EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.11.2025.

COM(2025) 785 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Kulturni kompas za Europu

{SWD(2025) 785 final}

Kulturni kompas za Europu

Uvod

Europa je dinamična regija kulturne raznolikosti, poznata po svojim brojnim jezicima, kulturnoj baštini, umjetničkom izričaju i kreativnim inovacijama. Europa je regija s najviše spomenika svjetske baštine UNESCO-a od kulturnog, prirodnog ili mješovitog značaja na svijetu. Jezična raznolikost ovdje je posebno izražena, s više od 24 službena jezika EU-a i više od 60 regionalnih ili manjinskih jezika. Osim što svjedoči o zajedničkoj europskoj povijesti i sjećanju, to kulturno bogatstvo bit će jednako važno i za budućnost kontinenta: među građanima potiče osjećaj pripadnosti Europi i jača europske vrijednosti. To potvrđuje podatak da se 87 % građana zahvaljujući kulturi i kulturnoj baštini više osjećaju kao Europljani 1 .

U Europi se kulturna raznolikost poštuje, štiti i iz dana u dan obogaćuje. Umjetnicima i kulturnim djelatnicima pruža plodno tlo za stvaranje, inovacije i pomicanje granica. Europsko kulturno nasljeđe i dinamičnost potiču razmjene, dijalog i razumijevanje među generacijama i europskim zajednicama.

Kulturne aktivnosti i upoznavanje bogate europske kulturne baštine važni su za naš europski način života. Dostupni podaci pokazuju da su društva s većim kulturnim sudjelovanjem otvorenija, tolerantnija, ekonomski otpornija 2 i imaju snažnije demokracije, kao i da kulturna potrošnja pridonosi suzbijanju mržnje 3 . Građani koji sudjeluju u kulturnim aktivnostima češće se odazivaju na izbore, volontiraju i uključuju se u aktivnosti u svojim zajednicama 4 . Konzumacija kulture doprinosi socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i otpornosti, kao i zdravlju i dobrobiti. Čak 87 % Europljana navodi da sudjelovanje u kulturnim aktivnostima ili umjetničkim događanjima poboljšava njihovo emocionalno ili fizičko blagostanje.

Osim toga, europski kulturni i kreativni sektori i industrije važni su za poticanje inovacija i konkurentnosti, otvaranje radnih mjesta, promicanje održivog turizma i atraktivnost naših regija i gradova. Više od 2 milijuna poduzeća iz kulturnih i kreativnih industrija u EU-u generiraju oko 199 milijardi EUR dodane vrijednosti i zapošljavaju 7,9 milijuna ljudi u cijeloj Europi 5 .

U dinamičnom kulturnom krajoliku Europe leži velika snaga koja doprinosi europskom međunarodnom ugledu. Ona olakšava sklapanje obostrano korisnih međunarodnih partnerstava, jača globalni angažman i podupire proces proširenja EU-a.

S druge strane, Europa nedovoljno iskorištava stratešku važnost kulture. U doba brzih i složenih promjena, geopolitičkih tenzija, inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama, antidemokratskih pokreta, klimatske krize, tehnoloških promjena i digitalne tranzicije Europa mora osvijestiti i bolje iskoristiti potencijal kulture.

Kulturni i kreativni sektori i industrije suočavaju se s posebnim poteškoćama, koje uključuju prijetnje umjetničkoj slobodi, nesigurne radni uvjete, nejednakosti u pristupu kulturi, sve veću globalnu konkurenciju i pitanja intelektualnog vlasništva povezanog s umjetnom inteligencijom. Osim toga, iskorištavanje novih tehnologija može tim sektorima omogućiti da povećaju svoju kreativnu proizvodnju i inovacijski potencijal, kao i kulturnu pristupačnost i sudjelovanje publike.

Unatoč tome što je posljednjih godina u provedbi europskih agenda 6 i planova rada za kulturu 7 ostvaren velik napredak, EU i dalje nema dugoročno održiv strateški okvir koji bi dosljedno osiguravao i jačao ulogu kulture u oblikovanju politika. Zbog toga je predsjednica von der Leyen svoje smjernice „Izbor za Europu” započela isticanjem važnosti kulturne raznolikosti i baštine Europe za budućnost Europe. Isto tako, u Strateškom programu Europskog vijeća 8 istaknuta je potreba za promicanjem kulturne raznolikosti i baštine, a Europski parlament 9 , Vijeće 10 i dionici naglašavaju nužnost strateškog okvira EU-a za kulturu.

Kao odgovor na te pozive Komisija predstavlja Kulturni kompas za Europu, u kojem se utvrđuje vizija i vodeće inicijative. U skladu s potencijalom kulture za ujedinjenje Kompasu je priložen i Nacrt zajedničke izjave o kojoj će se dogovoriti Europski parlament, Vijeće i Komisija. EU može napredovati samo ako mu kultura bude u središtu političke vizije i socijalne i gospodarske strategije. Kulturni kompas bit će i strateško uporište za kulturu u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. 11

Vizija: Europa za kulturu, kultura za Europu

Cilj Kulturnog kompasa je maksimalno iskoristiti potencijal kulture za pojedince, društva i područja i postaviti kulturu kao jedan od temelja europskog jedinstva, raznolikosti i izvrsnosti. Zasniva se na strateškoj viziji Europe koja se zalaže za kulturu i kulture koja simbolizira Europu:

U skladu s tom vizijom Kulturni kompas predviđa četiri ključna smjera za politike EU-a, uz potporu horizontalnih mjera za mobilizaciju ulaganja u europsku kulturu:

1)EU koji podupire i jača europske vrijednosti i kulturna prava;

2)EU koji jača položaj umjetnika i kulturnih djelatnika i podupire ljude;

3)EU koji se oslanja na kulturu i kulturnu baštinu kako bi postao konkurentniji, otporniji i povezaniji;

4)EU koji se zalaže za međunarodne kulturne odnose i partnerstva. 

Kako bi ostvario ciljeve Kulturnog kompasa, EU-u će biti potreban veći politički angažman i novi instrumenti politike. Komisija će stoga:

-predložiti međuinstitucijsku zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije naslovljenu „Europa za kulturu – kultura za Europu”, u kojoj će se prezentirati i potvrditi politički angažman na glavnim načelima kulturne politike u Europi,

-redovito objavljivati izvješće o stanju kulture u EU-u s pregledom europskog kulturnog okruženja i procjenom napretka u razvoju kulturnog i kreativnog ekosustava, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti umjetničkoj slobodi,

-uspostaviti strukturirani dijalog EU-a s dionicima iz kulturnog i kreativnog sektora radi rasprava o izvješćima o stanju kulture i napretka u glavnim smjerovima Kulturnog kompasa. Taj će dijalog služiti kao platforma za razmjene, zajedničko stvaranje i usklađivanje politika,

-kao potporu izvješću o stanju kulture uspostaviti centar EU-a za podatke o kulturi, koji će prikupljati i analizirati podatke i informacije o kulturi, pratiti trendove i novosti i objedinjavati primjere dobre prakse 12 . Komisija će surađivati i s državama članicama EU-a i njihovim statističkim uredima, kao i s relevantnim međunarodnim organizacijama, kako bi nastavila poboljšavati statističke podatke EU-a o kulturi i podržala donošenje politika utemeljenih na dokazima.

