EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.11.2025.

COM(2025) 664 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Plan ulaganja u održivi promet

1.UVOD

Mobilnost i prijevoz putnika i robe preduvjet su industrijskog rasta i konkurentnosti – omogućuju da EU bude povezan s ostatkom svijeta, građani imaju na raspolaganju prijevoz koji im treba, a poduzeća uspješno posluju. S druge strane, emisije stakleničkih plinova iz prometa su i dalje postojano visoke te je jedna od glavnih ambicija EU-a da ih do 2050. smanji za 90 %. To se može postići povećanjem učinkovitosti prometa, među ostalim multimodalnom mobilnošću, elektrifikacijom i prelaskom na obnovljiva i niskougljična goriva. Ta su goriva posebno važna 1 za zrakoplovni i pomorski sektor, koji proizvode oko 8,4 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, jer u njima elektrifikacija može donijeti tek marginalnu korist. U tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo svi će načini prijevoza u različitoj mjeri ovisiti o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva 2 .

Kako je istaknuto u Draghijevu izvješću 3 , ulaganje u tehnologije obnovljivih i niskougljičnih goriva ključno je za dekarbonizaciju i povećavanje industrijske konkurentnosti i energetske sigurnosti, koja je utoliko veća koliko smanjimo ovisnost o uvozu fosilnih goriva. U izvješću se naglašava potreba za strateškim okvirom u kojem bi bile objedinjene ponuda i potražnja za tim gorivima u EU-u.

Ključne sastavnice politike takvog okvira već su uspostavljene:

·EU ima sveobuhvatan regulatorni okvir za poticanje obnovljivih i niskougljičnih tehnologija, uključujući Uredbu „ReFuelEU Aviation” 4 (RFEUA) i Uredbu „FuelEU Maritime” 5 (FEUM), revidiranu Direktivu o obnovljivoj energiji 6 i Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva 7 .

·Taj se smjer očituje i u međunarodnoj politici: Međunarodna pomorska organizacija (IMO) obvezala se na postizanje nulte neto stope emisija u pomorskom prometu do 2050. putem okvira za nultu neto stopu emisija, ali ga države članice IMO-a nisu još prihvatile. Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) glavnim pokretačem smanjenja emisija smatra održiva zrakoplovna goriva (SAF-ovi) 8 .

Ipak, to nije dovoljno. Uvjeti za ulaganja na tržištu EU-u moraju se poboljšati. U protivnom će se potražnja uglavnom zadovoljavati proizvodnjom izvan EU-a, što će stvoriti nove ovisnosti o već uznapredovalim proizvodnim projektima 9 . Naime, ulaganja u proizvodna postrojenja u regijama izvan EU-a 10 ubrzavaju se te je s obzirom na to sve veće tržišno natjecanje hitno potrebno povećati proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva u EU-u. Europska poduzeća još uvijek imaju prava na 60 % inovativnih patenata u tom području na globalnoj razini, kao i većinu svjetskih komercijalnih postrojenja za napredna biogoriva. Ne smijemo izgubiti tehnološko vodstvo, već oblikovati to novo vodeće svjetsko tržište.

Ovaj Plan ulaganja u održivi promet temelji se na obnovljivim i niskougljičnim gorivima za zračni i vodni promet te dopunjuje prijedloge za druge vrste prijevoza. Industrijski pristup cestovnom prometu opisan je u Industrijskom akcijskom planu za automobilski sektor 11 . Taj plan se već provodi, što se posebno odnosi na predstojeće preispitivanje standardnih vrijednosti za CO2 za automobile i kombije te prijedlog o čistim korporativnim voznim parkovima. Predstojećim paketom „Battery Booster” poduprijet će se elektrifikacija više vrsta prijevoza i povezane mjere za brže uvođenje infrastrukture. U sljedećim se mjesecima očekuju i mjere koje se odnose na teška vozila i povezanu infrastrukturu. Osim toga, EU već sustavno podupire razvoj djelotvornog i učinkovitog željezničkog sustava, i to revidiranom Uredbom o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), uključujući financijsku potporu putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), i akcijskim planom za željeznice velikih brzina, objavljenim zajedno s ovim planom.

Međutim, zračni i vodni promet i dalje se gotovo u potpunosti oslanjaju na konvencionalna goriva. Hitno se treba usredotočiti na potrebe zrakoplovnog i pomorskog sektora u ovom Planu jer oni moraju ispuniti ambiciozne ciljeve smanjenja emisija do 2030., a kako bi se dekarbonizirali, moraju se uglavnom oslanjati na obnovljiva i niskougljična goriva.

Vrijeme je da se pokrene promjena. U ovom Planu ulaganja u održivi promet navode se potrebe za ulaganjima i mjere za bolje iskorištavanje postojećih programa financiranja EU-a za potporu potrebnim ulaganjima, posebno u zračnom i vodnom sektoru. Uvode se mjere za potporu provedbi regulatornog okvira i navode mjere za veći tržišni učinak uz bolju koordinaciju potpore na razini država članica i bolju međunarodnu suradnju.

2.ODREĐIVANJE SMJERA DJELOVANJA ZA ZRAČNI I VODNI PROMET

2.1. Tržišni izazovi

Ciljevi u okviru Uredbe RFEUA i Uredbe FEUM

Za postizanje postavljenih ciljeva, koji su ključni za konkurentnost i globalno vodstvo Europe, potrebno je stalno povećanje, među ostalim, raspoloživih količina e-goriva na tržištu.

Aktualni tržišni uvjeti

Mnoge tehnologije obnovljivih ili niskougljičnih goriva nisu još dovoljno zrele za tržišne primjene. Kad je riječ o zrakoplovnim gorivima, SAF-ovi se trenutačno najviše proizvode procesom koji uključuje hidroprerađene estere i masne kiseline (HEFA). Mnoge druge tehnologije su u pilot-fazi ili demonstracijskoj fazi 14 . Kad je riječ o pomorskom sektoru, tehnologije metilnih estera masnih kiselina (FAME) uvelike se primjenjuju zbog njihovih ukupnih koristi za okoliš u okviru pristupa „od izvora do broda”, kad se miješaju s brodskim gorivom i plinskim uljem. Biometan je također zrela tehnologija. Kad je riječ o e-gorivima, ona nisu dostupna na komercijalnoj razini ni za jednu vrstu prijevoza.

Glavna je prepreka za povećanje dostupnosti na tržištu znatna razlika u cijeni između obnovljivih i niskougljičnih goriva i konvencionalnih goriva. Potražnja za niskougljičnim i obnovljivim gorivima nije velika jer upotreba tih goriva donosi znatno više operativne troškove za zračne prijevoznike i brodare. Razlika u cijeni danas iznosi dva do deset puta 15 . Očekuje se da će se troškovi sljedećih godina smanjiti, djelomično zbog ekonomija razmjera i novih proizvodnih tehnologija. Međutim, zbog nesigurnosti u pogledu očekivane cijene i prihoda ulagači oklijevaju. To se posebno odnosi na eSAF-ove i eSMF-ove, pri čemu visoki kapitalni troškovi i visoki rizici s obzirom na cijene i prihode trenutačno ugrožavaju isplativost. U EU-u je u fazi planiranja više od 40 projekata proizvodnje e-goriva. Međutim, dosad nije bilo moguće donijeti ni jednu konačnu odluku o ulaganju. Različite potrebe kad je riječ o ugovaranju sputavaju rast tržišta. Proizvođači goriva žele sklapati dugoročne ugovore o otkupu goriva kako bi amortizirali skupa ulaganja, dok su operatori naviknuli na ugovore o kratkoročnoj opskrbi koji im omogućuju veću fleksibilnost s obzirom na cijene goriva na konkurentnim globalnim tržištima. Nesklonost ulaganju dodatno proizlazi iz nesigurnosti u pogledu dostupnih bioloških i nebioloških sirovina i općih uvjeta pristupa njima.  

Ograničenja bioloških sirovina

Ograničena dostupnost održivih sirovina i konkurentna potražnja iz drugih sektora ograničavaju potencijal za upotrebu biogoriva u ukupnoj kombinaciji goriva namijenjenih upotrebi u prometu 16 .

S obzirom na trenutačni proizvodni kapacitet od 2 Mtoe, važno je mobilizirati dodatne održive sirovine i donijeti dvojnu strategiju ulaganja koja uključuje: prvo, podupiranje inovativne obrade dodatnih naprednih sirovina koje se temelje na otpadu i koje trenutačno nisu komercijalno dostupne i, drugo, izgradnju lanaca opskrbe za prethodno neiskorištene sirovine, uz istodobno poboljšanje učinkovitosti upotrebe resursa i kružnosti kućanskih ostataka. Ta tranzicija mora osigurati da se u proizvodnji obnovljivih goriva u potpunosti iskoriste održivi ostaci, nusproizvodi i tokovi otpada te poštuju mjere zaštite okoliša i vodni resursi. Biomasa bi se trebala upotrebljavati tako da se maksimalno povećavaju dugoročne gospodarske i ekološke koristi te podupiru otporni lanci vrijednosti na biološkoj osnovi i ponor ugljika u sektoru zemljišta.

