EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.11.2025.

COM(2025) 802 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

DigitalJustice@2030

DigitalJustice@2030

Konkurentnost EU-a sve će više ovisiti o digitalizaciji svih sektora, koja će potaknuti ulaganja 1 . Digitalizacija i uvođenje umjetne inteligencije (UI) bit će neophodni za visoku kvalitetu javnih usluga, posebno u području pravosuđa. Ambicija je digitalnog desetljeća Europe da u EU-u do 2030. sve glavne javne usluge budu dostupne na internetu. Krajnji cilj bit će povećati učinkovitost javnih usluga tako da ih se automatski digitalizira, što će potaknuti produktivnost 2 .

Poduzeća se lakše odlučuju na ulaganja u zemlje s djelotvornim pravosudnim sustavom, koje garantiraju kvalitetu, transparentnost i pristupačnost pravosuđa. Učinkovitost pravosuđa za pojedince i poduzeća podrazumijeva i niže parnične troškove, a ta se sredstva mogu upotrijebiti za ulaganja u druge, produktivnije svrhe. To je još očitije u prekograničnim predmetima, u kojima digitalni alati mogu znatno smanjiti administrativno opterećenje i kašnjenja. UI aplikacije, na primjer za transkripciju govora i strojno prevođenje, mogu biti rješenje za jezične prepreke. Sve to dovodi do ušteda troškova.

Očekuje se i da će digitalizirani pravosudni sustavi biti otporniji u kriznim situacijama. To se pokazalo u pandemiji bolesti COVID-19. Povećat će se i kvaliteta pravosuđa jer će se pravnim stručnjacima olakšati da se usredotoče na svoju glavnu zadaću – ostvarivanje pravde. Digitalizacija pravosudnih sustava može ubrzati i pojednostavniti pristup pravosuđu i približiti ga građanima 3 . Na primjer, digitalni videokonferencijski alati nude brz pristup sudovima bez obzira na fizičku udaljenost. Internetski pristup spisima predmeta također povećava transparentnost jer pojedincima, poduzećima i zakonskim zastupnicima olakšava praćenje sudskih postupaka 4 .

U tom je smislu ključna etapa bilo donošenje Uredbe o digitalizaciji 5 2023. U njoj je za 24 prekogranična građanska, trgovačka i kaznena sudska postupka propisana obveza upotrebe elektroničke komunikacije. Osim toga, njome je uveden pravni okvir EU-a za upotrebu videokonferencija za održavanje rasprava na daljinu u građanskim i određenim kaznenim stvarima.

Kako bi pomogla državama članicama da prilagode svoje nacionalne IT sustave i osiguraju interoperabilnost u skladu s Uredbom o digitalizaciji, Komisija mora od 2026. do 2029. donijeti niz provedbenih akata. Europska elektronička pristupna točka, koja će postati operativna 2028., omogućit će korisnicima da elektronički podnose određene zahtjeve i zatraže certifikate i potvrde 6 . Decentralizirani IT sustav trebao bi do početka 2031. postati operativan za sve postupke obuhvaćene područjem primjene Uredbe o digitalizaciji. Za pravodobnu provedbu te uredbe, kao i ostalih decentraliziranih IT sustava koji su nedavno uspostavljeni na temelju pet drugih pravnih akata u području pravosuđa, bit će potreban koordiniran i ustrajan rad Komisije i država članica 7 .

Digitalizacija može doprinijeti i borbi protiv kriminala u EU-u. Uredi tužiteljstva na razini EU-a i na nacionalnoj razini uz pomoć digitalnih alata mogu znatno brže komunicirati i učinkovitije surađivati u borbi protiv prekograničnog kriminala. Agencije i tijela EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove 8 zaduženi za istragu i kazneni progon počinitelja kaznenih djela ili potporu nacionalnim tužiteljstvima mogu na sličan način iskoristiti digitalne alate za bržu razmjenu informacija i pružanje potpore nacionalnim nadležnim tijelima.

Iako digitalizacija može povećati učinkovitost, potrebno je i ublažiti njezine potencijalne rizike. Pri upotrebi digitalnih alata u pravosuđu moraju se u potpunosti poštovati vladavina prava i temeljna prava, kako su utvrđeni u Povelji Unije o temeljnim pravima i relevantnom sekundarnom zakonodavstvu EU-a 9 . Osim toga, u UI aktu 10 propisuje se da se mogu koristiti samo sustavi umjetne inteligencije koji ne štete temeljnim pravima. Budući da je bitno svim osobama 11 s boravištem u EU-u osigurati djelotvoran i jednak pristup pravosuđu, trebalo bi ipak zadržati i nedigitalne kanale za pristup pravosuđu.

Digitaliziraniji pravosudni sustavi mogu biti osjetljivi i na povrede osobnih podataka i kibernetičke napade. Dok sustavi koji se temelje na dokumentima u papirnatom obliku imaju druge slabosti, kao što je ograničena mogućnost njihove razmjene i ažuriranja, s digitalnim sustavima treba posebno voditi računa o privatnosti i sigurnosti podataka. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) 12 i Direktiva o zaštiti podataka za potrebe kaznenog progona 13 temeljni su akti zakonodavstva EU-a čiji je cilj zaštititi osobe od tih rizika mjerama za upravljanje rizikom i izvješćivanjem o incidentima. Veću razinu kibernetičke sigurnosti proizvoda informacijske i komunikacijske tehnologije u EU-u, među ostalim za proizvode koji se upotrebljavaju u pravosudnom sektoru, jamči i Akt o kibersigurnosti 14 .

Za financiranje digitalne tranzicije nacionalnih pravosudnih sustava mogla bi biti potrebna znatna početna ulaganja. Međutim, s njom povezane troškove s vremenom će amortizirati uštede ostvarene zahvaljujući većoj učinkovitosti. Iako se sredstvima EU-a ne mogu pokriti svi početni troškovi, ona se mogu upotrijebiti kao ciljana potpora za prilagođena ulaganja u okviru aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i za ulaganja i reforme u skladu s nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima kad započne sljedeći VFO 15 . To može i stvoriti učinak poluge na nacionalne proračune 16 .

Razvoj digitalnih vještina pravnih stručnjaka bit će preduvjet za ostvarivanje koristi od digitalizacije i iskorištavanje najsuvremenije tehnologije. Digitalizacija i najsuvremenija tehnologija pokretači su konkurentnosti EU-a 17 . Zbog toga se Strategija DigitalJustice@2030 donosi zajedno s novom Europskom strategijom za pravosudnu izobrazbu 18 (2025. – 2030.), čiji je glavni predmet digitalizacija i stvaranje poticajnog okruženja za njezinu provedbu.

