.

Financijska sredstva EU-a također su bila ključna za smanjenje rizika ulaganja i poticanje financijske održivosti projekta. Međutim, iskustvo je pokazalo da to mora biti popraćeno odgovarajućim poslovnim uvjetima kako bi se potaknula privatna ulaganja. Infrastrukturni projekti velikih brzina doista mogu privući privatna ulaganja ako su osmišljeni s održivim i profitabilnim poslovnim modelom kojim se čuva konkurentnost željeznice u usporedbi s alternativnim načinima prijevoza. Kombiniranje financijskih instrumenata EU-a s inovativnim ili konvencionalnijim pristupima može pojačati povjerenje ulagača, bilo da je riječ o dodatnom financiranju ili novom izvoru prihoda (tj. unakrsno financiranje, prihodi od sustava trgovanja emisijama država članica, zeleno financiranje).

Okvirni uvjeti za privlačenje privatnih ulaganja uključuju jasnoću u pogledu izbora tehnologije i tržišnih izgleda, očekivanih prihoda, regulatorne predvidljivosti i potencijala za ekonomiju razmjera. EU će iskoristiti i sve svoje postojeće i buduće alate kako bi osigurao tehnološku suverenost i industrijsku otpornost Europe u području željeznica velikih brzina. To uključuje istraživanje mogućnosti za strateško iskorištavanje okvira EU-a za javnu nabavu i njegovu buduću reviziju radi potpore takvim ciljevima politike te razmatranje, prema potrebi, upotrebe alata relevantnih za poboljšavanje gospodarske sigurnosti, uzimajući u obzir i sigurnosne rizike koje bi mogli predstavljati dobavljači pod kontrolom stranih država u vezi sa sustavima koji su neophodni za sigurnost, kao što su prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi.

Kako bi se ubrzala privatna ulaganja i potaknuli inovativni modeli financiranja, Komisija će do kraja ove godine početi rad na EU-ovoj strategiji financiranja. U okviru toga Komisija će otvoriti strateški dijalog s državama članicama, upraviteljima infrastruktura, razvojnim bankama i financijskim institucijama, ulagačima, industrijom opskrbe željeznica i željezničkim prijevoznicima. Cilj je dijaloga 2026. predstaviti „Sporazum o željeznicama velikih brzina”, multilateralnu obvezu za mobilizaciju ulaganja potrebnih za prioritetne projekte željeznica velikih brzina. Dogovor bi ulagačima pružio izvjesnost i informacije o obvezanosti EU-a i država članica u potpori tim strateškim projektima. Na njegovu temelju mogli bi se pokrenuti i pojedinačni regionalni dijalozi kako bi se ubrzalo financiranje strateških projekata željeznica velikih brzina.

Fokus strategije financiranja za potporu sporazumu o željeznicama velikih brzina bit će aktivnosti u nastavku.

·Optimizacija korištenja javnog financiranja na europskoj i nacionalnoj razini davanjem prioriteta ulaganjima kojima se uklanjaju prekogranična uska grla i veze koje nedostaju, maksimalnim povećanjem nacionalnog financiranja, i povezivanjem s privatnim sektorom radi gradnje prekograničnih pruga ili nabave željezničkih vozila velikih brzina.

·Razmatranje stanja i razmjena primjera najbolje prakse u području programa financiranja kako bi se olakšalo financiranje željezničke infrastrukture i željezničkih vozila 20 . Komisija će predstaviti nekoliko modela, uključujući javno-privatna partnerstva (JPP) i model regulirane imovine (RAB) 21 , uzimajući u obzir njihov učinak na nacionalne javne financije, pristojbe za pristup pruzi i optimizaciju upotrebe infrastrukture (vidjeti primjere u okviru 1.).

·Promicanje potpore financijskog sektora. Komisija će zajedno s EIB-om, nacionalnim razvojnim bankama i institucijama te financijskim dionicima raditi na poticanju korištenja financijskih instrumenata koji kombiniraju institucionalno i privatno financiranje pruga i vozila željeznica velikih brzina s financijskim sredstvima EU-a i nacionalnim sredstvima.

·Mobiliziranje industrijskih aktera i stručnjaka iz financijskog sektora da razmotre financiranje kupnje ili zakupa željezničkih vozila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Aktivnosti će se utvrditi na temelju analize provedene u suradnji s EIB-om, nacionalnim razvojnim bankama i institucijama te privatnim financijskim dionicima.

·Lakši pristup savjetodavnim uslugama. Komisija će zajedno s EIB-om istražiti optimalne načine pružanja ciljanih savjetodavnih usluga za potporu planovima za ulaganja u željeznice velikih brzina u državama članicama. Trebalo bi uspostaviti koordinaciju i suradnju, posebno s Agencijom Europske unije za željeznice (ERA) za tehničke smjernice i, prema potrebi, s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama za moguće zajedničke ponude.

Okvir 1: Primjeri opcija i najbolje prakse u programima financiranja željeznica velikih brzina

2.3. Bolja otpornost i smanjeni utjecaji izgradnje i rada na okoliš

Posljednjih su godina ekstremni vremenski uvjeti znatno poremetili prometne tokove u Europi, uništili kritičnu infrastrukturu i uzrokovali štetu u milijardama eura. Poplave u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Francuskoj 2021. uzrokovale su štete u iznosu od 38 milijardi EUR, od čega je samo na željezničkoj infrastrukturi u Njemačkoj bilo 1,3 milijarde EUR štete. Oluja Daniel je 2023. uništila 50 km glavne linije Atena – Solun te su popravci trajali nekoliko mjeseci. Velika bujica koju je u listopadu 2024. izazvala oluja Dana ozbiljno je poremetila mrežu željeznica velikih brzina u Španjolskoj, posebno između Madrida i Valencije. Prema nedavnoj studiji koju je objavila Komisija očekuje se da će željeznice na mreži TEN-T biti posebno izložene sve češćim ekstremnim klimatskim uvjetima 22 .