Prometni sektor natjecat će se za upotrebu biomase. Za pomorski i zračni promet prihvatljivost sirovina ograničena je kako bi se smanjio rizik za sigurnost opskrbe hranom i opasnost od prenamjene zemljišta, to jest isključena je npr. biomasa za hranu i hranu za životinje. Istodobno, održive sirovine za proizvodnju naprednih biogoriva, kao što su lignocelulozni ostaci iz poljoprivrede, poljoprivredno-prehrambeni ostaci i otpad od gnojiva, mogle bi se u većoj mjeri iskorištavati. Nadalje, trebalo bi poticati sinergije među sektorima i vrstama prijevoza, što će pomoći i u povećanju obujma i smanjenju cijena 21 . Uvođenje proizvodnih ulaznih elemenata koji se ne koriste u drugim sektorima pomoći će u ograničavanju troškova i stabiliziranju cijena te sprečavanju situacije da drugi sektori neodrživo iskorištavaju biomasu. Pravilno rukovanje sirovinama, provjera održivosti i sljedivost duž cijelog lanca vrijednosti ključni su za smanjenje neto emisija i izbjegavanje prijevara 22 .

Kako bi se proizvodnja održivih goriva brzo povećala, posebno za pomorski i zrakoplovni sektor, važno je utvrditi poteškoće i rizike u cijelom lancu opskrbe, pronaći rješenja za njih te istražiti integrirane pristupe, od održive nabave biomase do proizvodnje i upotrebe naprednih biogoriva u EU-u. U okviru Strategije EU-a za biogospodarstvo ispitat će se kako bi se mogli uspostaviti dosljedni, kružni i održivi lanci vrijednosti u cijeloj Europi.

Ograničenje nebioloških sirovina

Proizvodnja eSAF-ova i eSMF-ova ovisi o dostupnosti vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora i ugljikova dioksida 23 . Trenutačno u EU-u postoji relativno malo lokacija koje su ekonomski pogodne za proizvodnju vodika upotrebom energije iz obnovljivih izvora. Povećanje proizvodnje e-goriva ograničeno je dostupnošću, troškom i razvijenošću tehnologija u području vodika iz obnovljivih izvora te prihvatljivih tehnologija u području ugljikova dioksida i hvatanja ugljika te energetskim intenzitetom proizvodnje čistog vodika. Tehnologije pretvorbe za proizvodnju e-goriva još su u pilot-fazi, a proizvodna postrojenja koja raspolažu sirovinama u širim razmjerima i tehnološki su zrela još nisu uspostavljena. Smanjenje troškova električne energije, vodika iz obnovljivih izvora i biogenog ili izravno iz zraka uhvaćenog ugljikova dioksida ključno je za smanjenje vrlo visokih troškova e-goriva.

2.2. Plan za energetsku tranziciju u zrakoplovstvu

Emisije iz komercijalnog zrakoplovstva iznose oko 123 milijuna tona CO2, odnosno 13,1 % emisija CO2 iz prometa u EU-u. Godine 2024. utvrđeno je da su SAF-ovi činili samo 0,6 % sveg mlaznog goriva isporučenog u zračnim lukama EU-a, čime su postignute uštede emisija stakleničkih plinova od 714 kt CO2 24 .

Jasan plan djelovanja i predvidljivost koju osigurava zakonodavni okvir ključni su za povećanje proizvodnje i upotrebe SAF-ova u EU-u. Tržišta su pozitivno odgovorila na te ciljeve jer donose predvidljivost i stabilnost za dugoročna ulaganja: prema EASA-i 25 , industrija je na dobrom putu da ostvari ukupni cilj za bioSAF-ove od 4,8 % do 2030. 26 (uglavnom SAF-ovi koji se temelje na HEFA-i). Prema realističnom scenariju EASA-e predviđa se da će se proizvodni kapaciteti za SAF-ove do 2030. povećati na oko 3,6 Mt 27 . Međutim, i dalje je neizvjesno hoće li se postići podcilj za eSAF-ove (1,2 %) za 2030. Sve ciljne vrijednosti iz Uredbe RFEUA naglo rastu nakon 2030. Trenutačno dostupne i predviđene količine bioSAF-ova, a posebno eSAF-ova, nisu dovoljne da se postignu ciljevi Uredbe RFEUA za razdoblje nakon 2030. Stoga se proizvodni kapacitet mora proširiti, i to znatno za eSAF-ove, jer se očekuje da će imati važnu ulogu u dekarbonizaciji zrakoplovstva zbog njihova velikog potencijala za rast i visoke klimatske dodane vrijednosti.

Potrebe za ulaganjima U Uredbi RFEUA cilj za SAF-ove za 2035. iznosi 20 %, od čega 5 % moraju biti eSAF-ovi. Procjenjuje se da će za to biti potrebna ulaganja u rasponu od 56,93 milijardi EUR do 66,75 milijardi EUR 28 . U Uredbi RFEUA cilj za SAF-ove za 2050. iznosi 70 %, od čega 35 % moraju biti eSAF-ovi. Procjenjuje se da će za to biti potrebna ulaganja u rasponu od 267,9 milijardi EUR do 376,2 milijardi EUR 29 .

2.3. Plan za energetsku tranziciju u vodnom prometu

Vodni promet čini gotovo 13,3 % ukupnih emisija CO2 u EU-u iz prometa 30 , s obzirom na to da 94 % 31 goriva koja se upotrebljavaju u tom sektoru čine konvencionalni tekući naftni derivati.

U Uredbi FEUM utvrđuje se jasan plan za dekarbonizaciju pomorskog sektora. Taj regulatorni okvir potaknuo je povećan interes za obnovljiva i niskougljična goriva, kako je navedeno u kontekstu Saveza za obnovljiva i niskougljična goriva (RLCF), što uključuje sintetička goriva, kao i izravnu elektrifikaciju u ograničenim slučajevima u kojima je to izvedivo 32 . U sektoru vodnog prometa treba primjenjivati razne tehnologije (uključujući pogon potpomognut vjetrom) i širok raspon SMF-ova, uključujući ukapljeni prirodni plin kao prijelazno gorivo. Ukapljeni prirodni plin, uz učinkovite tehnologije za ublažavanje istjecanja metana, može smanjiti i emisije stakleničkih plinova.

Brodovi u obalnoj plovidbi koji pristaju u male i srednje luke mogu upotrebljavati električni/hibridni pogon popraćen biološkim e-dizelom i budućim e-dizelom, dok se u dugoj plovidbi sve više koristi metan (ukapljeni prirodni plin, biometan i u budućnosti e-metan). Očekuje se da će neki brodovi koji pristaju u najvećim čvorištima dugoročno prijeći na biodizel ili e-metanol te na amonijak. Nadalje, sektor pomorskog prometa raznolik je, a njegovu okosnicu čine brojni MSP-ovi, s raznovrsnim operacijama i potrebama za gorivima. U strategiji se moraju uzeti u obzir značajke svih segmenata vodnog prometa.

Međutim, postoji rizik da trenutačna tržišna ulaganja neće biti dovoljna za proizvodnju procijenjenih 11,3 Mtoe SMF-ova, a predviđa se da će toliko biti potrebno 2035. u okviru Uredbe FEUM. Ograničenja koja utječu na europske sirovine za biogoriva i cilj od 2 % za eSMF-ove u okviru Uredbe FEUM zahtijevaju brzo intenziviranje proizvodnje e-SMF-ova.

Kao i u pomorskom sektoru, razmatra se širok raspon mogućih alternativa fosilnim gorivima za unutarnje plovne putove, manja plovila za pomorski promet na kraćim relacijama i ribarska plovila te za rekreacijska plovila 33 . U sektor unutarnjih plovnih putova i rekreacijskih plovila sporo prodiru nova plovila (samo 15 % – 20 % obnove flote do 2050.). Ako se ne postave obvezni ciljevi, najmanje 90 % plovila i dalje će upotrebljavati dizel (relativno mala količina koja se trenutačno procjenjuje na 1,7 milijuna tona), koji se postupno može zamijeniti obnovljivim „drop-in” gorivima. To vrijedi i za sektor ribarstva 34 .