Konkurentnost je okosnica mandata ove Komisije 19 . EU mora intenzivnije raditi na tome da osigura konkurentnost, blagostanje i pravednost 20 . Vijeće podupire to stajalište i poziva da se za poticanje konkurentnosti poduzmu odlučni koraci 21 . Strategija DigitalJustice@2030 nadovezuje se na te ciljeve politike, a prioritete koje je Vijeće utvrdilo u Strategiji za e-pravosuđe za razdoblje 2024. – 2028. 22 i zaključcima Vijeća o upotrebi umjetne inteligencije u području pravosuđa 23 pretvara u konkretne mjere.

Strategija DigitalJustice@2030 nastavlja se na rasprave s državama članicama i glavnim dionicima na forumima na visokoj razini o programu Pravosuđe za rast i o budućnosti kaznenog pravosuđa u EU-u i ističe inicijative o digitalizaciji koje su ondje dobile veliku potporu 24 , a čija je svrha povećati uvođenje digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, u pravosudne sustave do 2030.

1.Analiza napretka nacionalne digitalizacije pravosuđa i razmjena najboljih primjera iz prakse

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2025. 25 pokazuje da države članice u digitalizaciji nacionalnih pravosudnih sustava ne napreduju jednako brzo. Uzroci toga razlikuju se ovisno o državi članici, ali uključuju nedostatak ljudskih resursa i financijskih sredstava i različite političke prioritete.

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u pruža određene podatke o razini digitalizacije nacionalnih pravosudnih sustava u državama članicama, ali ne daje pregled nacionalnih inicijativa ili alata. Države članice trebaju imati iste ili slične informatičke alate i podatkovne standarde kako bi se praksa koja je zajednička svim pravosudnim sustavima digitalizirala. Državama članicama koje bi htjele primijeniti tuđa uspješna rješenja nije uvijek lako doći do informacija o praksi drugih država članica.

Kako bi riješila taj problem, Komisija je zajedno s Vijećem počela analizirati relevantne nacionalne inicijative i alate. Tako je dobiven početni pregled digitalizacije pravosudnih sustava u EU-u, iz kojeg će se razviti trajniji mehanizam, „živi repozitorij”, za prikupljanje informacija i razmjenu najboljih primjera iz prakse. Repozitorij će biti smješten na portalu e-pravosuđe 26 . Struktura i izgled tog portala, kao i činjenica da ga već dobro poznaju, državama članicama olakšat će da prema potrebi ažuriraju ondje objavljene informacije.

Cilj je da države članice u svojoj praksi utvrde rješenja koja su najpovoljnija za širu primjenu i poticanje prekogranične interoperabilnosti. Komisija će u suradnji s Vijećem organizirati razmjenu takvih primjera među državama članicama. U EU-u se već primjenjuju razna digitalna rješenja koja poboljšavaju pristup pravosuđu i njegovu kvalitetu, kao i transparentnost pravosudnih sustava za njihovo osoblje i korisnike. Na primjer, u Estoniji su sve javne usluge dostupne na internetu. Estonski pravosudni sustav ima brojne digitalne alate, a središnji je e-spis. E-spis pruža podatke informacijskim sustavima sudova i interoperabilan je s informacijskim sustavima tijela kaznenog progona. Sva komunikacija između stranaka u građanskim predmetima može se obrađivati elektronički, uključujući sastavljanje i slanje sudskih poziva, zapisnika s rasprava i odluka, i sve stranke mogu elektronički pratiti postupke. Estonija je procijenila da je zahvaljujući tim digitalnim alatima prosječno trajanje građanskih sudskih postupaka skraćeno sa 156 na 99 dana 27 .

Prikupljeni podaci bit će i temelj za predloženi paket informatičkih alata (vidjeti 3. mjeru) te će pomoći pri utvrđivanju ključnih etapa i ciljeva ulaganja i reformi za moguće mjere financiranja u okviru sljedećeg VFO-a 28 .

2.Paket informatičkih alata za pravosuđe

Analiza digitalnih alata koji su trenutačno dostupni u državama članicama pokazala je da one imaju iste ili slične potrebe i žele razviti slična rješenja. Nekoliko država članica već je uspješno uvelo UI alate, a ta bi rješenja mogla koristiti i drugima. Na primjer, u nekoliko država članica napredni UI alati za prepoznavanje govora koriste se za pretvaranje govora u tekst i transkripciju rasprava, čime se znatno štedi na vremenu. Druge države članice koriste rješenja za automatizirano bilježenje i opisivanje sadržaja presuda i drugih sudskih odluka, a neke su države članice počele upotrebljavati velike jezične modele za analizu presuda i sastavljanje pravnih dokumenata. Međutim, kod većine država članica upotreba UI alata zasad je tek u planu. Vijeće je stoga pozvalo Komisiju da podupre države članice u prikupljanju i razmjeni informacija o upotrebi UI alata u nacionalnim pravosudnim sustavima kako bi se sastavio i pustio u primjenu zajednički „paket alata za UI u pravosuđu” 29 .

Iako bi potpuno usklađivanje rješenja za digitalno pravosuđe među nacionalnim sustavima na razini EU-a moglo narušiti prirodni tok inovacija, trenutačna fragmentacija i nedovoljna usklađenost smanjuje učinkovitost pravosuđa i povećava troškove. Na primjer, nije potrebno, a ni učinkovito da svaka od 27 država članica ima drugi softverski sustav za provođenje pravnih istraživanja na sudovima.

Paketom informatičkih alata žele se u državama članicama smanjiti troškovi i prepreke uvođenju takvih alata. On se logično nadovezuje na analizu napretka, a svrha mu je ne samo služiti za razmjenu informatičkih rješenja već i pomoći državama članicama da digitaliziraju svoje pravosudne sustave u praksi. Umjesto da smišljaju svoje, države članice mogu preuzimati alate koje su razvile i testirale druge zemlje i na taj način uštedjeti vrijeme i novac. Primjena uspješnih alata u nekoliko država članica mogla bi doprinijeti interoperabilnosti i primjeni zajedničkih standarda.

Komisija će izraditi taj paket kako bi pomogla državama članicama da ubrzaju digitalizaciju i ostvare uštede. On će uključivati UI alate i brojne druge informatičke alate koji bi mogli biti relevantni za pravosudne sustave. Radi što lakše razmjene alata, podatkovnih standarda i smjernica bit će smješten na portalu Interoperabilna Europa 30 , koji je uspostavljen Aktom o interoperabilnoj Europi 31 . Svaka država članica odlučit će koje alate želi podijeliti s drugima i u kojoj mjeri.