Da bi se povećala otpornost željezničke infrastrukture velikih brzina i smanjili njezini negativni učinci na klimu i okoliš, tijela za normizaciju trebaju razviti usklađene procjene životnog ciklusa i metodologije za otpornost na klimatske promjene. Cilj je procijeniti i usporediti osjetljivost različitih tehničkih rješenja na utjecaje klimatskih promjena i njihov ekološki otisak, posebno tijekom faze projektiranja infrastrukturnih projekata 23 . Za izgradnju i rad željezničke infrastrukture velikih brzina već je dostupan širok raspon djelotvornih mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje 24 . Međutim, postojeću najbolju praksu i dalje treba široko primjenjivati te je potrebno poticati nastanak novih rješenja, među ostalim financiranjem sredstvima EU-a. Komisija će na taj način učiti iz aktualnih iskustava sa zahtjevima u pogledu pripreme za klimatske promjene i pozivima na podnošenje prijedloga posvećenima otpornosti na klimatske promjene u okviru programa CEF.

Trebalo bi riješiti i negativne vanjske učinke željezničkog prometa velikih brzina, kao što su buka i onečišćenje zraka 25 , za koje se očekuje da će se povećati s predviđenim rastom prometa 26 . Komisija će podupirati države članice u provedbi primjenjivih pravila o buci objavljivanjem smjernica za pripremu nacionalnih akcijskih planova za upravljanje bukom 27 do kraja 2025.

Planirana željeznička mreža velikih brzina bit će elektrificirana, što će znatno doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u području održivog prometa. Da bi taj sektor postao što klimatski neutralniji, bit će neophodno povećanje udjela čistih izvora energije, kao što su solarna energija i energija vjetra, u kombinaciji izvora električne energije koja se troši u željezničkom sektoru. Komisija će podupirati države članice u uvođenju tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i nabavi električne energije iz obnovljivih izvora za željeznice velikih brzina kako je utvrđeno u Obavijesti Komisije o inovativnim tehnologijama i oblicima uvođenja energije iz obnovljivih izvora i u povezanoj Preporuci Komisije 28 . U skladu s Preporukom države članice potiču se da odrede tehničke standarde, a posebno sigurnosne standarde, s kojima se mora uskladiti integrirano infrastrukturno uvođenje energije iz obnovljivih izvora.

Europska željeznica velikih brzina trebala bi postati model održive infrastrukture izgrađene od materijala s niskim emisijama, pogonjene čistom energijom i osmišljene da pozitivno utječe na prirodu i bude otporna na učinke klimatskih promjena.

3.Privlačan i konkurentan okvir za željezničke usluge

Ponuda željeznica velikih brzina u EU-u za korisnike može biti privlačna, cjenovno pristupačna i sveobuhvatna te opsluživati sve segmente putničkog prometa, od poslovnih putovanja do održivog turizma, samo ako su uvjeti za željezničke prijevoznike konkurentni i privlačni. Postojećim pravilima na razini EU-a za otvaranje tržišta željezničkih usluga (četvrti željeznički paket) 29 osiguravaju se pravni uvjeti za razvoj prekograničnih usluga velikih brzina i opće pravo željezničkih prijevoznika da pružaju usluge prijevoza putnika bilo gdje u EU-u. Unatoč tim pravilima i dalje postoje prepreke koje ograničavaju ponudu na tržištu, onemogućavaju pristup na tržište novim sudionicima i uzrokuju visoke cijene za kupce.

3.1. Dodjela kapaciteta prilagođena prekograničnim uslugama

Jedna od glavnih prepreka poticanju putničkog prijevoza na velike udaljenosti i prekograničnog prijevoza je problematična raspoloživost privlačnih prekograničnih trasa. Komisijinim Prijedlogom uredbe o upotrebi željezničkog infrastrukturnog kapaciteta 30 taj se problem sustavno rješava utvrđivanjem okvira EU-a za planiranje kapaciteta, dodjelu kapaciteta i upravljanje prometom s prekograničnom koordinacijom i digitalizacijom kao prioritetom. Europski parlament i Vijeće trebali bi ga brzo donijeti, a sektor provesti. Višegodišnjim okvirnim sporazumima o kapacitetu između upravitelja infrastrukture i prijevoznika za njih će se osigurati dugoročna stabilnost. Optimizirana dodjela kapaciteta donosi znatne koristi za druge usluge prijevoza putnika i tereta jer veća učinkovitost, transparentnost i nediskriminacija u dodjeli trasa vlakova vodi do manjeg zagušenja i bolje integrira teretne i noćne vlakove u prekogranične vozne redove.

3.2. Podupiranje nabave željezničkih vozila

Novi željeznički prijevoznici imaju poteškoća s kupnjom i odobravanjem novih ili poboljšanih željezničkih vozila, što može odgoditi ili spriječiti uvođenje novih usluga i utjecati na konkurentnost. Komisija će surađivati s financijskim dionicima na proširenju ili stvaranju novih inovativnih financijskih alata za nove sudionike za kupnju ili najam željezničkih vozila. U skladu s pravilima o državnim potporama i radi promicanja europske industrije, to bi moglo biti u obliku proračunskih jamstava koja pružaju države članice ili EU, kao što je to učinjeno u okviru programa InvestEU u tekućem programskom razdoblju. U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru to se predlaže i kao dio Europskog fonda za konkurentnost („Instrument ESF InvestEU”) 31 ili kao financijski instrumenti u okviru nacionalnih i regionalnih partnerskih planova 32 , uključujući visokorizične instrumente za vrlo inovativne tehnologije. Nacionalne razvojne banke i privatni ulagači mogu imati ključnu ulogu u pružanju financijske potpore i inovativnog strukturiranja novim sudionicima (vidjeti primjere u okviru 2.). Na taj se način mogu ublažiti rizici u transakcijama željezničkim vozilima, posebno u vezi s tokovima prihoda (tj. programi AssetCo 33 ili ROSCO 34 te različiti pristupi financiranju kao što su obveznice, vlasnički kapital, instrumenti kvazivlasničkog ulaganja, investicijski fondovi).