EU koji podupire i jača europske vrijednosti i kulturna prava

Demokracija, sloboda, raznolikost i jednakost vrijednosti su koje se međusobno dopunjuju, a EU i njegove države članice zajednički su odgovorni za njihovo poštovanje. Sloboda stvaranja i sudjelovanja u kulturi bez prepreka sadržana je u članku 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima 13 i članku 13. Povelje Europske unije o temeljnim pravima 14 . Ta su prava iznimno važna da bi se pojedinci i zajednice slobodno i samouvjereno kreativno izražavali, sudjelovali u dijalozima, slavili kulturnu raznolikost, promovirali umjetnost, čuvali kulturnu baštinu i planirali budućnost. To su temeljna načela Kulturnog kompasa.

Zaštita umjetničke slobode

Kultura i kreativnost ne mogu se razvijati bez slobode kreativnog izražavanja. Zaštita te slobode, koja mora biti temelj svakog demokratskog i otvorenog društva, dobar je pokazatelj demokratskog zdravlja društva. U EU-u postoji kolektivna odgovornost da se umjetnicima i kulturnim djelatnicima zajamči sloboda kako bi mogli stvarati bez cenzure i zastrašivanja i izražavati svoja stajališta o pitanjima od javnog interesa. Međutim, i dalje se javljaju slučajevi 15 navodnog neopravdanog uplitanja koje utječe na neovisnost kulturnih ustanova, primjene takozvanih zakona o moralnosti, cenzure ili zastrašivanja umjetnika, pa čak i autocenzure.

Zbog aktualnih pritisaka na demokraciju i civilno društvo u cijelom svijetu potrebno je takve slučajeve dokumentirati i pozorno pratiti te poduzeti mjere za pružanje „utočišta” ugroženim i raseljenim umjetnicima 16 . Države članice i institucije EU-a trebale bi osigurati da njihove politike, pravni okviri i administrativna praksa podupiru slobodno umjetničko stvaralaštvo, izražavanje i distribuciju. Europa bi poduzimati mjere za zaštitu i promociju umjetničke slobode i javnosti ukazivati na njezinu važnost.

Zbog toga će Komisija u svoje sljedeće izvješće o stanju kulture u EU-u sustavno uključiti iskustva umjetnika u vezi s umjetničkom slobodom. Postojeće i buduće politike i programi EU-a, posebno u budućem programu AgoraEU u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a, pridonijet će zaštiti umjetničke slobode. Zaštita umjetničke slobode važan je dio šire demokratske strukture naših društava, a Europskim štitom za zaštitu demokracije nastoji se dugoročno zaštititi i promicati demokracija i društvena otpornost.

Promicanje kulturne i jezične raznolikosti

EU svojim politikama i programima aktivno štiti, razvija i promiče kulturnu i jezičnu raznolikost i. kako je navedeno u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen, nastavit će raditi na zaštiti prava pripadnika manjina u Europi. U razdoblju od 2021. do 2024. program Kreativna Europa podržao je 670 transnacionalnih kulturnih partnerstava: u kinima širom Europe prikazana su 554 filma, a 37,9 milijuna ljudi vidjelo je europska audiovizualna djela iz drugih europskih zemalja 18 . 

Pet nagrada EU-a u području kulture 19 dodjeljuje se kulturnim sektorima kao priznanje za njihovu raznolikost i izvrsnost i time znatno pridonosi njihovoj vidljivosti. Na tom će temelju Komisija predložiti novu nagradu EU-a za izvedbene umjetnosti ne samo kao priznanje umjetničkoj izvrsnosti nego i radi jačanja vještina, pristupa tržištu i profesionalnih mreža u cijelom europskom ekosustavu izvedbenih umjetnosti.

U okviru Europskog dana jezika 20 EU slavi jezičnu raznolikost kao iskaz bogate europske kulturne baštine i temelj demokracije. Promicanje učenja jezika i jezične raznolikosti jedan je od posebnih ciljeva programa Erasmus+ 21 . U području kulture, audiovizualnih i novih medija (npr. videoigre ili proširena stvarnost) Kreativna Europa popularizira europski sadržaj i promiče njegovu raznolikost i distribuciju.

Internetski sadržaj stvoren u Europi mora se aktivno promovirati kako bi dopro do digitalne publike i kako bi ona mogla uživati u njegovom bogatstvu i raznolikosti. Zahvaljujući regulatornim mjerama i mjerama politike u tome je ostvaren znatan napredak. Na primjer, revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama iz 2018. 22 povećala je vidljivost i prepoznatljivost europskih audiovizualnih djela na platformama za sadržaj „na zahtjev”, osigurala da u njihovim katalozima bude barem 30 % europskog sadržaja i obvezala organizacije za radiodifuziju da većinu svojeg vremena emitiranja posvete europskom sadržaju. Korištenjem velike količine podataka i umjetne inteligencije može se dodatno povećati dostupnost raznovrsnog europskog sadržaja, kako je navedeno u Strategiji za primjenu umjetne inteligencije 23 .

Osim toga, istraživanja i inovacije financirani iz programa Obzor Europa jačaju otpornost kulturnih i kreativnih sektora, potiču održiv rast i iskorištavaju tehnologiju i suradnju za očuvanje i obogaćivanje europske kulturne i jezične raznolikosti.

Komisija će i dalje štititi i jačati raznovrsnost europskih kulturnih i jezičnih izričaja. U tu svrhu koristit će puni potencijal istraživanja, inovacija i tehnologije. Nakon objave studije o dostupnosti raznovrsnog internetskog kulturnog sadržaja stvorenog u Europi 24 Komisija će dodatno istraživati tu temu i podupirati ulaganja u tom području kako bi potaknula konzumaciju takvog europskog sadržaja, pogotovo glazbenog i književnog, u EU-u i šire.

Širenje sudjelovanja u kulturi i pristupa kulturi

Sudjelovanje u kulturi i pristup kulturnim aktivnostima iznimno su važni za promicanje aktivnog građanstva i među temeljnim elementima svih demokratskih i uključivih društava.

Neke države članice već su uvele kulturne propusnice za poboljšanje pristupa kulturi, posebno za mlade. Sredstvima EU-a, posebno u okviru programa Kreativna Europa, pristup kulturi potiče se na različite načine. Na primjer, iz potprograma MEDIA sufinanciraju se pretplate na kino u dvoranama Europske mreže kina u nekoliko država članica EU-a. Inicijative kao što su Dani europske baštine 25 ili Kulturna ruta DiscoverEU 26 proširile su prilike za upoznavanje goleme europske kulturne baštine.

Međutim, trenutačno stanje može se još poboljšati. U posljednjih 12 mjeseci 51 % Europljana nije sudjelovalo ni u kakvim umjetničkim aktivnostima, ni samostalno ni u grupi 27 28 . Stoga će Komisija dodatno poboljšati pristup mladih kulturnoj baštini u cijeloj Europi (i) uspostavom dobrovoljnog okvira za uzajamno priznavanje propusnica za kulturu i kulturnu baštinu za mlade koje se izdaju na nacionalnoj razini, (ii) promicanjem kulturnih ruta DiscoverEU među mladima i (iii) širenjem kulturne ponude u okviru postojeće iskaznice EU-a za popust za mlade u okviru programa Erasmus+.