3.UI u pravosudnim sustavima

Djelotvorna upotreba umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima dio je cilja da EU predvodi revoluciju umjetne inteligencije, kako je utvrđeno u Akcijskom planu za kontinent umjetne inteligencije 32 . Strategiji za primjenu umjetne inteligencije 33 svrha je iskoristiti transformacijski potencijal umjetne inteligencije i ubrzati njezino uvođenje u sve sektore kako bi se poboljšala konkurentnost i gospodarski rast i smanjilo administrativno opterećenje. Da bi se promicala i ubrzala primjena umjetne inteligencije u pravosuđu, Strategija za primjenu umjetne inteligencije oslanja se na konkretne mjere iz ove Strategije DigitalJustice@2030.

Umjetna inteligencija ima golem potencijal u području pravosuđa i mogla bi znatno povećati učinkovitost. Na primjer, u Njemačkoj UI asistent OLGA pomaže sucima u obradi žalbi u kolektivnim postupcima 34 od predmeta Dieselgate 35 . OLGA provjerava prvostupanjske presude i izdvaja parametre kao što su tip vozila i motora, ispušni standard i razlozi za opoziv. Na temelju tih parametara automatski grupira slične predmete i popunjava pojedinačne predloške koje su osmislili suci. To sudu omogućuje vrlo efikasno slaganje rasporeda za predmete u kojima, na primjer, sudjeluju isti zastupnici tužitelja 36 . Zahvaljujući tom alatu suci ne moraju gubiti vrijeme na repetitivne zadatke, nego se mogu usredotočiti na svoju primarnu funkciju. Međutim, najvažnije je to što taj sustav ne utječe na donošenje odluka jer suci i dalje u svakom predmetu odluku donose nakon što provjere sve činjenice. Ministarstvo pravosuđa i migracija Baden-Württemberga izvješćuje 37 da je OLGA olakšala i znatno ubrzala rješavanje predmeta. S obzirom na trenutačno osoblje, bez OLGA-e bi ti predmeti potrajali godinama. Stoga je sudac odgovoran za projekt OLGA na Visokom zemaljskom sudu u Stuttgartu zaključio: „ručna obrada kolektivnih postupaka sad je stvar prošlosti 38 ”.

Primjena umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima donosi i rizike za temeljna prava, koje je potrebno smanjiti. Suce bi UI alati u donošenju odluka trebali samo podupirati, a nikad zamijeniti 39 . U UI aktu 40 određene primjene umjetne inteligencije kategorizirane su kao visokorizične. Visokorizičnima se u načelu smatraju UI sustavi namijenjeni za pomoć pravosudnim tijelima pri istraživanju i tumačenju činjenica i prava te primjeni prava na konkretan skup činjenica. Stoga se na njih primjenjuju strogi zahtjevi. UI sustavi za administrativne aktivnosti koje ne utječu na stvarno donošenje odluka u pojedinačnim predmetima, kao što je pseudonimizacija sudskih odluka, dokumenata ili podataka, ne smatraju se visokorizičnima. Međutim, na njih se primjenjuju zahtjevi transparentnosti.

Kako bi se poduprla sigurna primjena umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima, Vijeće je pozvalo Komisiju da istraži njezin potencijal u području pravosuđa i pomogne državama članicama u provedbi UI akta 41 . Komisija se obvezala da će pratiti države članice u primjeni umjetne inteligencije. Prvi korak bio je donošenje smjernica o zabranjenoj praksi u području umjetne inteligencije u veljači 2025. 42 , a sljedeći će biti finalizacija općih smjernica o visokorizičnim UI sustavima u skladu s UI aktom, koje bi trebale biti objavljene u veljači 2026. Upotreba visokorizičnih UI alata u pravosudnim sustavima izrazito je važna i pomoći će u pripremi tih smjernica. U strategiji DigitalJustice@2030 predlaže se i da se provjeri treba li državama članicama veća potpora za djelotvornu upotrebu UI alata u pravosudnim sustavima i postoji li potreba za koordiniranim pristupom na razini EU-a.

Države članice žele u pravosuđu koristiti UI sustave kako bi poboljšale njegovu učinkovitost i ubrzale rješavanje predmeta 43 . U Strategiji DigitalJustice@2030 predviđa se nekoliko mjera za potporu upotrebi umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima. Kako bi se olakšala i ubrzala primjena UI alata, priprema se paket informatičkih alata (3. mjera). Financijska sredstva Unije dostupna su za projekte povezane s korištenjem umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima (11. i 12. mjera), a njezino uvođenje pratit će se na temelju analize dostupnosti informatičkih alata (1. mjera). Komisija planira dodatno podupirati nacionalna tijela tako što će s njima razmjenjivati informacije i pomoći im da odluče bi li i u koju svrhu trebala koristiti UI alate i kako postići očekivano povećanje učinkovitosti. Na tu bi temu mogla pripremiti posebne smjernice 44 .

Na razini EU-a agencije i tijela za pravosuđe i unutarnje poslove razmatraju primjenu umjetne inteligencije u svojem radu pa će možda testirati nove UI alate. Komisija će pratiti taj razvoj događaja.

4.Europski prostor za pravne podatke

Pojedincima i stručnjacima u mnogim područjima lako su dostupne mnoge informacije, ali to nije slučaj s pravnim dokumentima i podacima. Njih često nema na internetu, što u pravosuđu smanjuje pristupačnost i transparentnost. Trenutačno se pravnim podacima na internetu može pristupati na razne načine, što EU olakšava i podupire. U inicijativi za europski prostor za pravne podatke namjeravaju se na istom mjestu okupiti svi ti podaci:

·EUR-Lex za pristup vjerodostojnim izdanjima zakonodavstva EU-a na 24 jezika, sudskoj praksi EU-a, nacionalnim mjerama za prenošenje i određenoj nacionalnoj sudskoj praksi s funkcijama pretraživanja i analize,

·N-Lex za pristup bazama podataka nacionalnog zakonodavstva država članica,

·portal e-pravosuđe za informacije o pravosudnim sustavima i pristupu pravosuđu u EU-u, kao i za pristup sudskoj praksi EU-a i nacionalnoj sudskoj praksi,

·nekoliko država članica ima vlastite platforme.

Jednostavan pristup ažuriranom primjenjivom zakonodavstvu i sudskoj praksi ne samo na razini EU-a nego i svih država članica ima niz prednosti. Zamislite poljskog suca koji treba primijeniti talijansko pravo kad odlučuje o sporu između poljskog i talijanskog poduzeća. Ugovor između ta dva poduzeća sadržava odredbu o izboru prava (mjerodavno pravo) u kojoj se navodi da se primjenjuje talijansko pravo 45 . Budući da je poljsko poduzeće pokrenulo postupak pred poljskim sudom 46 , poljski sudac odlučit će o sporu na temelju talijanskog prava pa će mu biti potreban pristup cjelokupnom relevantnom talijanskom zakonodavstvu i sudskoj praksi. Ako to nije dostupno na internetu, pravnim je stručnjacima u prekograničnim predmetima još teže pronaći, razumjeti, tumačiti i primijeniti strano pravo na predmet na kojem rade 47 . To može dovesti do znatnih kašnjenja, koja negativno utječu na funkcioniranje pravosuđa i ugrožavaju gospodarski rast i konkurentnost. Pravnim stručnjacima ionako je teško primjenjivati strane zakone s kojima nisu dobro upoznati, a kamoli kad ne mogu pronaći dokumente koji su im potrebni.