Potrebe za ulaganjima U Uredbi FEUM cilj smanjenja intenziteta emisija stakleničkih plinova iznosi 14,5 % do 2035. U sektoru postoje brojne kombinacije mogućih alternativa (razne tehnologije goriva i mogućnosti miješanja s konvencionalnim gorivima za postojeće i nove porivne strojeve) te se procjenjuje da će za potrebnu proizvodnju bioSMF-ova i eSMF-ova biti potrebna ulaganja 35 u iznosu od 34,7 milijardi EUR do 46,7 milijardi EUR do 2035. 36   Za dekarbonizaciju sektora unutarnjih plovnih putova i ribarstva bit će potrebno još oko 3,1 Mt,to jest 23,1 Mt do 2035.

3.MJERE ZA POTICANJE ULAGANJA

Za zračni i vodni promet ukupno će do 2035. biti potrebno oko 20 Mt obnovljivih i niskougljičnih goriva. Kako bi se ispunili ti zahtjevi, do 2035. potrebna su ulaganja 37 od oko 100 milijardi EUR 38 , od čega veći dio iz privatnog sektora. Javna potpora na europskoj i nacionalnoj razini potrebna je kako bi se pomoglo u smanjenju rizika golemih privatnih ulaganja potrebnih za izgradnju velikih postrojenja za proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva. Naše politike moraju biti usklađene i bolje razrađene. Ovaj plan odnosi se na kratkoročne i srednjoročne mjere za pokretanje prvih ulaganja.

Uniji je na raspolaganju širok izbor programa i instrumenata financiranja sredstvima EU-a 39 . Ti su programi, zajedno s financijskim sredstvima država članica, već podupirali prelazak na obnovljiva i niskougljična goriva, ali zasad s ograničenim učinkom na tržište. Projekti se prečesto ne nastave nakon demonstracijske faze, a tehnologije ne ulaze u potpunu industrijsku i komercijalnu primjenu.

Očekuje se da će se na temelju ovog plana do kraja 2027. mobilizirati najmanje 2,9 milijardi EUR, pri čemu će se posebno iskoristiti InvestEU, Inovacijski fond i Obzor Europa. Provodit će se u partnerstvu s državama članicama te poticanjem i aktiviranjem tržišne potpore Grupe Europske investicijske banke (EIB) i drugih financijskih institucija.

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, a posebno kad je riječ o Europskom fondu za konkurentnost, ističe se važnost obnovljivih i niskougljičnih goriva. Očekuje se i da će se predviđenim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstava poduprijeti to područje. Za snažan dugoročan rast tržišta najvažniji će biti novi mehanizam za posredovanje na tržištu koji može olakšati kratkoročne (krajnji korisnici) i dugoročne ugovore (proizvođači goriva), osigurati stabilnost cijena i smanjiti rizike održavanjem dvostranih dražbi.

3.1 Mjere za kratkoročno mobiliziranje EU-ove potpore ulaganju

Inovacijski fond

Inovacijski fond dosad je s 2,1 milijarde EUR podupirao 39 projekata za proizvodnju inovativnih održivih goriva, uključujući metanol, amonijak i vodik. Komisija aktivno surađuje s nositeljima projekata i industrijom, među ostalim i u kontekstu Saveza za obnovljiva i niskougljična goriva, kako bi pomogla unaprijediti veći portfelj projekata.

Od 2020. iz Inovacijskog fonda pružena je potpora projektima SAF-ova u iznosu od 286 milijuna EUR. U okviru posljednjeg općeg poziva za inovacije Komisija ovaj tjedan dodjeljuje 153 milijuna EUR za četiri projekta eSAF-ova i 293 milijuna EUR za pet projekata SMF-ova. Doprinijet će razvoju hitno potrebne prve generacije projekata eSAF-ova/[e]SMF-ova u EU-u i jačanju europskih industrijskih proizvodnih kapaciteta. Osim toga, 11 projekata zrakoplovnih goriva i 16 projekata goriva za pomorski promet čije su ocjene prošle pragove za evaluaciju Inovacijskog fonda dobit će pečat STEP-a 40 . Komisija poziva države članice i financijske institucije da razmotre pružanje potpore tim visokokvalitetnim projektima, među ostalim u kontekstu preispitivanja kohezijske politike u sredini programskog razdoblja ili korištenjem nacionalnih prihoda iz sustava trgovanja emisijama (ETS) u klimatske svrhe.

Na temelju tih rezultata Komisija će početkom prosinca 2025. otvoriti još jednu dražbu Europske banke za vodik s namjenskim proračunom od 300 milijuna EUR za proizvodnju vodika, s otkupljivačima u pomorskom i zrakoplovnom sektoru. Inovacijski fond nastavit će podupirati i inovativne projekte u pomorskom i zrakoplovnom sektoru, uključujući proizvodnju SAF-ova i SMF-ova, putem općeg poziva na podnošenje prijedloga, u kojem će projekti u pomorskom sektoru dobiti povoljne uvjete (dodatni bod) za svoj potencijal za dekarbonizaciju i smanjenje utjecaja na klimu.

U suradnji s EIB-ovom savjetodavnom službom Komisija će se usredotočiti i na poboljšanje tehničke i financijske zrelosti pionirskih postrojenja za niskougljično e-gorivo u EU-u.

Program InvestEU

Na temelju novog dogovora Vijeća i Europskog parlamenta o jačanju programa InvestEU jamstvo EU-a povećava se za 2,5 milijardi EUR, čime se oslobađa gotovo 55 milijardi EUR dodatnih javnih i privatnih ulaganja. Time se mogu poduprijeti projekti u području čistih tehnologija i čiste mobilnosti, uključujući projekte u cijelom lancu vrijednosti, od proizvodnje do distribucije i upotrebe goriva. Komisija očekuje da će u razdoblju 2026. – 2027. mobilizirati ulaganja u sektor održivih alternativnih goriva u iznosu od oko 2 milijarde EUR. Partneri u provedbi programa InvestEU 41 bit će ključni za poticanje znatnih ulaganja u projekte obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom i zračnom prometu.

Grupa Europske investicijske banke

Grupa EIB-a dosad je, među ostalim putem potpore iz programa InvestEU, osigurala više od 1 milijarde EUR za projekte postrojenja za proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva 42 . Ta financijska potpora proizvodnim postrojenjima dopunjena je potporom širem ekosustavu i tehničkim savjetima savjetodavne službe EIB-a. To je dobar početak, ali potrebno je učiniti više.

Komisija intenzivno surađuje s Grupom EIB-a kako bi saznala više o poteškoćama u podupiranju inovacija i razvoja obnovljivih i niskougljičnih goriva. Pojačat će tu suradnju kako bi se mobilizirala dodatna ulaganja, među ostalim putem programa TechEU Grupe EIB-a, za koji se očekuje da će do 2027. mobilizirati 250 milijardi EUR u ključnim područjima za europsku konkurentnost kao što su čiste tehnologije. TechEU će, također uz potporu InvestEU-a, osigurati širok raspon instrumenata za cijeli lanac vrijednosti obnovljivih i niskougljičnih tehnologija s jasnim ciljem povećanja broja projekata u tom području.

Komisija će, među ostalim preko Saveza za obnovljiva i niskougljična goriva, nositeljima projekata ponuditi veću potporu radi povećanja zrelosti i isplativosti projekata, i to putem aktivnosti razmjene znanja, utvrđivanja najbolje prakse i povezivanja nositelja najboljih projekata s financijskim institucijama.

Obzor Europa

Kako je najavljeno u Planu za čistu industriju, u sklopu programa rada za razdoblje 2026. – 2027. Komisija će objaviti vodeći poziv na podnošenje prijedloga u okviru Obzora Europa u vrijednosti od oko 600 milijuna eura za potporu projektima koji su spremni za uvođenje, među ostalim za obnovljiva i niskougljična goriva.

U sljedećem pozivu u okviru Obzora Europa 43 za 2026. osigurat će se ukupno 63,5 milijuna EUR. Za projekte proizvodnje velikih količina tekućih naprednih biogoriva i obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla bit će dostupno 33 milijuna EUR, a za projekte kojima se osiguravaju lanci vrijednosti za napredna biogoriva i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla dodatnih 8 milijuna EUR. Za potporu inovativnim rješenjima za pretvorbu energije i sigurnost goriva s niskim i nultim emisijama ugljika u pomorskom prometu namijenit će se 22,5 milijuna EUR. Podupirat će se i nova rješenja za obnovljiva goriva. Predstojeći program rada Obzora Europa za razdoblje 2026. – 2027. trebao bi uključivati uspostavu međuregionalnih lanaca vrijednosti tehnologija obnovljivih goriva u cijelom EU-u, kao i smanjivanje rizika ulaganja u tehnologije obnovljivih goriva putem transnacionalne pretkomercijalne nabave industrijskih lanaca vrijednosti obnovljivih goriva. Za predstojeći novi program rada Obzora Europa za razdoblje 2026. – 2027. Komisija namjerava predstaviti dvije vodeće teme plana SET koje obuhvaćaju održiva alternativna goriva s procijenjenim iznosom od 70 milijuna EUR.

