EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.12.2025.

COM(2025) 744 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o Akcijskom planu EU-a za suzbijanje trgovine drogom

1.Uvod

1 Trgovina drogom velika je i trajna prijetnja sigurnosti Europe. Više od polovine najopasnijih kriminalnih mreža koje djeluju u EU-u uključeno je u trgovinu drogom i iskorištava položaj EU-a kao velikog potrošačkog tržišta, tranzitnog čvorišta i proizvodnog područja za nezakonite droge. Organizirani kriminal iskorištava globalne trgovinske putove i digitalne tehnologije te razvija sofisticiranu kriminalnu infrastrukturu koja destabilizira društva u EU-u nasiljem, korupcijom i infiltracijom u zakonito gospodarstvo.

Kokain i sintetičke droge, zajedno s njihovim prekursorima, posebno su dinamični aspekti trgovine drogom koje karakteriziraju promjenjive rute i metode. Unatoč uspješnim mjerama kaznenog progona, u EU-u se i dalje u velikim razmjerima proizvode sintetičke droge kao što su MDMA, amfetamin i metamfetamin. Kriminalne mreže brzo se prilagođavaju i izbjegavaju otkrivanje primjenom sofisticiranih metoda krijumčarenja, šifrirane komunikacije, darknet platformi i kriptovaluta.

2 Pranje unosnih prihoda od trgovine drogom i njihovo ponovno ulaganje jača utjecaj kriminalnih mreža u legalnim sektorima i često rezultira većim nasiljem, posebno u lučkim gradovima i na gradskim tržištima. Uz diversifikaciju ruta trgovine drogom i ulaznih točaka može se očekivati daljnje širenje nasilja. Te mreže sve više regrutiraju mlade i ranjive pojedince te iskorištavaju njihove društvene i gospodarske poteškoće kako bi izbjegle kazneni progon. Nakon regrutiranja na platformama društvenih medija mladi se iskorištavaju kao preprodavači, kuriri i operativna potpora u nezakonitoj trgovini npr. za preuzimanje droga iz teretnih kontejnera.

3 4 Kako bi odgovorila na te nove izazove, Komisija predstavlja novi Akcijski plan EU-a za borbu protiv trgovine drogom, koji jača širu strategiju EU-a za borbu protiv droga, koja se zasniva na uravnoteženoj politici utemeljenoj na dokazima i daje prednost ljudskim pravima. Iako je glavni cilj plana poboljšati sigurnost, on uključuje i mjere za povećanje pripravnosti, smanjenje štete povezane s drogama i jačanje međunarodne suradnje i partnerstava. Nadovezujući se na evaluaciju akcijskog plana za razdoblje 2021. – 2025. i pozitivna iskustva u provedbi plana EU-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala, ovaj akcijski plan usmjeren je na posebne prioritetne mjere za kratkoročne i srednjoročne ciljeve i detaljno navodi 19 ciljanih mjera za zaustavljanje operacija trgovine drogom.

5 Akcijski plan nadovezuje se na strategiju unutarnje sigurnosti ProtectEU kao jedan od njezinih glavnih ciljeva i potiče sinergije preko platformi kao što je Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) i Europski savez luka, javno-privatno partnerstvo koje je ključno za koordinirane mjere sigurnosti na strateškim tranzitnim točkama.

Globalna suradnja važna je za akcijski plan, pogotovo intenzivnija suradnja sa SAD-om i suradnja s partnerima u Latinskoj Americi, na Karibima, u zapadnoj Africi, na Bliskom istoku, u Kini i Indiji. Zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati, uključujući zapadni Balkan, i dalje su važni saveznici. U tom će se kontekstu u okviru suradnje podupirati i postupna integracija zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u u rad agencija za pravosuđe i unutarnje poslove (Europol, CEPOL, EUDA), kao i u kontekstu EMPACT-a, čime će se ojačati kolektivna borba protiv trgovine drogom. Ta partnerstva nužna su za razbijanje mreža trgovine ljudima i osiguravanje ruta.

EU će intenzivnije surađivati i u okviru Europske koalicije protiv droga, koju je Europska politička zajednica pokrenula u listopadu 2025. kako bi se zajedničkim snagama odgovorilo na sveprisutnu prijetnju trgovine drogom.

2.Prioritetne mjere

Budući da se kriminalne mreže razvijaju, a trgovina drogom diversificira, nužno je koordinirano djelovanje. Učinkovita provedba ovisi o kvalitetnoj suradnji na razini EU-a, bliskoj suradnji s međunarodnim partnerima i kontinuiranom političkom angažmanu.

Ovaj akcijski plan usmjeren je na šest prioritetnih područja na kojima treba intenzivnije raditi, od kojih svako sadržava posebne mjere za rješavanje pitanja povezanih s trgovinom drogom. Njihova povezanost sa stupovima Strategije EU-a u području droga opisana je su u nastavku.

1.Prilagodba novim rutama i načinima rada (3. stup: Jačanje sigurnosti) 2.Sprečavanje kriminala i smanjenje nasilja povezanog s drogama (4. stup: Suočavanje sa štetnim posljedicama zbog droge) 3.Jačanje suradnje među tijelima kaznenog progona, pravosudnim tijelima i carinskim tijelima (3. stup: Jačanje sigurnosti) 4.Rješavanje problema sintetičkih droga i prekursora za droge (3. stup: Jačanje sigurnosti i 4. stup: Suočavanje sa štetnim posljedicama zbog droge) 5.Unapređenje istraživanja, razvoja i inovacija (1. stup: Povećanje pripravnosti) 6.Jačanje međunarodne suradnje i partnerstava (5. stup: Izgradnja snažnih partnerstava)

2.1. Prilagodba novim rutama i načinima rada

Kriminalne mreže krijumčare nezakonite droge u EU prvenstveno morskim putem, koristeći se širokom mrežom komercijalnih plovnih putova i nekomercijalnim plovilima. Nakon dolaska pošiljke droge obično se prevoze cestom i željeznicom uz korištenje unutarnjih logističkih usluga u EU-u. Zračni putovi upotrebljavaju se za pošiljke malog obujma i velike vrijednosti, kao što su dizajnerske droge ili prekursori. Mreže se brzo prilagođavaju pooštrenim sigurnosnim mjerama i preusmjeravaju krijumčarske rute u manje nadzirane luke i pravce kako bi izbjegle otkrivanje. Takva preusmjeravanja moguća su zbog infiltracije organiziranog kriminala u društvo, korupcije radnika, prijetnji nasiljem, nasilja i posljedičnog iskorištavanja logističkih slabih točaka – organizirani kriminal čini sve kako bi zaštitio svoju nezakonitu dobit.

Mjera 1: bolje korištenje obavještajnih podataka o putovanjima za otkrivanje, analiziranje i prekidanje ruta trgovine drogom

Glavni akteri: države članice, Europol, Europska komisija

Organizirane kriminalne grupe iskorištavaju komercijalni i privatni zračni promet te kopneni i pomorski promet za krijumčarenje narkotika preko vanjskih granica i duž ruta unutar šengenskog područja. Od presudne je važnosti da tijela kaznenog progona, uključujući carinska tijela, budu opremljena potrebnim alatima za otkrivanje i presretanje nezakonitih tokova. Alati za prikupljanje informacija o putovanjima, uključujući podatke o letu, evidencija podataka o putnicima (PNR), automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ANPR) i prethodne informacije o teretu (ACI) koje carinska tijela prikupljaju za sva komercijalna prijevozna sredstva, važni su alati za pomoć u otkrivanju, analiziranju i suzbijanju trgovine drogom.

Suzbijanje nezakonite trgovine u općem zračnom prometu: kriminalne mreže neprestano razvijaju i diversificiraju svoje metode nezakonite trgovine. Upotreba malih zrakoplova za izvanredne letove postaje sve privlačnija za prekogranično krijumčarenje narkotika. Ti zrakoplovi, koji često nisu obuhvaćeni intenzivnim nadzorom koji se primjenjuje na komercijalno zrakoplovstvo, krijumčarima služe kao neprimjetna, fleksibilna i niskorizična sredstva za prijevoz pošiljki droge velike vrijednosti između Europe, sjeverne Afrike, Latinske Amerike i zapadnog Balkana.