Osim što pomaže pravnim stručnjacima u prekograničnim predmetima, veća transparentnost doprinosi i povjerenju javnosti u pravosudni sustav. Pristup informacijama o pravu, sudskoj praksi i sudskom tumačenju pravnih odredbi važan je za ostvarivanje prava na pristup pravosuđu 48 .

Zbog toga je na temelju Europske strategije za podatke iz 2020. 49 uspostavljen europski prostor za pravne podatke kako bi se iskoristila vrijednost podataka i ostvarila šira korist za gospodarstvo i društvo EU-a. Svrha mu je pružati pristupačne, korisne i pretražive podatke o zakonodavstvu i sudskoj praksi u cijelom EU-u. Europski prostor za pravne podatke ne pruža samo podatke koji pravnim stručnjacima pomažu u radu. Postupno će omogućiti i pristup pravosudnim podacima prikladnima za treniranje UI sustava, što će poduzećima za pravne tehnologije pomoći u razvoju inovativnih UI alata prilagođenih pravosuđu. Upotrebljivost UI alata dobrim dijelom ovisi o kvaliteti podataka za njihovo treniranje. Kao izvor velike količine visokokvalitetnog i relevantnog pravnog sadržaja, europski prostor za pravne podatke u tom kontekstu može doprinijeti inovacijama. Za rad na njemu posebno su važni i korisni pomno pročišćeni podaci o pravnim dokumentima EU-a koji su dostupni na EUR-Lexu.

Za funkcioniranje europskog prostora za pravne podatke i interoperabilnost pravnih i pravosudnih podataka neophodni su zajednički standardi, posebno europski identifikator zakonodavstva (ELI) 50 i europska identifikacijska oznaka sudske prakse (ECLI) 51 . Pristup zakonodavstvu i sudskoj praksi ovisi o tome da svi relevantni dokumenti budu točno identificirani, strojno čitljivi i da se mogu pronaći na internetu. Stoga je nužno osigurati da sve države članice što prije uvedu ELI i ECLI 52 . Od 2024. standard ELI uvelo je sedam država članica pa ga sad koristi njih 19. ECLI je djelomično uvela 21 država članica, u većini slučajeva samo na ograničenom broju sudova. Sedamnaest država članica koje su usvojile standard ECLI-ja povezano je s tražilicom ECLI-ja na portalu e-pravosuđe.

Dok se rad na N-Lexu, portalu e-pravosuđe i na povezanim pravnim i sudskim tražilicama nastavlja, mjere iz Strategije DigitalJustice@2030 trebale bi u konačnici dovesti do toga da pravnim stručnjacima, pojedincima i poduzećima za pravne tehnologije bude jednostavno pristupati pravosudnim podacima te ih pretraživati i upotrebljavati. Komisija se zalaže za potpuno uvođenje ELI-ja i ECLI-ja i države članice u tome podupire na razne načine. Za uvođenje ELI-ja i ECLI-ja mogla bi se iskoristiti financijska sredstva Unije u okviru Instrumenta za tehničku potporu i dodatna tehnička pomoć u okviru budućeg VFO-a.

U Strategiji za europsku podatkovnu uniju 53 Komisija je najavila da će 2026. predložiti proširenje popisa visokovrijednih skupova podataka 54 kako bi se obuhvatili i pravni podaci, što će poboljšati kvalitetu i pristupačnost. Visokovrijedni skupovi podataka moraju biti besplatno dostupni u strojno čitljivim formatima i putem standardiziranog aplikacijskog programskog sučelja. Prema potrebi bi ih trebalo moći i skupno preuzimati. Proširenjem popisa visokovrijednih skupova podataka povećat će se dostupnost podataka MSP-ovima, start-up poduzećima i UI programerima jer će se smanjiti prepreke pristupu podacima.

5.Videokonferencije

Pandemija bolesti COVID-19 prisilila je velik dio radne snage (uključujući pravosudno osoblje) da se prilagode novoj situaciji: videokonferencije su u mnogim slučajevima postale praktično rješenje za osiguranje kontinuiteta pravosuđa. Iako su do 2020. videokonferencije već bile regulirane i korištene u nekim slučajevima prekogranične suradnje EU-a u građanskim i kaznenim stvarima 55 , pravna osnova za mnoge druge prekogranične postupke nije postojala. Uredba o digitalizaciji djelomično je uklonila taj nedostatak i sada pruža pravnu osnovu za održavanje rasprava putem videokonferencija u prekograničnim sudskim postupcima u građanskim i trgovačkim stvarima, kao i za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.

U skladu s pravom Unije moguće je saslušati svjedoke, vještake, osumnjičenike, okrivljenike i žrtve kaznenih djela u drugoj državi članici putem videokonferencije u svrhu prikupljanja dokaza 56 . Kad je riječ o žrtvama kaznenih djela, Komisija predlaže i da se u Direktivu o pravima žrtava uključi odredba o korištenju videokonferencija kako bi se žrtvama koje imaju boravište u inozemstvu olakšalo sudjelovanje u kaznenim postupcima na daljinu. O tom se prijedlogu još uvijek pregovara. Trenutačno ne postoje pravila na razini EU-a kojima se uređuje sudjelovanje osumnjičenika ili okrivljenika iz druge države članice na daljinu u sudskim raspravama u kaznenim postupcima osim radi prikupljanja dokaza. Zbog toga za osumnjičenike ili okrivljenike, a posebno za one u ranjivom položaju, često nastaju znatni putni troškovi i potencijalni praktični problemi. Moglo bi biti nužno i održati suđenje in absentia ili primijeniti vrlo oštre prisilne mjere, kao što je europski uhidbeni nalog, kako bi se osiguralo da osumnjičenik ili okrivljenik prisustvuje suđenju.

Ta su razmatranja potvrđena u najnovijoj evaluaciji provedbe Europskog istražnog naloga 57  , u kojoj se Komisiju poziva da pronađe rješenje na razini EU-a koje bi omogućilo sudjelovanje okrivljenika iz druge države članice u suđenjima putem videokonferencije. Komisija nastoji ukloniti taj nedostatak dopuštanjem osumnjičenicima ili okrivljenicima da iz druge države članice sudjeluju na raspravama pred kaznenim sudovima putem videokonferencije. Kad je riječ o žrtvama kaznenih djela, Komisija će procijeniti kako riješiti problem sudjelovanja na daljinu uzimajući u obzir ishod pregovora o reviziji Direktive o pravima žrtava.