Ratifikacija država članica Protokola iz Luxembourga uz Konvenciju iz Cape Towna, okvira za identifikaciju željezničke imovine 35 , može dodatno pomoći u poticanju ulaganja u željeznička vozila.

Kupnja rabljenih željezničkih vozila može biti brzo i troškovno učinkovito rješenje za nove sudionike na tržištu, ali ovisi o tome jesu li etablirani prijevoznici voljni prodavati vlakove koje više ne upotrebljavaju budućim konkurentima. Kako bi se potaknuo razvoj tržišta rabljenih željezničkih vozila, Komisija će predložiti propise kojima će se zabraniti protutržišno uništavanje funkcionalnih i sigurnih željezničkih vozila te stvoriti transparentni uvjeti za njihovu preprodaju i upotrebu u svim državama članicama.

Okvir 2: Primjeri privatnog financiranja nabave željezničkih vozila

3.3. Poticanje pravednih i razmjernih pristojbi za pristup pruzi

U svakoj državi članici razina infrastrukturnih pristojbi (npr. pristup pruzi) ovisi o razini javnog financiranja za obnovu i održavanje infrastrukture. Ako su javna sredstva mala, visoke pristojbe za pristup pruzi koje iz toga proizlaze smanjuju ukupnu željezničku ponudu i uzrokuju visoke cijene za putnike, što često ima za posljedicu neoptimalnu uporabu mreže. Umjesto toga, u skladu s novim smjernicama Komisije o pristojbama 36 za pristup pruzi i nedavnom presudom Suda 37 , pri određivanju pristojbi za pristup pruzi cilj mora biti poticanje potpunog i optimalnog korištenja mreže. Time će se omogućiti da usluge željezničkog prijevoza na velike udaljenosti i noćni vlakovi budu i dalje cjenovno pristupačni i konkurentni s drugim vrstama prijevoza. To se može postići odgovarajućom segmentacijom tržišta i privremenim popustima za nove prijevoznike, podložno usklađenosti s pravilima o državnim potporama.

3.4. Osiguravanje pristupa uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom

Uslužni objekti i objekti za održavanje, kao što su postaje, skladišta, skladišni prostori i mjesta za punjenje, imaju bitnu ulogu u pružanju usluga željeznica velikih brzina. Željeznički prijevoznici moraju imati pristup takvim objektima bez diskriminacije, u skladu s primjenjivim pravilima 38 . Međutim, zemljopisna raspodjela objekata specifičnih za velike brzine je neujednačena, a određene regije nemaju odgovarajuću infrastrukturu za potporu novim sudionicima na tržištu. Osim toga, podaci o dostupnosti i prikladnosti tih objekata su ograničeni, što otežava transparentnost tržišta i planiranje.

Željezničkim prijevoznicima velikih brzina također je potreban jednak pristup uslugama u okviru tih uslužnih objekata, uključujući sustave izdavanja karata, prikaze putničkih informacija i usluge rukovanja prtljagom. Postojeći željeznički prijevoznici često su vlasnici tih objekata ili upravljaju tim uslugama i mogu iskoristiti svoj položaj kako bi održali konkurentsku prednost. U slučaju diskriminirajućih praksi regulatorna tijela moraju iskoristiti svoje ovlasti za djelovanje. Komisija će ojačati i odredbe provedbene uredbe o pristupu uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom 39 kako bi se novim sudionicima osigurao pristup bez diskriminacije.

3.5. Poboljšanja pri izdavanju željezničkih karata

Putnicima je i dalje komplicirano kupiti kartu za prekogranična putovanja od više segmenata kojima upravljaju različiti prijevoznici. Putovanja nije lako pronaći i kombinirati, a putnici često nemaju dovoljnu zaštitu ako propuste vezu zbog otkazanog ili zakašnjelog vlaka. Novi željeznički prijevoznici suočavaju se s velikim preprekama pri ulasku i razvoju na tržištu zbog nedostatka pristupa ključnim distribucijskim kanalima, što usporava uvođenje novih usluga i razvoj tržišnog natjecanja. Nekoliko sudskih procesa u području tržišnog natjecanja 40 pokazalo je da uvjeti pod kojima veliki željeznički prijevoznici platformama dopuštaju prodaju njihovih karata mogu ometati razvoj novih distribucijskih kanala i utjecati na natjecanje na tržištu izdavanja karata.

U odgovoru taj problem Komisija će početkom 2026. predložiti inicijativu za izdavanje karata. Cilj će biti putnicima olakšati rezervaciju multimodalnih karata i karata za više prijevoznika, posebno u željezničkom prometu, putem digitalnih platformi i poboljšati prava putnika u željezničkom prometu 41 . Komisija je predložila i skup usklađenih standarda za razmjenu podataka u željezničkom prometu 42 .

3.6. Jeftiniji željeznički prijevoz

Željeznice velikih brzina moraju biti konkurentne i cjenovno pristupačne. U nedavnom istraživanju Eurobarometra 43 utvrđeno je da 61 % putnika cijenu smatra najvažnijim čimbenikom pri planiranju putovanja na velike udaljenosti, a 47 % putnika brine ukupno vrijeme putovanja.

Za tržišno natjecanje potrebna je dobro financirana i dobro održavana infrastruktura. Tržište usluga željezničkog prijevoza putnika potpuno je otvoreno od 2020., što je dovelo do nižih cijena i više mogućnosti usluga u područjima s kvalitetnom mrežom i snažnom konkurencijom 44 .

Države članice stoga bi trebale osigurati odgovarajuća financijska sredstva za visokokvalitetnu infrastrukturu u skladu s regulatornim obvezama iz zakonodavstva o mreži TEN-T, koheziji i željezničkom sektoru 45 . Trebale bi u potpunosti provesti i pravila o otvaranju komercijalnih usluga konkurenciji i natječajima za javne usluge 46 . Time će se upraviteljima infrastrukture omogućiti da se pobrinu za različite operatore koji nude razne usluge, uključujući prekogranične, jeftine i noćne vlakove te inovativne turističke proizvode.

Naposljetku, za razvoj paneuropske ponude željeznica velikih brzina potrebni su jednaki uvjeti u odnosu na vrste prijevoza s većim emisijama ugljika, među ostalim u pogledu oporezivanja. Države članice imaju potpunu kontrolu nad utvrđivanjem stopa PDV-a za prijevoz putnika. S obzirom na načelo fiskalne neutralnosti države članice trebale bi iskoristiti tu fleksibilnost i stvoriti pošteno tržišno natjecanje među konkurentnim načinima prijevoza. Osim toga, države članice trebale bi istražiti i preispitati metode za izjednačavanje uvjeta ograničavanjem subvencija i poreznih olakšica za vrste prijevoza s većim emisijama ugljika.

3.7. Jačanje veza s drugim vrstama prijevoza

Poboljšanjem željezničkih veza, posebno usluga željeznica velikih brzina, s drugim vrstama prijevoza željeznica bi se ojačala kao alternativa kraćim letovima, a možda i duljim letovima unutar Europe. Zračne luke kao što su Frankfurt i Paris Charles de Gaulle trenutačno su dobro povezane sa željeznicom velikih brzina i služe kao glavna putnička čvorišta, ali mnoge druge zračne luke imaju slabije veze.

Komisija će analizirati povezivost 40 velikih zračnih luka, među ostalim sa željeznicom velikih brzina i željeznicom na velike udaljenosti, kako bi utvrdila nedostatke u ulaganjima i predstavila primjere najbolje prakse za poboljšanje povezanosti zračnih luka. Analizirat će i postojeća multimodalna putnička čvorišta u urbanim područjima kako bi utvrdila i promicala primjere najbolje prakse za integraciju željezničkih mreža na velike udaljenosti i željeznica velikih brzina u javni prijevoz, biciklizam i zajedničku mobilnost 47 .

Osim toga, Europski parlament i Vijeće raspravljaju o prijedlogu Komisije o pravima putnika u multimodalnom prijevozu kako bi se zaštitili putnici koji tijekom putovanja koriste različite vrste prijevoza 48 .

4.Konkurentan, usklađen i inovativan željeznički sektor EU-a

Za uspjeh europske mreže željeznica velikih brzina bitna je dinamična, uspješna, konkurentna i inovativna europska industrija opskrbe željeznica. Europska poduzeća za opskrbu željeznica svjetski su predvodnici, zapošljavaju 650 000 ljudi i BDP-u EU-a pridonose 0,35 % s godišnjom stopom rasta od 3 % 49 . Industrija opskrbe željeznica u EU-u ključna je za europske korisnike i stup je globalne konkurentnosti EU-a jer izvozi sustave i rješenja u cijeli svijet, među ostalim i ambiciozne planove za željeznice velikih brzina u Egiptu, Maroku i Saudijskoj Arabiji.

Međutim, globalni konkurenti brzo se razvijaju, ulaze na tržište EU-a i šire se na vlastitim i drugim tržištima, a akteri EU-a još nisu u potpunosti iskoristili veću učinkovitost koju omogućuje jedinstveno tržište EU-a. Da bi se to riješilo, željeznička poduzeća, upravitelji infrastrukture i tijela javnih službi u EU-u moraju dodatno smanjiti broj neusklađenih zahtjeva za svoje pojedinačne projekte javne nabave i prijeći na kupnju gotovih željezničkih proizvoda proizvedenih industrijskim i standardiziranim postupcima. To će biti jednostavnije ako države članice dokinu fragmentirana nacionalna pravila i standarde te dogovore pravila i standarde na razini EU-a. Istodobno, suradnja među poslovnim subjektima u željezničkom sustavu može pomoći u boljem iskorištavanju oskudnih resursa i ekonomija razmjera uz potpuno poštovanje protumonopolskih pravila, a i kao dopuna konkurentnim tržištima uz podupiranje novih prekograničnih usluga s otvorenim pristupom. Takva suradnja trebala bi poticati autentični jedinstveni europski željeznički prostor u kojem željeznička poduzeća mogu prekogranično poslovati na konkurentan način.

4.1. Bolja interoperabilnost željezničke infrastrukture i vozila

Nacionalni tehnički i operativni zahtjevi povećavaju troškove zbog udvostručavanja postupaka izdavanja odobrenja i složenosti ispitivanja kojim se osigurava ispunjavanje zahtjeva. To odgađa ulazak novih usluga na tržište i predstavlja opterećenje za proizvodnju, naknadnu ugradnju i održavanje.

Stoga se izdavanje potvrda i dozvola za željeznička vozila mora pojednostavniti, a njihovo područje uporabe proširiti. „Provjere kompatibilnosti sustava” za nove ili modernizirane lokomotive i kompozicije moraju trošiti manje vremena i resursa. Komisija će promicati standardizaciju dozvola za vlakove velikih brzina koja vrijede za cijelu mrežu EU-a. Time će se potaknuti nastanak zrelog tržišta zakupa i rabljenih željezničkih vozila velikih brzina na razini EU-a, povećati fleksibilnost za nove sudionike, privući ulagače i olakšati upotreba željezničkih vozila za vojni prijevoz.

Glavni pokretač standardizacije željezničkih vozila je brže i usklađeno uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS), koji je od strateške civilne i vojne važnosti. Međutim, neusklađeni višesustavni pristup država članica doveo je do udvostručenja troškova ERTMS proizvoda u posljednjih pet godina 50 . Zakonodavstvom o TEN-T-u propisuje se postupno ukidanje nacionalnih signalno-sigurnosnih sustava u korist ERTMS-a u mreži TEN-T do 2040. Nekoliko država članica, uključujući Belgiju, Češku i Dansku, odlučilo je uvesti ERTMS kao jedini signalno-sigurnosni sustav u svoje mreže, a Španjolska, Austrija i Poljska intenzivno ulažu u uvođenje ERTMS-a koji se temelji na radijskim frekvencijama. Međutim, ostale države članice zaostaju.

Nacionalni planovi provedbe ERTMS-a za razdoblje 2024. – 2025. pokazuju da je potrebno utrostručiti europski proizvodni kapacitet ERTMS-a. Ukupne tržišne mogućnosti za industriju opskrbe željeznica procjenjuju se na više od 18,2 milijarde EUR samo za ERTMS u osnovnoj mreži TEN-T. Kako bi iskoristila tu povećanu učinkovitosti i osigurala predvidljivost za industriju opskrbe ERTMS-a, Komisija će strogo provoditi obveze uvođenja ERTMS-a i ojačati koordinaciju među državama članicama. To će se postići revidiranim 51 europskim planom uvođenja ERTMS-a 2026. Provedba mora uključivati povezivanje pruga za velike brzine s gradskim središtima i zaobilaznim prugama 52 da bi se osiguralo da se one mogu upotrebljavati i za prekogranični vojni prijevoz.

Kako bi se povećala privlačnost željezničkih zanimanja, potaknulo otvaranje radnih mjesta i pomoglo u usklađivanju obrazovanja, osposobljavanja i stručnih vještina s potrebama i mogućnostima tog strateškog sektora 53 , nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima Komisija će reformirati pravila EU-a o izdavanju ovlaštenja strojovođama. Uz dodatno pojednostavnjenje propisat će se i jedinstveni stručni uvjeti i certificiranje koji bi strojovođama omogućili prometovanje svim vlakovima i željezničkom infrastrukturom u cijeloj mreži velikih brzina u EU-u.

4.2.Istraživanja i koordinacija za konkurentnost, sigurnost i zaštitu

Tehnologija velikih brzina je revolucionarna, a sigurnost je najbitnija od svega. Daljnjim razvojem i zajedničkim osmišljavanjem usklađenih digitalnih tehnologija i tehnologija automatizacije na razini EU-a, kao što su automatski vlakovi, suvremena signalizacija ERMTS-a, komunikacije i upravljanje prometom, može se povećati kapacitet postojeće infrastrukture velikih brzina, poboljšati sigurnost i osigurati veća fleksibilnost i otpornost usluga i vojnog prijevoza. Sustavi također moraju biti zaštićeni od poremećaja i kibernetičkih napada. Da bi se te tehnologije stavile na tržište, industrija opskrbe željeznica, upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća moraju nastaviti zajednička istraživanja u okviru programa Obzor Europa za razdoblje 2028. – 2034. 54 i predloženog Europskog fonda za konkurentnost. Radi poticanja kolaborativnih istraživanja u području željeznica velikih brzina Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu objavit će 2026. namjenski poziv na podnošenje prijedloga. Države članice trebale bi koristiti nacionalne instrumente financiranja, uključujući važne projekte od zajedničkog europskog interesa, u skladu s pravilima o državnim potporama.

Kako bi europski sektor željeznica velikih brzina postigao ekonomiju razmjera i iskoristio prednosti globalne konkurentnosti, očekivanu potražnju za najsuvremenijim vlakovima i prugama velikih brzina trebalo bi popratiti odgovarajućim radom na strani ponude kako bi se osigurala potrebna tehnologija na najstandardiziraniji način. Jedan od načina postizanja tog cilja moglo bi biti zajedničko stvaranje 55 sljedeće generacije usklađenih, pametnih i višemrežnih vlakova s nižim troškovima proizvodnje i bržim uvođenjem. Takvim usklađenim pristupom racionalizirale bi se i komponente signalizacije i infrastrukture, smanjio rizik za projekte i olakšala privatna ulaganja, a proizvođačima omogućilo da povećaju proizvodni kapacitet i skrate vrijeme isporuke.

5.Djelotvorno upravljanje željeznicama velikih brzina na razini EU-a

Vizija predstavljena u ovoj Komunikaciji oslanja se na tržišne operatere za pokretanje i unapređivanje ponuda željeznica velikih brzina, no neophodno je i djelotvorno upravljanje na razini EU-a kako bi se osigurali potrebni uvjeti za sve veći i brži željeznički sustav velikih brzina u EU-u, uključujući mrežnu infrastrukturu. To djelotvornije upravljanje trebalo bi se primjenjivati općenito na razini EU-a i posebno na pojedinačne pruge za velike brzine.

Stoga će Komisija 2026. predložiti zakonodavstvo za jačanje uloge ERA-e u odobravanju vozila i ukidanju nacionalnih pravila. Europski upravitelj uvođenja bit će ovlašten za djelotvorno uvođenje ERTMS-a. ERA pridonosi troškovnoj učinkovitosti inovacijskog ciklusa učinkovitim uklanjanjem suvišnih nacionalnih pravila, izdavanjem odobrenja za vozila i jedinstvenih potvrda o sigurnosti željezničkim prijevoznicima te dodjeljivanjem odobrenja pružne opreme ERTMS-a. Kako bi angažirala željezničku industriju EU-a na razini upravljanja, Komisija će rasprave koje se trenutačno vode u okviru stručne skupine Komisije o konkurentnosti industrije opskrbe željeznica prenijeti na političku razinu.

Kako bi se bolje koordinirala upotreba željezničkog infrastrukturnog kapaciteta u skladu s predloženom Uredbom o upravljanju kapacitetom 56 , upravitelji infrastrukture bit će ovlašteni i pravno obvezani na suradnju kako bi osigurali predvidljiv i privlačan prekogranični kapacitet za usluge na velike udaljenosti. Osim toga, pouzdanost će se ojačati zajedničkim okvirom za upravljanje uspješnošću.

Kako bi se prevladale prepreke koje ometaju stvaranje prekograničnih usluga na određenim koridorima, među ostalim tehničke prepreke, dostupnost uslužnih objekata i ograničenja kapaciteta, Komisija će organizirati okrugle stolove s dionicima na temu odabranih međugradskih veza, posebno između metropola i glavnih čvorišta. Europski koordinatori u bliskoj će suradnji s relevantnim tijelima (ministarstvima, upraviteljima infrastrukture i nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost) poticati napredak prema utvrđenim rješenjima u domeni razvoja mreže i njezine funkcionalnosti.

Funkcionalnost europske mreže velikih brzina pratit će se u okviru ojačanog okvira upravljanja uspostavljenog predstojećom Uredbom o upravljanju kapacitetom. Europska mreža upravitelja infrastrukture i subjekti zaduženi za preispitivanje uspješnosti osigurat će koordinirano praćenje i izvješćivanje o preprekama koje utječu na promet. Te će strukture utvrđivati i predviđati poremećaje u prometu vlakova velikih brzina, kao što su radovi, incidenti ili uska grla, te olakšavati koordinirane odgovore kako bi se utjecaj tih poremećaja sveo na najmanju mjeru.

6.Zaključak: brže, bliže, jače

Na temelju ove Komunikacije Komisija će nastojati uključiti sve dionike u uspješnu provedbu predstavljene vizije. Komisija će za praćenje ukupnog napretka uspostaviti pregled stanja željeznica velikih brzina na temelju skupa pokazatelja koji se odnose na glavne mjere iz ovog plana. Pokazatelji će uključivati broj kilometara pruga velikih brzina i trendove njihova razvoja, prosječne brzine, broja putnika i uvođenja ERTMS-a. Komisija će provesti i godišnji pregled željeznica velikih brzina kako bi procijenila napredak u postizanju ciljeva plana. To će Komisiji omogućiti praćenje napretka i izvješćivanje Europskog parlamenta i država članica na ministarskoj razini, a poslužit će i kao temelj za šire rasprave s industrijom.

PRILOG: Sažetak mjera

(1)    Potreba za takvom mrežom istaknuta je i u okviru europske građanske inicijative 2023.: https://citizens-initiative.europa.eu/initiatives/details/2023/000004_hr  

(2)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti, COM(2020) 789 final.

(3)    Uredba (EU) 2024/1679 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže,

(4)    Statistički podaci o prometu u EU-u: Statistička knjižica, 2024., Tablica 2.3.8., https://transport.ec.europa.eu/facts-funding/studies-data/eu-transport-figures-statistical-pocketbook/statistical-pocketbook-2024_en

(5)    Statistički podaci o prometu u EU-u: Statistička knjižica, 2024. (Podaci o prugama za velike brzine, uključujući glavne željezničke pruge na kojima je na glavnim segmentima moguć promet brzinom od 200 km/h ili više na nadograđenim prugama i 250 km/h na posebno izgrađenim prugama. Posebno izgrađene pruge za velike brzine projektirane su za brzine od 250 km/h ili veće.)

(6)    Mario Draghi, izvješće The future of European competitiveness (Budućnost europske konkurentnosti), rujan 2024., https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/draghi-report_en.

(7)    Enrico Letta, izvješće Much more than a market (Više od tržišta), travanj 2024., https://www.consilium.europa.eu/media/ny3j24sm/much-more-than-a-market-report-by-enrico-letta.pdf.

(8)    Vrijeme putovanja je indikativno i temelji se na javno dostupnim podacima o voznim redovima iz travnja 2025. Oni odražavaju situaciju u određenom trenutku i mogu se promijeniti zbog ažuriranja mreže, infrastrukturnih radova ili izmjena voznog reda. Svrha im nije pružiti iscrpnu procjenu europske prometne mreže. Odabir parova gradova slijedi metodologiju opisanu u priloženom radnom dokumentu službi (SWD) (2025) 960.

(9)    Kako je definirano u Direktivi 2012/34/EU, odnosno „usluge prijevoza putnika željeznicama velikih brzina’ znači usluge željezničkog prijevoza putnika koje se obavljaju bez zaustavljanja između dvaju mjesta koja su udaljena barem više od 200 km, na posebno izgrađenim prugama velikih brzina opremljenima za brzine uglavnom od 250 km/h ili veće i na kojima se prosječno vozi tim brzinama.

(10) Vidjeti popratni SWD(2025) 960.

(11)    Vidjeti popratni SWD(2025).

(12)    Krajem 2023. mreža velikih brzina proširila se na 3 993 km u Španjolskoj, 2 735 km u Francuskoj, 1 631 km u Njemačkoj i 921 km u Italiji. Izvor: Promet u EU-u u brojkama (EU transport in figures), statistička knjižica 2025.

(13)    Europske koordinatore mreže TEN-T imenuje Europska komisija u skladu s Uredbom (EU) 1679/2024. Jedanaest imenovanih koordinatora nadgleda i usmjerava provedbu devet europskih prometnih koridora i dvaju horizontalnih prioriteta mreže TEN-T (ERTMS, europski pomorski prostor) te djeluju kao posrednici u dijalogu sa širokim krugom dionika. Konkretno, Komisija ih je zadužila da u suradnji s državama članicama zaključe ulaganja u TEN-T u skladu s primjenjivim rokovima.

(14)    Direktivom o mjerama racionalizacije (Direktiva (EU) 2021/1187) obuhvaćene su prethodno utvrđene prekogranične veze i veze koje nedostaju na osnovnoj mreži TEN-T te projekti na europskim prometnim koridorima u vrijednosti većoj od 300 milijuna EUR kako bi se osigurali: (i) imenovanje jednog tijela za svaki projekt ili postupak izdavanja dozvola u državama članicama; (ii) pojednostavnjeni postupci s odobrenjem za izdavanje dozvola ograničenim na četiri godine; (iii) jasniji i transparentniji postupci izdavanja dozvola za nositelje projekata i relevantna tijela; i (iv) bolja koordinacija za prekogranično izdavanje dozvola i nabavu.

(15)    Poduzeće EY u suradnji sa Sveučilištem Bocconi i Blue Arches za Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu: „Smart and affordable rail services in the EU: a socio-economic and environmental study for High-Speed in 2030 and 2050” (Pametne i cjenovno pristupačne željezničke usluge u EU-u: Socioekonomska i okolišna studija za velike brzine 2030. i 2050.), https://rail-research.europa.eu/publications/smart-and-affordable-rail-services-in-the-eu-a-socio-economic-and-environmental-study-for-high-speed-in-2030-and-2050/.

(16)    Prema nedavnoj studiji poduzeća EY „Pametne i cjenovno pristupačne željezničke usluge u EU-u: Socioekonomska i okolišna studija za velike brzine 2030. i 2050.”, uzimajući u obzir samo učinak izgradnje željeznica velikih brzina, do 2050. moglo bi se otvoriti više od 1,5 milijuna radnih mjesta godišnje. https://rail-research.europa.eu/wp-content/uploads/2023/01/HSR_Technical_Report_2_Final_220123.pdf

(17)

     To uključuje važne prekogranične veze, kao što je tunel Lyon – Torino, koji će povezati francuske i talijanske željezničke mreže velikih brzina, ulaganja u željeznicu velikih brzina u Grčkoj kako bi se obnovila dionica Domokos-Krannonas na pravcu Atena – Solun nakon oluje Daniel te poboljšanje pruge za velike brzine Madrid – Sevilla u Španjolskoj.

(18)    Na primjer, broj prijava za poziv u okviru CEF-a za 2024. bio je više od 6,6 puta veći od raspoloživog proračuna.

(19)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Dinamičan proračun EU-a za prioritete budućnosti – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., COM(2025) 570 final.

(20)    Vidjeti 4.3. „Poticanje mogućnosti ulaganja za potporu nabavi željezničkih vozila”.

(21)    Model regulirane imovine (RAB) je model financiranja za regulirane infrastrukturne projekte kojim se pruža potpora njihovu projektiranju, izgradnji, puštanju u pogon i radu. U tom modelu privatna ili korporatizirana poduzeća u državnom vlasništvu djeluju kao upravitelj infrastrukture: posjeduju infrastrukturnu imovinu, ulažu u nju i njome upravljaju u skladu s odredbama dogovora s regulatornim tijelom. Upravitelj infrastrukture prima prihode od naknada od korisnika i/ili subvencije za financiranje poslovanja i povrat troškova ulaganja u skladu s odlukom regulatornog tijela.

(22)

   ‘Support study on the climate adaptation and cross-border investment needs to realise the TEN-T network’ (Popratna studija o potrebama za ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama i prekograničnim ulaganjima za realizaciju mreže TEN-T), https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/26731a63-b904-11ef-91ed-01aa75ed71a1/language-en .

(23)    Vidjeti preporuke u Zajedničkom završnom izvješću industrijskih i znanstvenih stručnih radnih skupina za dekarbonizaciju izgradnje prometne industrije: https://transport.ec.europa.eu/document/download/982f3916-d1e7-427a-93cd-4e8ccfddff6c_en?filename=decarbonised_construction.pdf.

(24)    Primjeri najbolje prakse za ublažavanje klimatskih promjena uključuju optimizirani strukturni dizajn, uključivanje obnovljivih izvora energije, ponovnu uporabu iskopanih materijala i odabir proizvoda s niskim emisijama. Primjeri najbolje prakse u prilagođavanju uključuju: (i) projektiranje za otpornost: povišeni kolosijek, ojačane strukture i materijali koji su otporni na ekstremne temperature (ii) integraciju klimatskih podataka u upravljanje imovinom radi odgovarajućeg održavanja i zamjene; (iii) provedbu proaktivnih procjena rizika kako bi se uzeli u obzir ekstremni događaji; i (iv) uključivanje načela prilagodljivog upravljanja u projektiranje i rad.

(25)    Što je veća brzina vlaka, to je veća količina lebdećih čestica, koje se ispuštaju u atmosferu zbog interakcija između vozila i kolosijeka i vozila i vodova.

(26)    Vidjeti Praćenje i izgledi za postizanje nulte stope onečišćenja 2025., Izvješće EEA-a i JRC-a 13/2024 i Buka iz okoliša u Europi 2025., Izvješće EEA-e br. 05/2025.

(27)    Obvezni u skladu s Direktivom o buci iz okoliša (2002/49/EZ).

(28)    Vidjeti Obavijest Komisije o inovativnim tehnologijama i oblicima uvođenja energije iz obnovljivih izvora C(2025)4011 od 2. srpnja 2025. i Preporuku Komisije od 2. srpnja 2025. o inovativnim tehnologijama i oblicima uvođenja energije iz obnovljivih izvora, o uspostavi područja za mrežnu infrastrukturu i infrastrukturu za skladištenje potrebnih za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav u skladu s člankom 15. točkom (e) revidirane Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća te o naknadama za mrežu otpornima na buduće promjene radi smanjenja troškova energetskog sustava (C(2025) 4024 final).

(29)    Četvrti željeznički paket iz 2016. skup je šest zakonodavnih tekstova čija je svrha dovršenje jedinstvenog tržišta željezničkih usluga, https://transport.ec.europa.eu/transport-modes/rail/railway-packages/fourth-railway-package-2016_en.

(30)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o upotrebi željezničkog infrastrukturnog kapaciteta u jedinstvenom europskom željezničkom prostoru, izmjeni Direktive 2012/34/EU i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 913/2010 (COM(2023) 443 final).

(31)    Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za konkurentnost (COM(2025) 555 final).

(32)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034. (COM(2025) 565 final).

(33)    AssetCo: društvo za upravljanje imovinom koje se bavi kupnjom, upravljanjem i održavanjem određene imovine koja se koristi za projekt.

(34)    ROSCO: društvo za željeznička vozila: društvo koje posjeduje i iznajmljuje lokomotive, putničke vagone ili teretne vagone željezničkim prijevoznicima.

(35)    Protokol iz Luxembourga uz Konvenciju iz Cape Towna, https://otif.org/fileadmin/user_upload/otif_verlinkte_files/04_recht/07_dipl_konf/DOCs_e/DCME_LUXEMBOURG_PROTOCOL_FINAL_04.06.07.pdf.

(36)    Komunikacija Komisije – Interpretativne smjernice za utvrđivanje pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture, C/2025/2606.

(37)    Presuda od 22. svibnja 2025., C-538/23, ÖBB-Infrastruktur i WESTbahn Management, posebno točke 85. do 89.

(38)    Direktiva 2012/34/EU, posebno članak 13.

(39)    Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2177 оd 22. studenog 2017. o pristupu uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom.

(40)    Primjeri uključuju Francusku, Njemačku, Švedsku, Italiju i Španjolsku.

(41)    Inicijativa za izdavanje karata sastojat će se od tri zakonodavna prijedloga: i. prijedlog uredbe o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti; ii. prijedlog uredbe o jedinstvenom digitalnom sustavu za rezervaciju i izdavanje karata; i iii. ciljanu reviziju Uredbe o pravima putnika u željezničkom prometu. Ciljanom revizijom nastoji se osigurati da zaštita putnika koji kupuju karte u jednoj transakciji na jednoj platformi vrijedi za cijelo putovanje bez obzira na broj uključenih željezničkih prijevoznika.

(42)    Nacrt provedbene uredbe Komisije o tehničkoj specifikaciji telematskog podsustava željezničkog sustava u Europskoj uniji za interoperabilnost razmjene podataka u željezničkom prometu i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 454/2011 i (EU) br. 1305/2014, https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/14273-Rail-interoperability-technical-specifications-for-the-telematics-applications-subsystem_en.

(43)    Eurobarometar o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti, https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3178 .

(44)    „Studija o cijenama usluga željezničkog prijevoza putnika i tereta za krajnje korisnike”, 2024., https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/4ea76998-7955-11ef-bbbe-01aa75ed71a1/language-en .

(45)    Članak 48. Uredbe (EU) 2024/1679; članak 8. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenog 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (preinačena); Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća, koja propisuje sveobuhvatno planiranje prometa na odgovarajućoj razini koje sadržava informacije o financijskim sredstvima koja odgovaraju planiranim ulaganjima i potrebna su za pokrivanje troškova rada i održavanja postojeće i planirane infrastrukture.

(46)    Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenog 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (preinačena).

(47)

   Komisija će poticati i podupirati države članice u korištenju planova i programa koji se propisuju ili promiču u skladu s pravom EU-a ili inicijativa kao što su planovi održive gradske mobilnosti, planovi za kvalitetu zraka i akcijski planovi za buku kako bi se maksimalno povećao broj putnika iz regije ili gradske aglomeracije koji mogu doći do željezničkih postaja velikih brzina na održiv način.

(48)    COM(2023) 752 final.

(49)     https://www.unife.org/wp-content/uploads/2024/05/UNIFE_Priorities_2024_2029.pdf , with additional data provided by UNIFE.

(50) Europska komisija: Glavna uprava za promet i mobilnost, ERTMS On-board deployment – Analysis of cost drivers, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2025., https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/89f05852-1680-11f0-b1a3-01aa75ed71a1 .

(51)    Trenutačni europski plan uvođenja ERTMS-a donesen je 2017. na temelju prethodne Uredbe o TEN-T-u. Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/6 оd 5. siječnja 2017. o Europskom planu uvođenja Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom.

(52)    Pruge na kojima željeznički prijevoz nije predviđen, ali na koje će se vjerojatno preusmjeriti u slučaju poremećaja.

(53)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Unija vještina (COM(2025) 90 final) .

(54)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa za razdoblje 2028. – 2034. (COM(2025) 543 final).

(55)    Na primjer, u zajedničkom poduzeću koje se financira u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

(56)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o upotrebi željezničkog infrastrukturnog kapaciteta u jedinstvenom europskom željezničkom prostoru, izmjeni Direktive 2012/34/EU i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 913/2010 (COM(2023) 443 final).