Zbog te nove prijetnje relevantna tijela država članica trebala bi od 2026. od EUROCONTROL-a primati informacije o izvanrednim letovima. Kombiniranjem planova rutinskih letova i podataka o praćenju s pokazateljima rizika kao što su promjene rute u posljednji trenutak, upotreba udaljenih zračnih luka ili netransparentno vlasništvo nad zrakoplovima države članice mogle bi u budućnosti lakše utvrđivati letove koje je potrebno pomnije nadzirati. Budući da EUROCONTROL ne prima planove leta za zrakoplove koji lete prema pravilima vizualnog letenja, države članice trebale bi procijeniti mogućnosti za sustavno prikupljanje, razmjenu i analizu glavnih informacija o letu i za te letove. Kako bi podržao uspostavu takvih sustava, EUROCONTROL je pristao pružiti smjernice o postupcima i strukturama podataka. Europol bi mogao doprinijeti razvoju pokazatelja rizika i olakšati analizu i razmjenu informacija među državama članicama, u skladu sa svojim mandatom.

6 Analiza podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR): mreže za trgovinu drogom sve sofisticiranije upotrebljavaju međunarodne rute putovanja i posrednike. Postojeći okvir za informacije o putovanjima, unaprijed dostavljene informacije o putnicima (API) i podaci iz PNR-a neophodni su za rad tijela za izvršavanje zakonodavstva u borbi protiv teškog organiziranog kriminala i trgovine drogom. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal podataka iz PNR-a u skladu s Direktivom o PNR-u, odjeli za informacije o putnicima država članica trebali bi sustavno utvrđivati, analizirati i razmjenjivati obrasce putovanja i profile rizika relevantne za trgovinu drogom, u bliskoj suradnji s Europolom i uz njegovu potporu.

Nadalje, Komisija zajedno s državama članicama i prometnom industrijom istražuje mogućnosti za jačanje postojećeg okvira za API/PNR, koji je trenutačno ograničen na komercijalni zračni prijevoz. To uključuje moguće uvođenje mjera za druge načine prijevoza, kao što su pomorski i kopneni prijevoz te privatni letovi. Razmotrit će se rezultati studija izvedivosti o pomorskom i kopnenom prometu objavljenih 2025. i tekuće studije o privatnim letovima koja će biti dovršena 2026.

Djelotvorna upotreba sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica: Kad nezakonite droge stignu na europski teritorij, mreže za trgovinu drogom brzo ih unutar EU-a prevoze cestovnim prijevozom u automobilima, kombijima i kamionima pa one često ostanu neotkrivene. Kako bi se to spriječilo, države članice i EU ocijenit će i provesti potrebne mjere da bi sustavi za automatsko prepoznavanje registarskih pločica kojima se koriste tijela kaznenog progona i carinska tijela uspješno pretraživali Šengenski informacijski sustav. Time bi se lakše otkrivala vozila označena zbog svoje povezanosti s trgovinom drogom i drugim teškim prekograničnim kaznenim djelima.

Osim toga, prema potrebi, relevantni podaci o lokaciji ANPR-a trebali bi biti dostupni za daljnje istrage. Tako bi se učinkovitije pratile kriminalne rute i razbijale mreže nezakonite trgovine, pogotovo u ključnim prometnim čvorištima kao što su luke, trajektni terminali, željezničke postaje i autoceste preko kojih se često prevoze droge. Naposljetku, EU bi trebao promicati usklađene tehničke standarde i interoperabilnost sustava radi uredne razmjene informacija između država članica i agencija EU-a kao što je Europol. Te bi mjere znatno povećale sposobnost EU-a da otkrije i sprečava nezakonitu trgovinu na svojim cestama.

Iz prethodnih informacija o teretu koje carinska tijela prikupljaju preko sustava kontrole uvoza druge generacije (ICS2) dobivaju se detaljni podaci o svoj robi koja ulazi u EU prije njezina dolaska na vanjske granice. Carinska tijela provode zajedničku analizu rizika u stvarnom vremenu i ciljaju rizične pošiljke. Iako je ICS2 za zračni i pomorski promet već operativan, sustav će biti u potpunosti uveden do sredine 2026. kad će se uključiti cestovni i željeznički promet.

Mjera 2: proširenje rada Centra za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama (MAOC-N)

Glavni akteri: MAOC-N, Komisija, Europol, države članice

7 Centar za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama (MAOC-N) već dugo djeluje kao jedinstven i vrlo učinkovit multinacionalni koordinacijski centar za borbu protiv trgovine drogom u pomorskom prometu. Okuplja časnike za vezu iz tijela kaznenog progona, carinskih, vojnih i pomorskih tijela država članica EU-a sudionica, Ujedinjene Kraljevine i partnerskih država promatrača, uključujući Sjedinjene Američke Države. Njegova je glavna zadaća podupirati otkrivanje, presretanje i ometanje velikih pošiljaka droge, posebno onih koje se prevoze morskim, a sve više i redovnim zračnim putem. Prednost mu je operativna koordinacija, kapacitet za razmjenu obavještajnih podataka u stvarnom vremenu i sposobnost povezivanja nacionalnih jurisdikcija i istraga. MAOC-N je najaktivniji u Atlantskom oceanu, posebno na transatlantskim rutama prema Europi i uz obalu zapadne Afrike, što je područje koje se sve više upotrebljava kao čvorište za pretovar droga namijenjenih europskom tržištu. MAOC-N je 2024. postigao velike operativne rezultate i pomogao međunarodnim partnerima u više istaknutih operacija presretanja na moru s rekordnim zapljenama koje su premašile 70 tona kokaina.

S obzirom na promjenjivo okruženje međunarodne trgovine drogom, a posebno sve veću upotrebu pomorskih ruta i ruta općeg zračnog prometa, Komisija će intenzivirati suradnju s centrom MAOC-N i državama članicama. Cilj je pritom istražiti produbljivanje trenutačnih operativnih aktivnosti MAOC-N-a i njihovo moguće širenje, a težište će biti na proširenju operativne prisutnosti u sredozemnoj regiji i poticanju šireg sudjelovanja ili članstva država članica.

Mogućim proširenjem baze članstva MAOC-N-a povećao bi se njegov geografski doseg i obavještajne sposobnosti, posebno u sredozemnom bazenu, koji postaje glavni koridor za trgovinu različitim nezakonitim tvarima, uključujući smolu kanabisa, kokain i sintetičke droge.

Ključni je aspekt te strategije jačanje suradnje između centra MAOC-N, Europola i Frontexa. MAOC-N se ponajprije bavi operativnom koordinacijom na moru i u zraku, Frontex podupire upravljanje granicama, a Europol kaznene istrage u državama članicama mjerama kao što su praćenje imovine i povezivanje operacija s drogom s većim mrežama organiziranog kriminala. Razmatra se prijedlog o osnivanju zajedničkog pomorskog akcijskog tima za borbu protiv narkotika (J-MCAT) u okviru Europola, koji bi uključivao MAOC-N, Frontex i države članice. Tim bi omogućio koordinaciju taktičkih operacija i zapljena droge u stvarnom vremenu, čime bi se olakšalo odvijanje sveobuhvatnih, dugoročnih istraga kriminalnih mreža.