Kako bi se omogućilo uspješno održavanje rasprava na daljinu putem videokonferencije, potrebno je riješiti neke praktične poteškoće. Na primjer, države članice za videokonferencije često koriste različite platforme, što nije problem samo po sebi, ali može otežati održavanje prekograničnih rasprava na daljinu jer različita softverska i hardverska rješenja nisu uvijek interoperabilna. To je važno ako se videokonferencija organizira između dva pravosudna tijela u različitim državama članicama, na primjer za izvođenje dokaza u građanskim stvarima 58 i tijekom rasprava u kaznenim stvarima.

Rješenja za taj problem interoperabilnosti, kao što su dodaci, proširenja i aplikacije trećih strana, već postoje, ali često čine videovezu nestabilnom i otvaraju pitanja o zaštiti podataka i privatnosti. Trenutačno ne postoji paneuropsko videokonferencijsko rješenje za prekogranične pravosudne postupke. Svaka država članica koristi gotove proizvode ili alate koje je razvila sama. To može biti dovoljno za domaće rasprave, ali u prekograničnim predmetima nedostatak interoperabilnosti otežava, ako ne i onemogućuje rasprave na daljinu. Stoga bi trebalo pronaći rješenje za taj problem. S tim će ciljem Komisija analizirati različite načine da se uklone prepreke interoperabilnosti 59 .

Osim toga, Komisija će države članice podržati utvrđivanjem dobrovoljnih zajedničkih tehničkih zahtjeva za videokonferencije. Ti će zahtjevi obuhvaćati, na primjer, način vođenja videokonferencije i daljnji razvoj softvera za videokonferencije koji se već koriste. Mogli bi se prilagoditi za upotrebu u pravosuđu i bili bi solidan temelj za osiguravanje dobre kvalitete zvuka i slike u stvarnom vremenu radi sigurnosti i povjerljivosti videokonferencija u sudskim postupcima. Države članice mogle bi te zahtjeve primjenjivati, na primjer, pri provođenju postupaka javne nabave ili u daljnjem razvoju postojećih alata za videokonferencije i tako uštedjeti troškove sastavljanja takvih zahtjeva. Ti dobrovoljni tehnički zahtjevi namijenjeni su olakšavanju interoperabilnosti. Bit će dostupni putem portala Interoperabilna Europa.

6.Financiranje

Digitalizacija nacionalnih pravosudnih sustava ulaganje je u učinkovitije pravosuđe. To će se ulaganje postupno kompenzirati i u konačnici dovesti do ušteda. Na primjer, uvođenje videokonferencija u sudnice u Češkoj bilo je uspješno. Češki sudovi 2024. održali su oko 12 300 rasprava putem videokonferencija. Na uvođenje videokonferencijske opreme i softvera u sudnicama dosad je utrošeno oko 8 milijuna EUR, uz financijsku potporu Unije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost 60 . Zahvaljujući videokonferencijama češka pravosudna tijela sad štede više od 2,2 milijuna EUR godišnje na troškovima prijevoza i sigurnosne pratnje, naknadama za svjedoke i povratu putnih troškova svjedocima, a te će se uštede i nastaviti 61 .

Ulaganja u digitalizaciju povećat će produktivnost. Cilj im je povećati učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava, što će naposljetku biti korisno za gospodarski rast. Zahvaljujući nekim dijelovima Strategije DigitalJustice@2030, npr. poticanju ponovne uporabe informatičkih alata, ostvarit će se uštede za nacionalne proračune i u isto vrijeme poboljšati interoperabilnost među nacionalnim pravosudnim sustavima.

S obzirom na ta razmatranja Vijeće je pozvalo Komisiju da promiče odgovarajuće financiranje za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije u pravosuđu 62 . U Strategiji Vijeća za e-pravosuđe za razdoblje 2024. – 2028. 63 naglašava se da bi države članice trebale moći tražiti financiranje putem različitih financijskih instrumenata uključenih u VFO. Stoga bi trebalo olakšati pristup financiranju na razini EU-a.

EU već podupire države članice u tome da svoje pravosudne sustave učine učinkovitijima iz nekoliko instrumenata financiranja koji imaju različite ciljeve:

·Iz programa Pravosuđe podupire se razvoj prekograničnih projekata digitalizacije. Međutim, njegov je proračun ograničen. Trenutačno mu je prioritet pomaganje državama članicama u provedbi Uredbe o digitalizaciji 64 .

·Iz Mehanizma za oporavak i otpornost podupiru se reforme i ulaganja koje države članice poduzimaju kako bi njihova gospodarstva i društva postala održivija, otpornija i pripravnija za sve što donosi usporedna zelena i digitalna tranzicija. Na unapređenje digitalizacije nacionalnih pravosudnih sustava odnosi se niz mjera iz planova za oporavak i otpornost. Reforme i ulaganja u digitalizaciju pravosuđa u te je planove uključila otprilike polovina država članica 65 . Projekti uključuju, na primjer, videokonferencije, uvođenje digitalnog audiosnimanja postupaka, poboljšanje upravljanja predmetima, digitalizaciju građanskih i kaznenih postupaka.

·Program Digitalna Europa podupire rad Komisije na digitalizaciji prekogranične pravosudne suradnje EU-a, posebno u kontekstu Uredbe o digitalizaciji. Podupire i uvođenje ELI-ja u državama članicama. Koristi se za pružanje stručnih savjeta i radionica, kao i za poticanje država članica da na N-Lexu omoguće pretraživanje preko ELI-ja.

·Instrument za tehničku potporu pruža prilagođeno tehničko stručno znanje državama članicama. Može se koristiti za potporu projektima povezanima s digitalizacijom nacionalnih pravosudnih sustava, kao što su objava sudske prakse, daljnje uvođenje ECLI-ja, automatizirana obrada podataka uz pomoć umjetne inteligencije i videokonferencije. Međutim, jedno mu je važno ograničenje to što se iz njega ne mogu financirati aktivnosti samog informatičkog razvoja, a ni kupnja softvera i hardvera 66 . Projekti u okviru Instrumenta za tehničku potporu trebali bi pružiti jasnu dodanu vrijednost EU-a i omogućiti da postignute rezultate iskoriste i druge države članice.