Europsko vijeće za inovacije

U okviru poziva Europskog vijeća za inovacije (EIC) mogu se poduprijeti subjekti koji razvijaju obnovljiva i niskougljična goriva financiranjem rane faze istraživanja putem „Tragača EIC-a” i olakšavanjem tržišne spremnosti putem „Tranzicije EIC-a”. Osim toga, „Akceleratorom EIC-a” i njegovim programom „STEP scale up” može se poduprijeti rast poduzeća koja razvijaju inovacije u području održivih goriva. U programu rada EIC-a za 2025. ponuđeno je 50 milijuna EUR za program revolucionarnih inovacija za buduću mobilnost.

U okviru programa rada EIC-a za 2026., koji se danas donosi, ti će projekti i dalje biti prihvatljivi za poziv „EIC scale up” u iznosu od 300 milijuna EUR  44 . Komisija razmatra mogućnost i da se to ponovi u programu za 2027. 45 uz sličan proračun, što bi moglo pomoći u podupiranju subjekata koji razvijaju obnovljiva i niskougljična goriva.

Potpora u okviru ETS-a za održiva i niskougljična goriva

U okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) 20 milijuna emisijskih jedinica procijenjenih na 1,6 milijardi EUR rezervirano je za uvođenje SAF-ova u poslovanje zračnih prijevoznika od 2024. do 2030. 46 Potpunim ili djelomičnim pokrivanjem razlike u cijeni između SAF-ova i konvencionalnih zrakoplovnih goriva namjerava se prve subjekte na tržištu potaknuti na promjenu. Time se smanjuje učinak Uredbe RFEUA na konkurentnost europskih operatora dok SAF-ovi ne postanu troškovno konkurentniji u odnosu na fosilna goriva. Potpora je za 2024. iznosila oko 1,3 milijuna emisijskih jedinica u vrijednosti od približno 100 milijuna EUR i raspodijeljenih na 53 operatera.

S obzirom na potencijal takvog mehanizma za premošćivanje razlike u cijenama između fosilnih goriva i obnovljivih niskougljičnih goriva, Komisija će procijeniti mogućnost proširenja potpore za SAF-ove u okviru ETS-a u pogledu iznosa i trajanja za zrakoplovstvo te će istražiti analogni mehanizam za SMF-ove proizvedene u EU-u, ne dovodeći u pitanje prijedloge o novim vlastitim sredstvima.

3.2. Izrada novih instrumenata za uklanjanje tržišnih nedostataka

U savjetovanjima za taj plan dionici su jednoglasno istaknuli da, uz postojeće alate, EU treba razmotriti novi pristup smanjenju rizika ulaganja na tržištu, odnosno pristup kojim bi se uklonio temeljni uzrok rizika za cijene i prihode. U tom su smislu mehanizmi nadmetanja, poput dvostranih dražbi, prepoznati kao ključni instrument 47 . 

Kako bi se ubrzala potencijalna uspostava dvostrane dražbe i testiranje u stvarnim uvjetima mogućih rješenja na razini EU-a, Komisija će do kraja godine službeno pokrenuti „Savez prvih subjekata na tržištu” sa zainteresiranim državama članicama na visokoj političkoj razini, te procijeniti uvjete za prijelazni srednjoročni mehanizam na razini EU-a kojim bi se trebalo poduprijeti potpuno iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta.

Savez prvih subjekata na tržištu i udružena dvostrana pilot-dražba

Komisija će s državama članicama osnovati radnu skupinu kako bi se uspostavio konceptualni okvir za pilot-dražbu koji će biti dovršen do kraja 2025. Cilj će biti mobilizirati najmanje 500 milijuna EUR 2026. za financiranje nekoliko velikih projekata organiziranjem prve udružene dvostruke dražbe za eSAF-ove. To bi se moglo provesti pomoću postojećih mehanizama kao što je H2 Global Foundation 50 .

U tom će kontekstu Komisija ponuditi dodatnu potporu putem alata za koordinaciju konkurentnosti. Do kraja godine Komisija će uspostaviti pilot-projekt za proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva za pomorski i zrakoplovni sektor kako bi se olakšao zajednički rad na prvoj dvostranoj pilot-dražbi na razini EU-a i prikupila potrebna financijska potpora.

Rad na dvostranoj dražbi na razini EU-a

Na temelju pilot-aktivnosti Komisija će početkom 2026. pokrenuti pripreme za uspostavu mehanizma za dvostranu dražbu na razini EU-a za proizvodnju SAF-ova i SMF-ova, ne dovodeći u pitanje prijedloge o sljedećem VFO-u i novim vlastitim sredstvima.

To će uključivati utvrđivanje najboljih mogućnosti za osmišljavanje posrednika za tržište EU-a i upravljanje njime te metodologije za mobilizaciju dostatnih financijskih sredstava na razini EU-a i država članica, moguće, među ostalim, putem Inovacijskog fonda i drugih instrumenata. Prijedlogom novog Europskog fonda za konkurentnost omogućit će se potpora za obnovljiva i niskougljična goriva u razdoblju 2028. – 2034., među ostalim putem postupaka dodjele u obliku natječaja.

Komisija će dodatno analizirati odgovarajuće modele dražbi 51 . U tu se svrhu provodi studija kako bi se procijenili odgovarajući okviri upravljanja i utvrdili pravni zahtjevi koji bi bili potrebni za pokretanje takvih dražbi.

3.3. Bolja primjena mjera potpore na nacionalnoj razini

Važna potpora već se pruža u okviru programa potpore pojedinih država članica 52 . Međutim, boljim usklađivanjem i iskorištavanjem takve potpore mogla bi se dodatno povećati učinkovitost.

Komisija poziva države članice da u potpunosti iskoriste fleksibilnost i pojednostavnjenje uvedene novim pravilima o državnim potporama uz Okvir za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju (CISAF) 53 . Pojednostavnjeni zahtjevi u pogledu spojivosti primjenjuju se na programe državnih potpora kojima se potiču projekti ulaganja u povećanje proizvodnog kapaciteta za obnovljiva i niskougljična goriva te u proizvodni kapacitet postrojenja i ključne komponente za primjenu povezanih proizvodnih tehnologija.

Komisija poziva države članice i da osiguraju da se nacionalnim mjerama za upotrebu metana i njegovih mješavina neizravno ne uvode prepreke transnacionalnoj trgovini biometanom i ograničava prekogranična dostupnost na jedinstvenom tržištu 54 . Uvođenjem baze podataka Unije spriječit će se dvostruko uzimanje u obzir tvrdnji i postaviti temelji za integrirano jedinstveno tržište biometana. Komisija će surađivati s državama članicama na uklanjanju nedosljednosti kad je riječ o prihvatljivosti subvencioniranog biometana u državama članicama kako bi se olakšalo uvođenje SMF-ova 55 .

Zajednički europski forum za važne projekte od zajedničkog europskog interesa odlučit će do kraja studenog 2025. hoće li se razmotriti potencijalni kandidat za važne projekte od zajedničkog europskog interesa u području obnovljivih i niskougljičnih goriva za zračni i vodni promet 56 . Nakon što se potvrdi status kandidata, Komisija je spremna pomoći državama članicama u ranom osmišljavanju takvog kandidata putem novog centra za potporu osmišljavanju važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.

Subvencije za fosilna goriva i sustavi oporezivanja utječu na razliku u cijenama između fosilnih goriva i obnovljivih i niskougljičnih goriva. Države članice potiču se da preispitaju režime subvencija i oporezivanja te da hitno zaključe pregovore o Direktivi o oporezivanju energije.

Planovi za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost imaju važnu ulogu u zelenoj tranziciji u svim državama članicama. Provedba je u tijeku, ali i dalje uz kašnjenja. Kako je nedavno najavljeno 57 , države članice imaju na raspolaganju više mogućnosti kako bi osigurale potpunu provedbu svojih planova za oporavak i otpornost. Još uvijek ima nešto vremena da se poduzmu mjere za veća ulaganja u proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva, pod uvjetom da se mogu dovršiti do 31. kolovoza 2026. i da ih države članice hitno uključe u svoje revidirane planove.

Od država članica zakonski se zahtijeva da prihode od sustava EU-a za trgovanje emisijama ulažu u klimatske mjere, koje mogu uključivati mjere za dekarbonizaciju zrakoplovnog i pomorskog sektora, među ostalim proizvodnjom i upotrebom održivih goriva, poboljšanjem energetske učinkovitosti brodova i zrakoplova i ulaganjima u inovativne tehnologije i održivu infrastrukturu kao što su zelene luke i zračne luke. Neke države članice dodjeljuju takve prihode zrakoplovnom i vodnom sektoru i tako pridonose predvidljivosti ulaganja u njima. Države članice potiču se da dio prihoda koje ostvaruju iz sustava EU-a za trgovanje emisijama iskoriste za ulaganje u dekarbonizaciju pomorskog i zrakoplovnog sektora, među ostalim pomoću obnovljivih i niskougljičnih goriva.