Mjera 3: korištenje kapaciteta Frontexa za potporu državama članicama u otkrivanju trgovine drogom na vanjskim granicama EU-a i jačanje suradnje s Europolom i drugim relevantnim tijelima

Glavni akteri: Frontex, EMSA, SatCen, Europol, MAOC-N, države članice

Iskorištavanjem svojih i partnerskih nadzornih kapaciteta, uključujući zračne resurse i satelitske snimke visoke razlučivosti, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) može učinkovitije pratiti i otkrivati trgovinu drogom na vanjskim granicama EU-a. Agencija bi se trebala više usredotočiti na suzbijanje te prijetnje i uključiti trgovinu drogom u svoje procjene dostupnosti tehničke opreme, sustava, sposobnosti, resursa, infrastrukture i osposobljenog osoblja u državama članicama kako bi se učinkovito nadzirala državna granica.

Frontex bi u cilju povećanja aktivnosti trebao ojačati suradnju s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) i Satelitskim centrom EU-a (SatCen) u kontekstu postojećih sigurnosnih usluga programa Copernicus i potencijalne usluge promatranja zemlje za državne potrebe, integrirajući podatke i analize tih partnera kako bi stekao sveobuhvatnu svjesnost o stanju. Frontex i Komisija trebali bi razrađivati postojeće sinergije i istraživati nove s programima za sigurnu povezivost i svemirskim programima EU-a putem postojećih i budućih sigurnosnih i vladinih usluga u području sigurne komunikacije, otpornog pozicioniranja, navigacije i određivanja vremena te promatranja Zemlje. Osim toga, na temelju novih radnih dogovora s Europolom i centrom MAOC-N poboljšat će se razmjena informacija i strateška koordinacija.

Frontexovi kapaciteti uključuju sve veći skup alata za nadzor i praćenje, čime se omogućuje intenzivnije praćenje vanjskih granica EU-a i predgraničnih područja. Oslanjajući se na kombiniranje podataka o nadzoru s informacijama država članica Frontex bi trebao provoditi ciljane operativne aktivnosti u okviru upravljanja granicama kako bi zemljama domaćinima i drugim dionicima pomogao u borbi protiv trgovine drogom. Istražit će se sinergije s postojećim uspješnim inicijativama za suradnju s trećim zemljama u području upravljanja granicama, uključujući mrežu Punto Atenas s Latinskom Amerikom. Osim toga, kapaciteti razvijeni u okviru plana pod nazivom „Očuvanje mira – Plan za obrambenu pripravnost”, posebno u okviru Europske inicijative za obranu od bespilotnih zrakoplova, mogu se prilagoditi za dvojnu namjenu kako bi se ojačala zaštita granica i poboljšalo otkrivanje trgovine drogom.

8 Frontex i Europol trenutačno pregovaraju o novom radnom dogovoru, a Frontex će pregovarati i o radnom dogovoru s centrom MAOC-N. Cilj je tih dogovora ojačati stratešku koordinaciju i olakšati bolju razmjenu informacija te poboljšati suradnju u borbi protiv trgovine drogom.

Agencija bi trebala intenzivnije koristiti EUROSUR-ove usluge spajanja za prikupljanje pomorskih podataka od EMSA-e, uključujući informacije iz zajedničkog okruženja za razmjenu informacija (CISE) i SatCena. Prikupljene informacije trebalo bi odmah proslijediti nacionalnim tijelima radi poduzimanja djelotvornih operativnih mjera i suzbijanja nezakonite trgovine. Frontex u svojem godišnjem planiranju mora izričito razmotriti prijetnje od trgovine drogom i osigurati glatko izvođenje zajedničkih operacija u dogovoru s državama članicama domaćinima.

Mjera 4: jačanje civilno-vojnih partnerstava za borbu protiv trgovine drogom u pomorskom prometu

Glavni akteri: Komisija, Visoki predstavnik uz pomoć ESVD-a, države članice

Nedavne istrage tijela kaznenog progona pokazuju da transnacionalne mreže za trgovinu drogom aktivno iskorištavaju međunarodne vode i složene pomorske rute za prijevoz velikih količina nezakonitih tvari u EU. Te rute prolaze kroz regije koje su ključna tranzitna područja za kokain i druge opojne droge namijenjene Europi, kao što su zapadnoafrička i atlantska ruta u širem smislu. Nužno je poboljšati kapacitete EU-a za presretanje i nadzor duž tih koridora za nezakonitu trgovinu. Kad se otkriju plovila uključena u trgovinu drogom, među ostalim korištenjem svemirskih sredstava, države članice EU-a s odgovarajućim vojnim sposobnostima mogle bi imati važnu ulogu u potpori presretanju, u skladu s pravnim mandatima i operativnim okvirima. To uključuje prosljeđivanje važnih informacija tijelima za izvršavanje zakonodavstva i carinskim tijelima radi poduzimanja mjera.

EU koristi različite inicijative u okviru svoje zajedničke sigurnosne i obrambene politike za aktivnu borbu protiv trgovine drogom. Mandat jedne od tih operacija, operacije EUNAVFOR ATALANTA u Indijskom oceanu, obuhvaća borbu protiv trgovine drogom. Mandat misije EUCAP Somalia je jačanje pomorskog upravljanja i sposobnosti da bi se osnovale održive institucije i agencije za izvršavanje pomorskog zakonodavstva, uključujući obalnu stražu. U Gvinejskom zaljevu Inicijativa Europske unije za sigurnost i obranu pruža sigurnosnu i obrambenu potporu zapadnoafričkim zemljama kao što su Côte d’Ivoire, Gana, Togo i Benin. Cilj je te inicijative ojačati kapacitete tih zemalja za borbu protiv terorističkih skupina i poboljšati upravljanje raspoređivanjem vojnih i civilnih stručnjaka te mobilnih timova za osposobljavanje na zahtjev zemalja domaćina.

Ako te zapadnoafričke zemlje zatraže pomoć za jačanje kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva u borbi protiv trgovine drogom, Komisija i Visoki predstavnik će u okviru svojih nadležnosti dati prednost tom zahtjevu i potencijalno predložiti potporu državama članicama EU-a. Osim toga, države članice mogu se koristiti alatom za koordiniranu pomorsku prisutnost u Gvinejskom zaljevu kako bi ojačale sigurnosne kapacitete obalnih država i tako doprinijele radu na presretanju. Slične inicijative istražit će se na zapadnoj hemisferi.

Maksimalno iskorištavanje zajedničkog okruženja za razmjenu informacija ključno je za učinkovitu razmjenu informacija između vojnih i civilnih dionika EU-a. Projekti koje financira EU, kao što su SEACOP u Gvinejskom zaljevu i Latinskoj Americi i CRIMARIO u indo-pacifičkoj regiji i Latinskoj Americi, dodatno jačaju svjesnost o stanju u pomorstvu, međuagencijsku koordinaciju i regionalnu razmjenu informacija.

Europski instrument mirovne pomoći dopunjuje te aktivnosti osiguravanjem opreme, osposobljavanja i stručnog znanja za jačanje kapaciteta pomorske sigurnosti među partnerima. Širenjem tih inicijativa podupire se sveobuhvatan pristup EU-a borbi protiv trgovine drogom u pomorskom prometu.

Tim se mjerama zajednički nastoji intenzivirati borba protiv trgovine drogom na moru, a EU se i dalje zalaže za slobodu plovidbe i sigurne plovne putove u skladu s međunarodnim pravom, posebno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) i Konvencijom Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima.

Općenito, civilne misije ZSOP-a na terenu namijenjene su jačanju kapaciteta zemalja domaćina. U nekim slučajevima zadužene su da unapređuju koordinaciju i suradnju između civilnih aktera ZSOP-a i PUP-a u trećim zemljama, prema potrebi i u okviru njihovih mandata i nadležnosti, i tako čvršće povezuju unutarnju i vanjsku sigurnost. Borba protiv trgovine drogom u pomorskom prometu trebala bi biti važan sastavni dio unutarnje i vanjske sigurnosti.

Mjera 5: utvrđivanje djelotvornih mjera za suzbijanje zloupotrebe brzih plovila

Glavni akteri: države članice, Europol, Europska komisija

Posljednjih je godina upotreba brzih plovila velike snage koja izbjegavaju kazneni progon postala omiljena metoda za prijevoz nedopuštenih droga pomorskim rutama, posebno u Španjolsku, Portugal i Francusku. Sveobuhvatan i koordinirani europski pristup nužan je kako bi se odgovorilo organiziranim kriminalnim grupama koje sve više koriste takva plovila.

Neke države članice već su poduzele zakonodavne mjere i donijele stroža nacionalna pravila za takve brze brodove. Kriminalne organizacije reagirale su premještanjem svojih operacija u druge zemlje EU-a u kojima takve stroge kontrole još ne postoje. 

Kako bi pomogla u borbi protiv te pojave, Komisija će 2026. na posebnoj stručnoj radionici organizirati razmjenu najboljih primjera iz prakse i stečenih iskustava među državama članicama. To će uključivati rasprave o učinkovitosti nacionalnih zakona kojima se uređuje upotreba, registracija i kontrola brzih plovila u cijelom EU-u, kao i o uvođenju novih tehnologija i inovativnih metoda za otkrivanje, praćenje i presretanje sumnjivih plovila u stvarnom vremenu. Rezultati će se objediniti u praktični vodič o registraciji, sljedivosti i kontroli takvih brzih plovila.

Komisija će istodobno pokrenuti strukturirane dijaloge s proizvođačima izvanbrodskih motora. Budući da se krijumčari često koriste motorima koji mogu postići iznimno velike brzine, industrijska partnerstva trebala bi promicati odgovornu distribuciju i sljedivost opreme velike snage. Osim toga, integracijom pametnih tehnologija koje omogućuju globalni navigacijski satelitski sustavi i sustavi za praćenje motora može se poboljšati rad na nadzoru i presretanju. Zahvaljujući tim kapacitetima provedbena tijela mogla bi na nove načine sigurno onesposobljavati ili ograničavati operativni raspon brzih plovila koja se upotrebljavaju u kriminalnim aktivnostima.

Mjera 6: razvoj javno-privatne suradnje radi suzbijanja trgovine drogom putem poštanskih usluga i usluga dostave paketa

Glavni akteri: države članice, Europol, Europska komisija

Brzo širenje e-trgovine i međunarodnih pošiljki kriminalnim je mrežama pružilo nove mogućnosti za prikriveni prijevoz nezakonitih droga putem poštanskih usluga i usluga dostave paketa. Te se usluge u velikoj mjeri iskorištavaju za prekograničnu distribuciju narkotika, često u malim količinama koje je teže otkriti, ali kumulativno doprinose operacijama nezakonite trgovine velikih razmjera. Za tu rastuću prijetnju potreban je pristup na razini cijelog društva u okviru kojeg se mobiliziraju tijela za izvršavanje zakonodavstva i javne institucije, ali i privatni sektor.

Komisija će pokrenuti poseban forum na razini EU-a koji će okupljati predstavnike poštanskog sektora i sektora dostave paketa, nacionalna regulatorna tijela, carinu i tijela kaznenog progona. Platforma će raditi na poticanju strukturiranog dijaloga, boljem razumijevanju operativnih poteškoća i jačanju javno-privatne suradnje. Cilj je otkriti i zaustaviti trgovinu drogom i protok zabranjene robe u lancima opskrbe uz poštovanje pravnih okvira kao što je Carinski zakonik EU-a.

S obzirom na prekogranične aktivnosti poštanskih poduzeća i poduzeća za dostavu paketa, potrebna je strukturirana suradnja na razini EU-a. Kako bi se poboljšalo sprečavanje trgovine drogom i prijevoz zabranjene robe unutar i izvan EU-a, Komisija će razmotriti pripremu memoranduma o razumijevanju na razini EU-a. Tim bi se sporazumima formalizirala suradnja, utvrdile jasne odgovornosti te unaprijedila razmjena informacija i zajednički angažman. Takvi memorandumi pospješili bi postojeće i buduće obveze razmjene informacija u okviru carinskog zakonodavstva EU-a, koje bi se dopunile, a ne mijenjale.

2.2. Sprečavanje kriminala i smanjenje nasilja povezanog s drogama

Regrutiranje mladih koje provode organizirane kriminalne mreže uključene u trgovinu drogom sve je veći problem u cijelom EU-u. Kriminalne skupine aktivno traže i pokušavaju iskoristiti ranjive maloljetnike kao jeftine i niskorizične pomagače, često u gospodarski ili socijalno ugroženim područjima. Digitalna dimenzija dodatno ubrzava taj trend jer se internetske platforme i društveni mediji upotrebljavaju za mamljenje, manipuliranje i regrutiranje maloljetnika pod krinkom brze zarade ili stvaranja osjećaja pripadnosti.

Mjera 7: izrada paketa instrumenata za sprečavanje regrutiranja maloljetnika u mreže za trgovinu drogom

Glavni akteri: Europska mreža za sprečavanje kriminala (EUCPN), Agencija Europske unije za droge (EUDA), države članice, Komisija

Europska mreža za sprečavanje kriminala razvit će 2026. sveobuhvatan paket instrumenata, a EUDA će olakšati rad Europske zajednice prakse kako bi se spriječilo regrutiranje maloljetnika u mreže za trgovinu drogom. U okviru ove inicijative kombinirat će se praktične mjere prevencije i intervencije s platformom za suradnju i razmjenu znanja na razini EU-a. Taj će paket instrumenata nacionalnim tijelima, edukatorima, radnicima u zajednici i akterima civilnog društva osigurati alate utemeljene na dokazima za rano otkrivanje, intervenciju i izgradnju otpornosti kako bi se spriječilo da kriminalne skupine regrutiraju maloljetnike u ugroženim zajednicama. Zajednica prakse istodobno će okupiti oblikovatelje politika, stručnjake, istraživače i tijela za izvršavanje zakonodavstva radi razmjene relevantnih najboljih primjera iz prakse, usklađivanja strategija i promicanja inovativnih i djelotvornih intervencija.

Prepoznajući ulogu digitalne dimenzije, u suradnji s pružateljima tehnoloških usluga i stručnjacima za zaštitu djece u okviru Internetskog foruma EU-a pripremit će se ciljani paket znanja za internetske platforme, koji će podupirati otkrivanje i prijavljivanje pokušaja regrutiranja u stvarnom vremenu.

2.3. Jačanje suradnje među tijelima kaznenog progona, pravosudnim tijelima i carinskim tijelima

Djelotvorna i koordinirana suradnja tijela za izvršavanje zakonodavstva, pravosudnih i carinskih tijela ključna je za odgovor EU-a na mreže za trgovinu drogom. Kriminalne organizacije iskorištavaju nedostatke u razmjeni informacija i koordinaciji između nacionalnih tijela i tijela EU-a te upotrebljavaju različite pravne okvire kako bi rizike od kaznenog progona svele na najmanju moguću mjeru. Istodobno, te mreže iskorištavaju digitalne kanale i često nastavljaju s operacijama čak i iz zatvora, što nadležnim tijelima stvara velike poteškoće.

Mjera 8: poboljšanje suradnje i razmjene informacija između carinskih tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnih tijela

Glavni akteri: države članice, Komisija, Europol, Eurojust, Ured europskog javnog tužitelja, Europski ured za borbu protiv prijevara, Tijelo EU-a za sprečavanje pranja novca, Frontex

Za djelotvornu i koordiniranu suradnju u području kaznenog progona te pravosudnu i carinsku suradnju potrebna je učinkovita razmjena informacija među različitim uključenim tijelima. Međutim, relevantna tijela nedovoljno iskorištavaju trenutačne mogućnosti za takvu razmjenu informacija. Ti nedostaci oslabljuju kolektivnu sposobnost EU-a da otkriva i ometa sve složenije rute trgovine drogom, što krijumčarima omogućuje da iskorištavaju rupe u sustavu.

Jačanje i potpuno korištenje postojećih mehanizama nužni su za urednu i pravodobnu razmjenu informacija između tijela za kazneni progon i carinskih tijela na nacionalnoj razini i razini EU-a, u skladu s pravnim okvirima. To uključuje jačanje analitičkih sposobnosti kako bi se poboljšalo otkrivanje sumnjivih obrazaca, metoda prikrivanja i ranjivosti lanca opskrbe na temelju podataka prikupljenih iz različitih sustava kao što je EU-ov sustav kontrole uvoza druge generacije za ulazne tokove. Time će se pak povećati djelotvornost sustava za prethodne informacije o teretu i upravljanja rizikom u okviru kojih države članice EU-a zajednički procjenjuju rizike od pošiljaka koje ulaze u EU pomorskim, zračnim i kopnenim rutama.

Pojačana koordinacija pospješit će operativne odgovore u stvarnom vremenu, ali i poduprijeti dugoročnu obavještajnu sliku potrebnu za strateško suzbijanje krijumčarskih mreža. Glavni akteri, uključujući carinska tijela EU-a, Europol, Eurojust, Ured europskog javnog tužitelja, Europski ured za borbu protiv prijevara, Tijelo EU-a za sprečavanje pranja novca i Frontex, trebali bi svojim podacima doprinijeti zajedničkoj analizi.

Mjera 9: uvođenje inovativnih tehnologija za otkrivanje radi borbe protiv trgovine drogom

Glavni akteri: Komisija, države članice

Za borbu protiv sofisticiranih metoda trgovine drogom nužno je poduprijeti uvođenje naprednih tehnologija za otkrivanje koje prate rastuće trendove prekograničnog kriminala i ispunjavaju praktične potrebe najizloženijih tijela. Krijumčari stalno usavršavaju svoje tehnike prikrivanja i iskorištavaju tehnološke nedostatke, ali najsuvremeniji alati pomogli bi carinskim tijelima, tijelima za nadzor granica i tijelima kaznenog progona da uvijek budu korak ispred njih.

Komisija i države članice dat će prednost financiranju uvođenja naprednih tehnologija za otkrivanje i praćenje u visokorizičnim područjima i prometnim čvorištima kako bi se postigao najveći mogući učinak. To se prije svega odnosi na napredne sustave s analitičkim sposobnostima koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i integraciju inovativne opreme za otkrivanje iz javnog i privatnog sektora u alate za profiliranje rizika koji se temelje na umjetnoj inteligenciji kojima se koriste nacionalna tijela koja nadziru robu i prijevozna sredstva.

9 Financiranjem bi se trebala podupirati i upotreba alata kao što su satelitske snimke visoke rezolucije, pseudo-sateliti visokog dometa leta, geoprostorni informacijski sustavi te zračne ili poluuronjive bespilotne letjelice za otkrivanje i analiziranje nezakonite proizvodnje droge i aktivnosti trgovine drogom. Te bi tehnologije pomogle praćenju koridora za nezakonitu trgovinu, laboratorija za droge, područja uzgoja i prekograničnih žarišnih točaka, uz strateški doprinos Europola, EUDA-e, SatCena i drugih relevantnih agencija EU-a. Plan za transformaciju europske obrane pruža i okvir koji će biti koristan i za tehnologije s dvojnom namjenom, među ostalim u području borbe protiv trgovine drogom.

Mjera 10: jačanje sposobnosti za suzbijanje trgovine drogom na internetu

Glavni akteri: Europol, Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), EUDA, Komisija

Trgovina drogom ima sve više koristi od digitalne tehnologije. Tijela za kazneni progon moraju raspolagati potrebnim alatima i vještinama za otkrivanje, istragu i ometanje tih novih kriminalnih metoda. EU će stoga dati prednost jačanju sposobnosti za praćenje i intervenciju tijela za kazneni progon na internetu.

Europol bi trebao pružati proširenu operativnu potporu državama članicama, među ostalim za sustavno praćenje tržišta droga, analizu i označivanje sumnjivih aktivnosti, uzimajući u obzir i analitičke doprinose i doprinose EUDA-e prikupljene praćenjem. Istodobno bi CEPOL trebao provoditi napredne, specijalizirane programe osposobljavanja za razvoj nacionalnog stručnog znanja u otkrivanju i suzbijanju aktivnosti povezanih s drogama na digitalnim platformama.

Da bi se pozabavile internetskim aspektima trgovine drogom, države članice i Komisija morat će pratiti izvršavaju li internetski posrednici svoje obveze dužne pažnje u skladu s Aktom o digitalnim uslugama. Osim toga, trebalo bi ojačati suradnju s privatnim sektorom preko Internetskog foruma EU-a. EU bi trebao raditi na protokolu o suradnji s tehnološkim poduzećima uključenima u Internetski forum EU-a, kojim bi se uspostavile kontaktne točke i obveze da se trgovina drogom uključi u njihove opise poslova i postupke moderiranja sadržaja.

Taj višedimenzionalni pristup u kojem se kombiniraju pojačani operativni kapaciteti, djelotvoran nadzor i suradnja s privatnim sektorom te visokokvalitetno osposobljavanje omogućit će tijelima za kazneni progon u cijelom EU-u da se uspješnije bore protiv trgovine drogom na internetskim kanalima, razbijaju digitalna kriminalna tržišta i drže korak s tehnikama nezakonite trgovine koje se brzo razvijaju.

Mjera 11: suzbijanje trgovine drogom iz zatvora i unutar njih

Glavni akteri: EuroPris, EUDA, države članice

10 Zatvori bi trebali izolirati počinitelje iz kriminalnih mreža, no mnogi vodeći krijumčari i iza rešetaka nastavljaju organizirati operacije povezane s drogom. Zloupotreba komunikacijskih kanala, iskorištavanje posjetitelja i koordinacija s vanjskim pomagačima dovode u pitanje integritet pravosudnog sustava i javnu sigurnost. Organizirane kriminalne grupe ponekad zastrašuju, podmićuju ili prijete zatvorskom osoblju, ugrožavaju njihovu sigurnost i potkopavaju institucionalni integritet i rad na rehabilitaciji. Kako bi riješila ta pitanja, Europska organizacija za zatvorske i penalne sustave (EuroPris) predvodit će inicijativu za utvrđivanje trenutačnih problema i najboljih praksi u EU-u radi suzbijanja kriminalnih aktivnosti u zatvorskim sustavima.

Ta će inicijativa omogućiti sveobuhvatan pregled postojećih pravnih, operativnih i tehnoloških pristupa koje države članice primjenjuju kako bi sprečavale i istraživale nastavljanje trgovine drogom i drugih oblika organiziranog kriminala iz zatvora. Istražit će se i učinkovitost mjera kao što su kontrola sigurne komunikacije, razmjena obavještajnih podataka između zatvorskih tijela i tijela kaznenog progona, osposobljavanje osoblja i sustavi klasifikacije rizika od počinitelja.

Kao dopuna širim naporima EU-a u borbi protiv organiziranog kriminala, EuroPris će olakšati izradu i širenje praktičnih smjernica, čime će se državama članicama pomoći da uvedu najučinkovitije alate. Kako bi se potaknulo uzajamno učenje i ojačali institucionalni kapaciteti, EuroPris će organizirati posebne aktivnosti o tematskim pitanjima kao što su ometanje mobilnih telefona, postupanje s visokorizičnim počiniteljima kaznenih djela i međuagencijska suradnja.

Cilj je mjere spriječiti da zatvori funkcioniraju kao zapovjedni centri za trgovinu drogom kako bi se onesposobile kriminalne mreže i ojačala vladavina prava unutar i izvan zatvorskih zidova.

Mjera 12: procjena pravnog okvira EU-a o trgovini drogom

Glavni akteri: Komisija, Parlament i Vijeće

S obzirom na promjene u trgovini drogom u EU-u, neophodno je da pravni okvir EU-a ostane djelotvoran. Komisija evaluira Okvirnu odluku Vijeća 2004/757/PUP o utvrđivanju minimalnih odredaba vezanih za elemente kaznenih djela i sankcija u području nezakonite trgovine drogom i trebala bi donijeti zaključke 2026. U evaluaciji će se procijeniti je li pravo EU-a djelotvorno u borbi protiv postojećeg kriminalnog okruženja, u kojem trgovina drogom ne uključuje samo prekogranično krijumčarenje, već često sustavno nasilje, korupciju, iskorištavanje i infiltraciju u pravne sustave i institucije. 

11 Jedanaesti krug uzajamne evaluacije koji je u tijeku usmjeren je na borbu protiv prekogranične nezakonite trgovine drogom unutar EU-a. Na temelju zaključaka evaluacije koja je u tijeku i rezultata uzajamne evaluacije Vijeća o trgovini drogom Komisija može razmotriti reviziju postojećeg pravnog okvira.

2.4. Rješavanje problema sintetičkih droga i prekursora za droge:

Sve veća prisutnost sintetičkih droga u EU-u ukazuje na aktualne slabe točke u pogledu pripravnosti za nove vrlo snažne psihoaktivne tvari koje predstavljaju ozbiljne zdravstvene rizike. Te se tvari brzo razvijaju i često se proizvode u skrivenim laboratorijima u kojima se upotrebljavaju dizajnerski prekursori koji izbjegavaju postojeće kontrole. Razlike u kapacitetima za otkrivanje i pravnim okvirima među državama članicama, zajedno s različitim pristupima zatvaranju nezakonitih laboratorija, dodatno otežavaju djelotvoran i koordiniran odgovor EU-a.

Mjera 13: uklanjanje rupa u zakonu u pogledu dizajnerskih prekursora

Glavni akteri: Komisija, države članice, Parlament i Vijeće

Proizvodnja sintetičkih droga u EU-u sve je sofisticiranija, a kriminalne mreže iskorištavaju rupe u zakonu upotrebom dizajnerskih prekursora. Te su tvari kemijski slične kontroliranim prekursorima, ali ne smiju se legitimno koristiti osim u području istraživanja i inovacija. Upotrebom dizajnerskih prekursora koji nisu obuhvaćeni postojećim kontrolnim mjerama krijumčari mogu održati proizvodnju velikih razmjera i izbjeći regulatorno otkrivanje i progon.

12 Kako bi se uklonile rupe u zakonu, Komisija poziva suzakonodavce da što prije donesu revidiran pravni okvir o prekursorima za droge. Cilj je tog okvira prevladati ograničenja postojećeg sustava i bolje reagirati na promjene u taktikama kriminalnih mreža. Uvest će se posebna pravila za dizajnerske prekursore, a istodobno zaštititi zakonita trgovina i potaknuti legitimna istraživanja i inovacije koji uključuju te tvari. Repozitorij informacija pružat će tijelima i gospodarskim subjektima informacije o tvarima koje mogu služiti kao prekursori, čak i ako nisu navedene u prilozima novoj uredbi o prekursorima za droge, što će povećati sposobnost nacionalnih tijela za odgovor i pomoći industriji u otkrivanju sumnjivih transakcija.

Isto tako, Komisija će poboljšati strukturiranu suradnju s kemijskom industrijom, prepoznajući njezinu važnu ulogu u otkrivanju i sprečavanju zloupotrebe zakonitih tvari u nedopuštenoj proizvodnji droga.

Mjera 14: bolja identifikacija tvari radi djelotvornog otkrivanja droga i prekursora za droge

Glavni akteri: EUDA, države članice

Točna i pravodobna identifikacija nezakonitih tvari ključna je za djelotvorno otkrivanje droga na granicama i na unutarnjem tržištu. Budući da kriminalne mreže i dalje diversificiraju kemijski sastav droga, posebno sintetičkih, carinska tijela i tijela za kazneni progon suočavaju se sa sve većim izazovima u otkrivanju i klasifikaciji, uključujući identifikaciju dizajnerskih prekursora.

Kako bi se to riješilo, EUDA će surađivati sa svojom novom europskom mrežom laboratorija na uspostavi sveobuhvatne baze podataka o tvarima na razini EU-a za referentne materijale. Ta baza podataka sadržavat će provjerene kemijske potpise, spektralne podatke i analitičke profile kontroliranih psihoaktivnih tvari i novih psihoaktivnih tvari, kao i prekursore za droge i potencijalne prekursore.

Nakon što postane operativna, baza podataka omogućit će tijelima kaznenog progona i carinskim tijelima u državama članicama bržu i precizniju identifikaciju droga i prekursora na licu mjesta s pomoću opreme za elektroničko otkrivanje, uključujući ručne i laboratorijske tehnologije. Omogućivanjem pristupa usklađenim referentnim podacima u stvarnom vremenu zbirka tvari smanjit će kašnjenja u identifikaciji, povećati forenzičku preciznost, kao i dokaznu vrijednost u sudskim postupcima. Šira primjena ručnih uređaja za otkrivanje u cijelom EU-u za osoblje tijela za kazneni progon i carinsko osoblje dodatno će povećati učinak ove inicijative.

Mjera 15: izrada zajedničkog priručnika za zatvaranje pogona za proizvodnju nezakonitih sintetičkih droga

Glavni akteri: Europol, EUDA, CEPOL, države članice

Zatvaranje tajnih laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga predstavlja veliki problem zbog složenosti i volatilnosti kemijskih tvari, zajedno s rizicima za javno zdravlje, osoblje tijela kaznenog progona i okoliš. Ti laboratoriji često upotrebljavaju improviziranu opremu i skladište opasne kemikalije prekursora ili otrovne nusproizvode koji zahtijevaju stručno rukovanje.

13 Radi dosljednog, sigurnog i djelotvornog odgovora EU-a, Europol će u suradnji s EUDA-om izraditi usklađene smjernice za zatvaranje laboratorija za nezakonite sintetičke droge, prijevoz tvari i sigurno odlaganje povezanih kemikalija, u skladu sa Zaključcima Vijeća iz 2025. o paktu za suzbijanje prijetnji novih sintetičkih droga i novih psihoaktivnih tvari. U tim će se smjernicama utvrditi standardni protokoli primjenjivi u svim državama članicama, bez obzira na lokalnu infrastrukturu ili razlike u resursima. Osim toga, države članice potiču se da iskoriste stručno znanje Europola i omoguće odgovarajuće osposobljavanje tijelima za izvršavanje zakonodavstva, među ostalim preko CEPOL-a.

2.5. Unapređenje istraživanja, razvoja i inovacija

U izvješću Europola o procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u ističe se prilagodljivost organiziranih kriminalnih grupa uključenih u trgovinu drogom. Mreže brzo usvajaju nove proizvodne tehnike, metode prikrivanja i tehnologije u nastajanju kako bi proširile svoje operacije i izbjegle otkrivanje. Tijela za kazneni progon i carinska tijela sve se teže nose s tom brzinom primjene novih tehnologija. Zaostajanje sigurnosnih odgovora za inovacijama koje koristi kriminal rezultira ranjivostima koje krijumčari iskorištavaju.

Mjera 16: usklađivanje inovacija s operativnim zahtjevima za borbu protiv trgovine drogom

Glavni akteri: Komisija uz potporu Zajednice za europsko istraživanje i inovacije u području sigurnosti i europskog inovacijskog centra za unutarnju sigurnost, EUDA, države članice

Budući da mreže za trgovinu drogom sve više iskorištavaju nove tehnologije i šifrirane komunikacije, od presudne je važnosti razvoj sigurnosnih rješenja koja prate njihovu prilagodljivost. Kako bi Europa zadržala prednost u toj borbi, sigurnosna industrija mora tijelima za izvršavanje zakonodavstva staviti na raspolaganje potrebna inovativna rješenja.

U tu svrhu Komisija će uz potporu Zajednice za europsko istraživanje i inovacije u području sigurnosti i europskog inovacijskog centra za unutarnju sigurnost pokrenuti koordinirane aktivnosti za utvrđivanje najhitnijih tehnoloških i operativnih potreba u borbi protiv organiziranog kriminala, uključujući trgovinu drogom. Cilj je prikupiti informacije od stručnjaka, tijela za kazneni progon, carinskih tijela, forenzičkih stručnjaka i obavještajnih analitičara iz cijelog EU-a.

U okviru europskog inovacijskog centra za unutarnju sigurnost EUDA uz potporu Europola, Frontexa i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) provodi analizu tehnološkog predviđanja. Cilj je te analize ocijeniti učinak novih tehnologija i tehnologija u nastajanju na sektor droga i tako doprinijeti radu u području sigurnosti i izvršavanja zakonodavstva.

U okviru tekuće inicijative JRC-a Laboratorij za sigurnost granica uspostavljena je dragocjena mreža laboratorija za potporu graničnim i carinskim kontrolama. Mreža može pomoći i u utvrđivanju zahtjeva za bolje otkrivanje trgovine drogom.

Procjena potreba koja iz toga proizlazi potaknut će se dijalog sa sigurnosnom i tehnološkom industrijom, čime će se istraživanje i razvoj uskladiti s praktičnim potrebama. Pružit će osnovu i za rad Komisijina kampusa za istraživanja i inovacije u području sigurnosti, koji će JRC pokrenuti 2026. Taj će kampus ujediniti istraživače kako bi se ubrzao prelazak s istraživanja na inovacije i provedbu i ujedno smanjili troškovi razvoja, testiranja i vrednovanja.

2.6. Jačanje međunarodne suradnje i partnerstava

Kriminalne mreže često djeluju na globalnoj razini i traže prilike u cijelom svijetu. Bave se pranjem novca i infiltriraju se u zakonita poduzeća u različitim zemljama. U nekim slučajevima njihovo je vodstvo strateški smješteno u inozemstvu kako bi se otežale istrage i izbjeglo uhićenje.

Mjera 17: jačanje i širenje strateškog dijaloga i mehanizama suradnje s trećim zemljama

Glavni akteri: Komisija u suradnji s ESVD-om, Vijeće

Trgovina drogom bit će u središtu strateškog dijaloga EU-a s trećim zemljama jer EU nastoji unaprijediti integriran i uravnotežen pristup politici o drogama utemeljen na dokazima, usklađen s međunarodnim pravom i standardima ljudskih prava. Taj pristup doprinijet će ostvarenju Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2027. 14 i zaključcima Vijeća o pristupu politikama o drogama koji se temelji na ljudskim pravima 15 , a ujedno će ojačati kolektivne kapacitete za suočavanje s globalnim izazovima povezanima s nezakonitom proizvodnjom droga, trgovinom drogom i organiziranim kriminalom.

EU će održavati i širiti dijaloge o drogama s partnerima na zapadnom Balkanu, u Latinskoj Americi, na Karibima, u središnjoj Aziji te bilateralno sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i Kolumbijom. Ti će dijalozi poslužiti za utvrđivanje zajedničkih prijetnji od trgovine drogom i zajedničkih prioriteta, koji će se uobličiti u konkretne operativne mjere i zajednička djelovanja. Tematski prioriteti definirat će se prema aktualnoj situaciji u svakoj regiji ili zemlji, kao što su smještaj na glavnim koridorima za trgovinu drogom i prekursorima, pitanja povezana s proizvodnjom droge i aktivnosti transnacionalnog organiziranog kriminala. Ako to uvjeti dopuste, EU će razmotriti naprednije i sveobuhvatnije političke okvire, kao što je Savez EU-a i Latinske Amerike i Kariba za sigurnost građana. EU će u te pripreme u najvećoj mogućoj mjeri uključiti relevantne delegacije EU-a.

Osim toga, EU će istražiti mogućnosti za nove dijaloge s drugim prioritetnim zemljama i regijama na koje trgovina drogom posebno negativno utječe. Tim poboljšanim partnerstvima EU nastoji produbiti stratešku i operativnu suradnju, poboljšati razmjenu informacija i uzajamnu izgradnju kapaciteta te ojačati međunarodnu koordinaciju za učinkovite i koordinirane odgovore.

Mjera 18: jačanje otpornosti luka u trećim zemljama radi suzbijanja trgovine drogom

Glavni akteri: Komisija u suradnji s ESVD-om, Europol, države članice

S obzirom na to da mreže za trgovinu drogom djeluju na globalnoj razini, velike morske luke u trećim zemljama postale su kritične tranzitne točke za pošiljke nezakonitih droga namijenjene EU-u. Ta logistička središta često su meta organiziranog kriminala koji ih iskorištava zbog slabih točaka u infrastrukturi, nadzoru i upravljanju. Jačanje otpornosti takvih luka ključno je za razbijanje krijumčarskih ruta na njihovu izvoru te za zaštitu unutarnje sigurnosti EU-a i cjelovitosti globalnih lanaca opskrbe.

U okviru strategije unutarnje sigurnosti ProtectEU i predstojeće Strategije EU-a za luke Komisija će u suradnji s ESVD-om istražiti kako bi partnerstva s više dionika mogla povećati otpornost u lukama i na trgovinskim rutama, posebno na transatlantskim rutama, te će pokrenuti ciljane zajedničke procjene u odabranim visokorizičnim lukama trećih zemalja. Te će se luke odabrati na temelju sveobuhvatne analize prijetnji i rizika koja će uključivati strateške obavještajne podatke, geopolitičke čimbenike i razinu aktivnosti nezakonite trgovine. Postupak će uključivati blisku koordinaciju s Europolom, delegacijama EU-a i relevantnim međunarodnim partnerima da bi mjere protiv trgovine drogom bile ciljane i učinkovite. Za odabir i procjene bit će potrebna i suradnja s časnicima za vezu iz država članica u tim zemljama jer treba iskoristiti njihove uvide i operativno iskustvo kako bi se poboljšale procjene prijetnji i ukupna učinkovitost zajedničkih mjera.

Te zajedničke procjene podrazumijevat će blisku suradnju s carinskim tijelima, tijelima kaznenog progona i lučkim upravama u zemljama domaćinima. Cilj je utvrditi metode nezakonite trgovine, unapređivati postupke kontrole i razmjenjivati stručno znanje o prepoznavanju sumnjivih tereta i tehnikama prikrivanja. Svrha je inicijative izgraditi dugoročne sigurnosne kapacitete u partnerskim lukama, odnosno pomoći im u provedbi međunarodnih standarda, modernizaciji inspekcijskih tehnologija i povećanju otpornost na infiltraciju kriminala. Zahvaljujući jačanju sigurnosne strukture ključnih logističkih točki pristupa u inozemstvu ova mjera služit će kao napredni obrambeni mehanizam koji će prekidati tokove trgovine drogom prije nego što stignu do Europe i doprinositi sigurnosti globalnih trgovinskih ruta.

Mjera 19: jačanje međunarodne suradnje putem zajedničkih istraga i suradničkih centara

Glavni akteri: Komisija, Europol, Eurojust, države članice

S obzirom na transnacionalnu prirodu moderne trgovine drogom, EU mora poboljšati međunarodnu suradnju u području kaznenog progona i pravosudnu suradnju uz potpuno poštovanje međunarodnog prava kako bi ojačao sigurnost za sebe i svoje partnere. EU će pomoći tijelima država članica u uspostavi i jačanju posebnih istražnih jedinica u ključnim trećim zemljama, kao i zajedničkih istražnih timova uz operativnu potporu Europola i Eurojusta. Ti će timovi omogućavati razmjenu podataka u stvarnom vremenu, koordinirane istrage u svim jurisdikcijama i prikupljanje čvrstih dokaza protiv kriminalnih organizacija, čime će se pomoći kaznenom progonu unutar EU-a i u partnerskim zemljama. S druge strane, izgradnja kapaciteta i dalje će biti važan element u jačanju sposobnosti ključnih partnera za provedbu istraga koje se temelje na obavještajnim podacima.

EU će podupirati i osnivanje zajedničkih suradničkih centara u strateškim trećim zemljama i unutar EU-a. Ti će centri služiti kao regionalni koordinacijski centri koji će okupljati stručnjake iz EU-a, lokalna tijela za kazneni progon i regionalne aktere u području sigurnosti radi bolje razmjene obavještajnih podataka, analize kriminalnih trendova i ruta nezakonite trgovine te brze koordinacije provedbenih mjera.

Nadalje, EU će ojačati suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama na zajedničkom suzbijanju trgovine drogom i razbijanju kriminalnih mreža koje stoje iza nje, a posebna će se pozornost posvetiti jačim operativnim partnerstvima i boljoj razmjeni informacija, uključujući aktivnosti povezane s pranjem novca.

EU će aktivno podupirati inicijativu Europske političke zajednice za borbu protiv droga poduzimanjem konkretnih operativnih mjera kao što su pojačana koordinacija u kaznenom progonu i zajedničke istrage usmjerene na glavne rute trgovine ljudima. Prepoznajući važnost nezakonitih financijskih tokova u trgovini drogom, EU će promicati pristup „slijedi novac”, koristeći se prema potrebi i svojim alatima za vanjsko djelovanje kako bi pomogao trećim zemljama da se usklade s međunarodnim standardima za sprečavanje pranja novca i olakšao suradnju na povratu imovine.

3.Zaključci

Organizirane kriminalne mreže uključene u trgovinu drogom sve su veća prijetnja unutarnjoj sigurnosti, društvenom tkivu i javnom zdravlju EU-a. Te globalizirane, tehnološki napredne skupine ušle su u lance opskrbe i proširile svoj doseg nasiljem, korupcijom i infiltracijom u legitimne institucije i poslovne strukture.

Kako bi se riješio taj gorući problem, EU mora djelovati odlučno i u zajedničkom cilju. Budući da kriminalne mreže stalno uvode inovacije, EU i njegove države članice moraju ih u tome pratiti. Zajednički odgovor EU-a trebao bi biti strateški, utemeljen na obavještajnim podacima i prilagođen budućim promjenama, kombinirajući operativnu snagu s prevencijom, digitalnom otpornošću i međunarodnom suradnjom, sve u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodno pravo o ljudskim pravima.

Nužan je pristup koji obuhvaća cijelo društvo i podrazumijeva koordinaciju među institucijama, tijelima, agencijama i državama članicama EU-a te njihovim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima. Unutar EU-a potrebno je poboljšati koordinaciju i partnerstva s civilnim društvom i privatnim akterima. Nadalje, povećanjem osviještenosti i angažmana građana ohrabrit će se zajednice da sudjeluju i pomažu u borbi protiv trgovine drogom., Društvo će postati informiranije, otpornije i spremno na borbu protiv problema koje donosi organizirani kriminal.

U ovom dokumentu navedene su ključne mjere potrebne na razini EU-a od 2026. do 2030. za borbu protiv trgovine drogom i kriminalnih mreža. Komisija bi, uzimajući u obzir informacije koje su dostavile države članice i ESVD, trebala pratiti provedbu tih mjera. Relevantne agencije EU-a, posebno EUDA i Europol, trebale bi pratiti napredak i izvješćivati o njemu i tako dati svoj doprinos.

EU će se i dalje zalagati za jedinstveno, strateško djelovanje i tako nastojati zaštititi svoje društvo, omogućiti građanima sigurniju budućnost i povećati globalnu sigurnost svojih partnera.

Prilog: Popis mjera

I.Prilagodba novim rutama i načinima rada

Mjera 1: bolje korištenje obavještajnih podataka o putovanjima za otkrivanje, analiziranje i prekidanje ruta trgovine drogom

Mjera 2: proširenje rada Centra za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama (MAOC-N)

Mjera 3: korištenje kapaciteta Frontexa za potporu državama članicama u otkrivanju trgovine drogom na vanjskim granicama EU-a i jačanje suradnje s Europolom i drugim relevantnim tijelima

Mjera 4: jačanje civilno-vojnih partnerstava za borbu protiv trgovine drogom u pomorskom prometu

Mjera 5: utvrđivanje djelotvornih mjera za suzbijanje zloupotrebe brzih plovila

Mjera 6: razvoj javno-privatne suradnje radi suzbijanja trgovine drogom putem poštanskih usluga i usluga dostave paketa

II.Sprečavanje kriminala i smanjenje nasilja povezanog s drogama

Mjera 7: izrada paketa instrumenata za sprečavanje regrutiranja maloljetnika u mreže za trgovinu drogom 

III.Jačanje suradnje među tijelima kaznenog progona, pravosudnim tijelima i carinskim tijelima

Mjera 8: poboljšanje suradnje i razmjene informacija između carinskih tijela i drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva

Mjera 9: uvođenje inovativnih tehnologija za otkrivanje radi borbe protiv trgovine drogom

Mjera 10: jačanje sposobnosti za suzbijanje trgovine drogom na internetu

Mjera 11: suzbijanje trgovine drogom iz zatvora i unutar njih

Mjera 12: procjena pravnog okvira EU-a o trgovini drogom

IV.Rješavanje problema sintetičkih droga i prekursora za droge:

Mjera 13: uklanjanje rupa u zakonu u pogledu dizajnerskih prekursora

Mjera 14: bolja identifikacija tvari radi djelotvornog otkrivanja droga

Mjera 15: izrada zajedničkog priručnika za zatvaranje pogona za proizvodnju nezakonitih sintetičkih droga

V.Unapređenje istraživanja, razvoja i inovacija

Mjera 16: usklađivanje inovacija s operativnim zahtjevima za borbu protiv trgovine drogom

VI.Jačanje međunarodne suradnje i partnerstava

Mjera 17: jačanje i širenje strateškog dijaloga i mehanizama suradnje s trećim zemljama

Mjera 18: jačanje otpornosti luka u trećim zemljama radi suzbijanja trgovine drogom

Mjera 19: jačanje međunarodne suradnje putem zajedničkih istraga i suradničkih centara

(1)

Europol (2024.), Decoding the EU’s most threatening criminal networks (Raskrinkavanje najopasnijih kriminalnih mreža EU-a).

(2)

Europol (2025.), Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala (EU-SOCTA) 2025.

(3)

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju i kontroli prekursora za droge i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 273/2004 i (EZ) br. 111/2005, COM(2025) 747 final.

(4)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o planu EU-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala, COM(2023) 641 final.

(5)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „ProtectEU: europska strategija unutarnje sigurnosti”, COM(2025) 148 final.

(6)

 Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela, SL L 119, 4.5.2016., str. 132.

(7)

Francuska, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Belgija i Njemačka (Belgija i Njemačka pridružile su se 2024.). MAOC-N trenutačno se financira iz Fonda EU-a za unutarnju sigurnost.

(8)

Članak 68. Uredbe (EU) 2019/1896 od 13. studenog 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624, SL L 295, 14.11.2019., str. 1.

(9)

COM(2025) 845 final

(10)

Europska organizacija za zatvorske i penalne sustave (EuroPris) financira se bespovratnim sredstvima EU-a, a njezin godišnji program rada i opće funkcioniranje podupire Europska komisija.

(11)

Zajednička akcija 97/827/PUP od 5. prosinca 1997.kojom se uspostavlja mehanizam uzajamnog ocjenjivanja u borbi protiv organiziranog kriminala, SL L 344, 15.12.1997., str. 7.

(12)

COM(2025) 747 final.

(13)

  Zaključci Vijeća o paktu za suzbijanje prijetnji novih sintetičkih droga i novih psihoaktivnih tvari u Europskoj uniji .

(14)

Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. – Zaključci Vijeća od 18. studenog 2020., 12848/20 i Zaključci Vijeća od 27. svibnja 2024. o usklađivanju Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027., 9508/24.

(15)

Zaključci Vijeća iz prosinca 2022. o pristupu utemeljenom na ljudskim pravima u politikama o drogama, 15818/22.