U okviru sljedećeg VFO-a 67 cilj je da proračun EU-a bude jednostavniji i fleksibilniji. Time bi se omogućilo da se financiranje prilagođava novim prioritetima i tehnološkim dostignućima. Komisija je za razdoblje 2028. – 2034. predložila ambiciozan proračun utemeljen na politikama. S obzirom na to da digitalna transformacija EU-a napreduje sporo i neujednačeno 68 , iz predloženog proračuna pružila bi se potpora digitalizaciji pravosudnih sustava na nacionalnoj razini i razini EU-a na temelju dvaju stupova:

I. Digitalizirani pravosudni sustavi učinkovitiji su i otporniji pa bi države članice za financiranje digitalizacije nacionalnih pravosudnih sustava mogle iskoristiti svoje nacionalne i regionalne partnerske planove 69 . Sredstva bi se mogla upotrijebiti i za postizanje ciljeva utvrđenih u programu politike za digitalno desetljeće, kojim se namjerava postići da do 2030. sve glavne javne usluge budu dostupne na internetu. 70 U usporedbi s postojećim financijskim instrumentima, nacionalni i regionalni partnerski planovi smanjili bi administrativno opterećenje nacionalnih i regionalnih pravosudnih tijela 71 . Nacionalni ciljevi digitalizacije nacionalnih pravosudnih sustava mogli bi se temeljiti na prikupljanju podataka u okviru 1. mjere.

II.Prijedlogom novog programa Pravosuđe nastoji se doprinijeti izgradnji učinkovitog, uključivog i otpornog europskog područja pravde i digitalizaciji pravosuđa na razini EU-a 72 . U općim i posebnim ciljevima novog programa 73 digitalizaciji se pridaje veća važnost nego prije kako bi se pitanjima i problemima povezanima s digitalizacijom pravosudnih sustava pristupalo ciljanije i dosljednije. Predloženo je znatno povećanje proračuna. Iz predloženog programa nastavit će se podupirati održavanje postojećih i uspostava novih informatičkih alata ili platformi potrebnih za instrumente pravosudne suradnje 74 , uključujući pomoć državama članicama u provedbi provedbenih akata donesenih na temelju Uredbe o digitalizaciji.

7.Daljnja digitalizacija prekograničnih postupaka u građanskim i trgovačkim stvarima

Čak i nakon potpune provedbe Uredbe o digitalizaciji prekogranični sudski postupci, npr. sudski predmeti, i dalje se neće moći od početka do kraja provesti digitalno. U Uredbi o digitalizaciji ne propisuje se da se digitaliziraju sve faze svih prekograničnih sudskih postupaka niti da se digitalno mogu pokrenuti sve vrste sudskih postupaka. Na primjer, ako je utvrđena međunarodna nadležnost suda 75 , stranke u postupku mogu u određenim slučajevima s tim sudom komunicirati elektroničkim putem 76 , ali neće moći zatražiti raspravu na daljinu niti predočiti pisane dokaze putem europske elektroničke pristupne točke. Ni poduzeća neće moći digitalno potraživati osporavani dug od drugog poduzeća pred sudom ako vrijednost potraživanja premašuje 5000 EUR jer europska elektronička pristupna točka nije za to namijenjena, a postojeći nacionalni IT sustavi možda neće dati pristup nerezidentima.

Kad bi pojedinci i poduzeća imali digitalne alate koji bi im omogućili podnošenje zahtjeva ili praćenje i sudjelovanje u svim fazama sudskih postupaka do donošenja presude, povećala bi se učinkovitost pravosuđa. Osim toga, poduzećima i pojedincima u prekograničnim trgovačkim i građanskim sudskim postupcima uštedjelo bi se vrijeme i novac.

Alat za potpunu digitalizaciju prekograničnih sudskih postupaka mogao bi biti proširenje europske elektroničke pristupne točke na sve građanske i trgovačke stvari koje imaju prekogranične posljedice. Europska elektronička pristupna točka postat će operativna 2028. i mogla bi se pretvoriti u jedinstvenu europsku pristupnu točku na kojoj bi pojedinci i poduzeća mogli pokretati prekogranične građanske postupke i u njima sudjelovati. Priprema sveobuhvatne Komisijine evaluacije Uredbe o digitalizaciji 77 bit će prilika za procjenu funkcioniranja europske elektroničke pristupne točke i napretka ostvarenog u digitalizaciji pravosudnih sustava država članica, kao i za utvrđivanje mogućih nedostataka i slabosti.

U okviru priprema za evaluaciju Komisija namjerava u idućim godinama provesti studiju u kojoj će analizirati učinke daljnje digitalizacije prekograničnih građanskih i trgovačkih postupaka. Ta bi se analiza mogla uključiti u evaluaciju, kao i u zajedničko promišljanje o budućnosti građanskih i trgovačkih sudskih postupaka zajedno s državama članicama, Europskim parlamentom i dionicima iz pravosudne zajednice.

Europske lisnice za digitalni identitet, stvorene na temelju europskog okvira za digitalni identitet 78 , trebale bi olakšati internetski pristup sudskim postupcima. Svaki građanin ili rezident Unije dobit će elektronički identitet koji će mu omogućiti sigurnu identifikaciju i potpisivanje elektroničkih dokumenata kvalificiranim elektroničkim potpisom. Osim toga, europske lisnice za digitalni identitet trebale bi se koristiti za razmjenu elektroničkih dokumenata. Na temelju europskog okvira za digitalni identitet tim će se europskim poslovnim lisnicama stvoriti digitalni identitet za gospodarske subjekte i javna tijela, čime će se omogućiti njihova identifikacija i autentikacija, primanje i pohrana službenih obavijesti i dijeljenje provjerenih vjerodajnica.

8.Zaključak

Mjerama iz Strategije DigitalJustice@2030 namjeravaju se stvoriti uvjeti za jačanje digitalnog pravosuđa u EU-u do 2030. Važno je uzeti u obzir i razdoblje nakon 2030. jer je cilj sljedećeg VFO-a utvrditi smjer za mogućnosti financiranja potrebne za digitalizaciju nacionalnih pravosudnih sustava. Navedenim mjerama i sredstvima trebalo bi srednjoročno i dugoročno podupirati države članice tako što će im se osigurati alati i infrastruktura potrebni za digitalizaciju njihovih nacionalnih pravosudnih sustava. To bi im omogućilo da iskoriste prednosti učinkovitijih pravosudnih sustava, uključujući poticanje gospodarskog rasta.

Ove će se mjere provoditi u stalnom dijalogu i konstruktivnoj suradnji s državama članicama i, prema potrebi, drugim dionicima u relevantnim forumima. Ta će suradnja biti presudna jer su mjere Strategije DigitalJustice@2030 gotovo isključivo nezakonodavne, što znači da će njezin uspjeh ovisiti o dobrovoljnom, aktivnom i konzistentnom angažmanu država članica.