Na sudjelovanje utječe niz drugih čimbenika, od socioekonomskog statusa do invaliditeta, etničke pripadnosti, roda, dobi i lokacije 29 . Kako bi se proširila i poboljšala kvaliteta sudjelovanja u kulturi, EU i njegove države članice trebali bi procijeniti kako politike, na primjer povezane sa znanošću, zdravljem, okolišem, obrazovanjem, osposobljavanjem i socijalnom kohezijom, mogu potaknuti sudjelovanje u kulturi. Europa će i dalje predvoditi taj rad i stvarati jednake mogućnosti održivim ulaganjima, kao i uključivim i pristupačnim dizajnom kulturne infrastrukture i programa. U tom duhu Komisija će pripremiti izvješće kako bi poduprla države članice koje osobama s invaliditetom nastoje olakšati pristup kulturi i sudjelovanje u kulturnom životu.

EU koji jača položaj umjetnika i kulturnih djelatnika i podupire ljude

Kulturni život napreduje kad društva stvaraju uvjete koji pojedincima i umjetnicima daju slobodu da eksperimentiraju i pomiču granice. Za to su potrebni pravedni radni uvjeti za umjetnike i kulturne djelatnike, sigurna radna okruženja bez nasilja bilo koje vrste i odgovarajuće obrazovanje, osposobljavanje i vještine. Istodobno je važno poraditi na situaciji mladih, uključujući nove umjetnike, kako bismo izgradili kulturno bogatu Europu koja istinski cijeni svoje građane. EU mora promicati umjetničko obrazovanje i uključiv i siguran pristup kulturi za djecu, mlade i nedovoljno zastupljene skupine.

Osiguravanje dostojanstvenih radnih uvjeta

Mnogi kulturni radnici u praksi i dalje nailaze na poteškoće u ostvarivanju jednakih prava i zaštite.

U kulturnom i kreativnom sektoru u EU-u 2024. bilo je zaposleno 7,9 milijuna ljudi, što čini 3,8 % ukupnog broja zaposlenih u EU-u. Međutim, sastav radne snage i vrste zaposlenja vrlo su raznoliki 30 . Samostalni rad i samozapošljavanje češći su nego u drugim sektorima, pri čemu je gotovo trećina kulturnih djelatnika u EU-u samozaposlena, što je preko dvostruko više od ukupnog prosjeka EU-a 31 . Trajanje ugovora o radu obično je kraće i nestabilnije u usporedbi s ugovorima u tradicionalnijim sektorima rada. Udio osoba s ugovorom na neodređeno vrijeme niži je za 15,2 postotna boda nego na općem tržištu rada 32 . Osim toga, za umjetnike i autore manje je vjerojatno da će imati samo jedan posao 33 , a više od polovine audiovizualnih stvaratelja (redatelji, scenaristi itd.) imaju duga razdoblja bez plaćenog rada 34 . Dostupni podaci i inspekcijski nalazi pokazuju da se rad u tim sektorima vrlo često ne prijavljuje 35 .

Radni uvjeti u području kulture često su nesigurni 36 , a umjetnici i kulturni djelatnici često uopće nemaju ili imaju samo djelomičan pristup socijalnoj zaštiti. Loši radni uvjeti među čimbenicima su koji negativno utječu na mentalno zdravlje tih radnika. Umjetnici i kulturni djelatnici s invaliditetom i dalje nailaze na brojne prepreke zbog kojih su u odnosu na druge radnike u neravnopravnom položaju. U kulturnim sektorima i dalje su prisutne rodne razlike u zaradi, pri čemu žene češće imaju niska primanja 37 .

Posljednjih godina došlo je do važnih promjena u državama članicama: nekoliko je zemalja donijelo zakonodavstvo o statusu umjetnika ili druge posebne mjere za potporu umjetnicima, kao što su izrada politika i povelja o njihovoj plaći i radnim uvjetima. Na razini EU-a Komisija je uz aktivno sudjelovanje država članica podupirala razne studije, stručne skupine i radionice 38 , u koje su uključeni aspekti kulture, zapošljavanja i socijalna pitanja, dionici, socijalni partneri i Europski parlament 39 .

Važno je intenzivirati rad na razini EU-a kako bi se poboljšali radni uvjeti umjetnika. Komisija će predložiti Povelju EU-a o umjetnicima, kojom će se utvrditi temeljna načela, smjernice i obveze za pravedne radne uvjete u tim sektorima i povećati usklađenost i odgovornost, posebno kad je riječ o primateljima sredstava EU-a za kulturu. Organizirat će razmjenu na visokoj razini s dionicima i socijalnim partnerima iz cijelog EU-a, a njezini rezultati iskoristit će se u izradi Povelje.

Osim toga, radni uvjeti umjetnika mogu se poboljšati samo ako oni jasno razumiju svoja prava, uključujući pravne i ugovorne okvire kojima se uređuje njihov rad. U tu svrhu Komisija je podržala pokretanje internetskog alata „This Is How We Work” na platformi „Creatives Unite”, na kojoj se pojašnjavaju pravni i politički okviri koji uređuju status umjetnika, socijalnu sigurnost i radne odnose 40 . Surađivat će i s inicijativom „Creators Learn Intellectual Property” Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, koja pruža potporu kreativnim djelatnicima u pitanjima intelektualnog vlasništva.

Olakšavanje prekogranične mobilnosti u kulturi

Prekogranična suradnja i mobilnost iznimno su važne za karijere umjetnika i razvoj europskog kulturnog prostora. Potiču dijalog između kreativnih djelatnika i građana, kao i konkurentnost i pristup novim tržištima, omogućuju slobodniji prekogranični optjecaj kulturnih i kreativnih djela i njihovu popularizaciju te potiču rast i širenje europskog kreativnog gospodarstva.

Potpora prekograničnoj suradnji glavni je aspekt programa Kreativna Europa, zahvaljujući kojem je više od 22 000 djelatnika steklo međunarodno iskustvo u razdoblju 2014. – 2020. Pokretanje programa „Kultura pokreće Europu” 41 otvorilo je nove mogućnosti za mobilnost. U razdoblju 2022. – 2025. program je podržao više od 6000 umjetnika i kulturnih djelatnika iz 40 zemalja i stvorio više od 280 rezidencijalnih programa za više od 1000 umjetnika.

Uvažavanje stajališta mladih u strukturama upravljanja u području kulture i poticanje mladih i novih talenata

Kulturno i umjetničko obrazovanje

Kultura i obrazovanje usko su povezani. Sudjelovanje u obrazovanju važno je za kulturne ustanove, a umjetnost ima važnu ulogu u obrazovanju i ljudskom razvoju od rane dobi 42 . Integracijom kulturnog i umjetničkog obrazovanja u formalno, neformalno i informalno obrazovanje i osposobljavanje kao temeljnih sastavnica razvija se neovisnost i poboljšavaju kreativno izražavanje, akademski rezultati, kritičko razmišljanje i dobrobit učenika. Program Erasmus+ promiče brojne projekte u području kulture i umjetničkog obrazovanja, uključujući suradnju s muzejima i knjižnicama.

Sudjelovanje u kulturnim aktivnostima usko je povezano s građanskim sudjelovanjem i pridonosi razvoju samopouzdanja, empatije, tolerancije i komunikacijskih vještina. Komisija će pokrenuti projekt uzajamnog učenja za jačanje građanskog sudjelovanja učenika i osjećaja demokratskog građanstva kroz kulturu, u školama i u njihovu okruženju.