3.4. Osiguravanje dobrih uvjeta za tržišna ulaganja

Kako bi jedinstveno tržište pravilno funkcioniralo, potrebno je brzo, ispravno i dosljedno provesti i prenijeti sve regulatorne odredbe. To se posebno odnosi na odnos između Direktive o obnovljivoj energiji te uredbi RFEUA i FEUM.

Komisija podsjeća da se u Uredbi RFEUA utvrđuju usklađene obveze opskrbe SAF-ovima i eSAF-ovima za jedinstveno tržište u EU-u kako bi se očuvali jednaki uvjeti za jedinstveno tržište zračnog prijevoza. Pomorski promet još ne podliježe primjeni ciljeva opskbe u EU-u, s obzirom na drukčiji operativni profil sektora. Međutim, u skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji države članice već su dužne uključiti opskrbljivače gorivom za pomorski promet u mehanizme za promicanje uporabe obnovljive energije u prometu. Komisija će i dalje s državama članicama poticati opskrbu SMF-ovima kako bi pomogla u postizanju ciljeva iz Direktive o obnovljivoj energiji i Uredbe FEUM i pritom voditi računa da ne bude narušavanja tržišta. Posebna će se pozornost pridati promicanju dostupnosti SMF-ova u lukama EU-a u pripremi predstojećeg paketa za energetsku uniju ili okvira za energiju iz obnovljivih izvora koji će biti predstavljen 2026. 58 , a isti cilj uzet će se u obzir i u trostranom ugovoru za biometan, kako je najavljeno u planu Komisije za postupno ukidanje preostalog uvoza ruske energije.

Komisija će procijeniti i kako bi se mogle ukloniti poteškoće operatora zrakoplova pri dobivanju informacija i dokumenata o cijenama, količinama i lokacijama SAF-ova koji se isporučuju te pristupa infrastrukturi za distribuciju goriva u zračnim lukama za vlastitu opskrbu. Zračne prijevoznike potiče se da se pridruže oznaci za emisije iz letova, kojom se putnike informira o ugljičnom otisku zračnih prijevoznika, varijabli na koju utječe razina upotrebe SAF-ova i modernizacija flote.

Na temelju iskustva s ublažavanjem financijskih rizika vjetroenergetskih i solarnih projekata 59 Komisija će ispitati kako bi se ugovori o kupnji energije mogli proširiti na proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva kad se ta tržišta razviju. Oslanjajući se na iskustvo s odobalnim vjetroelektranama i mrežama, Komisija će olakšati i uspostavu trostranog ugovora za SAF-ove i SMF-ove i za skladištenje i za biometan putem Saveza za obnovljiva i niskougljična goriva.

S obzirom na raznolikost SMF-ova i različite strategije energetske tranzicije operatora, osiguravanje dostupnosti svih goriva u svim lukama neće biti ekonomski izvedivo. Slično tome, s obzirom na male količine eSAF-ova i naprednih biogoriva koje će se proizvoditi u narednim godinama, moglo bi biti teško kratkoročno osigurati opskrbu svih zračnih luka u EU-u. Komisija će procijeniti izvedivost i mogućnosti osmišljavanja mehanizama koji bi se temeljili na certifikatima SAF-ova i SMF-ova kojima bi se moglo trgovati te procijeniti mogućnosti utvrđivanja rokova za rezervaciju i potraživanje. U takvom bi se sustavu trebali uzeti u obzir postojeći sustavi certificiranja održivosti 60 .

Naposljetku, Komisija će 2026. pokrenuti i studiju kako bi ocijenila situaciju s dekarbonizacijom u sektoru unutarnjih plovnih putova i utvrdila moguće regulatorne promjene koje bi mogle doprinijeti uvođenju alternativnih goriva.

3.5. Mjere za pojednostavnjenje provedbe postojećeg regulatornog okvira

Iskustvo iz ranih faza provedbe Uredbe RFEUA pokazalo je da bi se ulaganja u nove kapacitete SAF-ova mogla dodatno olakšati povećavanjem transparentnosti tržišta i smanjenjem administrativnog opterećenja. U tu će svrhu Komisija procijeniti načine za pojašnjenje obveza opskrbljivača zrakoplovnim gorivom, uključujući brzo dostavljanje dokumenata o SAF-ovima operatorima zrakoplova, osiguravanje sljedivosti količina SAF-ova i certifikata o održivosti do konačne potrošnje operatora zrakoplova te povezivanje baze podataka Unije s EASA-inim portalom za održivost kako bi se omogućila upotreba podataka iz baze podataka Unije.

Komisija će razmotriti i mogućnosti za pojednostavnjenje i daljnju digitalizaciju zahtjeva za izvješćivanje 61 , uključujući one koji proizlaze iz obveza sprečavanja ukrcavanja viška goriva. Komisija planira i dodatno ojačati pravila o certificiranju održivosti te uvesti obveznu upotrebu baze podataka Unije kako bi se obuhvatile sirovine. Proširenje i unapređenje baze podataka Unije potrebno je kako bi se omogućila potpuna sljedivost obnovljivih i niskougljičnih goriva do krajnje upotrebe, putem EASA-ina portala za održivost 62 .

Kad je riječ o pomorskom prometu i na temelju iskustava iz prvih razdoblja izvješćivanja, Komisija će procijeniti mogućnost pojednostavnjenja praćenja i provjere upotrebe goriva za pomorski promet. Ispitat će mogućnost razvoja jedinstvenog okvira za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju za dekarbonizaciju pomorskog prometa, koji bi služio i ETS-u za pomorski promet i sustavu FuelEU i omogućio smanjenje administrativnog opterećenja za brodarska društva, verifikatore i države članice 63 . To će se razmotriti u predstojećoj reviziji ETS-a EU-a, okvira za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju i Uredbe FEUM. Budućom strategijom EU-a za luke, koja će se donijeti u drugom tromjesečju 2026., pružit će se potpora lukama u ispunjavanju njihovih uloga u energetskoj tranziciji i kao energetskih čvorišta. Industrijskom pomorskom strategijom EU-a, koja će se donijeti zajedno sa strategijom za luke, ojačat će se europska pomorska proizvodnja i tehnološka baza, posebno u novim tehnologijama, potaknuta povećanom upotrebom održivih goriva. U skladu s postojećim pravnim obvezama preispitat će se i ETS EU-a i Uredba FEUM. IMO će razmotriti donošenje globalnih mjera.

Komisija će uskoro predložiti Akt o ubrzavanju industrijske proizvodnje s mjerama za potporu dekarbonizaciji energetski intenzivnih industrija, uključujući rafinerije za proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva. Vodik koji se isporučuje zrakoplovima s nultim emisijama može se uračunati u ciljeve eSAF-ova. Komisija će podupirati operacionalizaciju Mehanizma EU-a za razmjenu informacija o SAF-ovima kojim će se na tržište staviti novi izvori SAF-ova te će uspostaviti mrežu za suradnju regionalnih centara izvrsnosti 64 , koji će nadopunjavati Savez za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija.

Osiguravanje dodatnog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora namijenjenog proizvodnji vodika i smanjenje njegovih troškova ključno je za povećanje troškovne konkurentnosti e-goriva. Komisija će dodatno procijeniti kako olakšati pristup sirovinama u kontekstu djelotvornosti okvira za vodik. Također je važno proizvođačima e-goriva pružiti sigurnost da će obnovljivo gorivo nebiološkog podrijetla koje upotrebljavaju ispunjavati i zahtjeve koji će se postaviti u budućnosti. Komisija će razmotriti kriterije za zaštitu postojećih ulaganja u slučaju da buduće revizije regulatornog okvira dovedu do promjene relevantnih odredbi za proizvodne inpute.

4.STRATEŠKA PARTNERSTVA I GLOBALNA SURADNJA ZA POTICANJE ODRŽIVE OPSKRBE GORIVOM

EU je uvelike pomogao da se postigne znatan napredak u pogledu globalnih obveza u Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva (ICAO) i mjera koje razmatra Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Međunarodna suradnja i dalje će biti osnova za stvaranje globalnog vodećeg tržišta za obnovljiva i niskougljična goriva. S druge strane, globalno tržište donijet će prilike za europsku industriju i korist za lokalna gospodarstva te jačati naše veze s međunarodnim partnerima i pomoći spriječiti izmještanje emisija ugljika. Obnovljiva i niskougljična goriva iz partnerskih zemalja, uvjetovana zahtjevom da ispunjavaju okolišne standarde i propise EU-a ili istovjetne onima EU-u, uključujući CORSIA-u, bit će potrebna kako bi se dopunila domaća proizvodnja goriva, posebno u početnoj fazi rasta. Istodobno, kako bi se spriječile prijevare i osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja 65 , potrebno je poduzeti mjere za zaštitu ulaganja u EU-u. Potpora partnerskim zemljama u ambicioznim obvezujućim međunarodnim sporazumima ključna je za provedbu tih partnerstava.

4.1. Promicanje međunarodnih partnerstava za diversifikaciju, pristup tržištu i globalne ambicije

Sporazumi o slobodnoj trgovini i uzajamno korisna međunarodna partnerstva i dalje su ključni za poboljšanje diversifikacije i pristupa tržištima, pomoć u osiguravanju uvoza obnovljivih i niskougljičnih goriva i sirovina te olakšavanje uvoza/izvoza čistih tehnologija u skladu s nedavno donesenim prijedlogom uredbe Globalna Europa. U tu će svrhu Komisija maksimalno iskoristiti sporazum o slobodnoj trgovini i partnerstva za čistu trgovinu i ulaganja kako bi olakšala financiranje infrastrukture za proizvodnju, skladištenje ili opskrbu SAF-ovima/SMF-ovima u partnerskim zemljama ako to ne predstavlja konkurentsku prijetnju lukama EU-a. Ti su podsektori određeni kao vodeći projekti u okviru strategije Global Gateway. Kako je navedeno u Zajedničkoj komunikaciji o globalnoj klimatskoj i energetskoj viziji EU-a 66 , EU će u okviru strategije Global Gateway podupirati provedbu velikih vodećih projekata u partnerskim zemljama. Sporazum o slobodnoj trgovini s Čileom već sadržava posebne odredbe za olakšavanje trgovine i ulaganja u obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, uključujući SAF-ove i SMF-ove, te za uklanjanje poremećaja. EU je predložio takva pravila i u tekućim pregovorima s Tajlandom, Australijom, Filipinima i Ujedinjenim Arapskim Emiratima 67 .

Prvim partnerstvom za čistu trgovinu i ulaganja s Južnom Afrikom nastoji se produbiti suradnja u području čiste trgovine, stvoriti prilike za održiva ulaganja i promicati čiste tehnologije EU-a i Južne Afrike u skladu s Planom za čistu industriju. Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja podržavat će suradnju u strateškim čistim lancima opskrbe, uključujući održiva goriva u zrakoplovnom i pomorskom sektoru i s njima povezanu infrastrukturu.

Kad je riječ o zrakoplovstvu, EU provodi projekt pomoći, izgradnje kapaciteta i osposobljavanja za održiva zrakoplovna goriva (ACT-SAF) s ICAO-om i EASA-om, u skladu s ICAO-ovim strateškim ciljem sudjelovanja svih zemalja. Komisija će nastaviti surađivati s partnerskim zemljama u Africi, Latinskoj Americi i na Karibima te u azijsko-pacifičkoj regiji, kao i s relevantnim organizacijama UN-a na podupiranju razvoja, proizvodnje i upotrebe SAF-ova. Komisija će uskoro pokrenuti novi projekt partnerstva za zrakoplovstvo u Latinskoj Americi i na Karibima koji uključuje potporu za proizvodnju SAF-ova. EU će surađivati i na razmjeni znanja i iskustava stečenih u okviru Saveza za obnovljiva i niskougljična goriva s inicijativom „Finvest Hub” ICAO-a kako bi se poduprlo stvaranje sličnih platformi na regionalnoj i globalnoj razini. EU će jačati suradnju s Afričkom unijom u području održivih goriva, među ostalim pomaganjem da se dobra praksa Saveza za obnovljiva i niskougljična goriva primijeni u Africi 68 .

Kad je riječ o pomorskom prometu, Komisija je identificirala strateške svjetske luke (tj. u Latinskoj Americi, supsaharskoj Africi i Aziji) koje imaju velik potencijal za proizvodnju i opskrbu SMF-ovima. Komisija će ubrzati uvođenje takvih goriva doprinosom uspostavi zelenih pomorskih koridora/čvorišta. Inicijativa za zelene pomorske koridore u okviru strategije Global Gateway (GGGSC) u ranim je fazama provedbe, a EU daje prioritet partnerstvima za dekarbonizaciju pomorskog prometa. Naposljetku, Komisija predlaže da se omogući dodjela izravnih bespovratnih sredstava privatnim subjektima za potporu projektima koji su u strateškom interesu EU-a 69 . Od toga bi koristi imali i zrakoplovni i pomorski sektor.

Komisija će olakšati i razvoj lanaca vrijednosti obnovljivih i niskougljičnih goriva u okviru širih nastojanja da se podrže rješenja za održivu mobilnost i promet na zapadnom Balkanu, u Ukrajini i Moldovi, kao i na cijelom Crnom moru 70 , jer je to važno za povezanost, energetsku sigurnost i regionalnu stabilnost Unije.

Komisija je predložila da obnovljiva i niskougljična goriva budu ključni prioritet u okviru novog Pakta za Mediteran 71 , s ciljem jačanja zajedničke predanosti njihovoj proizvodnji i upotrebi te poticanja razmjene znanja i uključenosti privatnog sektora.

4.2. Rad međunarodnih organizacija na globalnom tržištu goriva

Okvir IMO-a za nultu neto stopu emisija za pomorski promet – prvi globalni okvir – predložen je radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanja nulte neto stope emisija iz međunarodnog pomorskog prometa do ili oko 2050. Iako je donošenje globalnog okvira odgođeno već godinu dana, Unija će i dalje na njemu raditi u okviru IMO-a i s međunarodnim partnerima.

Zahvaljujući energičnom vodstvu EU-a i njegovih država članica, nedavno je postignut napredak i u ICAO-u. Države članice ICAO-a odredile su 2022. dugoročni poželjni cilj za međunarodno zrakoplovstvo u pogledu nulte neto stope emisija ugljika do 2050., pri čemu se SAF-ovi prepoznaju kao glavni pokretači smanjenja emisija. Složile su se 2023. s globalnom vizijom smanjenja emisija iz međunarodnog zračnog prometa za 5 % do 2030. upotrebom SAF-ova i drugih čišćih zrakoplovnih energenata (u usporedbi s nultom stopom upotrebe čišće energije).

U rujnu 2025. države članice ICAO-a pozvale su na široku provedbu CORSIA-e kao globalnog tržišno utemeljenog programa za međunarodno zrakoplovstvo.

4.3. Rad na zajedničkim standardima na globalnoj razini

Komisija naglašava značaj međunarodne suradnje kad je riječ o strogim kriterijima održivosti, transparentnim i usporedivim izračunima emisija tijekom životnog ciklusa za održiva goriva, kao i o poboljšavanju kompatibilnosti, točnosti i pouzdanosti certificiranja. Zajednički rad na čvrstim okvirima za održivost i izračun emisija omogućuje ujednačavanje uvjeta na tržištima te smanjuje rizik od izmještanja emisija ugljika i administrativno opterećenje. U tom ćemo kontekstu i dalje raditi na dvostrukoj usklađenosti SAF-ova u okviru Direktive o obnovljivoj energiji i CORSIA-e te na jačanju CORSIA-e. U pomorskom sektoru certificiranje u skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji napreduje u EU-u i u trećim zemljama, dok na globalnoj razini IMO izrađuje pravila o certifikaciji.

4.4. Praćenje tržišta i instrumenti trgovinske zaštite

Uvoz na tržište EU-a trebao bi podlijegati pravednim uvjetima kako bi se osigurali jednaki uvjeti za gospodarske subjekte iz EU-a. Instrumenti trgovinske zaštite EU-a djelotvorno odvraćaju od nepoštenih praksi i služe za poduzimanje korektivnih mjera protiv mogućeg štetnog uvoza. Komisija je spremna primijeniti instrumente trgovinske zaštite koji su joj na raspolaganju ako se pokaže da je to potrebno. Komisija trenutačno pojačava praćenje uvoza proizvoda iz trećih zemalja kako bi otkrila potencijalno povećanje štetnog uvoza, među ostalim za biogoriva.

Neujednačena globalna pravila u zrakoplovnom i pomorskom sektoru mogla bi dovesti do premještanja prometa i emisija izvan granica EU-a. Komisija će procijeniti rizik 72 i, prema potrebi, razmotriti mjere potrebne za očuvanje jednakih uvjeta.

5.ZAKLJUČAK

Prijelaz na novu energetsku osnovu u prometu nudi znatne mogućnosti za industrijski rast i otvaranje radnih mjesta u EU-u, a istodobno pomaže EU-u da poveća svoju stratešku autonomiju, diversificira opskrbu energijom i uvelike doprinese dekarbonizaciji prometnog sektora.

Iako cestovni promet napreduje u prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija, a željeznički sektor elektrificira znatan dio svoje infrastrukture, dekarbonizacija zračnog i vodnog prometa još je u ranoj fazi. Moramo brzo izgraditi kapacitete za proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih goriva u EU-u i izvan njega. Riječ je o gorućem, ali ne i nepremostivom problemu. Uspostavljen je dugoročni regulatorni okvir za povećanje potražnje za takvim gorivima u EU-u koji će se ubuduće primjenjivati. Ključno je radi poticanja globalne proizvodnje i upotrebe povećati domaću proizvodnju i upotrebu, ali i međunarodnu suradnju, ne samo kako bi se ostvarili globalni klimatski ciljevi i dekarbonizirao promet, već i kako bi se partnerskim zemljama pružile prilike za razvoj, a našoj industriji osigurali jednaki uvjeti.

Kako bi ta tranzicija bila uspješna, potrebno je znatno pojačati potporu i smanjiti rizike za tržišna ulaganja u širenje prikladnih tehnologija, a u središte pozornosti staviti obnovljiva i niskougljična goriva i sirovine iz održivih izvora.

(1)

     Kousoulidou et al.2016, Biofuels in aviation: Fuel demand and CO2 emissions evolution in Europe toward 2030.

(2)

Prema procjeni učinka klimatskog cilja za 2040. osobni automobili s motorom s unutarnjim izgaranjem imat će udio od 26 % u voznom parku automobila u EU-u, dok će električna vozila na baterije činiti 57 – 58 %. Ukupna potrošnja energije znatno se smanjuje zbog veće energetske učinkovitosti električnih vozila; s druge strane, potražnja za biogorivima povećavat će se do 2030., a nakon toga smanjivati zbog sve većeg udjela elektrifikacije.

(3)

Draghijevo izvješće (2025.): Strategija za konkurentnost Europe.

(4)

  http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2405/oj .

(5)

  http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1805/oj .

(6)

  http://data.europa.eu/eli/dir/2014/53/oj .

(7)

  http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1804/2025-04-14

(8)

     SAF-ovi su zrakoplovna goriva odobrena u skladu s normom ASTM 7566 i zamišljena da budu jednostavna (tzv. „drop-in”) zamjena za tradicionalno mlazno gorivo, to jest da se mogu koristiti u zrakoplovima bez preinaka motora ili infrastrukture. Mogu se proizvoditi od održivih bioloških sirovina u različitim procesima (bioSAF-ovi). SAF-ovi se mogu proizvoditi i sintetički (eSAF-ovi).

(9)

Europska komisija, 2024.: Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskih kapaciteta za napredna „drop in” biogoriva.

(10)

International e-fuels observatory, izdanje iz 2025. i informacije na temelju stručnih savjetovanja. Tvornica u Teksasu već je u izgradnji (za eSAF-ove), a nekoliko projekata za proizvodnju e-metanola u Kini prošlo je fazu konačne odluke o izgradnji ili je također već u izgradnji. https://www.sia-partners.com/en/insights/publications/international-e-fuels-observatory-2025-edition .

(11)

https://commission.europa.eu/topics/business-and-industry/boosting-european-car-sector_hr

(12)

SMF-ovi se mogu proizvoditi iz raznih izvora, uključujući biološke sirovine, fosilni otpad ili iz obnovljive i niskougljične energije (e-SMF-ovi). Predviđa se da će za taj sektor biti potrebno 6,4 Mt SMF-ova i 4,6 Mt eSMF-ova kako bi se ostvarili ciljevi do 2035. u okviru Uredbe FEUM, vidjeti SWD(2024) 63 final.

(13)

U skladu s definicijom iz Direktive o obnovljivoj energiji.

(14)

Takve tehnologije uključuju uplinjavanje + Fischer Tropsch proces (FT) i Alcohol to Jet (AtJ).

(15)

EASA 2025., Godišnje tehničko izvješće ReFuelEU Aviation, u kojem su e-goriva najskuplje rješenje.

(16)

 Točnije, za pomorski i zračni promet prihvatljivost sirovina ograničena je radi smanjenja rizika od prenamjene hrane i zemljišta, to jest isključena je npr. biomasa za hranu i hranu za životinje. Osim toga, čimbenici kao što su klimatske promjene mogli bi dodatno poremetiti i ograničiti dostupnost biomase.

(17)

SWD(2024) 63 2040. 

(18)

Sirovine uključuju prehrambene kulture, lignocelulozne kulture, poljoprivredne ostatke, šumska debla, šumske ostatke, otpad te ostatke iz proizvodnje papira i pulpe.

(19)

Procjenjuje se da će potražnja u zračnom i pomorskom prometu 2050. iznositi 45 – 50 Mtoe.

(20)

 Europska komisija: Glavna uprava za istraživanje i inovacije i BEST, Predviđanja potrebnih sredstava za izgradnju industrijskog kapaciteta za napredna „drop in” biogoriva, Prilog 3. Izvješće o zadaći 3., Ured za publikacije Europske unije, 2024., https://data.europa.eu/doi/10.2777/858956 . Studija se temelji na pretpostavkama o dostupnosti sirovina, regulatornom okviru itd. Međutim, trenutačni kapacitet je oko 2 Mtoe godišnje, uz planiranu proizvodnju do 5 – 6 Mtoe godišnje.

(21)

Biorafinerije omogućuju preradu i pretvorbu biomase u širok raspon vrijednih proizvoda, uključujući biogoriva, biokemikalije, biomaterijale te proizvodnju topline i električne energije. Proizvodnjom naprednih bioSAF-ova stvara se tržište nusproizvoda za zeleni dizel (za kamione, za neelektrificirane dijelove željeznice, za ribarska plovila, unutarnje plovne putove, izvancestovne strojeve itd.) i laku naftu (za brodove ili kao komponenta za miješanje u cestovnom prijevozu).

(22)

Komisiji su prijavljene prijevare u vezi s uvezenim biogorivima koja su navodno prijevarno klasificirana kao napredna biogoriva proizvedena iz korištenog ulja za kuhanje. Iako Komisija nije mogla provjeriti te tvrdnje, one su potvrdile važnost jačanja zaštitnih mjera protiv prijevara na tržištu biogoriva.

(23)

 U skladu s postojećom uredbom, uz upotrebu CO2 iz fosilnih izvora za proizvodnju e-goriva tim se gorivima neće moći ostvariti potrebne uštede emisija od 70 % nakon 2041.

(24)

EASA 2025., Godišnje tehničko izvješće ReFuelEU Aviation.

(25)

EASA, 2025., Izvješće o utjecaju europskog zračnog prometa na okoliš, https://www.easa.europa.eu/sites/default/files/eaer-downloads/EASA_EAER_2025_Book_v5.pdf.

(26)

Na temelju povratnih informacija stručnjaka Komisija procjenjuje da je trenutačni godišnji proizvodni kapacitet SAF-ova u EU-u nešto veći od 1 milijun tona (Mt). Za gotovo svu tu proizvodnju SAF-ova primjenjuje se HEFA i ne uzima se u obzir proizvodnja zajedničke prerade od održivih sirovina u postrojenjima za fosilna goriva, za koju nema dovoljno pouzdanih informacija.

(27)

EASA 2025., Godišnje tehničko izvješće ReFuelEU Aviation.

(28)

Procjena Komisije, pri čemu se izračun temelji na trenutačnim objavljenim cijenama za troškove CAPEX-a za proizvodnju biogoriva (približno 3 milijarde EUR/Mt) i e-goriva (približno 20 milijardi EUR/Mt). U internim izračunima Europske komisije uzet je u obzir napredak tehnološke zrelosti jer procesi dobivanja SAF-ova dosežu više razine tehnološke spremnosti (8 – 9); smanjenje CAPEX-a za razvijenije tehnologije i rast zrakoplovnog sektora na temelju najnovijih podataka EUROCONTROL-a. Uzet je u obzir učinak ekonomije razmjera.

(29)

To odgovara godišnjim ulaganjima u iznosu od 1,27 – 2,04 milijarde EUR za bioSAF-ove i 9,45 – 13,00 milijardi EUR za eSAF-ove.

(30)

Statistički podaci o prometu u EU-u: Statistička knjižica, 2025. Podaci iz 2023., uključujući međunarodnu isporuku brodskog goriva https://op.europa.eu/s/Aac0.

(31)

EMSA, Izvješće o utjecaju pomorskog prometa na okoliš 2025.

(32)

Opskrba električnom energijom s kopna i trenutačno u nekim ograničenim slučajevima u brodskom prometu.

(33)

To uključuje hidroobrađena biljna ulja, ukapljeni biometan, zeleni metanol ili zeleni vodik u kombinaciji s gorivnim člancima, motore s unutarnjim izgaranjem i zelenu električnu energiju u kombinaciji s baterijama.

(34)

Sektor ribarstva potrošio je 1,60 milijarde litara brodskog dizela 2022. (oko 1,4 Mtoe) i emitirao 4,2 milijuna tona CO2. U sektoru u kojem je prosječna dob flote 36,5 godina, koji je sve manji i nosi se s minimalnim stopama obnove (manje od 1 %) i tehnološkim nesigurnostima ulaganja su ograničena. Jedinstveni zahtjevi za ribarska plovila i malo tržište u tom sektoru također odvraćaju ulagače. To vrijedi i za sektor akvakulture. Plan za energetsku tranziciju u ribarstvu i akvakulturi predviđen je za 2026.

(35)

Raspon je velik jer je teško procijeniti ulaganja s obzirom na brojne kombinacije dostupnih tehnologija goriva i mogućnosti miješanja koje se mogu primjenjivati u postojećim i novim porivnim strojevima / porivnim sustavima i infrastrukturi.

(36)

Procjena učinka koja se odnosi na klimatske ciljeve za 2040. Potrebe za ulaganjima u pomorski promet izračunavaju se na temelju pretpostavki da će sva goriva dolaziti iz EU-a. U okviru područja primjene Uredbe FEUM bit će potrebno ukupno 28 Mt goriva. U izračunima su se uzela u obzir predviđanja modela PRIMES do 2035., realistične potrebe za ulaganjima u napredna goriva i eSMF-ove, udio električne energije od 1,4 % za postizanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova iz Uredbe FEUM i ispunjavanje klauzule o stupanju na snagu obveze o udjelu obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla (2 %).

(37)

Ne uzimajući u obzir ulaganja potrebna za plovila, zrakoplove i relevantnu infrastrukturu.

(38)

Procjene Komisije kreću se u rasponu od 57 do 67 milijardi EUR za zrakoplovstvo i od 35 do 47 milijardi EUR za pomorski promet.

(39)

 Uključujući Inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama, InvestEU, Obzor Europa (među ostalim potpora Europskom vijeću za inovacije), Instrument za povezivanje Europe, financiranje u okviru fondova kohezijske politike i planova za oporavak i otpornost.

(40)

 Pečat STEP-a je oznaka kvalitete za izvrsne projekte s velikim potencijalom. Omogućuje veću vidljivost i stvara prilike za dodatno javno i privatno financiranje i usluge potpore EU-a. 

(41)

Grupa EIB-a, nacionalne razvojne banke, multilateralne razvojne banke i regionalne razvojne banke.

(42)

Na primjer, veliki projekt tvornice biogoriva u vrijednosti od 1 milijarde EUR društva Moeve u Andaluziji dobio je zajam EIB-a u iznosu većem od 400 milijuna EUR u okviru programa InvestEU. Postrojenje za proizvodnju e-goriva INERATEC ERA, najveće takve vrste u Europi, s EIB-om je potpisalo ugovor o zajmu u obliku poduzetničkog duga u iznosu od 40 milijuna EUR i primilo bespovratna sredstva u iznosu od 30 milijuna EUR iz programa Breakthrough Energy Catalyst Venture.

(43)

Obzor Europa, klaster 5 – poziv 02-2026 (WP 2025) (HORIZON-CL5-2026-02).

(44)

 Taj poziv ima specifičan cilj u pogledu tehnologija održivih goriva i obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla.

(45)

 Izazov „Breakthrough innovations for future mobility”. 

(46)

Ta je potpora dodatak poticaju ETS-a EU-a za upotrebu SAF-ova jer operateri nemaju obvezu predati emisijske jedinice za upotrebu tih goriva, a ta je prednost 2024. imala vrijednost od oko 25 milijuna EUR.

(47)

Draghijevo izvješće https://commission.europa.eu/topics/competitiveness/draghi-report_en?prefLang=hr . 

(48)

Ugovor za kompenzaciju razlike ublažava tržišni rizik tako što se dobavljaču plaća razlika između unaprijed određene referentne cijene koja se temelji na cijeni konvencionalnog goriva i „izvršne cijene” utvrđene kao vrijednost potrebna za održivost nove tehnologije. Programi ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik prikladni su za sektore obuhvaćene ETS-om.

(49)

Ti mehanizmi podliježu odobrenju državnih potpora Komisije ako uključuju sredstva država članica. Njemačka i Nizozemska osigurale su 600 milijuna EUR Globalnoj zakladi H2, koja je posrednik, za zajednički natječaj za uvoz vodika iz obnovljivih izvora 2027. putem dvostrukih dražbi.

(50)

  https://h2-global.org/ .

(51)

 Studija koju je financirao Europski parlament, poziv na podnošenje ponuda dostupan je na https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/opportunities/tender-details/5201c7be-3e33-43f6-b1e7-081412f75e34-CN.

(52)

Na primjer, danski program u vrijednosti od 36 milijuna EUR (268 milijuna DKK) za upotrebu SAF-ova na domaćim letovima, francuski poziv u vrijednosti od 100 milijuna EUR za domaću proizvodnju SAF-ova, njemački program potpore u vrijednosti od 300 milijuna EUR za domaću proizvodnju eSAF-ova, portugalski program potpore u vrijednosti do 40 milijuna EUR za proizvodnju SAF-ova, nizozemski program u vrijednosti od 150 milijuna EUR za razvoj tehnologija SAF-ova ili grčki program u vrijednosti od 300 milijuna EUR za održiva goriva u prometu, uključujući SAF-ove.

(53)

  https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2025/3602/oj . 

(54)

 Upotreba metana i njegovih mješavina je jedno od mogućih kratkoročnih do srednjoročnih rješenja za smanjenje emisija iz energetskih i prometnih sustava EU-a, pod uvjetom da se emisije metana u atmosferu mogu spriječiti.

(55)

 Države članice primjenjuju različite vrste subvencija za biometan. Neki programi omogućuju proizvođačima da iskoriste više subvencija, potencijalno iz različitih država članica, što može narušiti tržišno natjecanje. Te razlike dovode do nedosljednih pravila o prihvatljivosti i certificiranju / jamstvima o podrijetlu te do nejednakih profila rizika za ulagače, što utječe na uvođenje biometana.

(56)

Odluku o početku faze identifikacije važnog projekta od zajedničkog europskog interesa moraju donijeti države članice, a Komisija je mora odobriti u skladu s pravilima o državnim potporama.

(57)

COM(2025) 310 final. 

(58)

 Taj će okvir 2026. uključivati zakonodavne prijedloge o uspostavi okvira za energetsku učinkovitost i okvira za energiju iz obnovljivih izvora.

(59)

Npr. suradnja Komisije i EIB-a u pilot-projektu okvirne vrijednosti 500 milijuna EUR.

(60)

Certificiranje u skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji i potrebom sljedivosti goriva do konačne potrošnje putem baze podataka Unije.

(61)

S ciljem uspostave jedinstvene točke za unos podataka za sve obveze izvješćivanja.

(62)

Nositelji projekata ističu i poteškoće u tumačenju prihvatljivosti određenih naprednih biosirovina. U tu će svrhu Komisija pružiti dodatne smjernice u kontekstu revizije Provedbene uredbe (EU) 996/2022.

(63)

Uključujući usklađivanje definicija i elemenata, kao što je odgovorni subjekt.

(64)

Centri će podupirati koordinirano uvođenje infrastrukture i usluga te promicati regulatorno okruženje koje olakšava djelotvorne operacije zrakoplova s nultim emisijama.

(65)

ISCC, Odgovor ISCC-a na nedavne slučajeve pogrešnog označivanja naprednog biodizela, 2023.

(66)

 JOIN(2025) 25 final.

(67)

Na primjer, izvozni monopoli, dvostruke cijene ili necarinske prepreke trgovini i ulaganjima.

(68)

Projekt pomoći, izgradnje kapaciteta i osposobljavanja za SAF-ove (ACT-SAF) koji financira EU i koji provode ICAO i EASA, kojim se podupiru Indija i 14 afričkih država: Kamerun, Côte d’Ivoire, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Etiopija, Kenija, Madagaskar, Mauritanija, Maroko, Mozambik, Nigerija, Ruanda, Senegal i Južna Afrika, s proračunom od 4 milijuna EUR.

(69)

COM(2025) 551 final, uvodna izjava 70., članak 20. stavci 10. i 11.

(70)

 JOIN (2025) 135 final.

(71)

JOIN (2025) 26 final.

(72)

Komisijina Gospodarska studija za procjenu mogućeg izmještanja emisija ugljika u zrakoplovnom i pomorskom sektoru i mjere ublažavanja te druge moguće studije u budućnosti.