Uz širu digitalizaciju više neće biti važno gdje korisnici žive jer će sve države članice imati digitaliziran pravosudni sustav, a pristup pravosuđu putem digitalnih alata bit će univerzalan. Svaka država članica trebala bi nastojati imati jedinstvenu ulaznu točku koja povezuje sve sudove. Tako bi svi mogli stupati u kontakt sa sudovima, sudjelovati u raspravama te pokretati sudske postupke i prolaziti kroz sve njihove faze s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, čime bi se smanjili pravosudni troškovi pravosuđa.

Zahvaljujući Strategiji DigitalJustice@2030 države članice moći će učiti jedne od drugih i razmjenjivati korisna iskustva iz razvoja i upotrebe digitalnih alata i infrastrukture. Umjesto da pojedinačno razvijaju informatičke alate za vlastite pravosudne sustave, države članice moći će odabrati alate koji su se već pokazali korisnima za zadaće koje su zajedničke svim pravosudnim sustavima.

Trebalo bi promicati upotrebu UI alata u pravosudnim sustavima kako bi se povećala učinkovitost, pomoglo smanjiti broj neriješenih predmeta na sudovima i rasteretili proračuni nacionalnih pravosudnih sustava.

Do 2030. svim pravnim stručnjacima trebalo bi zajamčiti jednostavan internetski pristup cjelokupnom zakonodavstvu i sudskoj praksi. Poduzeća za pravne tehnologije također bi trebala lako doći do dovoljne količine pravosudnih podataka, što je nužno za razvoj i treniranje UI alata prilagođenih za upotrebu u pravosudnim sustavima.

Uspješnost Strategije DigitalJustice@2030 pratit će se uglavnom na temelju godišnjeg Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u, koji uključuje poglavlje o digitalizaciji nacionalnih pravosudnih sustava.

(1)

  Draghijevo izvješće „Budućnosti europske konkurentnosti – Dio B: dubinska analiza i preporuke”, str. 67.

(2)

  COM(2021) 118 final – Digitalni kompas za 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće, str. 10.

(3)

Strategija Vijeća za e-pravosuđe za razdoblje 2024. – 2028. ( C/2025/437 ), četvrti stavak.

(4)

Potkrijepljeno nalazima iz izvješća „Digitalizacija pravosuđa: pristup temeljen na temeljnim pravima” Agencije Europske unije za temeljna prava.

(5)

  Uredba (EU) 2023/2844 o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u prekograničnim građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima te o izmjeni određenih akata u području pravosudne suradnje.

(6)

Kao što su potvrde o braku i registriranim partnerstvima ili certifikati o zaštitnim mjerama u građanskim stvarima.

(7)

  Uredba (EU) 2020/1784 o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) (preinaka), Uredba (EU) 2020/1783 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka), Uredba (EU) 2023/1543 o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka, Uredba (EU) 2024/3011 o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima i Uredba (EU) 2023/2131 u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom.

(8)

Europol, Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).

(9)

Kao što je Direktiva 2012/13/EU o pravu na informiranje u kaznenom postupku.

(10)

  Uredba (EU) 2024/1689 o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji).

(11)

To uključuje osobe s ograničenom digitalnom pismenosti, osobe s invaliditetom koji im otežava samostalno snalaženje u digitalnim alatima i okruženjima i osobe koje, na primjer zbog loše ekonomske situacije, nemaju pristup odgovarajućoj digitalnoj infrastrukturi.

(12)

  Uredba (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka).

(13)

  Direktiva (EU) 2016/680 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka.

(14)

  Uredba (EU) 2019/881 o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije (Akt o kibersigurnosti).

(15)

  COM(2025) 570 – Komunikacija Komisije o dinamičnom proračunu EU-a za prioritete budućnosti – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., str. 3., i COM(2025) 565 Prijedlog uredbe o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, blagostanje i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034., uvodna izjava 20. i članak 3. stavak 1. točka (e) podtočka ii.

(16)

  COM(2025) 570 final – SWD(2025) 570 final/2 – Radni dokument službi Komisije priložen Komunikaciji o dinamičnom proračunu EU-a za prioritete budućnosti – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., str. 39.

(17)

Draghijevo izvješće „Budućnost europske konkurentnosti – Dubinska analiza i preporuke”, str. 67.

(18)

COM(2025) 801 – Europska strategija za pravosudnu izobrazbu za razdoblje 2025. – 2030. – stvaranje poticajnog okruženja za Strategiju DigitalJustice@2030.

(19)

  COM(2025) 30 final – Kompas konkurentnosti za EU, str. 2.

(20)

  Izbor za Europu – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029., str. 6.

(21)

  Vijeće EU-a (838/24) Izjava iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti, str. 1.

(22)

Strategija Vijeća za e-pravosuđe za razdoblje 2024. – 2028. ( C/2025/437 ).

(23)

Zaključci Vijeća iz prosinca 2024. o upotrebi umjetne inteligencije u području pravosuđa ( 16593/24 ), točka 25.

(24)

Ta dva foruma na visokoj razini okupila su države članice, Europski parlament, predstavnike akademske zajednice, stručnjake i civilno društvo na četiri plenarne sjednice od ožujka 2025. do studenog 2025.

(25)

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2025., COM(2025) 375 final , odjeljak 2.2.3. Digitalizacija.

(26)

  e-pravosuđe: estonski digitalni pravosudni sustav .

(27)

  Informativni sažetak o e-Estoniji: e-pravosuđe.  

(28)

  COM(2025) 565 final – Prijedlog uredbe o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034.

(29)

Zaključci Vijeća iz prosinca 2024. o upotrebi umjetne inteligencije u području pravosuđa ( 16593/24 ), točka 25.

(30)

  Portal Interoperabilna Europa .

(31)

Uredba (EU) 2024/903 o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi).

(32)

  COM(2025) 165 final – Akcijski plan za kontinent umjetne inteligencije, str. 1.

(33)

COM(2025) 723 final – Strategija za primjenu umjetne inteligencije, str. 1. i 12.

(34)

„Kolektivni postupak” znači više sudskih tužbi koje podnose pojedinačni tužitelji u vezi s istom ili sličnom praksom. Informatički alati mogu biti relevantni i u drugim sudskim postupcima radi kolektivne naknade štete, kao što su predstavničke tužbe na temelju Direktive (EU) 2020/1828 o predstavničkim tužbama .

(35)

„Dieselgate” je ime skandala otkrivenog 2015. u vezi s prodajom automobila s posebnim softverom u dizelskim motorima koji je mogao prepoznati kad se automobil testira i tad promijeniti način rada da se ostvare bolji rezultati. To je dovelo do tisuća građanskih postupaka i žalbi.