Kulturu bi trebalo uključiti u formalno obrazovanje i cjeloživotno učenje kako bi se razvijale važne kreativne vještine, uključujući ključne vještine za smanjenje razlika u inovacijama u EU-u i pripremanje mladih za ekonomske promjene i buduće tržište rada. Osim toga, obrazovanje i osposobljavanje u području umjetnosti može potaknuti škole i obitelji da posjećuju kulturne ustanove, muzeje, kazališta i knjižnice i da ih koriste kao kreativne prostore za učenje. Međutim, obrazovanje u području umjetnosti i kulture u školi često se nedovoljno cijeni, financira i uključuje u politike u nekim državama članicama, a katkad se potpuno zanemaruje u slučaju proračunskih ograničenja.

Potrebno je jačati umjetnost i kulturno obrazovanje te poboljšati njihovu kvalitetu. Komisija će promicati intenzivniju međusektorsku suradnju između kulturne i obrazovne politike. Poticat će partnerstva među umjetnicima, kulturnim ustanovama, kulturnim organizacijama u zajednici, školama i pružateljima neformalnog obrazovanja, kao i lokalne projekte u području umjetnosti i kulturnog obrazovanja.

U okviru Unije vještina Komisija se bavi problemom velikog pada interesa za čitanje knjiga. U tom će kontekstu iskoristiti nove nalaze stručnjaka iz država članica i inicijative za promicanje čitanja, kao što je Dan europskih autora 43 , te će se osloniti na važnu ulogu knjižnica i njihovo stručno znanje. Koalicija EU-a za pismenost, najavljena za 2026., pridonijet će tom važnom cilju 44 .

Poboljšanje zdravlja i dobrobiti putem kulture

Kulturna praksa poboljšava zdravlje, dobrobit i kvalitetu života pojedinaca, zajednica i društva. Integracija kulturnih i zdravstvenih inicijativa pokazala se djelotvornom u poboljšanju veza u zajednici, emocionalne i fizičke otpornosti i mentalnog zdravlja te smanjenju osjećaja usamljenosti 45 , što djeci i mladima može olakšati nošenje s mentalnim tegobama.

Komisijin sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju 46 iz 2023. započeo je prepoznavanjem da politike u području umjetnosti i kulture poboljšavaju mentalno zdravlje i dobrobit pojedinaca i društva i jačaju otpornost mentalnog zdravlja. Društveno propisivanje kulturnih aktivnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je kao jedan od inovativnih pristupa u tom području. Projekti na tu temu financirani sredstvima EU-a bili su izvor novih informacija 47 i primjera dobre prakse te su pridonijeli informiranju javnosti.

U preporukama o politikama za 2025. koje su iznijeli stručnjaci za kulturu i zdravlje iz država članica EU-a 48 poziva se na donošenje odlučnih mjera kao što su donošenje međusektorskih strategija, pružanje održivog financiranja za unapređenje istraživanja i osiguravanje ravnopravnog pristupa. Komisija će uz potporu stručnjaka izraditi smjernice EU-a o kulturi, zdravlju i dobrobiti za oblikovatelje politika i dionike. Nastavit će poticati i redovite razmjene primjera dobre prakse u tom području i podupirati prekograničnu suradnju u okviru programa Kreativna Europa.

EU koji se oslanja na kulturu i kulturnu baštinu kako bi postao konkurentniji, otporniji i povezaniji

Kulturni i kreativni sektori i industrije među najdinamičnijim su europskim gospodarskim sektorima: potiču inovacije i konkurentnost, otvaraju radna mjesta i povećavaju atraktivnost naših gradova i regija. Start-up poduzeća u području digitalne tehnologije vrlo su aktivna u kulturnim i kreativnim industrijama 49 . Osim toga, kultura znatno potiče rast u bliskim sektorima. Na primjer, kulturni turizam čini 40 % ukupnog europskog turizma 50 . 

Europska kulturna i kreativna produkcija i dalje nije dovoljno zastupljena na jedinstvenom tržištu EU-a i globalno. Kako bi se iskoristio njihov potencijal i doprinos konkurentnosti EU-a, kulturne i kreativne sektore i industrije nužno je podržati u promjenama s kojima se suočavaju. To se mora učiniti promicanjem raznolikosti, zaštitom prava stvaratelja, poštovanjem odgovarajućih etičkih standarda i zaštitom kulturne baštine, uključujući digitalnu baštinu.

Osim transverzalnih mjera koje se primjenjuju u svim sektorima, Komisija će se nastaviti baviti posebnim poteškoćama i potrebama s kojima se suočavaju pojedinačni sektori. Podupirat će ih sektorskim inicijativama, pouzdanim oblicima suradnje 51 i tokovima financiranja 52 koji su u skladu s općim ciljevima politike.

Iskorištavanje digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama

Europskim kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama važno je osigurati poticajno regulatorno okruženje otporno na buduće promjene. EU razvija regulatorni okvir 54 koji stvaratelje i druge sektorske ulagače u stvaranje i kreativne talente podržava zaštitom kreativnih sadržaja, podupiranjem pravedne naknade i utvrđivanjem standarda za pouzdanu i antropocentričnu umjetnu inteligenciju.

Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu iz 2019. 55 pridonosi podupiranju inovacija, a stvarateljima daje kontrolu nad upotrebom njihovog sadržaja. Akt o umjetnoj inteligenciji nastoji, među ostalim, osigurati da se u razvoju i uvođenju umjetne inteligencije poštuju prava stvaratelja, u skladu s Direktivom o autorskim pravima. Komisija će nastaviti olakšavati provedbu aspekata povezanih s autorskim pravima iz Akta o umjetnoj inteligenciji i zahtjeve transparentnosti za sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, kao i učinkovitu provedbu iznimaka za rudarenje podataka 56 . EU mora i zauzeti jasno stajalište o primjeni međunarodnih pravila o isplati naknada za licencije.

Prilike koje pruža digitalna transformacija odnose se i na daljnje iskorištavanje inovacijskog potencijala kulturnih sektora, posebno u okviru projekata EU-a koji se financiraju iz programa Obzor Europa ili rada visokih učilišta na popunjavanju praznina u znanju i na promicanju poduzetništva.

Promicanje regionalnog, teritorijalnog i lokalnog razvoja utemeljenog na kulturi

Revitalizacijski potencijal kulture jednako je vidljiv u urbanim kontekstima. Posljednjih 40 godina Europske prijestolnice kulture 61 uspješno potiču kulturnu ponudu u gradovima domaćinima. To je povećalo kulturnu dinamičnost i gospodarski rast i ojačalo veze unutar zajednica u gradovima u cijeloj Europi. Na temelju tog uspjeha Komisija i dalje predano promiče tu inicijativu te će predložiti novu pravnu osnovu za nastavak rada i jačanje Europskih prijestolnica kulture i nakon 2033.

Očuvanje, zaštita i promicanje kulturne baštine uz jačanje kohezije i otpornosti

Promicanje, očuvanje i zaštita kulturne baštine, uključujući njezinu digitalnu dimenziju, i dalje je među glavnim prioritetima u oblikovanju politika i financiranju EU-a, uz potporu inicijativa kao što su oznaka europske baštine, Dani europske baštine, nagrade za europsku baštinu / nagrade Europa Nostra ili centar za europsku baštinu. Na temelju tih postignuća Komisija će obnoviti i ojačati oznaku europske baštine kako bi i dalje bila relevantna.

Komisija podupire digitalizaciju i digitalnu transformaciju sektora kulturne baštine inicijativama kao što su platforma Europeana, koja danas broji više od 65 milijuna digitalnih artikala 62 , te oblak za suradnju u području europske kulturne baštine 63 ili zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu 64 . Te mjere poboljšavaju pristup visokokvalitetnim podacima (uključujući 3D), potiču njihovu ponovnu upotrebu u svim sektorima i ubrzavaju uvođenje novih tehnologija na temelju mogućnosti osposobljavanja i usavršavanja. Komisija će i dalje provoditi mjere potpore u tom području.

Kulturnoj baštini prijete brojni rizici: katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem kao što su oružani sukobi, klimatske promjene, uništavanje okoliša i prirodne opasnosti 65 , o čemu svjedoče ruski agresivni rat protiv Ukrajine, nedavni šumski požari, potresi i poplave u cijeloj Europi. Stoga je hitno potrebno donijeti i provesti planove pripravnosti za krizu i upravljanja rizicima, mehanizme suradnje i postupke u području kulture i baštine.

U skladu s planom rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. – 2026. i Strategijom EU-a za uniju pripravnosti 66 EU jača suradnju i pripravnost mehanizmima kao što su Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu i inicijative kao što su PROCULTHER 67 i projekt READY 68 pod vodstvom ICCROM-a 69 , kojima se jačaju kapaciteti država članica za djelotvorno upravljanje rizicima od katastrofa, ekstremnih klimatskih pojava i sukoba. Revolucionarna istraživanja u tom se području podupiru iz programa Obzor Europa, a Komisija je stekla praktično iskustvo pružanjem potpore ukrajinskoj kulturnoj baštini i umjetnicima. Komisija će i dalje surađivati s državama članicama kako bi se očuvao stalan pristup vrijednoj digitalnoj baštini (uključujući digitalno izrađenu baštinu) u rizičnim okolnostima i poboljšalo očuvanje digitalne kulturne baštine izvan nacionalnih granica, što je sve važnije s obzirom na sve veće prirodne prijetnje te kibernetičke i druge prijetnje.

Borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima također je važna za zaštitu kulturne baštine i kolektivnog sjećanja. Kaznena djela kao što su krađa, nezakonito iskapanje, pljačka i krivotvorenje izravno utječu na identitet, koheziju i otpornost zajednica, posebno u područjima pogođenima krizama i sukobima, i mogu biti unosna za organizirani kriminal, neke strane u sukobima ili teroriste. Kulturna dobra izložena su riziku jer su pogodna meta kaznenih djela kao što su pranje novca, izbjegavanje sankcija ili utaja poreza.

Akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima 70 , Uredba EU-a o unosu i uvozu kulturnih dobara 71 , Direktiva o sprečavanju pranja novca 72 i nekoliko istraživačkih projekata 73 koje financira EU pružili su čvrst okvir za aktualni i budući koordinirani rad u tom području. Komisija na prevenciji, istraživanju i otkrivanju kaznenih djela i sigurnosti muzeja surađuje i s Međunarodnim vijećem muzeja, uključujući obnovu Međunarodnog opservatorija za nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima i dijalog s tržištem umjetnina radi razmjene informacija i promicanja etičke prakse 74 . 

Komisija će nastaviti podupirati sljedivost kulturnih dobara, dužnu pažnju i primjenu inovativnih tehnologija te mobilizirati sve dionike u zaštiti kulturne baštine i borbi protiv kaznenih djela povezanih s baštinom.

Kreativna rješenja za borbu protiv klimatskih promjena i okolišnu održivost

Kulturne sektore trebalo bi dodatno mobilizirati kako bi doprinijeli aktivnostima u području klime i bioraznolikosti, a akterima u području kulture trebalo bi osigurati uvjete i ovlasti da mogu predvoditi zelenu tranziciju. Komisija će i dalje promicati dijalog između dionika u području kulture i okoliša, među ostalim organiziranjem radionice o ulozi kulture i umjetnosti u održivom životu.

I dalje je važno promicati zajedničku kulturu arhitekture i dizajna te ulagati u kvalitetno životno okruženje za sve u okviru inicijativa kao što je novi europski Bauhaus. Kako bi iskoristila transformativnu moć umjetnosti i kulture za kreativnost i inovacije, Komisija će donijeti komunikaciju i prijedlog preporuke Vijeća o budućnosti novog europskog Bauhausa te će nastojati dodatno poduprijeti kulturu u okviru povezanih inicijativa.

Kulturni sektori trebaju se baviti pitanjima kao što je energetska učinkovitost, koju treba uravnotežiti s poštovanjem integriteta baštine. Trebalo bi dodatno promicati praktične alate i inicijative, kao što je kalkulator ugljičnog otiska za europske audiovizualne produkcije, koji se trenutačno razvija uz potporu potprograma MEDIA u okviru programa Kreativna Europa 75 , ili projekt Go Green za očuvanje baštine, koji se financira iz programa Obzor Europa 76 .

Na temelju postignutog napretka EU će i dalje podupirati ozelenjivanje kulturnih sektora. U primjere se ubraja planirano pokretanje ambicioznog novog europskog partnerstva za istraživanja i inovacije za otpornu kulturnu baštinu, koje bi se sufinanciralo iz programa Obzor Europa i dopunilo klaster postojećih mjera u području istraživanja i inovacija. U tom partnerstvu ulagat će se u istraživanja i inovacije kako bi pomogli u očuvanju europske kulturne baštine i postizanju klimatske neutralnosti unapređenjem tradicionalne i inovativne prakse, tehnika i materijala utvrđenih istraživanjem kulturne baštine. Komisija će se i dalje zalagati za potpunu integraciju kulture i kulturne baštine u međunarodni program za prilagodbu klimatskim promjenama putem odgovarajućih koordinacijskih mehanizama i međunarodnih foruma.

EU koji se zalaže za međunarodne kulturne odnose i partnerstva

Očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti među Unijinim su svrhama i glavnim ciljevima vanjskog djelovanja. Kultura tome doprinosi kao pokretač mira, katalizator održivog razvoja i most među ljudima.

U aktualnom nestabilnom geopolitičkom okruženju koje obilježava inozemno upletanje i manipuliranje informacijama, kultura sve više postaje strateško područje utjecaja. Na globalnoj razini neke zemlje aktivno iskorištavaju kulturu za oblikovanje percepcija i identiteta kako bi legitimizirale svoje političke ciljeve. Kako bi i dalje bio otporan i vjerodostojan, EU mora priznati i odgovoriti na tu situaciju još jačim isticanjem svojih vrijednosti u međunarodnim kulturnim odnosima i iskorištavanjem vlastite bogate kulturne raznolikosti kao strateškog dobra koje jača vanjsko djelovanje, potiče otpornost društva, stabilnost i pomirenje te doprinosi našoj kolektivnoj sigurnosti.

Države članice, partneri i međunarodne organizacije od EU-a sve više očekuju dosljednost i ambicioznost u području kulture na globalnoj razini i u multilateralnim kontekstima. EU ima veći utjecaj kad nastupa kao cjelina, u čemu leži njegova dodana vrijednost. To pokazuje i njegova prisutnost na velikim kulturnim i javnim diplomatskim događanjima u partnerskim zemljama.

Strateško uključivanje kulture u vanjsko djelovanje EU-a

Razvojem vanjske dimenzije Kulturnog kompasa EU može štititi i promicati kulturnu raznolikost, ojačati svoju globalnu ulogu i ostvariti konkretne koristi za društva u cijelom svijetu. Za postizanje tog cilja potrebna je politička volja, koordinirane mjere i zajedničko zalaganje za kulturu kao sastavni dio i strateški resurs za suradnju Europe sa svijetom. Delegacije EU-a imaju važnu ulogu u tom pogledu.

Na temelju iskustava kao što su paket „Tim Europa za kulturnu baštinu u Ukrajini” i pristup Tima Europa za „Jačanje afričko-europskih muzejskih partnerstava”, ti bi se modeli trebali sustavnije primjenjivati, među ostalim u regijama suočenima s prirodnim katastrofama, oružanim sukobima ili gospodarskom nestabilnošću. Platforma za kulturne odnose donijela je novi pristup utemeljen na sudjelovanju, ravnopravnom dijalogu, zajedničkom stvaranju i održivim partnerstvima. Projekt Europski prostori kulture pokazao je da kulturne inicijative razvijene zajednički na lokalnoj razini mogu pomoći u jačanju uzajamnog razumijevanja i proizvoditi trajan učinak. Kako bi podržala taj rad, Komisija će pokrenuti novu fazu Platforme za kulturne odnose na globalnoj razini. Nastavit će i blisko surađivati s mrežom nacionalnih instituta EU-a za kulturu na razvoju međunarodnih kulturnih odnosa.

Kako bi se vrijednost kulture prepoznala kao glavni strateški element vanjskog djelovanja EU-a, EU će ojačati sustavnu i stratešku integraciju kulture u svoje vanjske politike i programe, među ostalim i u okviru strategije Global Gateway. Relevantne instrumente, kao što je Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa 77 , trebalo bi dosljedno mobilizirati.

Kako bi se maksimalno povećao učinak, politike i aktivnosti međunarodnih kulturnih odnosa trebale bi jačati i promicati međusektorsku suradnju između kulturnog i vanjskopolitičkog sektora na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao i suradnju s dionicima. Višerazinska i međusektorska suradnja osigurava da kulturne aktivnosti odražavaju i prioritete politika i potrebe lokalnih zajednica. Komisija i visoka predstavnica / potpredsjednica stoga će predložiti ažuriranje Strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose (Zajednička komunikacija 2016. 78 ).

Jačanje kulturne suradnje u procesima proširenja i integracije i odnosima sa susjednim zemljama i regijama

Kultura kao poticaj multilateralizmu

Europska kultura: strateško ulaganje

Kako bi se podržala vizija i ambiciozni politički ciljevi Kulturnog kompasa za Europu, potrebna je sustavnija mobilizacija postojećih i budućih instrumenata financiranja na svim razinama, zajedno s privatnim ulaganjima i dobrotvornim donacijama.

Kontinuirano namjensko financiranje

U okviru programa Kreativna Europa i predloženog programa AgoraEU za razdoblje 2028. – 2034., koji objedinjuje kulturu, medije, vrijednosti i prava, osigurat će se kontinuirana i namjenska financijska potpora EU-a europskim kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama na temelju uspjeha trenutačnih programa Kreativna Europa i Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti. U skladu sa svojim prijedlogom Komisija nastoji nadograditi iskustvo stečeno u programu Kreativna Europa i njegove uspjehe te je predložila udvostručenje proračuna za kulturu. Komisija će se osobito usmjeriti na pojednostavnjenje, među ostalim većom upotrebom kaskadnih bespovratnih sredstava i financiranja koje nije povezano s troškovima i jednokratnim iznosima, što bi trebalo omogućiti veću učinkovitost i dostupnost.

Uključivanje u sve financijske instrumente EU-a 

Poticanje privatnog financiranja

Istraživanje inovativnih mehanizama za financiranje kulturnih i kreativnih sektora i industrija ključno je za njihovu dugoročnu održivost. Snažno se potiče suradnja javnog i privatnog sektora kako bi se proširili izvori financiranja za kulturu, kao što su dopunjavanje bespovratnih sredstava tržišnim instrumentima, uključivanje novih pristupa financiranju, uključujući dobrotvorne donacije i javno-privatna partnerstva, prilagođenih posebnim potrebama sektora.

Komisija je zajedno s Europskim investicijskim fondom (EIF) razvila inovativne financijske instrumente kao alternativu tradicionalnim bespovratnim sredstvima. Cilj je iskoristiti potencijal financijskih tržišta, u smislu kapitala i zaduživanja, u korist medija i drugih kulturnih i kreativnih industrija. Kako bi dodatno ojačala raznolikost i konkurentnost kulturnih sektora, te nadovezujući se na dobre medijske rezultate ostvarene u okviru jamstava InvestEU, Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore 86 i instrumenta za vlasnička ulaganja MediaInvest 87 , Komisija će istražiti nove financijske alate za mobilizaciju privatnog kapitala i poticanje ulaganja u kulturni i kreativni sektor, uključujući start-up i ostala poduzeća, kako bi se povećali njihovi kapaciteti za stvaranje i inovacije.

Zaključci i daljnji koraci

U Kulturnom kompasu za Europu utvrđen je ambiciozan i ojačan politički okvir EU-a za kulturu. Provedbu njegovih mjera usmjerenih na budućnost podupiru tri sveobuhvatna alata: redovita izvješća o stanju kulture u EU-u, strukturirani dijalog EU-a o kulturi i centar EU-a za podatke o kulturi.

Za jačanje strateške orijentacije ovog Kulturnog kompasa bit će nužan veći politički angažman i ulaganje u kulturu. U tom se duhu danas predlaže nacrt zajedničke izjave naslovljene „Europa za kulturu – kultura za Europu”. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da razmotre nacrt s ciljem postizanja zajedničkog dogovora o tekstu i supotpisivanja izjave kako bi se izrazila zajednička volja.

Komisija će surađivati i s drugim javnim institucijama, dionicima u području kulture, akterima civilnog društva, relevantnim organizacijama i svim drugim zainteresiranim stranama kako bi aktivno doprinosila postizanju ambicioznih ciljeva Kulturnog kompasa za Europu.

PRILOG 1.: GLAVNE MJERE KULTURNOG KOMPASA ZA EUROPU

Na popisu u nastavku navode se mjere koje će Komisija poduzeti za provedbu Kulturnog kompasa za Europu.

Broj	Mjera	Rok
VIZIJA: Europa za kulturu – kultura za Europu
1.	Predložiti zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije naslovljenu „Europa za kulturu – kultura za Europu”.	četvrto tromjesečje 2025.
2.	Objaviti izvješće o stanju kulture u EU-u i organizirati strukturirani dijalog EU-a s dionicima.	treće tromjesečje 2027. (Odbor za socijalna pitanja, obrazovanje, kulturu i civilno društvo) treće tromjesečje 2026. (dijalog)
3.	Uspostaviti centar EU-a za podatke o kulturi, kojim će upravljati Europska komisija.	od trećeg tromjesečja 2027.
Ključni smjer 1: VRIJEDNOSTI I PRAVA
4.	Predložiti novu Europsku nagradu za izvedbene umjetnosti.	drugo tromjesečje 2027.
5.	Objaviti izvješće za potporu državama članicama u povećanju sudjelovanja i potpore osobama s invaliditetom u kulturnom životu.	prvo tromjesečje 2028.
6.	Uspostaviti dobrovoljni okvir za uzajamno priznavanje propusnica za kulturu i kulturnu baštinu za mlade koje se izdaju na nacionalnoj razini, među mladima promicati kulturnu rutu inicijative DiscoverEU i povećati kulturnu ponudu u okviru postojeće kartice EU-a za popust za mlade (financirane u okviru programa Erasmus+).	četvrto tromjesečje 2027. (propusnice) drugo tromjesečje 2026. (DiscoverEU) drugo tromjesečje 2026. (iskaznica za mlade)
Ključni smjer 2: UMJETNICI I LJUDI
7.	Predložiti Povelju EU-a za umjetnike u savjetovanju sa socijalnim partnerima i dionicima.	drugo tromjesečje 2027.
8.	Uspostaviti Mrežu mladih ambasadora kulture za raspravu o pitanjima kulturne politike.	od 2026.
9.	Predstaviti smjernice EU-a o kulturi, zdravlju i dobrobiti.	2028.
Ključni smjer 3: KONKURENTNOST, OTPORNOST, KOHEZIJA
10.	Predstaviti strategiju za umjetnu inteligenciju u kulturnim i kreativnim sektorima.	prvo tromjesečje 2027.
11.	Razviti zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu u kontekstu buduće strategije uvođenja podatkovnog prostora za razdoblje 2025. – 2030.	od četvrtog tromjesečja 2025.
12.	Ojačati oznaku europske baštine i Europske prijestolnice kulture nakon 2033.	drugo tromjesečje 2026.
13.	Donijeti komunikaciju i prijedlog preporuke Vijeća o budućnosti novog europskog Bauhausa, na čijem će se temelju transformativna moć umjetnosti i kulture iskorištavati za kreativnost i inovacije.	četvrto tromjesečje 2025.
14.	Pokrenuti novo europsko partnerstvo za istraživanja i inovacije za otpornu kulturnu baštinu.	drugo tromjesečje 2026.
Ključni smjer 4: MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI
15.	Zajedno s visokom predstavnicom / potpredsjednicom ažurirati Strategiju EU-a za međunarodne kulturne odnose.	četvrto tromjesečje 2027.
16.	Zajedno s visokom predstavnicom / potpredsjednicom iskoristiti pristup Tima Europa za kulturu kako bi se potaknulo udruživanje sredstava EU-a i država članica u području kulture i kulturne baštine.	u tijeku
17.	Pokrenuti novu fazu programa EU4Culture u istočnom susjedstvu.	četvrto tromjesečje 2025.
18.	Pokrenuti euromediteransku inicijativu za kulturu, sport i turizam u kontekstu Pakta za Mediteran.	prvo tromjesečje 2026.
ULAGANJA
19.	Pojednostavniti pristup financijskim sredstvima EU-a za kulturu i ažurirati vodič za financiranje CulturEU.	u tijeku (CE) četvrto tromjesečje 2028. (CulturEU)
20.	Oblikovati smjernice EU-a za strateška ulaganja u kulturu i istražiti inovativne investicijske alate za privlačenje privatnog kapitala, uključujući dobrotvorne donacije, u suradnji s relevantnim financijskim institucijama.	četvrto tromjesečje 2028.

(1)

      Stavovi Europljana o kulturi – istraživanje Eurobarometra, svibanj 2025.

(2)

     Detaljniji podaci mogu se pronaći u studiji Kultura i demokracija, dokazi – Ured za publikacije EU-a.

(3)

     Idem.

(4)

     Idem.

(5)

     Podaci za 2024. Izvor: Statistički podaci o kulturi – Zapošljavanje u kulturi – Objašnjenje statističkih podataka – Eurostat .

(6)

     Najnovije: Komunikacija Komisije „Nova europska agenda za kulturu” (COM(2018) 267) .

(7)

     Najnovije: Rezolucija Vijeća o planu rada za kulturu za razdoblje 2023. – 2026. (2022/C 466/01).

(8)

      Strateški program za razdoblje 2024. – 2029.

(9)

     Rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2022. o provedbi Nove europske agende za kulturu i Strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose (2022/2047(INI)).

(10)

     Vidjeti bilješku 7. 

(11)

     Prijedlog Europske komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., predstavljen 16. srpnja 2025., omogućuje EU-u da financira kulturu iz nekoliko instrumenata. EUR-Lex – 52025DC0570R(01) – HR – EUR-Lex.

(12)

     Europski audiovizualni opservatorij i Komisijino izvješće o trendovima u medijskoj industriji i dalje će pružati podatke o audiovizualnom sektoru.

(13)

      Opća deklaracija o ljudskim pravima | Ujedinjeni narodi .

(14)

      Povelja Europske unije o temeljnim pravima .

(15)

      Vijeće Europe, 2023.  Free to Create: Artistic Freedom in Europe .

(16)

      Zaključci Vijeća o ugroženim i raseljenim umjetnicima 2023/C 185/09 . 

(17)

      Konvencije UNESCO-a o raznolikosti kulturnih izričaja 2005.| Raznolikost kulturnih izričaja .

(18)

     U okviru potprograma MEDIA podržan je i razvoj više od 300 igara ili imerzivnih naslova, od kojih su mnogi osvojili prestižne nagrade.

(19)

     Financirano iz potprograma Kultura u okviru programa Kreativna Europa: Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / Nagrada Europa Nostra nagrada „Glazba pokreće Europu”, nagrada EU-a za suvremenu arhitekturu Mies van der Rohe, Nagrada EU-a za književnost i nova nagrada EU-a za židovsku kulturnu baštinu Simone Veil.

(20)

      Europski dan jezika | Europska komisija , zajednička inicijativa s Vijećem Europe.

(21)

    Primjeri projekata za potporu regionalnim i manjinskim jezicima: skup projekata sufinanciranih iz programa Erasmus+ i Kreativna Europa .

(22)

     Direktiva (EU) 2018/1808.

(23)

     COM(2025) 723.

(24)

     Studija na koju se upućuje u planu rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. – 2026. (SL C 466, 7.12.2022.).

(25)

      Dani europske baštine | Dani europske baštine , koje sufinanciraju EU i Vijeće Europe.

(26)

      Kulturna ruta DiscoverEU | Europski portal za mlade motivira mlade da na svojem putovanju posjete lokacije bitne za kulturu i kulturnu baštinu. DiscoverEU financira se u okviru programa Erasmus+.

(27)

      Statistički podaci o kulturi – Sudjelovanje u kulturi – Objašnjenje statističkih podataka – Eurostat .

(28)

      Stavovi Europljana o kulturi – istraživanje Eurobarometra, svibanj 2025.

(29)

      Statistički podaci o kulturi – Sudjelovanje u kulturi – Objašnjenje statističkih podataka – Eurostat .

(30)

      Statistički podaci o kulturi – Zapošljavanje u kulturi – Objašnjenje statističkih podataka – Eurostat .

(31)

     Idem.

(32)

     Idem.

(33)

     Idem.

(34)

      Status umjetnika te kulturnih i kreativnih djelatnika u Europi – Europski audiovizualni opservatorij .

(35)

      Značajke zaposlenosti i neprijavljeni rad u kulturnom i kreativnom sektoru – Europsko nadzorno tijelo za rad .

(36)

     Prema istraživanju organizacije Panteia 2024. 68 % ispitanih umjetnika i djelatnika u kulturnom i kreativnom sektoru radi više od jednog posla, a 71 % nema pristup dostatnoj socijalnoj zaštiti, posebno ugovorni radnici i samozaposleni umjetnici.

(37)

     Podaci za 2022. Prema podacima Eurostata , u EU-u je 2022. zabilježena najniža rodno uvjetovana razlika u zaposlenosti u kulturnom sektoru u zadnjih 10 godina, ali ta se ravnoteža ne odražava u primanjima. Statistički podaci o kulturi – Rodna ravnopravnost – Objašnjenje statističkih podataka – Eurostat .

(38)

      Status i radni uvjeti umjetnika i kulturnih i kreativnih djelatnika – Ured za publikacije EU-a ; Mapiranje radnih uvjeta u kulturnom i kreativnom sektoru u EU-u .

(39)

     Europski parlament glavni je zagovornik okvira EU-a za socijalni i profesionalni položaj umjetnika i radnika u kulturnom i kreativnom sektoru C/2024/4208 .

(40)

      This is how we work – Mapiranje radnih uvjeta u kulturnom i kreativnom sektoru u EU-u (creativesunite.eu) .

(41)

      Kultura pokreće Europu – Kultura i kreativnost .

(42)

      Preporuka Vijeća o pristupima kombiniranog učenja za visokokvalitetno i uključivo osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje (2021/C 504/03) .

(43)

      Dan europskih autora – Kultura i kreativnost .

(44)

     Europska koalicija za pismenost najavljena je u Akcijskom planu za osnovne vještine , Europska komisija, ožujak 2025.

(45)

      What is the evidence on the role of the arts in improving health and well-being?  A scoping review , SZO, 2019.

(46)

      Sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju – Europska komisija .

(47)

     Kao što je projekt CultureForHealth.

(48)

     Europska komisija: Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu, Kultura i zdravlje – vrijeme je za djelovanje, Ured za publikacije Europske unije, 2025., https://data.europa.eu/doi/10.2766/0432398 .

(49)

     Među svim industrijskim ekosustavima kulturni i kreativni sektori, zajedno sa zdravstvom i mobilnošću, privlače najviše tehnoloških start-up poduzeća. Dodatne informacije: Europska komisija, „Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti za 2024.”.

(50)

      Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda (UNWTO, Report on Tourism and Culture Synergies) , 2018. Nadalje, u izvješću UNWTO-a za 2021. navodi se da se broj posjetitelja na lokacijama prikazanima u popularnim filmskim ili televizijskim produkcijama povećao u prosjeku za 25 % do 40 %.

(51)

     Na primjer Stručna skupina za kulturnu baštinu , Europski filmski forum ili inicijativa Glazba pokreće Europu .

(52)

     Na primjer, potprogram MEDIA u okviru programa Kreativna Europa, koji obuhvaća audiovizualni sektor, ili ciljano financiranje programa za izvedbene umjetnosti (Perform Europe) u okviru potprograma Kultura programa Kreativna Europa.

(53)

     51 % poduzeća u sektoru videoigara, 39 % poduzeća u audiovizualnom sektoru i 35 % poduzeća u sektoru informativnih medija primjenjuje UI rješenja. Izvješće „Trendovi u europskoj medijskoj industriji” za 2025. | Izgradnja digitalne budućnosti Europe.

(54)

     To posebno uključuje Direktivu (EU) 2019/790 , Direktivu (EU) 2018/1808 , Uredbu (EU) 2022/2065 , Uredbu (EU) 2022/1925 , Uredbu (EU) 2024/1689 i Uredbu (EU) 2024/1083 .

(55)

     Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ.

(56)

     Komisija je poduprla izradu kodeksa prakse radi utvrđivanja detaljnih pravila o UI-ju opće namjene, koji je odobren kao primjeren vodič za dobavljače koji žele dokazati svoju usklađenost s obvezom iz Akta o umjetnoj inteligenciji. Donijela je i predložak na temelju kojeg dobavljači UI modela opće namjene mogu sažeti sadržaj koji upotrebljavaju za treniranje svojih modela. U tijeku je studija o izvedivosti registra izuzeća u okviru iznimke za rudarenje podataka, a planira se i još jedna studija o procjeni pravila iz Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, uključujući iznimku za rudarenje podataka. Nadalje, Komisija je pokrenula postupak izrade novog kodeksa prakse za transparentnost sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom u skladu s člankom 50. Akta o umjetnoj inteligenciji.

(57)

     COM(2025) 723 final.

(58)

      Specijalno istraživanje Eurobarometra br. 562 o stavovima Europljana prema kulturi .

(59)

     Podaci o dodijeljenim sredstvima EU-a za kulturu i kulturnu baštinu u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (među ostalim u okviru potprograma Interrega „Europska teritorijalna suradnja”) preuzeti su 8. rujna 2025. Brojke pokazuju samo izravna dodijeljena sredstva.

(60)

      Strategija EU-a za turizam .

(61)

      Europske prijestolnice kulture – Kultura i kreativnost .

(62)

      Pregled statističkih podataka Metis .

(63)

      Oblak za suradnju u području europske kulturne baštine – Europska komisija .

(64)

      Zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu .

(65)

      Zaključci Vijeća o pristupu EU-a kulturnoj baštini u sukobima i krizama i Zaključci Vijeća o upravljanju rizicima u području kulturne baštine 2020/C 186/01 .

(66)

      Pripravnost – Europska komisija .

(67)

      PROCULTHER – zaštita kulturne baštine od posljedica katastrofa.

(68)

      READY – otpornost za baštinu izloženu katastrofama, klimatskim rizicima i složenim izvanrednim situacijama .

(69)

     ICCROM je Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne imovine.

(70)

      Komunikacija Komisije o akcijskom planu EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima, COM(2022) 800 .

(71)

      Uredba (EU) 2019/880 .

(72)

      Direktiva (EU) 2024/1640 .

(73)

      Inovacije za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima – Ured za publikacije EU-a .

(74)

      Podskupina za tržište umjetnina (E03650/2) – Registar stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata .

(75)

      Zajednički kalkulator emisija ugljika za europski audiovizualni sektor: prema ekološki osviještenoj budućnosti .

(76)

      Projekt GoGreen .

(77)

     Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009; Službeni list L 209/2021 .

(78)

      Zajednička komunikacija „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN/2016/029) .

(79)

      Stranica projekta EU-a – EU NEIGHBOURS east .

(80)

     Nekoliko projekata financirano je iz Instrumenta pretpristupne pomoći EU-a (IPA) , na primjer na zapadnom Balkanu, s ciljem poboljšanja kulturne suradnje kao pokretača pomirenja i dobrosusjedskih odnosa, podupirući dugoročnu regionalnu stabilnost i uzajamno razumijevanje.

(81)

      TAIEX – Europska komisija .

(82)

      Zajednička komunikacija o Paktu za Mediteran – Bliski istok, sjeverna Afrika i Perzijski zaljev .

(83)

     Svjetska konferencija UNESCO-a o kulturnim politikama i održivom razvoju.

(84)

     Kao što su Erasmus+, Obzor Europa, Digitalna Europa, InvestEU, CERV i NDICI.

(85)

    Vodič za financiranje CulturEU – Kultura i kreativnost .

(86)

      Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore (CCS GF) , koji se prvotno financirao iz programa Kreativna Europa do 2020., a zatim u okviru programa InvestEU od 2021., a provodio se djelotvornom suradnjom Komisije i Europskog investicijskog fonda.

(87)

      MediaInvest – Poticanje ulaganja u europski audiovizualni sektor | Izgradnja digitalne budućnosti Europe .