(36)

Spoenle, J. OLGA – der KI-Assistent für Dieselverfahren .

(37)

Landtag von Baden-Württemberg, Drucksache 17/5658 , str. 4.

(38)

Landtag von Baden-Württemberg, Drucksache 17/5658 , str. 4.

(39)

Uvodna izjava 61. UI akta .

(40)

  Uredba (EU) 2024/1689 o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji).

(41)

Zaključci Vijeća iz prosinca 2024. o upotrebi umjetne inteligencije u području pravosuđa ( 16593/24 ), točka 21.

(42)

  C(2025) 5052 final – Smjernice Komisije o zabranjenim praksama u području umjetne inteligencije, kako su definirane Uredbom (EU) 2024/1689 (UI akt).

(43)

Iz rasprava sa sastanka stručnjaka tijekom poljskog predsjedništva Vijećem u Varšavi „Novi izazovi razvoja umjetne inteligencije i e-komunikacije u području pravosuđa” (19. i 20. svibnja 2025.).

(44)

Zaključci Europske komisije i poljskog predsjedništva sadržani u službenom izvješću sa sastanka stručnjaka poljskog predsjedništva Vijeća Europske unije u Varšavi „Novi izazovi razvoja umjetne inteligencije i e-komunikacije u području pravosuđa” (19. – 20. svibnja 2025.), str. 39.

(45)

U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 593/2008 o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I).

(46)

Nadležnost poljskog suda bila bi utvrđena u skladu s člankom 7. točkom 1. podtočkom (a) Uredbe (EU) 1215/2012 (Uredba Bruxelles I.a).

(47)

Ako se informacije ne mogu pronaći, sudac će morati podnijeti službeni zahtjev za podacima u skladu s člankom 4. Europske konvencije o obavijestima o stranom pravu (1968., CETS 062), što traje znatno dulje nego da su zakonodavstvo i sudska praksa dostupni na internetu.

(48)

Smjernice CEPEJ-a za objavljivanje sudskih odluka na internetu ( CEPEJ ((2024)9) ), 18. studenog 2024., str. 4.

(49)

Europska strategija za podatke ( COM(2020) 66 ), odjeljak 5.D.

(50)

Što je ELI ?

(51)

Što je ECLI ?

(52)

Važnost dostupnosti pravosudnih podataka već je istaknuta u Komunikaciji Komisije iz 2020. ( COM(2020) 710 final ) – „Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji. Paket mogućih instrumenata” (odjeljak 3.4.).

(53)

COM(2025) 835 – Komunikacija Komisije o Strategiji za europsku podatkovnu uniju – Oslobađanje podataka za UI, str. 10.

(54)

Članci 13. i 14. Direktive o otvorenim podacima ( Direktiva (EU) 2019/1024 o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)).

(55)

Osobito Direktiva 2014/41/EU o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima, članak 10 Konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije ( 42000A0712(01) ), Direktiva 2012/29/EU o pravima žrtava kaznenih djela i Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima.

(56)

U skladu s Direktivom 2014/41/EU od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima, Konvencijom EU-a o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima ( 42000A0712(01) ) i Direktivom 2012/29/EU o pravima žrtava kaznenih djela.

(57)

Završno izvješće o desetom krugu uzajamnih ocjenjivanja o provedbi Europskog istražnog naloga (EIN), 15834/1/24 , Bruxelles, 10. prosinca 2024.

(58)

Na temelju Uredbe (EU) 2020/1783 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza) (preinaka).

(59)

Odluke o strategiji razvoja i nabave u području informacijske tehnologije trebat će prethodno odobriti Odbor Europske komisije za informacijsku tehnologiju i kibernetičku sigurnost.

(60)

Uredba (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

(61)

Doprinos g. Přemysla Sezemskog, direktora Odjela za e-pravosuđe u Ministarstvu pravosuđa Češke Republike, Službeno izvješće sa sastanka stručnjaka tijekom poljskog predsjedništva Vijećem Europske unije u Varšavi „Novi izazovi razvoja umjetne inteligencije i e-komunikacije u području pravosuđa” (19. i 20. svibnja 2025.). str. 15–16.

(62)

Zaključci Vijeća iz prosinca 2024. o upotrebi umjetne inteligencije u području pravosuđa ( 16593/24 ), točka 22.

(63)

Strategija Vijeća za e-pravosuđe za razdoblje 2024. – 2028. ( C/2025/437 ) točka 24.

(64)

Program rada programa Pravosuđe za razdoblje 2023. – 2025., str. 23., kao i budući program rada programa Pravosuđe za razdoblje 2026. – 2027.

(65)

BE, BG, CY, CZ, EL, ES, HR, HU, IT, MT, NL, PT, RO, SI, SK.

(66)

Kako je naglašeno u Zaključcima Europske komisije i poljskog predsjedništva Vijeća Europske unije sa stručnog sastanka u Varšavi – Nova pitanja u području razvoja umjetne inteligencije i e-komunikacije u području pravosuđa (19. – 20. svibnja 2025.), str. 39.

(67)

  COM(2025) 570 final – Komunikacija Komisije o dinamičnom proračunu EU-a za prioritete budućnosti – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., str. 2.

(68)

  COM(2025) 565 final – Prijedlog uredbe o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034., uvodna izjava 7.

(69)

  COM(2025) 565 final – Prijedlog uredbe o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034., uvodna izjava 20. i članak 3. stavak 1. točka (e) podtočke ii. i iii.

(70)

  COM(2025) 565 final – Prijedlog uredbe o uspostavi Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralna područja, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034., članak 3 stavak 1. točka (a) podtočka iv.

(71)

  COM(2025) 570 final – Komunikacija Komisije o dinamičnom proračunu EU-a za prioritete budućnosti – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., str. 24.

(72)

  COM(2025) 570 final – Komunikacija Komisije o dinamičnom proračunu EU-a za prioritete budućnosti – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., str. 18.

(73)

  COM(2025) 463 final – Prijedlog uredbe o uspostavi programa Pravosuđe za razdoblje 2028. – 2034., obrazloženje, str. 10., uvodne izjave 2. i 18., članak 3.

(74)

  COM(2025) 463 final – Prijedlog uredbe o uspostavi programa Pravosuđe za razdoblje 2028. – 2034., obrazloženje, uvodna izjava 10.

(75)

U skladu s Uredbom (EU) br. 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinaka).

(76)

Na primjer, u postupcima za priznavanje, potvrda o izvršivosti ili odbijanje priznavanja ili elektronički zahtjev za izdavanje potvrda u skladu s Uredbom (EU) br. 1215/2012 .

(77)

Objavit će se do 2033.

(78)

  Uredba (EU) 2024/1183 o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet.